Šmit je nametnuo nekoliko izmjena koje se tiču djelovanja onlajn medija, odnosno “fantomskih portala” koji nemaju jasno definisanu vlasničku i uredničku strukturu.

“Onlajn mediji koji se opredijele za izvještavanje о izbornoj kampanji dužni su osigurati javne i transparentne informacije о svom vlasništvu i pridržavati se principa kako su propisani u članu 16.2 stav (1) ovog zakona”, navodi se u odluci.

Prethodno pomenuti član 16.2 se mijenja i dodaje se stavka da je za kršenje odredbi moguće podnijeti prijavu Regulatornoj agenciji za komunikacije. Ovim bi trebala biti spriječena pojava “nicanja” portala uoči izbora koji su jasno opredijeljeni za jednu političku opciju. Dodaje se i stavka koja jasno definiše da svi mediji moraju biti objektivni i nepristrasni tokom izvještavanja.

“Elektronski mediji koji prate izbornu kampanju dužni su pridržavati se principa uravnoteženosti, jednakog pristupa, pravičnosti i nepristrasnosti. Ako elektronski mediji ne postupe u skladu sa stavom ovog člana, može se podnijeti prijava Regulatornoj agenciji za komunikacije na daljnje postupanје”, ističe se u odluci.

“Baruština u kojoj ne važe zakoni”

U vezi sa Šmitovim izmjenama Izbornog zakona koje bi mogle spriječiti pokretanje “fantomskih portala” uoči izbora, predsjednik Udruženja BH novinari Marko Divković za Gerilu kaže da mu nije jasno kako se to namjerava sprovesti u djelo.

“Meni se čini da je her Šmit idealista, ali on to ne shvata. On zaboravlja da je Udruženje BH novinari izgubilo sedam godina pokušavajući da riješi problem vlasništva u medijima. A on sad poziva na nešto što mi davno pokušavamo da uradimo, ali, zahvaljujući istoj ovoj vlasti s kojima se on stalno svađa, ne uspijevamo”, ističe Divković.

Podsjeća da u Bosni i Hercegovini postoji preko 600 portala, od kojih tek 40% ima navedeno ime urednika, vlasnika, adresu, dok više od trećine nema nikakvog podatka, osim nekog mejla ili broja telefona.

“Šta on zapravo hoće? Kako on misli to provesti? Kako on to misli i pravno i praktično provesti kad je to jedna ogromna baruština u kojoj ne važe nikakvi zakoni?”, pita se Divković.

Sličnog stava je i glavna i odgovorna urednica Nezavisnih novina Sandra Gojković Arbutina koja za Gerilu kaže da je generalno protiv toga da bilo ko radi posao domaćih institucija kao i da je protiv toga da nam neko objašnjava kako treba da se borimo protiv „fantomskih medija“.

“U ovom rješenju OHR-a se navodi kao da je to već gotova stvar, da je nametnuto nešto što ćemo mi imati kao gotovo rješenje. Po ovome što vidim da je objavljeno to nije nikakav način da se izborimo sa „fantomskim medijima“. Dakle, više mi liči na prijedlog da to treba da se desi a ne rješenje. Rješenja ovdje, po ovome, nema, zato što ne možete ući u trag „fantomskim portalima“. Zato i jesu fantomski”, ističe Gojković Arbutina.

Divković, inače, podsjeća da se pred svake izbore pojavljaje na stotine “fantomskih portala” koje otvaraju oni koji se bore za vlast.

“To ne rade kolege novinari, to rade ljudi koji se bore za vlast i koji zapravo najčešće koriste javni novac da plaćaju nekoga ko će to da radi i koji će zapravo samo da liferuje ono što on njemu naredi. BiH je time preplavljena. Ništa novo, samo mene zanima kako on to namjerava spriječiti, odnosno kako namjerava to zakonski urediti. Ja razumijem da on poručuje da traži i da očekuje. Sve je to lijepo, ali očekivali su i njegovih prethodnici, pa i on sam, od naših političara mnogo štošta. Pa ništa nisu uradili, a onda je on morao da posegne za svojim ovlaštenjima”, ističe Divković.

Političko oglašavanje na televiziji

Izmjene izbornog zakona donose i velike promjene za televizije. Naime, dosadašnja praksa koju su neki praktikovali, emitovanje propagandnog programa u okviru informativnih emisija je sada zabranjena.

“Plaćeno političko oglašavanje mora kao takvo biti nedvosmisleno definisano i ne smije se emitovati u periodu od najmanje 15 minuta prije, za vrijeme ili nakon emitovanja vijesti”, navodi se u članu 16.12.

Isto tako, neće biti favorizovanja pojedinih političkih stranaka nego se u stavu 7 zakona navodi da će “cijene i uslovi emitovanja naručenog političkog oglašavanja biti jedinstveni za sve političke subjekte koji učestvuju na izborima”.

Što se ovog aspekta tiče, Sandra Gojković Arbutina ističe da je sve to već propisano domaćim regulativama i zakonima.

“Jasno je naznačeno koliko koja partija smije i kad da ima minutažu na televizijama, pogotovo u javnim servisima, ali se to nikada nije poštovalo, tako da ne vidim zašto bi se i ovo poštovalo, iako je u redu da neko pokuša da stane u kraj na taj način manipulaciji medijskim sadržajem, ali ovo definitivno nije nešto što će nam donijeti neke konkretne radnje”, naglašava Gojković Arbutina.

Mladen Bubonjić / Gerila.info

The post Šmitov Izborni zakon predviđa sprečavanje pokretanja “fantomskih portala”, stručnjaci se pitaju kako to misli provesti first appeared on Gerila.info.

Početkom decembra prošle godine RAK je naložio BH telekomu privremenu mjeru obustave emitovanja utakmica Svjetskog prvenstva u fudbalu – Katar 2022, kao i drugih programskih sadržaja putem servisa My TV u roku od 24 sata, a što je My TV i ispoštovao te obustavio svoj program 8. decembra.

Ipak, od tada pa do danas kriju se informacije kako je moguće da je jedan TV kanal/servis, i to u vlasništvu najvećeg telekom operatera u zemlji emitovao svoj program skoro cijelu godinu, a u njega se ulaže ili se već uložilo 18 miliona KM u programske sadržaje koje su za potrebe My TV radile eksterne produkcijske kuće. Na upite portala Gerila.info već sedmicama nijemi su i RAK BiH kao i BH telekom, iako smo dobili obećanja da ćemo odgovore na pitanja dobiti u najkraćem roku.

RAK nije izrekao nikakvu kaznu BH telekomu za ovaj evidentan prekršaj, kao ni TV kanalu/servisu My TV, niti se kasnije oglašavao o ovom slučaju. BH telekom je, s druge strane, bespogovorno ugasio kanal u koji su utrošeni milioni, privremeno ili ne tek ćemo vidjeti, budući da navedeni kanal još uvijek nije dostupan veb stranici mojawebtv.bhtelecom.ba.

Ono što se zna o My TV, a zna se vrlo malo makar na oficijalnoj stranici BH telekoma, jeste da je u pitanju servis na kojem će se emitovati sadržaji nastali u BH Content Labu kompanije BH Telekom, kao i, kako smo kasnije imali priliku vidjeti, prenosi utakmica SP u fudbalu u Kataru.

Na pres-konferenciji u februaru 2022. godine koja je upriličena povodom promocije sitkoma “Na rubu pameti”, koja je premijerno i prikazana polovinom prošle godine upravo na My TV, generalni direktor BH Telecoma Sedin Kahriman je rekao da je srećan zbog produkcije u okviru platforme BH Content Lab.

„U 2022. godinu ulazimo sa novim servisom MY TV koji smo promovisali tokom novogodišnjih praznika, ali i sa velikim očekivanjima, posebno u dijelu razvoja i produkcije najkvalitetnijih sadržaja za naše krajnje korisnike, što se od nas kao vodećeg telekom operatera i očekuje. Svakako treba naglasiti da je jedan od dugoročnih strateških ciljeva BH Telecoma, u domenu tržišnog širenja i diverzifikacije,  upravo ulaganje i izgradnja u najveće domaće platforme za produkciju audio-vizuelnih sadržaja, BH Content Lab”, rekao je Kahriman.

Direktor „BH Telecoma“ Sedin Kahriman je istovremeno i predsjednik Kantonalnog odbora SDA Sarajevo, u kojem se inače nalazi i Sebija Izetbegović.

On je tada izjavio da je BH telekom obezbjedio još 18 miliona KM za kontinuiran javni poziv za produkciju koja će se emitovati na My TV.

“„Na rubu pameti“ je druga serija čiji sadržaj i glumce prezentiramo javnosti svjesni da značaj samog sadržaja u telekom industriji dobija primat i siguran sam da ćemo korisnicima Moje TV osigurati visokokvalitetan i ekskluzivan sadržaj. Odluka da sarađujemo sa bh. filmskom industrijom je primarno komercijalna, ali ne zanemarujemo i elemente društvene odgovornosti jer investiramo u vlastite resurse, domaću filmsku industriju i proizvodimo sadržaj kojim će korisnici biti zadovoljni“, rekao je Sedin Kahriman.

Muamer Hadžović, izvršni direktor za razvoj poslovanja BH Telecoma, istakao je da je “BH Content Lab najveća domaća platforma za produkciju audio-vizuelnih sadržaja kojoj je primarno cilj podrška bh. kinematografiji te kreiranje kvalitetnog sadržaja koji će povećati zadovoljstvo korisnika kroz atraktivnost ponude na Moja TV usluzi i ostalim platformama BH Telecoma”.

