Prvi je osudu nasilja nad građanima u Srbiji objavio Draško Stanivuković. On je rano jutros objavio video u kojem poziva vlast u Beogradu da razmisli o svojim potezima “jer Srbiju vuku na dno”. Stanivuković je rekao da neće više sarađivati sa predstavnicima SNS-a niti će slušati bilo kakve savjete srpske vlasti dok se ne prekine nasilje nad građanima te zemlje.

“Više se neću sastajati ni sa Vučevićem niti ću pristajati da gostujem na beogradskim režimskim medijima. Ovo što radi vlast Aleksandra Vučića prelazi sve mjere. Do sada sam ćutao jer sam smatrao da mi to politički odgovara i da će mi iznošenje slobodnog stava nanijeti političku štetu ali više ne mogu jer me boli kada vidim šta se radi sa srpskom mladosti“, kazao je gradonačelnik Banjaluke.

Njega je podržao i Igor Radojičić.

“Ja sam poznat da sam neko ko nekad kritikuje a onda podrži istog tog koga sam kritikovao ali to je politika. Politika i čast često ne idu jedno uz drugo i nadam se da smo svi toga svjesni. Jednostavno je tako. Ali ovo što se dešava u Srbji jednostavno se ne može ignorisati“, rekao je Radojičić.

Na FB se objavom oglasila i Jelena Trivić, lider Narodnog Fronta.

“Nesuglasice moramo ostaviti po strani. Vlast Aleksandra Vučića je pretjerala i to već sada svi vide. Ja sam dugo ulagala velike napore da se ne oglašavam ali kada vidim šta se dešava jednostavno više ne mogu. Ako i budem snosila političke posljedice nema veze. Neke stvari su bitnije i od politike“, kazala je Jelena Trivić koja je dodala da je naročito boli kada vdi šta policija radi na BG Univerzitetu.

Lider SP Goran Selak rekao je kasno sinoć da je lično pisao svom prijatelju Aleksandru Vulinu kojeg je zamolio da vlast u toj zemlji odmah prekine sa nasiljem i da posluša zahtjeve građana. Rekao je da je iz protesta spreman i da se odrekne svoje doktorske diplome ali i ministarskog mjesta.

“Srbija je naša matica. Iako nam ne može biti matica jer mi nismo dijaspora ali ja tako volim da kažem uvijek“, rekao je Selak.

Oglasio se i Nenad Stevandić predsjednik NSRS. Kaže da je poslao oštro pismo Ani Brnabić.

“Morao sam. Ko garantuje da sutra neću biti na strani studenata a protiv Vučića. Ili čak kod Vukana u stranci. Pa znate šta sam govorio o Dodiku i Škrbiću a šta govorim sada. Sve je to politika. Skup život se mora zaraditi. Ljudi to razumiju zato političari i imaju toliko uspjeha kod nas. Riječ je svakako jeftina“, rekao je Stevandić.

Reagovao je i rektor banjalučkog Univerziteta Radoslav Gajanin. On je kazao da on koji ulazi u treći rektorski mandat ne može da ćuti jer su univerziteti sinonim za slobodu govora. Pružio je punu podršku kolegi sa BG Univerziteta Đokiću.

“Mi svoje studente na UNIBL učimo da budu kritički nastrojeni prema svemu, da propituju sve i da ne vjeruju slijepo ni jednoj vlasti. Po tome je banjalučki univerzitet prepoznatljiv. Naši profesori svakodnevno upozoravaju na lošu situaciju u društvu u Republici Srpskoj. Rade ono što intelektualci treba da rade ne plašeći se za svoje poslove i fotelje. Tome učimo i naše studente“, kazao je Gajanin.

Milorad Dodik nije komentarisao najnovija dešavanja u Srbiji. On je prije nekoliko dana rekao kako ga ne raduje način na koji su protekli lokalni izbori u Srbiji i da to ne liči na demokratiju.

“Ja sam o Vučiću rekao šta sam imao još prije petnaestak godina. Nema potrebe da se ponavljam. Srbija mora da bude jaka a ne može biti jaka ukoliko narod nema povjerenje u vlast i policiju. Ne veseli me kada vidim policajce u fantomkama i kriminalce kako tuku ljude“, rekao je bivši predsjendik Republike Srpske.

Pohvalio je i uspjeh reprezentacije BiH u fudbalu.