Hadžović je dodao da je, direktnim uticajem na produkciju visokokvalitetnih audio-vizualnih sadržaja, BH Telekom preuzeo lidersku tržišnu poziciju u TV produkciji i pruža fantastičnu priliku za razvoj filmske i TV produkcije.

Faruk Selmanović, direktor sarajevske Direkcije BH Telekoma, u intervjuu za Oslobođenje u avgustu prošle godine rekao je da je Platforma Moja TV jedna je od najuspješnijih platformi za reprodukciju sadržaja u BiH.

“Trenutno imamo više od 215.000 aktivnih korisnika sa preko 300.000 pojedinačnih uređaja. U proteklom periodu smo uradili i upgrade platforme tako da sada nudimo najbolje korisničko iskustvo na Android platformi. Po funkcionalnosti i dizajnu naša nova platforma prati sve najnovije trendove industrije i krajnjim korisnicima nudi sve pogodnosti, kako live tako i na ondemand platformi. Cijeneći da smo napravili tehnološki iskorak, naš sljedeći fokus je upravo content, to jeste sadržaj. Na našem servisu MYTV nudimo niz kulturnih, kolažnih, informativnih i sportskih sadržaja, a pored kontinuiranog ulaganja u infrastrukturu na razvoju Moja TV usluge, paralelno radimo i na kreiranju novog sadržaja”, rekao je Selmanović.

Iako do prije nekoliko dana nije bilo informacija o licenci za My TV kanal/servis na stranici Regulatorne agencije za komunikacije, on se nedavno pojavio u tabeli na kojoj se nalaze svi korisnici Dozvole za televizijsko emitovanje putem drugih elektronskih komunikacijskih mreža.

Zanimljivo je i da je broj dozvole 241 TEKM, dok je, na primjer, od Face televizije koja postoji više od 10 godina 299 TEKM, a Face televizija je i na Excell tabeli koja je dostupna na stranici Regulatorne agencije za komunikacije stavljena ispod My TV kanala iako je My TV nesumnjivo nedavno dobio licencu, dok sami datumi od kada koja televizija posjeduje licencu nisu navedeni u tabeli.

Direktorica My TV je Amra Cerić, a glavni i odgovorni urednik Emir Kapetanović, dok je adresa ovog TV kanala/servisa zapravo smještena na lokaciji BH Telecom Centar Dolac Malta, Zmaja od Bosne 88.

Na istoj adresi je smješten i BH Content Lab.

Postavlja se logično pitanje – kako je moguće da neko uloži 18 miliona KM u eksternu produkciju za svoj TV kanal/servis a da to regulator, u ovom slučaju Regulatorna agencija za komunikacije, ne primjeti TV kanal na kojem se navedeni sadržaj emituje?

Pored toga, direktori BH telekoma su na većini uticajnih medija u BiH pričali upravo o My TV kanalu, kao i o ekskluzivnim sadržajima koji se na njemu emituje ili će se emitovati.

Ipak, tek nakon Dodikovog uključenja u cijelu priču reagovala je Regulatorna agencija za komunikacije, koja je do tada uporno ćutala na nezadovoljstvo građana, kao i medijske napise o ovom skandalu. To i nije toliko čudno kada se zna da je na čelu RAK BiH Dodikov provjereni kadar Draško Milinović, dugogodišnji direktor RTRS-a koji je više puta kažnjavan upravo od strane RAK BiH čiji je Milinović sada direktor.

On je kao direktor RTRS-a uspio nagomolitati 67.000 KM kazni upravo od Regulatorne agencije za komunikacije, čiji je sada direktor, i to zbog neprimjerenog izvještavanja javnog servisa.

Plamenko Čustović, tadašnji član Savjeta RAK-a, podnio je ostavku upravo zbog imenovanja Milinovića za prvog čovjeka RAK BiH, a Predrag Kovač tadašnji direktor ove institucije uputio pismo Savjetu ministara BiH o neregularnostima prilikom imenovanja Draška Milinovića. Kovač je nakon toga podnio i krivičnu prijavu Tužilaštvu BiH vezano za Milinovićevo imenovanje.

Milinović je uprkos svemu dobio podršku Savjeta ministara BiH, a u kojem su tada glavnu riječ vodili upravo SNSD i SDA, uz HDZ.

Milinović je na čelo Regulatorne agencije za komunikacije BiH došao u julu 2020. godine s pozicije generalnog direktora RTRS-a. Većinskom odlukom (4:2) članova Savjeta RAK-a, Milinović je predložen za novog direktora ovog regulatornog tijela u aprilu 2020, nakon čega je odluku potvrdio Savjet ministara BiH.

Milinović je imenovan na mjesto generalnog direktora RTRS-a u martu 2014, odakle je došao sa pozicije šefa kabineta tadašnje predsjednice Vlade Republike Srpske Željke Cvijanović.

Pitanja, na koja za sada nismo dobili odgovor od strane RAK BiH jesu i da li je na navedenom kanalu, prije zabrane emitovanja, bilo emitovanih reklama, ako jeste, na koji način je emitovanje reklama regulisano, koliko je My TV dužan za naknade dozvola za RAK, AMUS, Fonogram…

Dobro obavješten izvor portala Gerila tvrdi da je najveći dio do sada potrošenog novca za produkciju za BH Content Lab, odnosno za emitovanje na My TV, otišao u Hayat televiziju, vlasnika Elvira Švrakića inače bliskog čovjeka Bakira Izetbegovića, predsjednika SDA. U pitanju su, kako navodi naš izvor, milionski iznosi.

Hayat se i prije par godina susretao sa sličnim optužbama, odnosno da je dobio novac u okviru predizborne kampanje stranke SDA, na koje su odgovorili da se “Hayat d. o. o. bavi medijskom djelatnošću, da u svom radu poštuje pozitivne zakonske odredbe i da nije glasilo jedne političke stranke ili saveza”, naglašavajući da odbijaju “neutemeljene i nedobronamjerne napade” na svoju TV kuću.

“Za razvoj biznisa, razvoj novih medija i otvaranje radnih mjesta kreditno smo se zaduživali. Naše poslovanje, kao i vlasnička struktura, potpuno su transparentni. Naši finansijski izvještaji u posjedu su međunarodnih organizacija koje u našoj zemlji prate rad medija. Svojevoljno i samoinicijativno smo ih ustupili. Dakle, imamo kredite i prijavili smo se za subvencioniranje kamata po pozivu Vlade KS-a. Zadovoljili smo postavljene kriterije i dobili pomoć institucije u čijoj je nadležnosti, između ostalog, i briga o privredi i privrednicima. Zahvalni smo na njihovoj predanosti i pomoći domaćim kompanijama. Dakle, nije riječ ni o kakvim nenamjenskim sredstvima koje neko nekome poklanja, kako se želi predstaviti. I dalje smo dužni bankama, ali samo bankama, i samo novac koji uredno vraćamo. Nismo se i nikada ne bismo gradili na „opranom“ novcu, kao ni novcu koji je stečen ucjenama”, naveli su tom prilikom iz Hayata.

Inače, u istom odgovoru su otvoreno potvrdili i bliskost sa SDA.

“SDA je izabrao Hayat kao glavnog medijskog partnera. Mi smo na komercijalnoj osnovi snimali predizborne skupove, dva smo i emitirali. Emitirali smo i reklamne spotove… Ovakva saradnja sa SDA u predizbornoj kampanji, pored ostalog, rezultirala je pobjedom na Izborima 2018.”, navodi se u saopštenju Hayat televizije kao odgovor dnevnom listu Avaz 2018. godine.

Godišnji prihod “BH Telecoma” u 2021. godini iznosio je 471,6 miliona KM, a bruto dobit 70,1 milion KM.

Naš izvor kaže da je model koji BH telekom sprovodi zapravo kopija Telekoma Srbije koji ulaže ogroman novac u svoje platforme, sadržaje i kanale, angažujući eksterne produkcije i saradnike kako bi ostvario uticaj među kulturnom elitom i filmskim stvarocima, začepio im usta dobrim honorarima, onemogućio javnu kritiku, a uz to sve dobio ekskluzivnu domaću produkciju, koja je, barem na ovim prostorima, skoro uvijek najgledanija.

Kako je SP u fudbalu u Kataru razotkrio aferu

Paradoksalno zvuči, ali je donekle i istinito, da je ovu aferu otkrio, ni manje ni više, nego Milorad Dodik, tada još član Predsjedništva BiH, kada je na svom tviter nalogu napisao da je “BHRT onemogućavajući svim građanima, a posebno u Republici Srpskoj, gledanje svih utakmica na Svjetskom prvenstvu u fudbalu još jednom potvrdio da je servis samo muslimana i da kao takav ne treba da postoji”.

“Odlukom da prenos 18 utakmica ustupe samo jednom muslimanskom telekom-operateru, direktno su prekršili zakon i dodatno se identifikovali kao servis samo jednog naroda u BiH”, dodao je Dodik.

Naravno da su Dodikove riječi služile za politički performans, ali je on, vjerovatno nehotice, razotkrio nerad regulatora, sa jedne strane, i bahatost telekom operatera, sa druge strane.