“Pravi primjer zajedništva je sinoćnja utakmica u Zenici. Čestitam veliki uspjeh reprezentaciji ali i svom sestriću koji je pokazao kako se radi. Čestitam i svim ljudima iz RS koji su bili dio tima i stručnog štaba BiH. Nisam išao na utakmicu jer sam se plašio da ću morati da se sretnem sa Đokovićem. Planiram da idem na Svjetsko ukoliko ga bude. Tramp će mi sve na vrijeme javiti kada mu javi Natanjahu”, kazao je Dodik.

Pobjeda BiH, inače, proslavljena je širom BiH. Iz Saveza su najavili da će neka od sljedećih utakmica biti odigrna u Banjaluci kako bi banjalučka publika imala priliku da BiH podrži uz zastave Republike Srpske na tribinama.

“Nepravedno je da se BiH bodri samo uz zastave RBiH i ratne zastave Armije BiH. Ipak je RS sastavni dio zemlje a VRS je bila legalna zvanična vojska jednog naroda koji oduvijek živi u ovoj zemlji“, saopštili su rano jutros iz FSBiH.

V.S.K. Prvi april, Gerila info

The post Opozicioni lideri u Srpskoj podržali studente u Srbiji i osudili nasilje Vučićeve policije! Dodik čestitao BiH plasman na SP! first appeared on Gerila.info.

Rokovi cure, diplome i akti Univerziteta bi mogli biti pod znakom pitanja, a i dalje nema odgovora na pitanje da li je Gajaninov treći
mandat zakonit ili ne.

Podsjećamo da je profesor Poljoprivrednog fakulteta, bivši ministar u Vladi Radovana Viškovića i poslanik SNSD-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske Boris Pašalić tužio Senat Univerziteta u Banjoj Luci zbog imenovanja Gajanina za rektora. Ukoliko sud presudi u Pašalićevu korist, svi akti koje je Gajanin potpisivao od trenutka imenovanja za rektora po treći put biće ništavi.

„Presuda se očekuje za najdalje dva mjeseca. Od ponedjeljka su svi akti Univerziteta (diplome, domaći i međunarodni ugovori, odluke Senata o izboru nastavnika i saradnika) upitni, jer će biti poništeni ako Pašačlićeva tužba bude usvojena. Bio bi to prvorazredni skandal i najveća blamaža u pedesetogodišnjoj istoriji Univerziteta u Banjoj Luci“, rekao je jedan član Senata koji je upoznat s ovim slučajem.

Od rektorata je, kaže naš sagovornik, napravljen nezamisliv cirkus, ali samo se rijetki usude da išta kažu u javnosti, jer snose ozbiljne posljedice za bilo kakav „neodobren“ istup u javnosti. Studenti i svi radnici moraju da znaju, ističe sagovornik našeg portala, da su od ponedjeljka „na ledu“ i da su diplome i zvanični dokumenti Univerziteta pod upitnicima.

Gajanin je, podsjećamo, nedavno izabran i treći put za rektora Univerziteta u Banjoj Luci, a Pašalić u tužbi navodi da je to suprotno zakonskim odredbama. Gajaninov treći mandat počinje 23. marta i trebao bi da traje do 22. marta 2030. godine.

Na javni konkurs za izbor rektora javila su se tri kandidata – Njegoslav Jović čija je prijava odbačena kao nepotpuna, Boris Pašalić i Radoslav Gajanin. Gajanin je u dva nabrata bio biran za rektora, a to je, navodi se u Pašalićevoj tužbi, suprotno odredbama Zakona o visokom obrazovanju.

„Na zvaničnoj internet stranici Univerziteta u Banjoj Luci navedeno je da je Gajanin 11. novembra 2017. godine izabran za vršioca dužnosti rektora. Prvi put je izabran za rektora 21. marta naredne godine. Za drugi mandat je dobio povjerenje Senata 29. novembra 2021. godine“, navodi se u Pašalićevoj tužbi.

Nesporno je, stoji u tužbi, da je Gajanin već u dva mandata bio rektor Univerziteta. I u Zakonu o visokom obrazovanju, i u Statutu Univerziteta stoji ista odredba: rektor univerziteta, odnosno direktor visoke škole bira se na osnovu javnog poziva na period od četiri godine, sa mogućnošću još jednog izbora.

„Gajanin je već izabran u dva mandata na funkciju rektora Univerziteta i zbog toga njegovu prijavu Senat nije ni mogao da razmatra, niti je bila moguće provođenje daljeg postupka glasanja za izbor rektora. Sve navedeno ukazuje na grubo kršenje zakonskih i podzakonskih odredbi kojima je regulisan izbor rektora Univerziteta“, navodi se u tužbi.

Na posljednjoj sjednici Senata Univerziteta u Banjoj Luci Pašalićeva tužba je sakrivena. Na sajtu Univerziteta objavljena je vijest o održavanju sjednice Senata, ali nema ni slova o Pašalićevoj tužbi. Ipak, pojedini članovi Senata koji su bili na sjednici kažu za naš portal da je rektoru Radoslavu Gajaninu postavljeno pitanje koje je vezano za ovu tužbu, ali odgovora nije bilo.

„Posljednja sjednica Senata je protekla u poprilično mučnoj atmosferi. Pojedini članovi Senata pitali su Gajanina zašto krije Pašalićevu tužbu i zašto ona nije stavljena na uvid članovima Senata. Nikome nije jasno zašto se ta tužba krije, jer je, na koncu, tužen upravo Senat. Obrazloženje rektora Gajanina i pravnice Milice Kremenović je bilo nemušto i nejasno“, kaže za naš portal jedan od članova Senata.

Gajanina su, kaže naš sagovornik, podržali dekani koji su i sami „zagazili“ u treći nezakoniti mandat i koje je sam Gajanin imenovao. Većina članova Senata je ipak ćutala, svjesni u kakvoj situaciji se nalazi cijeli Univerzitet i pogubnih posljedica koje će nastupiti, prije svega za studente mogućim poništavanjem diploma.

Na Univerzitetu u Banjoj Luci smatraju da ne postoji bilo šta što je mimo zakona u činjenici da je Gajanin u trećem mandatu. Za GERILU iz UNIBL objašnjavaju da je sve u redu zato što se rektorov prvi mandat zapravo ne broji.

„Tužba ne ugrožava rad Univerziteta. Nema nikakvih prepreka da Gajanin zakonski obavlja funkciju rektora. Ministartsvo za naučnotehnološki razvoj i visoko obrazovanje je mišljenjima od 31. maja 2024. i 27. januara 2026. godine potvrdilo zakonitost izbora u treći mandat za rektore, direktore visokih škola, prorektore i dekane koji su na prvi mandat bili izabrani po prethodno važećem Zakonu o visokom obrazovanju“, navode na UNIBL.

G. Dakić, Gerila info

The post Diplome i ugovori Univerziteta u Banjoj Luci „na ledu“ first appeared on Gerila.info.

Na sajtu Univerziteta objavljena je vijest o održavanju sjednice Senata, ali nema ni slova o Pašalićevoj tužbi. Ipak, pojedini članovi Senata koji su bili na sjednici kažu za naš portal da je rektoru Radoslavu Gajaninu postavljeno pitanje koje je vezano za ovu tužbu, ali odgovora nije bilo.

„Posljednja sjednica Senata je protekla u poprilično mučnoj atmosferi. Pojedini članovi Senata pitali su Gajanina zašto krije Pašalićevu tužbu i zašto ona nije stavljena na uvid članovima Senata. Nikome nije jasno zašto se ta tužba krije, jer je, na koncu, tužen upravo Senat. Obrazloženje rektora Gajanina i pravnice Milice Kremenović je bilo nemušto i nejasno“, kaže za naš portal jedan od članova Senata.

Gajanina su, kaže naš sagovornik, podržali dekani koji su i sami „zagazili“ u treći nezakoniti mandat i koje je sam Gajanin imenovao. Većina članova Senata je ipak ćutala, svjesni u kakvoj situaciji se nalazi cijeli Univerzitet i pogubnih posljedica koje će nastupiti, prije svega za studente mogućim poništavanjem diploma.

Podsjećamo, Pašalić je tužio Senat Univerziteta u Banjoj Luci zbog imenovanja Radoslava Gajanina za rektora. Gajanin je nedavno izabran i treći put za rektora Univerziteta u Banjoj Luci, a Pašalić u tužbi navodi da je to suprotno zakonskim odredbama. Gajaninov treći mandat počinje 22. marta i trebao bi da traje do 22. marta 2030. godine.

Na javni konkurs za izbor rektora javila su se tri kandidata – Njegoslav Jović čija je prijava odbačena kao nepotpuna, Boris Pašalić i Radoslav Gajanin. Gajanin je u dva nabrata bio biran za rektora, a to je, navodi se u Pašalićevoj tužbi, suprotno odredbama Zakona o visokom obrazovanju.