Podsjećamo, na BH televiziji (BHRT) se krajem novembra i u prvoj polovini decembra 2022. godine emitovalo Svjetsko prvenstvo u fudbalu koje se igralo u Kataru. Takođe, i to je javno objavljeno, kupovinu TV prava za SP u fudbalu je pomogao BH telekom.

Međutim, BHRT je medijska prava za emitovanje FIFA Svjetskog prvenstva u fudbalu Katar 2022 TM za teritoriju Bosne i Hercegovine otkupio još 2012. godine, dok se BH telekom u kupovinu prava uključio početkom 2022. godine, a u julu 2022. je objavljeno da je između BHRT i BH telekoma potpisano sublicenciranje medijskih prava za FIFA Svjetsko prvenstvo u fudbalu Katar 2022 TM između Radiotelevizije Bosne i Hercegovine, nositelja ekskluzivnih prava za teritorij Bosne i Hercegovine i BH Telecoma d.d. Sarajevo.

U datom trenutku nije objašnjeno šta tačno podrazumijeva “sublicenciranje” sem da je “ovom sublicencom BH Telecom dao podršku proširenjem dostupnosti svih medijskih sadržaja na nove medije odnosno platforme / digitalne servise BH Telecoma – MY TV i Moja web TV”.

Navedeno je i da će “svi građani Bosne i Hercegovine moći pratiti sve utakmice FIFA Svjetskog prvenstva u fudbalu Katar 2022TM besplatno na programima BHRT-a i na servisima MY TV i Moja web TV BH Telecoma”, što se kasnije pokazalo kao neistinito.

Naime, sa početkom SP u fudbalu gledaoce u BiH zatiče negativno iznenađenje jer pojedine utakmice nisu ni emitovane uživo na BHRT ili su počinjale sa 15 minuta zakašnjenja, a navedene utakmice su bile dostupne samo na My TV, odnosno korisnicima BH telekoma koji ne pokriva ni pola gledalaca u BiH

Tek nakon žestokih reakcija u javnosti, BHRT objašnjava šta, zapravo, znači, Ugovor o sublicenciranju koji su potpisali sa BH telekomom.

“BHRT, ekskluzivni vlasnik prava SP Katar 2022 ima obavezu po Ugovoru emitovati samo 46 utakmica na svom programu i da je, u skladu sa pravilima sublicenciranja EBU-a i FIFA-e, sublicencirao prava za emitiranje 18 utakmica BH Telecomu d.d., kao što su to učinile i mnoge druge televizijske kuće u svijetu“, naveli su u BHRT.

Činjenica je i to da najveći dio BiH nema BH telekom, odnosno ne postoji način da građani u Republici Srpskoj ili u Federaciji BiH, gdje su prisutni Eronet ili Telemach, mogu gledati navedene utakmice.

Kako je uopšte došlo do ovog načina dogovora i zašto su građani u BiH dobili tu informaciju u toku samog prvenstva, iako je ugovor o kupovini prava potpisan u maju 2022. godine, nismo dobili odgovor.

Član UO BHRT Slavko Rolih rekao nam je da se obratimo putem maila i zatražimo odgovore na ova pitanja.

“Na sve odgovore morate se lično obratiti upravnom odboru putem mejla, odnosno službi BHRT onda će se UO zajedno očitovati. Niko od nas se ne očituje posebno, tako da ćete za sva pitanja morati poslati na PR službu pa ćemo vam službeno odgovoriti na sva pitanja”, rekao je Rolih.

Sličan odgovor dobili smo i od direktora BHRT-a Belmina Karamehmedovića.

“Mi smo prije dva dana poslali saopštenje u kojem je sve jasno napisano. BHRT treba da dobije RTV taksu za područje cijele BiH, ne dobija već šest godina, ne piše da je dužan već da će učiniti sve da to obezbijedi, ali preduslov za to je da naplati taksu. Kako ćemo se finansirati ako ne dobijamo taksu. Nemam komentara zvanično”, izjavio je Karamehmedović za Gerilu.

Iako smo upite poslali još 7. decembra prošle godine, odgovore ni poslije dva mjeseca nismo dobili.

Ono što nas je posebno zanimalo jeste da li je ovom odlukom BHRT-a prekršen Zakon o Javnom RTV servisu BiH, konkretno Član 10. (Međunarodna razmjena i ekskluzivna prava) stav 1. i stav 2. gdje se navodi da “(1) Radi ostvarivanja interesa cjelokupnog stanovništva Bosne i Hercegovine, BHRT je dužan da obezbijedi pokrivanje najvažnijih kulturnih, sportskih, zabavnih i drugih događaja koji se održavaju u zemlji i svijetu”, i “(2) Emiteri čiji programi nisu dostupni cjelokupnom stanovništvu Bosne i Hercegovine nemaju pravo na dobijanje eksluzivnih prava za sljedeće sportske događaje: b) svjetska i evropska prvenstva u fudbalu, košarci, rukometu i drugim sportovima”.

BHRT je u svom jedinom saopštenju o ovom slučaju naveo sljedeće: “da BHRT, ekskluzivni vlasnik prava SP QATAR 2022 ima obavezu po Ugovoru emitirati samo 46 utakmica na svom programu i da je, u skladu sa pravilima sublicenciranja EBU-a i FIFA-e, sublicencirao prava za emitiranje 18 utakmica BH Telecomu d.d., kao što su to učinile i mnoge druge televizijske kuće u svijetu (ARD/ZDF, RT Srbije, RTVSLO, Češka TV, RTPortugal, ORF, BNT Bugarska, itd.”

Međutim, portalu GERILA je potvrđeno od strane Radio televizije Srbija da to nije tačno. RTS u Srbiji jeste ustupio prava na sve utakmice kanalu Arenasport, odnosno dozvolio sublicenciranje, ali RTS je ostao kod toga da sve utakmice, odnosno svih 64 utakmica, prenosi uživo, pa čak i one koje su se preklapale u posljednjem kolu grupne faze, a tada je jedna utakmica išla na RTS 1 a druga na RTS 2.

“Mi smo prodali Areni tako da ako imate Arenu onda ćete imati te utakmice. Samo Areni. Kompletno sve. Mi smo ekskluzivni nosioci, oni su koekskluzivni, mi prenosimo sve utakmice, sve 64 utakmice mi prenosimo a mislim da i Arena prenosi sve utakmice. Pošto imamo dva kanala, na dva smo prenosili. Sve ide direktno, noću ide i snimak. Kad su bile dvije utakmice, jedna ide na prvom jedna na drugom kanalu”, potvrdili su nam iz Sportske redakcije RTS-a.

Iako smo upit prema BH telekomu poslali prije dvije sedmice, odgovor do danas nismo dobili. Neobično je da na stranici BH telekoma ne postoji kontakt forma za medije, ali zato postoji Vodič o pristupu informacijama DD BH Telekom Sarajevo, a navodi se i Zakon o slobodi pristupa informacijama u FBiH, a upit morate poslati poštom na protokol iako je u pitanju najveći telekom operater u BiH, a ne opciono, kao što je praksa u 2023. godini, i putem e-maila.

Iz Udruženja za zaštitu potrošača DON, kažu da nije jasno zašto na sve ovo nije reagovala Regulatona agencija za komunikacije.

“Koliko smo mi kao građani u mogućnosti da sve ovo pratimo ili koliko smo uskraćeni za određena prava to zaista regulator treba da definiše u ovim ugovorima ili davanjima u licenci tim operaterima. Znači, definitivno regulator je neko ko je morao znati za sve ovo i u licenci stoji šta sve treba i može da radi, definisane su i ovakve vrste ugovora upravo u skladu sa zakonom. Sad nam se desilo da određeni broj građana sigurno ne može da prati nego mora na ovaj način kada se reprizira dok je određeni broj građana u prilici da gleda”, izjavila je za GERILU Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja građana DON.

Murisa Marić ističe da je RAK “neko ko je odgovoran što je ovakvo stanje vezano barem za ova tri emitera koja su vrlo aktuelna u BiH” i koja bi trebala da podjednako imaju ovakve licence da bi mogla biti dostupnost svih građana bez obzira, jer svi građani plaćaju RTV taksu iz koje se finansiraju dijelom i telekom operateri.

I kako je u BiH sve apsurd, tako smo došli u situaciju da je prvi čovjek SNSD-a ukazao na kršenje zakona od strane RTVBH ali i BH telekoma, potom je regulator kojom rukovodi takođe kadar SNSD zabranila emitovanje TV kanala za koju najveći telekom operater u zemlji nikada nije imao dozvolu a do tada emitovao, ko zna koliko, ekskluzivnih sadržaja bez ikakve kontrole, da bi na kraju opet regulator obustavio bilo kakvo dalje ispitivanje odgovornosti telekom operatera kojeg vode kadrovi stranke SDA i zataškao cijelu priču odbijajući da javnost upozna sa svim činjenicama.

The post Političke veze štite i upravljaju komunikacijama u BiH: Zakon važi za sve, osim za telekom operatere first appeared on Gerila.info.

Mi smo prodali Areni tako da ako imate Arenu onda ćete imati te utakmice. Samo Areni. Kompletno
sve. Mi smo ekskluzivni nosioci, oni su koekskluzivni, mi prenosimo sve utakmice, sve 64 utakmice mi
prenosimo a mislim da i Arena prenosi sve utakmice. Pošto imamo dva kanala, na dva smo prenosili.
Sve ide direktno, noću ide i snimak. Kad su bile dvije utakmice, jedna ide na prvom jedna na drugom
kanalu.

Slavko Rolih

Na sve odgovore morate se lično obratiti upravnom odboru putem mejla, odnosno službi BHRT onda
će se se UO zajedno očitovati. Niko od nas se ne očituje posebno, tako da ćete za sva pitanja morati
poslati na PR službu pa ćemo vam službeno odgovoriti na sva pitanja.

Belmin Karamehmedović

Mi smo prije dva dana poslali saopštenje u kojem je sve jasno napisano. BHRT treba da dobije rtv
taksu za područje cijele BiH, ne dobija već šest godina, ne piše da je dužan već da će učiniti sve da to
obezbijedi, ali preduslov za to je da naplati taksu. Kako ćemo se finansirati ako ne dobijamo taksu.
Nemam komentara zvanično.

Jovana Čolić, RAK

Upoznati smo sa situacijom, sve što ste rekli stoji, samo ću vas zamoliti da nam pošaljete jedan upit,
moraćemo službenim putem, mi ćemo to dalje proslijediti kolegama koje rade u području
emitovanja. Moramo za sva pitanja službenim putem. Ono što je ključno je da Rak tu nema
eksplicitnu nadležnost, prvo Vijeće ministara nikad nije usvojilo listu najvažnijih događaja, krećemo
od toga, pa Zakon o javnom RTCV servisu koji je trebao da reguliše ovo pitanje. Odgovorićemo vam
ali morate nam službenim putem poslati.

Murisa, DON

Prva stvar, to definiše RAK, ovo nije nešto što se nije znalo šta se dešava već unaprijed kad je bila
priča da li ćemo mi uopšte moći pratiti utakmice SP. Tad se moralo voditi računa da li svi emiteri ili
BHTV. Ovdje se očigledno radi ko je imao više para da plati sve ovo taj je i dobio pravo na emitovanje.
Koliko smo mi kao građani u mogućnosti da sve ovo pratimo ili koliko smo uskraćeni za određena
prava to zaista regulator treba da definiše u ovim ugovorima ili davanjima u licenci tim operaterima.
Znači, definitivno regulator je neko ko je morao znati za sve ovo i u licenci stoji šta sve treba i može
da radi, definisane su i ovakve vrste ugovora upravo u skladu sa zakonom. Sad nam se desilo da
određeni broj građana sigurno ne može da prati nego mora na ovaj način kada se reprizira dok
određeni broj građana u prilici je da gleda. Ovo nam se dešava jednom u 100 godina sad da nam se
dešava, da trebamo imati jedinstveno ekonomsko tržište, mi nešto plaćamo da bismo gledali, a mi ga
nemamo i zato se upravo dešava da nekome su data prava a drugima nisu.
To je upravo ono što sam rekla, da je RAK neko ko je upoznat sa ovom situacijom i ko je državna
agencija koja itekako treba da vodi računa zašto je određeni broj građana ranije bio zakinut zbog
Sport kluba a sad ovokm prilikom isto zato kako je dozvoljena samo jedna licenca i zna se čak tačan
broj utakmica koje možemo itd. nama se obećava da ćemo gledati sve a svi znamo šta se dešava
vezano za broj utakmica. Tako da je RAK neko ko je odgovoran što je ovakvo stanje vezano barem za
ova tri emitera koja su vrlo aktuelna u našoj zemlji i koja bi trebala da podjednako imaju ovakve
licence da bi mogla biti dostupnost svih građana bez obzira, jer svi mi plaćamo rtv taksu iz koje se
finansiraju dijelom ovi naši telekom operateri i smatram da smo kao građani zakinuti sada za to pravo
podjednako da možemo gledati sve utakmice.
Definitivno regulator je na osnovu zakona dužan da provede ovo kako treba, jer u licenci ne može
jednom operateru biti dozvoljeno a da drugi budu zakinuti i da ponovo građani ispaštaju u svemu
ovome. Svi ljubitelji sporta primorani su sada da se snalaze na određene načine da bi neke utakmice
gledali u reprizama, čekali dugo u noć kad će biti reprizirano, na kojem kanalu itd. Opet se ponavlja
stara praksa, prije Sport klub sada imamo drugog operatera, stalno smo u nekom krugu začaranom a
nikako konačno to jednom da se ispravi, jedinstveno je tržište.

Odgovor Regulatorne agencije za komunikacije BiH

Regulatorna agencija za komunikacije (Agencija)  nema nadležnosti da omogućava ili onemogućava prijem signala bilo kojeg TV emitera, niti ima nadležnost da zabrani distribuciju određenih sadržaja.

U skladu sa Pravilom 79/2016 o dozvolama za distribuciju audiovizuelnih medijskih usluga i medijskih usluga radija, član 7., Agencija propisuje obavezu distributera da prije početka distribucije određenih programa dostave izjave o riješenim pravima na distribuciju, i po potrebi dostave i same ugovore, međutim utvrđivanje valjanosti takvih ugovora je van nadležnosti Agencije.

Na osnovu obavijesti pojedinih televizijskih emitera o potrebi zatamnjenja sportskih ili drugih sadržaja, kablovski operateri su dužni zatamniti te sadržaje.

Takođe, Agencija nema nadležnost da utvrđuje obim kupljenih prava za Svjetsko prvenstvo Katar 2022., koje je pribavio BHRT, niti da li su ta prava sublicencirana na druge platforme. S tim u vezi, Agencija nije nadležna za ovo pitanje, a građani mogu da se obrate Javnom radiotelevizijskom servisu Bosne i Hercegovine.

Zakonom o Javnom radiotelevizijskom sistemu Bosne i Hercegovine uređuje se Javni radiotelevizijski sistem u BiH i odnosi tri javna RTV servisa i zajedničkog pravnog subjekta unutar tog sistema, kao i njegova djelatnost i organizacija.

The post BHT i SP u Kataru: Ko je u pravu i zašto ispaštaju gledaoci? first appeared on Gerila.info.

Iz BH Telecoma su dodali da su medijska prava na emitovanje utakmica četvrtfinala Svjetskog prvenstva prenijeli na BHRT.

“Privremenom mjerom Regulatorne agencije za komunikacije BiH izdatom 7.12.2022. godine, MY TV servis će privremeno obustaviti rad, počevši od 8.12.2022. godine. BH Telecom će poduzeti sve potrebne aktivnosti da novonastalo pitanje u što kraćem roku riješi, na zadovoljstvo korisnika Moja TV usluga i građana Bosne i Hercegovine, o čemu će javnost biti blagovremeno obaviještena.

S obzirom na veliku zainteresovanost građana za praćenje utakmica Svjetskog prvenstva u fudbalu, BH Telecom je svoja prava na emitovanje uživo dvije utakmice četvrtfinala prenio na BHRT i time još jednom pokazao svoju društvenu odgovornost prema svim građanima Bosne i Hercegovine”, navedeno je u saopštenju.

Iz BH Telecoma navode da su sa BHRT-om u maju 2022. godine potpisali Memorandum o međusobnoj saradnji na obezbjeđivanju medijskih prava najvažnijih međunarodnih sportskih takmičenja i dostupnosti istih svim građanima Bosne i Hercegovine.

“Potpisivanje ovog dokumenta je rezultat prethodno iskazane obostrane spremnosti BH Telecoma i BHRT-a na saradnju, kako bi obezbijedili medijska prava na emitovanje sportskih natjecanja i to na način da najznačajnija međunarodna nogometna natjecanja budu dostupna svim građanima Bosne i Hercegovine bez posebne naknade, kako je to i propisano Zakonom o Javnom radio-televizijskom servisu Bosne i Hercegovine. U okviru navedene saradnje, BH Telecom je stekao prava na emitovanje uživo 18 utakmica Svjetskog prvenstva u fudbalu, dok se preostale utakmice emituju na kanalima BHRT-a. Prenos navedenih utakmica regulisan je ugovorom o sublicenciranju između BHRT-a i BH Telecoma, koji je zaključen u skladu sa svim pravilima organizacija FIFA i EBU, te na osnovu njihovog odobrenja” , navode u BH Telecomu.

Baš zbog utakmica Svjetskog prvenstva javnost u BiH je imala brojne kritike, s obzirom da neke utakmice nije bilo moguće gledati u direktnom prenosu na BHRT-u, zbog činjenice da su ta prava ustupljenu servisu MY TV.

Neke od utakmica osmine finala većina gledalaca iz BiH je gledala sa 15 minuta kašnjenja, dok su na pomenutoj platformi išle direktno emitovane.

Zbog brojnih zamjerki građana, menadžmen BHRT-a je izdao saopštenje gdje su pokušali da opravdaju svoj potez.

“S ciljem objektivnog informiranja javnosti, a nakon objavljenih poluistinitih i pretencioznih informacija na pojedinim portalima i medijima oko prenosa utakmica SP katar 2022 na BHRT-u, osjećamo obavezu da pojasnimo zbog čega se BHRT odlučio da četiri utakmice iz osmine finala i dvije utakmice četvrtfinala, ne prikazuje u noćnim terminima, nego odložno sa 15 minuta zakašnjenja od početka utakmica. Još jednom napominjemo da BHRT, ekskluzivni vlasnik prava SP Katar 2022 ima obavezu po Ugovoru emitovati samo 46 utakmica na svom programu i da je, u skladu sa pravilima sublicenciranja EBU-a i FIFA-e, sublicencirao prava za emitiranje 18 utakmica BH Telecomu d.d., kao što su to učinile i mnoge druge televizijske kuće u svijetu“, naveli su u BHRT.