„Na zvaničnoj internet stranici Univerziteta u Banjoj Luci navedeno je da je Gajanin 11. novembra 2017. godine izabran za vršioca dužnosti rektora. Prvi put je izabran za rektora 21. marta naredne godine. Za drugi mandat je dobio povjerenje Senata 29. novembra 2021. godine“, navodi se u tužbi.

Nesporno je, stoji u tužbi, da je Gajanin već u dva mandata bio rektor Univerziteta. I u Zakonu o visokom obrazovanju, i u Statutu Univerziteta stoji ista odredba: rektor univerziteta, odnosno direktor visoke škole bira se na osnovu javnog poziva na period od četiri godine, sa mogućnošću još jednog izbora.

Isti zakon propisuje da mandat rektora, prorektora, dekana i prodekana visokoškolske ustanove traju do isteka mandata na koji su birani.

Goran Dakić, Gerila info

The post Članovima Senata sakrivena Pašalićeva tužba! first appeared on Gerila.info.

Gajanin je, podsjećamo, nedavno izabran i treći put za rektora Univerziteta u Banjoj Luci, a Pašalić u tužbi navodi da je to suprotno zakonskim odredbama. Gajaninov treći mandat počinje 22. marta i trebao bi da traje do 22. marta 2030. godine.

Na javni konkurs za izbor rektora javila su se tri kandidata – Njegoslav Jović čija je prijava odbačena kao nepotpuna, Boris Pašalić i Radoslav Gajanin. Gajanin je u dva nabrata bio biran za rektora, a to je, navodi se u Pašalićevoj tužbi, suprotno odredbama Zakona o visokom obrazovanju.

“Na zvaničnoj internet stranici Univerziteta u Banjoj Luci navedeno je da je Gajanin 11. novembra 2017. godine izabran za vršioca dužnosti rektora. Prvi put je izabran za rektora 21. marta naredne godine. Za drugi mandat je dobio povjerenje Senata 29. novembra 2021. godine”, navodi se u tužbi.

Nesporno je, stoji u tužbi, da je Gajanin već u dva mandata bio rektor Univerziteta. I u Zakonu o visokom obrazovanju, i u Statutu Univerziteta stoji ista odredba: rektor univerziteta, odnosno direktor visoke škole bira se na osnovu javnog poziva na period od četiri godine, sa mogućnošću još jednog izbora.

Isti zakon propisuje da mandat rektora, prorektora, dekana i prodekana visokoškolske ustanove traju do isteka mandata na koji su birani.

“Gajanin je već izabran u dva mandata na funkciju rektora Univerziteta i zbog toga njegovu prijavu Senat nije ni mogao da razmatra, niti je bila moguće provođenje daljeg postupka glasanja za izbor rektora. Sve navedeno ukazuje na grubo kršenje zakonskih i podzakonskih odredbi kojima je regulisan izbor rektora Univerziteta”, navodi se u tužbi.

Prvi Gajaninov mandat trajao je od 2018. do 2022. godine i to prema slovu tada važećeg Zakona o visokom obrazovanju. Ovaj akt je važio do 2020. godine kada je na snagu stupio važeći Zakon o visokom obrazovanju u kojem decidno stoji da mandati nastavljaju da traju do isteka roka na koji su birani.

“Mandat koji je nastavljen i po stupanju na snagu novog, sada važećeg Zakona, tretira se kao mandat i po tom novom zakonu, što znači da se svakako uračunava kao prvi mandat po novom zakonu”, stoji u tužbi.

Da novi Zakon nije uvažio tekuće mandate, koji su izabrani po odredbama ranijeg Zakona, onda bi novim Zakonom bilo propisano da ti mandati prestaju i da se moraju provesti novi izbori za rektora po odredbama tok dokumenta. S obzirom na to da je novi Zakon regulisao status zatečenih mandata i da ih je uvažio, jasno je da su ti mandati uvaženi kao mandati i po odredbama važećeg Zakona.

“Prvi Gajaninov mandat, koji je trajao od 2018. do 2022 godine, računa se kao njegov prvi mandat po aktuelnom Zakonu o visokom obrazovanju. Nakon što je i drugi put biran za rektora, jasno je da ne može biti biran i treći put. Isto ograničenje je bilo propisano i ranije važećim zakonom”, navodi se u tužbi.

Sjednica Senata Univerziteta biće održana sutra, ali problem je što mnogi članovi Senata nisu upoznati s ovom tužbom. Senat bi sutra trebao da verifikuje Gajaninov mandat.