Kako su napisali u saopštenju, troškovi otkupa prava, odnosno emitovanja utakmica SP u fudbalu su višemilionski i BHRT, uz već svima poznatu finansijsku situaciju, ovaj događaj nije mogao samostalno finansirati pa je sa BH Telecomom ušao u partnerski odnos i sublicencirao prava koja mu Ugovor sa EBU-om i FIFA-om dozvoljava.

“U skladu sa tim, BH Telecom je dobio prava ekskluzivnog emitiranja utakmica na svojim platformama, pa gledaoci BHRT-a četiri utakmice iz osmine finala i dvije utakmice četvrtfinala gledaće sa 15 minuta zakašnjenja da bi se ispoštovao ekskluzivitet koji za ove utakmice ima BH Telecom… S obzirom na to da se SP Qatar 2022 približava kraju, najavljujemo da će utakmice polufinala, utakmice za treće mjesto kao i finale SP Katar 2022 BHRT direktno prenositi na svojim programima“, navodi se u saopštenju BHRT.

The post RAK naložio privremenu obustavu rada MY TV first appeared on Gerila.info.

“Kada govoriš da je Dodik, kako si rekao, lutajući dron, bajraktar, itd. i da je opasan kao takav, i da može da izazove sukobe i u Bosni i Hercegovini i u Srbiji i da našteti Srbiji, zar ne misliš da bi Vučić trebao da reaguje? Kako? Šta ja znam, da ga smiri, da ga smijeni? Ali i da reaguje neko sa zapada? Evropa je nikakva. Njemačku ulogu si objasnio. Ali, Amerika. Dakle, da li bi trebalo da ga se šta, kako, smijeni, smiri …………?”, upitao je Hadžifejzović svog gosta i izazvao buru u javnosti, posebno zbog posljednje riječi koja je nejasna. Da li je rekao “ubije” ili “umiri”?

Sporna izjava od 19:14

Ako je suditi po rekacijama medija bliskih vladajućim strukturama u Republici Srpskoj, ali i zvaničnika iz RS, kao i analitičara bliskih vlastima, Hadžifejzović je rekao “ubije”.

S druge strane, Senad Hadžifejzović je u objavi na sajtu FACE TV demantovao da je izgovorio “ubije”. FACE TV je uradio i četiri stručne audio analize u kojima se jasno čuje šta je rekao novinar i vlasnik FACE televizije.

Međutim, direktor Regulatorne agencije za komunikacije Draško Milinović je rekao da je RAK juče, u nedelju, po službenoj dužnosti pokrenuo postupak protiv FACE TV.

“To će biti skraćeni postupak s obzirom da je, na prvi pogled ovoga što se desilo, i te kako jasno da je prekršen Kodeks o pružanju audio-vizuelnih medijskih usluga i medijskih usluga radija”, rekao je Srni Milinović i dodao da je na prvi pogled vidljivo da je prekršeno još mnogo podzakonskih akata Agencije.

“Ove stvari koje smo nažalost vidjeli u medijskom prostoru BiH, prvenstveno Fejs televiziji su nedopustive i RAK ih neće dozvoliti”, naveo je Milinović i najavio da će vrlo brzo, čim se skraćeni postupak završi, biti izrečene odgovarajuće mjere i sankcije.

“U komunikaciji sa kolegama iz područja emitovanja već smo u prvoj analizi vidjeli da će one biti rigorozne. I mogu da najavim rigorozne mjere da se ovakve stvari više nikada ne bi desile”, dodao je Milinović i naglasio da u slučaju da se to ponovi, krajnja mjera je suspenzija programa i oduzimanje dozvole.

“Ovo sad je nešto što će vjerovatno ići ka najvišoj mogućoj novčanoj kazni s obzirom da je to prva mjera upozorenja da se ovakve stvari ne bi dešavale, ali ukoliko se ovako nastavi, mi smo kroz naše analize u RAK-u već vidjeli da Fejs televizija prelazi određene granice, bojim se da ćemo posegnuti za najrigoroznijim mjerama koje su nam Zakon o komunikacijama i sva naša pravila dali kao nadležnost da djelujemo”, izjavio je Milinović.

Dakle, Milinović je izjavio da će mjere biti rigorozne i da će ići ka najvišoj mogućoj novčanoj kazni s obzirom da je to prva mjera upozorenja, ali su kroz analize RAK-a već uvidjeli da FACE TV “prelazi određene granice”.

Bez namjere da budemo advokati FACE TV, Milinović je naveo da će RAK ići ka najvišoj mogućoj novčanoj kazni dok je, s druge strane, RTRS, što je inače kuriozitet za vrijeme Milinovićevog upravljanja RAK-om, ove godine dobio usmeno upozorenje za emitovanje lažnog ili zavaravajućeg audiovizuelnog i radijskog programa. RTRS-u je, kako se navodi u Rješenju o izricanju kazne, to bilo prvo utvrđeno kršenje ovakve vrste, što je uzeto kao olakšavajuća okolnost. Ukoliko se utvrdi da je Hadžifejzović zaista rekao “ubije”, iako je demantovao i iako je urađena stručna analiza koja to pobija, za oko zapada činjenica da je RTRS dobio samo usmeno upozorenje za emitovanje lažnog i zavaravajućeg programa koji može dovesti u zabunu a FACE televiziji se najavljuju najviše moguće novčane kazne. Naravno da se poziv na ubistvo, ako je uopšte i bio, i emitovanje lažnog i zavaravajućeg programa ne mogu porediti, ali “zanimljivo” je da se RTRS-u za kontinuirano širenje straha i mržnje izriče usmeno upozorenje, dok se FACE televiziji najavljuju najoštrije kazne za nešto što nije potvrđeno, i to bez okončanja postupka.

Inače, FACE televiziji su u prethodnim godinama zaista izricane kazne, ali najčešće zbog kršenja trajanja televizijskog oglašavanja i teletrgovine, dva puta prošle godine, kao i zbog kršenja zaštite privatnosti i prava na odgovor, što svakako ne umanjuje njihovu odgovornost.

S druge strane, simptomatično je da je RTRS, koji je dobijao više kazni zbog kršenja Kodeksa o audiovizuelnim medijskim uslugama i medijskim uslugama radija, preko kršenja Kodeksa o komercijalnim komunikacijama, sve do kršenja Zakona o komunikacijama, od trenutka kada je Milinović došao na čelo RAK-a odjednom prestao da dobija kazne.

Posljednja izrečena kazna RTRS-u koja je objavljena u godišnjem izvještaju o prekršenim pravilima i propisima, prije navedene za emitovanje lažnog ili zavaravajućeg audiovizuelnog i radijskog programa koja je izrečena ove godine, bila je 2019. godine.

Već sljedeće godine, kada je Draško Milinović postavljen za direktora RAK-a, RTRS-u nije izrečena nijedna kazna. Tako je bilo i prošle godine. Iako je RAK 2020. i 2021. godine protiv RTRS-a zaprimio prijave od građana, nevladinih organizacija i državnih agencija, nije bilo nijedne objavljene kazne.

Radio Televiziji Republike Srpske su samo u posljednje tri godine prije dolaska Milinovića na čelo Regulatorne agencije za komunikacije izrečene kazne u visini od više od 160.000 konvertibilnih maraka. RTRS je 2017. godine dobio kaznu u visini od 70.000 KM, dok je današnji direktor RAK-a, a tadašnji direktor RTRS-a, sam kao odgovorno lice u RTRS-u dobio kaznu u iznosu od 15.000 KM. Godinu kasnije, kazne su se smanjile na 38.000 KM, dok su 2019. godine RTRS-u izrečene kazne u iznosu od 60.000 KM.

RTRS je 2019. godine zbog emitovanja priloga o masakru na tuzlanskoj Kapiji dobio kaznu u iznosu od 12.000 KM. RTRS je tada u informativnom programu Dnevnik 2 izvještavao o zaključku konačnog izvještaja međunarodnih eksperata „kako se nije radilo o eksploziji granate ispaljene sa Ozrena, već je riječ o simultanoj terorističkoj eksploziji sedam koordinisanih detonacija. Pri tome se prilog nije fokusirao na usko prezentiranje nalaza komisije, već su emitovana mišljenja i određenih sagovornika, što govori o činjenici da se RTRS potrudio da pribavi određena mišljenja na prezentiranu temu, ali samo onih koji bezrezervno podržavaju prezentirani nalaz komisije. Na ovaj način, suprotno profesionalnoj novinarskoj etici, prezentirane informacije poprimaju više senzacionalistički i propagandni, a manje informativni karakter“.

Takođe, u navedenom programu RTRS je kroz interpretaciju nalaza komisije naveo da se „čak 27 žrtava sa tuzlanske Kapije mogu uslovno označiti kao potencijalni bombaši samoubice. Proglašavajući ih na taj način (samo)ubicama bez dovođenja u pitanje nalaza komisije, za posljedicu ima dehumanizaciju žrtava i povredu ljudskog dostojanstva, što je suprotno svim načelima profesionalne novinarske struke“, ističe se u Izvještaju Regulatorne agencije za komunikacije o izrečenim izvršnim mjerama iz oblasti emitovanja u 2019. godini.

RTRS je 2019. godine sa 7.000 KM kažnjen zbog priloga gdje su navedene informacije koje su, kako su tada tvrdili iz te medijske kuće, dobili „od stranih tajnih službi i tiču se nezakonitog pokušaja promjene vlasti u RS od strane pojedinih ambasada, potpomognutih dijelom nevladinog sektora i medija, te dijela opozicije u RS“. RTRS je gledaocima „iznio informacije o potencijalnim prijetnjama koje dolaze od inostranih faktora i njihovih domaćih pomagača, propustivši da tačnost iznesenih informacija prethodno provjeri kod više izvora, a prevashodno nadležnih institucija (Ministarstvo bezbjednosti BiH, OSA i dr.) za koje je vjerovatno da te podatke mogu potvrditi ili demantovati. Sve to je svakako trebalo biti dio emitovanih izvještaja. Umjesto toga, stanica je navedene informacije prezentirala kao neosporne činjenice, ne iznoseći ni najmanju sumnju u njihovu tačnost“, navodi se u Izvještaju.

Pored toga, RTRS je 2017. i 2018. dobio i kazne (28.000 KM) zbog „kontinuiranog tendencioznog promovisanja interese jedne strane, tj. vladajuće političke strukture, kroz selektivan pristup izvještavanju, konstantno prikazivanje favoriziranih pojedinaca ili subjekata na afirmativan način te u pozitivnom kontekstu, dok je o aktivnostima opozicionog bloka stranaka u velikom broju slučajeva izvještavala isključivo kritički“.

Sve navedeno upućuje na to da dok se RTRS-u prelazi preko očiglednih kršenja svih profesionalnih i deontoloških principa za vrijeme Draška Milinovića na čelu RAK-a, drugim medijima se, poput FACE televizije u ovom slučaju, presuđuje, i to nedeljom, “bjanko”, bez istraživanja i obavljene analize.

Gerila.info

The post Najavljene rigorozne mjere protiv FACE TV zbog navodnog poziva na ubistvo Milorada Dodika first appeared on Gerila.info.

Povodom netačnih informacija koje su objavljene u pojedinim medijima u vezi sa okolnostima pod kojim se pristupa gašenju analognog TV signala u Bosni i Hercegovini, Regulatorna agencija za komunikacije (Agencija) ovim putem želi da podsjeti javnost na sljedeće činjenice:

Gašenje analognog TV signala u BiH direktna je posljedica zahtjeva koji je u aprilu ove godine stigao iz HAKOM-a, regulatornog tijela Hrvatske, i kojim se traži otklanjanje smetnji koje dolaze sa teritorije BiH i koje ometaju uvođenje 5G mreže na konkretnim frekvencijskim resursima u Hrvatskoj.

Analogne frekvencije više nisu tehnološki standard koji štiti Međunarodna unija za telekomunikacije, i njihova koordinacija se ne vrši još od 2015. godine. Indirektno, gašenje analognih predajnika tokom kalendarske 2021. godine na ovakav ubrzan način posljedica je činjenice da BiH nije blagovremeno završila realizaciju strategije prelaska na digitalno TV emitovanje, kao svoju preuzetu i ratifikovanu međunarodnu obavezu, o čemu je Agencija godinama upozoravala sve učesnike u ovom procesu.

Slijedom navedenog, Agencija je prije skoro pet mjeseci informisala asocijacije /udruženja nosilaca dozvola o pristiglom zahtjevu iz Hrvatske, po kojem BiH mora postupiti u skladu sa ratifikovanim međunarodnim obavezama. Ovim povodom, Agencija se pojedinačno obratila svim nosiocima dozvola, javnim RTV servisima i komercijalnim TV stanicama, i informisala ih o očekivanom i obavezujućem slijedu tehnoloških koraka u aktuelnim okolnostima. Agencija je u međuvremenu održala i pojedinačne sastanke sa predstavnicima emitera, na kojima je najavila i informisala nosioce dozvola o kalendaru gašenja analognog signala, koji obuhvata 171 predajnik širom BiH, i koji se sukcesivno mora realizovati počev od 01. jula do 31. decembra ove godine. Napominjemo da je svim TV stanicama u BiH, takođe prije nekoliko mjeseci, bila dostavljena lista spornih predajničkih lokacija, tako da te lokacije i predviđeni datumi gašenja od samog početka nisu predstavljale tajnu za nosioce dozvola. U konkretnom slučaju, riječ je o ukupno 26 javnih i komercijalnih TV stanica u BiH koje imaju obavezu gašenja analognih predajnika, a među njima su i javni RTV servisi.

Kada je riječ o mogućnostima preuzimanja signala komercijalnih TV stanica u kapacitetima MUX A namijenjenog zemaljskom emitovanju javnih servisa u BiH, Agencija napominje da je kapacitet MUX-a A ograničen i iznosi 19 MB/s, što je tehnološki sasvim nedovoljno za prijem više desetina novih programa. Javni RTV servisi trenutno emituju digitalni signal na osnovu rješenja kojim je izdata saglasnost za ulazak u MUX A u tri digitalne regije, i to prema kriterijumu prethodnog pokrivanja konkretne teritorije analognim signalom. Napominjemo da su javni RTV servisi vlasnici emisione opreme i legitimno upravljaju dodijeljenim kapacitetima. O ovoj činjenici Agencija je već upozoravala i resorno parlamentarno tijelo Parlamentarne skupštine BiH, predviđajući vjerovatni problem koji nastaje za javne i komercijalne TV stanice samo u ovoj kalendarskoj godini. I pored toga, zaključkom Parlamentarne skupštine iz jula ove godine, traži se da Agencija obezbijedi resurse za komercijalne stanice u okviru MUX A, što je trenutno neprovodivo imajući u vidu navedena tehnološka ograničenja.

Podsjećamo da je Agencija do sada uradila sve što je u njenoj nadležnosti, u skladu sa ovlaštenjima koja proizilaze iz Zakona o komunikacijama, dok na druge nosioce procesa radi okončanja digitalizacije TV signala u BiH ne može uticati. Javnost treba imati u vidu da će i u narednom periodu Agencija, bez izuzetka, i u novonastalim okolnostima voditi računa o zaštiti prava svih nosilaca dozvola za TV emitovanje, što je i njena izričita zakonska obaveza.

Agencija će i dalje nastaviti pratiti sve procese, preduzima neophodne aktivnosti i pruža stručnu tehničku pomoć svim javnim i komercijalnim TV stanicama. U narednom periodu izvršiće i cjelovit monitoring trenutnog kapaciteta MUX A namijenjenog javnim RTV servisima, kako bi se precizno ustanovio realan tehnički kapacitet ovog multipleksa.

Na kraju, Agencija smatra krajnje nekorektnim bilo kakvo dovođenje u kontekst obavljanje njenih zakonskih funkcija sa dnevnim izjavama i stavovima nosilaca političkih funkcija u BiH. Smatramo da one nemaju realno utemeljenje, da služe za namjerno unošenje dodatne zabune i nejasnoća u cijelom procesu, te zato pozivamo na istinito i tačno izvještavanje o ovoj temi, u skladu sa propisanim pravilima i kodeksima.

The post RAK BiH reagovao na tvrdnje o opstrukcijama BN televizije first appeared on Gerila.info.

Borenović je i dodao da je 7. jula ove godine održana sjednica PS BiH kada su usvojeni zaključci da se do 20. jula odobri ulazak u MUX A sistem svim komercijalnim televizijama, kao i da su za to glasali svi osim poslanika SNSD-a.

Reagovao je i Mirko Šarović, predsjednik SDS-a, uz jasnu kritiku pritisku na BN televiziju.

“Favorizovanje ATV-a u priključivanju na MUX A je dokaz da se biraju iskučivo mediji u vezi s porodičnim klanom. Radi se o najstrašnijem gušenju slobode govora jer se prvi put uključuju institucije sistema koje aktivno učestvuju u nasrtajima na BN televiziju”. rekao je Šarović.

Šarović je pozvao nadležne institucije da hitno omoguće BN televiziji da se vidi putem MUX A.

GERILA.info

The post PDP: BN televizija je “pod brutalnim napadima” od strane Milorada Dodika! first appeared on Gerila.info.

Asocijacija kompozitora-muzičkih stvaralaca BiH uzdrmana je međusobnim optuživanjima. Upravni odbor krivce vidi u nesprovođenju zakona i članovima koji koriste priliku da nelegalno zarade, a pojedini članovi optužuju čelne ljude AMUS-a za netransparentnost i izostanak podrške autorima. Naši sugovornici Davor Sučić i Dino Šaran izgovaraju identičnu rečenicu: “Prilika čini lopova”

Piše: Mersiha Drinjaković / analiziraj.ba

AMUS je Udruženje Asocijacija kompozitora-muzičkih stvaralaca Bosne i Hercegovine, osnovano 2000. godine. Od 2012. ima Dozvolu Instituta za intelektualno vlasništvo BiH za obavljanje poslova kolektivnog ostvarivanja prava autora muzičkih djela. AMUS, između ostalog, brine o zaštiti i kolektivnom ostvarivanju autorskog i srodnih prava članova Udruženja u skladu sa Zakonom o kolektivnom ostvarivanju autorskog i srodnih prava. AMUS broji oko 1.000 članova -autora s registrovanim repertoarom od preko 36.000 muzičkih djela. Asocijacija godišnje ubere oko pet miliona konvertibilnih maraka, koje poslije raspoređuje članovima. AMUS je proteklih mjeseci izazvao pažnju javnosti zbog optužbi koje su na račun čelnih ljudi Udruženja izricali njegovi članovi, te obratno. Formirala su se, uslovno rečeno, dva tabora, s vlastitim stavovima o načinu rada AMUS-a, odnosno raspoređivanju prihoda koji u Udruženje pristižu na osnovu izvođenih pjesama. Kulminiralo je u martu ove godine, kad je iz AMUS-a objavljeno saopštenje o sumnjama u lažirane izvještaje o emitiranju pjesama. U saopćenju AMUS-a iz februara 2019. koje je potpisao predsjednik Upravnog odbora Davor Sučić, skreće se pažnja na nepravilnosti u isplati tantijema. Tvrdi se da je Amil Lojo dobio veći iznos tantijema od Gorana Bregovića i Dine Merlina zajedno, dok je Almir Ajanović ostvario skoro četiri puta veći iznos od Fahrudina Pecikoze. Bura se nije stišala ni narednih mjeseci, a u junu su mediji objavili kako je grupa autora iz AMUS-a privedena zbog sumnje u falsifikovanje pečata. Za Analiziraj.ba, predsjednik Upravnog odbora AMUS-a Davor Sučić, lider benda Zabranjeno pušenje, govori o tim dešavanjima.