“Gotovo svi članovi Senata nemaju pojma da je tužba podnesena i da je na čvrstim osnovama. Niko o tome ne smije da priča. Niti iko to smije da pomene. Sve je urađeno da ovaj izbor prođe bez velike vike”, rekao je jedan od članova Senata.

Poslanik PDP-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske Bojan Kresojević predao je 29. decembra prošle godine zahtjev parlamentu za autentično tumačenje Zakona o visokom obrazovanju upravo zbog ovog slučaja.

„U Zakonu o visokom obrazovanju jasno piše da se rektor bira na dva mandata. Međutim, Gajanin je nezakonito izabran treći put za rektora. Zbog toga sam tražio da Zakonodavni odbor Narodne skupštine dâ autentično tumačenje odredbi koje regulišu mogućnost izbora rektora na dva mandata. Na ovaj način će se razotkriti da je imenovanje rektora nezakonito“, kazao je Kresojević.

Podsjećamo i da je generalni sekretar Univerziteta u Banjoj Luci Đorđe Markez nedavno podnio ostavku na ovu funkciju, a na njegovo mjesto je imenovan rukovodilac Službe za stručne poslove Milica Kremenović. Gajanin je na sjednici Senata dobio podršku 22 člana Senata, dok je za Pašalića glasalo šest članova Senata.

Goran Dakić, Gerila info

The post Boris Pašalić tužio Univerzitet zbog Radoslava Gajanina first appeared on Gerila.info.

Markez je, prema saznanjima našeg portala, ostavku podnio nakon što je Radoslav Gajanin koncem decembra prošle godine treći put izabran na ovu funkciju uprskos tome što su mnogi mediji pisali da je taj (re)izbor nezakonit.

Gajanin se u decembru prošle godine kandidovao za treći mandat, iako Zakon o visokom obrazovanju Republike Srpske striktno definiše da na ovu funkciju može biti izabran samo dva puta. Prema Zakonu o visokom obrazovanju Republike Srpske rektor univerziteta, odnosno direktor visoke škole, bira se na osnovu javnog konkursa na period od četiri godine, sa mogućnošću još jednog izbora.

Gajanin je istakao kako ne postoji nijedan problem da se ponovo kandiduje zato što je zakon usvojen 2020. godine kada je već tekao njegov prvi mandat, zbog čega se on, kako je rekao, „ne broji“.

„U skladu je sa zakonom koji je objavljen 2020. godine. Po tom novom zakonu na poziciju rektora mogu biti izabran i reizabran jednom. Ovaj zakon ne tretira mandate koji su ostvareni prema ranije važećem zakonu. S tim u vezi smo nabavili i mišljenje resornog ministarstva koje kaže ovako kako sam rekao“, rekao je Gajanin.

Komisija za sprovođenje konkursnog postupka za izbor rektora Univerziteta u Banjaluci prihvatila je Gajaninovu kandidaturu, a osim njega prijavio se i bivši ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS Boris Pašalić. Kandidaturu je prijavio i profesor sa Pravnog fakulteta Njegoslav Jović, ali je odbačena kao nepotpuna. Gajanin je na sjednici Senata dobio podršku 22 člana Senata, dok je za Pašalića glasalo šest članova Senata.

Poslanik PDP-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske Bojan Kresojević predao je 29. decembra prošle godine zahtjev parlamentu za autentično tumačenje Zakona o visokom obrazovanju upravo zbog ovog slučaja.

„U Zakonu o visokom obrazovanju jasno piše da se rektor bira na dva mandata. Međutim, Gajanin je nezakonito izabran treći put za rektora. Zbog toga sam tražio da Zakonodavni odbor Narodne skupštine dâ autentično tumačenje odredbi koje regulišu mogućnost izbora rektora na dva mandata. Na ovaj način će se razotkriti da je imenovanje rektora nezakonito“, kazao je Kresojević.

Na sjednici Senata na kojoj je Markez ponudio ostavku izabrani su novi prorektori Univerziteta: Milica Balaban (prorektor za nastavu, studentska pitanja i kvalitet), Kristina Pantelić Babić (prorektor za međunarodnu i međuuniverzitetsku saradnju), Aleksandar Ostojić (prorektor za naučnoistraživački rad i razvoj) i Dalibor Kesić (prorektor za ljudske i materijalne resurse).

Goran Dakić

The post Generalni sekretar Univerziteta u Banjoj Luci podnio ostavku first appeared on Gerila.info.