“Kao i u svakom udruženju, imaš ljudi koji to vide kao svoju prćiju i način da sebi podebljaju novčanik. A to u ovakvim organizacijama ne ide. Imamo modus ponašanja, statut, pravilnike i međuarodne obaveze koji moramo poštovati ako želimo biti dio međunarodne priče. Radi se o tome da treba malo urediti ovaj naš prostor koji nažalost, u vidu zakonskih normi vezano za autorska prava, i ne stoji baš najbolje.”

Šta je istina?

Šta je prava istina o AMUS-u, ko su neprijatelji, zašto se proizvode afere, pitamo Sučića, koji kaže kako se radi o individualnim pokušajima da se u udruženju ostvare neki privatni interesi. “A to, na bazi hiljadu autora, nije moguće izvesti. Pravila ponašanja moraju postojati, a ti naši privatluci, političke intervencije, neažurnost domaćih institucija igraju ključnu ulogu. Pokušavamo stvari dovesti u okvire i postaviti ih onako kako se to radi u normalnom svijetu.”

Ipak, Izvještaji Instituta za intelektualno vlasništvo BiH, kojem AMUS polaže račune, pokazuju kako je uočen niz nepravilnosti u radu te se nalaže da se, prema Zakonu o kolektivnom ostvarivanju autorskih i srodnih prava, usvoji i pribavi godišnji izvještaj organa upravljanja i nadzornih organa o iznosu naplaćenih naknada, njihovoj raspodjeli, poslovanju kolektivne organizacije, izvršavanju kolektivnih ugovora i ugovora sa stranim kolektivnim organizacijama, izvještaj revizorske kuće o izvršenoj kontroli finansijsko-računovodstvene dokumentacije, zajedno sa nalazom ovlaštenog revizora o pravilnosti i usklađenosti poslovanja kolektivne organizacije s odredbama zakona… AMUS je, kako Sučić kaže, sve dokumente usvojio na Skupštinama AMUS-a elektronskim putem, ali Institut je tražio da se to uradi na skupštinama, sa fizičkim prisustvom članova. “Zapravo, Institut nam je tražio da se sve odluke, koje smo mi donijeli na skupštinama elektronskim putem moraju ponovno staviti na glasanje na redovnim skupštinama, iako su znali da naš problem sa kvorumom na takvim skupštinama, iako su znali da je već pet-šest skupština neslavno propalo zbog nedoatatka kvoruma. AMUS-u je time nanesena velika materijalna šteta zbog organizacijskih troškova takvih skupština.Time se poništila volja preko 700 članova AMUS-a koji su glasali elektronski i stavljeni van snage svi dokumenti koje institut spominje u svom nalaganju mjera. I ponovno data šansa raznim nelegalnim upravnim odborima i alternativnim grupama da mogu manipulisati za onih stotinjak ljudi koji dolaze na skupštine… Što se tiče Instituta za intelektualno vlasništvo, kvalitet ljudi koji stranke dovode na te pozicije je ispod svakog nivoa koji je potreban da bi sve ovo funkcionisalo. To su stranačke pozicije koje se dodjeljuju nekvalitetnim ljudima koji nemaju nikakvog iskustva u poslovima kao što su kolektivno ostvarivanje autorskih i srodnih prava. Čak se rukovodoveće pozicije u institutu dodjeljuju pomilovanim osuđenicima. Rezultat toga je da 30 posto Zakona o autorskom pravu nije provedeno, nisu uopšte formirane institucije kao što je Vijeće za autorsko pravo, pa Vijeće medijatora  a to je nadležnost Instituta za intelektualno vlasništvo. Zbog toga su sve organizacije u zemlji koji se bave izvođačkim i autorskim pravima na ivici opstanka. AMUS je nekim čudom uspio izbjeći tu sudbinu. I tako više od 10 godina nemaš ni ruke ni noge, a treba da radiš neki posao. AMUS još i iznenađujuće dobro funkcioniše, s koliko opterećenja i neriješenih stvari se suočava. I čudo je da je uopšte opstao u takvom okruženju. Mislim da su svi potezi Instituta bazirani na revanšizmu zbog toga što smo se usudili ukazati na brojne propuste koje je Institut imao u svom radu posljednjih desetak godina. Svi nadzori koje je Institut vršio nad AMUS-om do momenta kad je Udruženje ukazalo na propuste Instituta, bili su sa besprijekornim rezultatima. Najviše boli činjenica da je upravo Institut najveća podrška grupi autora koje je privela policija. Zbog čega smo i u više navrata intervenisali kod njihovog direktora”, kaže Sučić.

Na pitanje da imenuje radiostanice koje su lažirale playliste, predsjednik Upravnog odbora AMUS-a kaže kako pravi problem nisu radiostanice, već način na koji je država uredila ovu oblast. Radi se o tome da niko nema obavezu da playliste kreira na digitalni način, kao što se treba raditi – uz pomoć aplikacija, kako to već decenijama u svijetu funkcioniše. “Međutim, prema našem zakonu, možeš doslovno uzeti olovku i list papira i napisati spisak muzičkih djela koje si, kao, emitovao i poslati to u AMUS, i mi onda imamo obavezu da to unesemo u sistem.”

Sučić objašnjava čest metod rada u kreiranju listi izvođenih pjesama, gdje se jednostavno može napisati bilo šta. “Ja, tako, mogu da na radiostanici vrtim Bijelo dugme a da napišem kako sam puštao tvoju pjesmu, i to se prihvata kao dokument. Ako ga ne prihvatiš, može neko da te tuži.”

Sučić tvrdi kako su upravo u ovoj, 2019. godini, primijećene nelogične i besmislene stvari kad su u pitanju dostavljene playliste, a na osnovu kojih su se trebale isplaćivati tantijeme kao AMUS-ova zakonska obaveza. Ipak, čelnici Asocijacije su se odlučili rizikovati i ne realizirati isplatu, uz odobrenje članova Skupštine, bez obzira što je to zakon nalagao. “Takav način rada bi doveo do uništenja AMUS-a, jer udruženje onda postaje bankomat ljudi koji su spremni na korupciju, lažiranje dokumenata, spremnih da se odaju nelegalnim radnjama i ponašanjima. Iskreno, da je skupština drugačije odlučila, cijelo rukovodstvo bi vjerovatno podnijelo ostavku, jer mi je lakše dati ostavku nego da Dini Merlinu i Goranu Bregoviću objašnjavam kako su neki Mujo Mujić i Šefik Zahirović pet puta plaćeniji autori od njih. Prilika čini lopova, a priliku je omogućila država svojim zakonodavstvom, ne samo u ovoj oblasti nego i svakoj drugoj.”

Ko je kriv?

U AMUS-u tvrde da je vrh ledenog brijega zapravo Institut za intelektualno vlasništvo koji nije sproveo Zakon o kolektivnom ostvarivanju autorskog i srodnih prava. Sve što je navedeno u ovom zakonu je trebalo uraditi tri mjeseca od njegovog donošenja – a donesen je 2010. “I kome ja da tražim objašnjenje? Nemaš novo Vijeće ministara BiH, po 12 mjeseci nemaš formiranu vladu, a onaj ko je nadređen Institutu je Vijeće ministara BiH.”