U isto vrijeme dok njen sin, matematički genije Nikola Savić, osvaja zlatne medalje na svjetskim takmičenjima, njegova majka vodi pravnu borbu protiv institucije koja joj je oduzela karijeru zbog javnog iznošenja stavova.

Dok cijeli region slavi Nikolin uspjeh, malo ko zna za bitku njegove majke protiv sistema koji guši kritičko mišljenje. Profesorka Figurek, koja trenutno privodi kraju svoju drugu doktorsku disertaciju na Kipru, godinama je upozoravala na pad rejtinga Univerziteta u Banjoj Luci i predlagala konkretne mjere za poboljšanje njegovog ugleda. Umjesto podrške, dočekala ju je institucionalna odmazda.

Nakon što je 2020. godine dobila saglasnost za postdoktorsko istraživanje na Istraživačkom institutu u Nikoziji, uslijedio je preokret. Uprkos formalnoj saglasnosti dekana Poljoprivrednog fakulteta, rektor Radoslav Gajanin je odugovlačio proces i kasnije tvrdio da saglasnost nije data. Ubrzo je protiv nje pokrenut disciplinski postupak, a zatim je uslijedio otkaz. Ironično, isti dan kada je Univerzitet objavio vijest o njenom istraživanju na Kipru, stiglo joj je rješenje o prestanku radnog odnosa, prenosi Srpskainfo.

Profesorka Figurek nije jedina na udaru rektora Gajanina. Pronalazač i profesor Mićo Gaćanović otvoreno je prozvao rektora za progon akademskih radnika koji nisu “na liniji”. Gaćanović, čiji su izumi prepoznati u Evropi, takođe je dobio nezakonit otkaz sa Elektrotehničkog fakulteta u Banjaluci 2019. godine, svega godinu dana prije penzionisanja. Sud je presudio u njegovu korist, ali niko iz uprave Univerziteta nije snosio odgovornost.

Gaćanović tvrdi da je izbor Gajanina za dopisnog člana Akademije nauka i umjetnosti Republike Srpske “sramota za akademsku zajednicu”. On i grupa njegovih istomišljenika sada formiraju društvo koje će pokrenuti sudske procese za nadoknadu moralne štete svim progonjenim profesorima.

Profesorka Figurek ne planira da odustane. Protiv Univerziteta u Banjaluci prikupila je desetine dokaza i traži isplatu svih plata sa kamatama od 2021. godine. Dio tog novca, kako je najavila, usmjeriće za pomoć djeci sa posebnim potrebama.

Ovaj slučaj nije samo priča o jednoj profesorki i njenoj borbi protiv nepravde. To je simbol urušavanja akademskih vrijednosti, partijske kontrole nad univerzitetima i progona onih koji se usude da misle svojom glavom. Ukoliko institucije ne preuzmu odgovornost, Univerzitet u Banjoj Luci nastaviće da tone, a njegovi najbolji umovi pronalaziće uspjeh daleko od domovine.

The post Progon umjesto priznanja: Kako Univerzitet u Banjoj Luci eliminiše naučne radnike first appeared on Gerila.info.

Jedan od studenata za Gerilu kaže da ih već u nekoliko navrata, kada dolaze na predavanje, u pojedinim prostorijama i hodniku zatiču kante i kofe u koje se slijeva voda koja kapa sa stropova.

Kako je rekao, na ovo su ukazivali profesorima i rukovodstvu fakulteta, međutim, rečeno im je da je riječ o samo nekoliiko kapi i da situacija nije dramatična, kao i da će sve uskoro biti sanirano.

Ipak, fotografije koje smo od njih dobili pokazuju da se na nekoliko lokacija zaista nalaze kante, te da je riječ o većoj količini vode.

Na naš poziv, u fakultetu kažu da je riječ o samo par kapljica koje su došle sa vrha i da je to regulisano.

“To se sve u hodu riješava. To tek kad uđete unutra, vidite gdje je problem koji se riješava, tako da je to smiješno pričati”, izjavila je za Gerilu sekretar fakulteta Marina Todorović, koja je negirala navode da se u hodnicima nalaze kante za skupljanje vode.

“Dođite, pa vidite. Nije tačno. Apsolutno nije tačno. Slobodno možete doći. Ne mogu vam ja tačno reći zbog čega dolazi do prokišnjavanja, ali u toku izgradnje, a vidjeli ste kakva je zgrada, moguće je da se desi, ali to su detalji koje vidite tek kada uselite”, izjavila je Todorovićeva.

Kako je navela,oni su već zvali i izvođače radova da se požale na ovu situaciju, ali da tu neće biti sanacije jer je riječ o sitnim popravkama.

Inače, u ovoj zgradi smješten je i Šumarski fakultet, a zgrada je građena od kraja 2012.godine, do maja ove godine kada su završeni građevinski radovi, a sam objekat je napravljen izgradnjom nove zgrade uz dogradnju na postojeći, prethodno izgrađen objekat iz vremena stare kasarne.

Već početkom oktobra u novim prostorijama AGF-a počela je nastava, a zgrada je 24.oktobra svečano otvorena u prisustvu političkog vrha Republike Srpske.

Na svečanosti su bili predsjednik RS Milorad, Dodik, srpski Član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović, resorni ministar Željko Budimir, te rektor Univerziteta u Banjaluci Radoslav Gajanin.

Prvi dio radova počeo je 2012.godine, a radove je tokom 2013. godine posjetio tadašnji, a i sadašnji predsjednik RS Milorad Dodik, koji je tom prilikom poručio da je izgradnja zgrade AGF-a dokaz da institucije Republike Srpske nisu odustale od podrške univerzitetima i nastavnom procesu i da će to činiti i dalje. On je tad najavio da će nova zgrada biti završena 2014. godine.

“Drago mi je što vidim da napori koje ulažemo u poboljšanje standarda u nastavi daju rezultat. U narednom periodu usmjerićemo se na iznalaženje sredstava za završetak objekta ovog fakulteta i vjerujem da ćemo ga u što skorije vrijeme završiti”, rekao je Dodik.

Ipak, ubrzo nakon toga, radovi su prekinuti, a prema riječima tadašnje dekanese Brankice Milojević, nisu dobili dovoljno sredstava da bi ovaj projekat bio završen.

Nekoliko godina kasnije, tokom 2021.godine, sa konzorcijem firmi u sastavu: ‘Tekton’ d.o.o. Banjaluka, ‘Građenje Đurić’ d.o.o. Banjaluka, ‘Elektroobnova’ d.o.o. Banjaluka i ‘Delta MD’ d.o.o. potpisan je ugovor o završetku radova.

Vrijednost završnih radova iznosila je, prema pomenutom ugovoru, 6.037.200 KM sa PDV-om, a rok za završetak radova bio je 270 dana, računajući od dana uvođenja izvođača u posao.

Kako je rečeno tokom svečanog otvaranja, u izgradnju ove zgrade uloženo je 11,7 miliona KM.

Đ.V.

The post Prokisla nova zgrada Arhitektonsko-građevinskog fakulteta u Banjaluci first appeared on Gerila.info.

Predsjednik Vlade Republike Srpske, Radovan Višković, čestitao je rektoru Radoslavu Gajaninu, studentima i svim zaposlenima na UNIBL 47 godina uspješnog rada i postojanja. On je podsjetio da je UNIBL, kada je osnovan, imao samo pet fakulteta a da ih danas ima petnaest kao i jednu akademiju, sa ukupno petnaest hiljada studenata.

“Vlada je u protekle četiri godine ulagala ne smao u infrastrukturne projekte u naša dva javna univerziteta već smo radili i što mnogi u okruženju nisu a to je da ulažemo i u mlade ljude“, rekao je Radovan Višković.

Višković napominje kako će Vlada izmjenama Zakona o visokom obrazovanju omogućiti da studiranje bude besplatno školovanje i obrazovanje za studente prvog ciklusa i prve godine drugog ciklusa koji redovno ispunjavaju svoje obaveze.

Od ove godine i smještaj u studenstskim domovima je besplatan i Vlada je preuzela tu obavezu na sebe”, rekao je Višković.

Time Vlada ulaže u kadrove, mlade ljude i razvoj Republike Srpske rekao je Višković sa svečane govornice u Banskom dvoru.

Radoslav Gajanin, rektor UNIBL, rekao je kako je poseban uspjeh Univerziteta u Banjaluci sve veći broj međunarodnih projekata i učešće nastavnika i saradnika UNIBL u tim projektima.

„Broj međunarodnih projekata u kojima učestvuju naši profesori i saradnici je svake godine sve veći, tako i ove godine u okviru međunarodnih projekata kojima su koordinirali ili bili učesnici naši nastavnici i saradnici je porastao“, rekao je rektor banjalučkog Univerziteta, Radoslav Gajanin.