Skupština AMUS-a je zakazana za oktobar, a Sučića smo pitali šta može donijeti ovo zasijedanje, te kakva su prava članova pri izjašnjavanju i problemima. “Statut je formiran kako je to zahtijevao Institut, odnosno nadležno ministarstvo, a to nema veze sa bh. i međunarodnim zakonodavstom i stvorene su okolnosti da se AMUS može lako preuzeti od strane raznih interesnih grupa i stranaka koje ga žele staviti pod svoju kontrolu”

Predsjednik UO AMUS-a kaže kako sistem koji je napravljen i koji funkcioniše po principu “jedan čovjek – jedan glas” ne postoji nigdje u svijetu. Taj sistem dozvoljava da autor s jednom pjesmom i onaj sa hiljadu pjesama imaju ista prava. “A kod nas 70-80 autora u AMUS-u donosi 90 posto novca, a imamo 1.000 članova. U svim drugim zemljama je to izbjegnuto. Postoji rangiranje članova, i obično oko 150 ključnih autora čini glasačko tijelo. Upravo se tako pokušava izbjeći manipulacija članovima, kao što se u našem slučaju desilo. Nekih pedesetak autora su u nekom drugom programu, politici, najčešće stranački opredijeljeni, i pokušavaju od AMUS-a napraviti neku tripartitnu organizaciju što po međunarodnom zakonodavstvu nije moguće. Kao što Fudbalski savez ne može biti savez RS-a i Federacije BiH, nego mora biti BiH. Ovaj posao se ne može raditi na tripartitni način nigdje u svijetu ako želiš biti u Međunarodnom savezu kompozitorskih agencija.“

Zanimalo nas je i kako se raspoređuju prihodi, odnosno kako se utvrđuje naplata po osnovu autorskih prava. “Mediji su dužni da dostavljaju podatke o emitovanju, ali kod nas je to, kako sam već rekao, svedeno često na nivo hemijske olovke i papira. Naravno, evo, RSG je, primjerice, uveo digitalnu obradu tih podataka, ali neki su još u srednjem vijeku i tu se onda našlo mnogo prostora za manipulaciju i falsificiranje. Neki su to iskoristili. Moram reći da dobar dio bh. medija to dobro i kvalitetno radi. Loši primjeri su, ipak, prihvatili da se taj njihov princip ne može sprovoditi i oni su protekla dva-tri mjeseca poslali prave playliste i regularne podatke. Pošto su nam dali dobar primjer i nadu da se ovakve stvari neće događati, ja ih više ne bih navodio.”

Na web-stranici AMUS-a navedeno je obrazloženje o načinu isplata tantijema i pravu na žalbu te stoji kako se isplata vrši istovremeno sa dostavom izvještaja o obračunu naknade članovima (Distribution Statement, generiran u CoSiS). Navodi se i kako članovi imaju pravo podnijeti žalbu na izvršeni obračun u roku od 60 dana od prijema obračuna. Odluku po žalbi autora donosi Upravni odbor na prijedlog Stručne službe, najkasnije u roku od 30 dana. Po pretposljednjoj isplati tantijema, stoji na web-stranici AMUS-a, ukupno se žalio 41 autor, od čega 21 s osnovom za isplatu, a 20 bez osnove za isplatu. Svim autorima čije su žalbe usvojene, isplaćen je iznos po istoj. Tačno je da je umanjen broj RTV stanica u isplati zato što su neki emiteri prestali plaćati, dok neki ne dostavljaju liste izvedenih djela, pa samim tim nisu mogli ući u isplatu. Navedeni raspon od „0,20 KM do 1.000 KM…“ po jednoj pjesmi je paušalan, ali je tačno da vrijednost boda po različitim emiterima nije ista zato što bod ovisi o visini naknade koju emiter mjesečno uplaćuje AMUS-u, kao i kojoj klasi raspodjele pripada, a u skladu sa Planom raspodjele. (Detaljno opisano u članu 12. i 13. Godišnjeg plana raspodjele ubranih naknada).

Sučić nam govori kako su dobili podatke i od Regularne agencije za komunikacije, koja ima obavezu praćenja programa elektronskih medija tokom šest sedmica, te su onda ti dokumenti upoređivani s onima dostavljanim od samih radiostanica i TV stanica. “Studiozno smo analizirali i upoređivali te podatke i vidjeli da smo bili potpuno u pravu što smo obustavili isplate i onemogućili medije koji su manipulisali tim podacima o listama izvođenih pjesama.”

Napravljena je, smatra predsjednik UO AMUS-a, jedina ispravna stvar. Sredstva nisu mogla biti neisplaćena po osnovu prethodno dostavljenih playlisti, ali su se mogla zamrznuti na određeni period. Na Skupštini se elektronskim putem tražilo od članova da se izjasne da li ta sredstva trebaju biti isplaćena, a 90 posto autora je bilo za to da se sredstva zamrznu dok se ne dobiju pravi podaci. “Ta igra živaca i kampanja koju su pojedini mediji imali protiv nas je trajala nekoliko mjeseci, međutim, svi su oni shvatili da takvo ponašanje nema perspektivu i da bi to dovelo do nestanka AMUS-a, koji je trebao postati institucija za pranje para, jer navodeći fiktivne podatke, dobijaš stvarni novac. Posebno nakon analize podataka iz RAK-a, prevagnuo je zdrav razum.”

Kontaktirali smo i Regulatornu agenciju za komunikacije iz koje smo obaviješteni kako je RAK u aprilu 2019. godine primio pritužbu AMUS-a koja se odnosi na dostavljanje podataka kolektivnoj organizaciji od strane Hayata d.o.o. Sarajevo. “U odgovoru AMUS-u, Agencija je naglasila da je, u skladu sa nadležnostima datim po odredbama Zakona o komunikacijama (Službeni glasnik BiH, broj 31/03, 75/06, 32/10 i 98/12), između ostalog, odgovorna za donošenje pravila iz oblasti emitovanja, izdavanje dozvola za emitovanje pružaocima audiovizuelnih medijskih usluga, kao i praćenje poštivanja pravila i uslova dozvole od strane istih. Agencija može pokrenuti postupak po službenoj dužnosti u skladu sa Pravilnikom o postupku rješavanja kršenja uslova dozvola i propisa RAK-a (Službeni glasnik BiH, broj 18/05), samo u slučaju kada je prigovor upućen na tačno određen emitovani program, i u tom slučaju se, pored naziva programa, navodi datum i okvirno vrijeme emitovanja određenog programskog sadržaja kako bi Agencija bila u prilici da pribavi snimak spornog programa od strane nosilaca dozvola, a s obzirom na njihovu obavezu da čuvaju snimke programa u periodu od 6 sedmica od dana emitovanja.”

Međutim, kako navode u RAK-u, pritužba AMUS-a se nije odnosila na konkretan programski sadržaj, niti na eventualno kršenje uslova dozvole Agencije, nego je tretirala problematiku iz oblasti Zakona o kolektivnom ostvarivanju autorskog i srodnih prava, odnosno ugovorni odnos između AMUS-a i Hayata d.o.o. Sarajevo, što nije u nadležnosti Agencije. “Imajući u vidu da je iz pritužbi AMUS-a bilo evidentno da je došlo do pogrešnog tumačenja programskog segmenta ‘muzičko-zabavni program’, Agencija je pojasnila  da ‘muzičko-zabavni program’ ne podrazumijeva isključivo muzička djela. Pod navedeni programski segment spadaju sve vrste muzičko-zabavnih programskih sadržaja, a koji su vrlo često po svom sadržaju samo zabavni, bez muzičke komponente. Primjera radi, to su razne emisije zabavnog i revijalnog karaktera, takmičarske emisije, kvizovi i slično. Na kraju, Agencija je ustanovila da nije bilo elemenata za daljnje postupanje u ovom predmetu.”

O nekoliko članova Udruženja koji su, kako je objavljeno u ovdašnjim medijima, procesuirani zbog zloupotrebe pečata AMUS-a, Sučić kaže kako se radi o scenariju prepisanom iz Srbije. “Neke interesne grupe a pogotovo veliki dužnici AMUS-a su pokušali da na nezakonit način dođu do pozicija u Udruženju posegnuvši i za falsifikovanim štembiljom koji se koristi za virmane, za finansijsko poslovanje. Ta ekipa se velikim dijelom, simptomatično, nalazi na obje liste i na ovoj u aferi ‘lažni pečat’, kao i u aferi lažiranja playlista.  A vrlo je indikativno da su sastanke održavali u prostorijama najvećih dužnika, u prostorijama firmi koje AMUS-u duguju milionske iznose. Pametnom dosta. To je nanijelo veliku štetu, otvorilo prostor i dalo zeleno svjetlo nekim medijima i drugim javnim prostorima poput tržnih centara i kafića, da ne plaćaju AMUS-u i odustanu od ispunjavanja svojih obaveza zbog tobožnjeg dvovlašća u AMUS-u. A policija i sudovi tri mjeseca nisu pokazali interes da se time bave. AMUS je dosad državi platio nekoliko miliona KM poreza, ali sporo i kasno se reaguje na ovakve stvari, jer mi nemamo političko zaleđe”.

Sučić završava u optimističnom tonu: kaže da su novi podaci koji pristižu obrađeni na mnogo kvalitetniji način i na putu su da se u AMUS-u postave evropski standardi djelovanja i da ljudi koji su zaista zaradili – svoj novac i dobiju. U AMUS-u su se pripremili za sve mogućnosti, pa čak i tužbe, ali nakon dostavljenih podataka iz RAK-a, naglo je, kaže Sučić, splasnuo interes za tužbe. “I dodat ću: proteklih šest mjeseci, bez obzira na sva dešavanja, imali smo najbolju isplatu po osnovu autorskih prava u istoriji AMUS-a. Mi imamo 16 zaposlenih, za razliku od hrvatskog udruženja istih gabarita i istog profila, a imaju 126 zaposlenih, što je oko osam puta više. Naši ljudi prave čuda, izdržali su nevjerovatne stvari i ja im skidam kapu. Za budućnost AMUS-a se poslije svega ovoga ne bojim.”

* Tekst je proizveden u okviru medijskog poola Mreže ACCOUNT (Antikorupcijska mreža organizacija civilnog društva)

The post Muke s AMUS-om: Ko su najslušaniji autori u Bosni i Hercegovini? first appeared on Gerila.info.