Natalija Trivić, ministar prosvjete Republike Srpske, takođe je uputila čestitke za 47 godina postojanja UNIBL. Ona je rekla da je saradnja UNIBL i resornog ministarstva postojana i uspješna.

I pored riječi hvale koje su se mogle čuti na svečanoj akademiji povodom obilježavanja 47 godina rada i postojanja Univerziteta u Banjaluci ono što pokazuju relevantne svjetske rang liste univerziteta nije dobro ni optimistično za banjalučki univerzitet.

Univerziteta u Banjaluci nema na najprestižnijoj, “Šangajskoj”, rang listi svjetskih univerziteta dok je na najčešće pominjanoj “Webometriksovoj” listi UNIBL na nezavidnom 2760. mjestu na svijetu a 930 u Evropi. Na istoj listi UNIBL je rangiran kao drugi najbolji univerzitet u BiH iza sarajevskog univerziteta.

GERILA info

The post 47 godina UNIBL. Dok se nadležni hvale, pozicije na rang listama godinama su poražavajuće first appeared on Gerila.info.

Protekla 2018.godina bila je puna turbulencija na političkom i javnom životu. Činilo se da su obrazovne ustanove, a posebno visokoškolske, već odavno izašle iz tih vrsta sukoba, međutim jedan događaj na samom kraju godine, postao je tema broj 1, a to je svojevrsna zabrana rada sa studentima doktoru ekonoskih nauka Mladenu Ivaniću.

Jedan od najmlađih doktora ekonomije u bivšoj Jugoslaviji i zasigurno čovjek koji je ostao upamćen kao najmlađi član Predsjedništva BiH nakon više od tri decenije rada sa studentima izgubio je mjesto profesora na Ekonomskom fakultetu u Banjaluci. Razlozi su bili “tehničke prirode”. Na naša pitanja o ovoj temi nije bio pretjerano raspoložen.

“Ne bih ja puno ovo komentarisao. To se u suštini svelo na to da je Univerzitet imao primjedbu na Izvještaj o izboru, iako taj izvještaj nema veze sa mojim radno-pravnim statusom. Ja imam rješenje da mi miruje radni odnos i da se vraćam po isteku mandata člana Predsjedništva BiH, pa sam podnio zahtjev da me vrate i još uvijek nisam dobio nikakav odgovor”, kratko je na naš poziv prokomentarisao Ivanić.

On pojašnjava da se  u međuvremenu jdogodio sporni konkurs. “Komisija je predložila mene, jer ispunjavam sve uslove, a Senat Univerziteta je imao neke tehničke primjedbe znajući da će isteći rok. “Svjesno se išlo da mene sklone sa Univerziteta. Ne znam zašto, ali ne vidim ni neke velike efekte tog poteza. Još uvijek nemam nikakvog obavještenja osim da je konkurs stavljen van snage i dok se ne provede novi konkurs ja ne mogu držati nastavu. Praktično, Senat Univerziteta je vratio na doradu izvještaj, a u međuvremenu je istekao rok od 6 mjeseci”, kaže Ivanić.

Na naše pitanje da li je riječ o vidu političkih pritisaka, on je dodao: “Generalno, moj stav je da je prirodno da je Univerzitet izvor političkih ljudi i ne bi bilo dobro da ga nema, ali nije normalno kada ti ljudi koriste Univerzitet za međusobno političko razračunavanje. To vise govori o realnoj pedagoškoj, profesionalnoj strukturi tih ljudi, nego o bilo čemu drugom”.

Slučajno ili ne, Ivanić je u prethodnom periodu bio jedna od najčešćih meta političkih napada ljudi koji su takođe u sistemu visokog  obrazovanja.

Sakriveni iza krinke političkih analitičara mnogi od njih su u javnosti etiketirali političke protivnike, zaboravljajući pri tome da objasne prirodu odnosa sa najvećom političkom strankom.

Jedan od njih je i politički analitičar, prodekan za nastavu na Fakultetu političkih nauka i savjetnik za politička pitanja predsjednika Republike Srpske, Aleksandar Vranješ.

Vranješ je u nekoliko istupa, posebno na sajtu Sve o Srpskoj (čiji su sadržaj preuzimali mediji bliski SNSD-u i vladajućoj koaliciji), optuživao političke protivnike, pa tako i Ivanića kao saradnike stranih centara moći.

Slična je situacija i sa dekanom Fakulteta za bezbjednost Predragom Ćeranićem, koji takođe, na istom sajtu ne štedi protivnike Stranke nezavisnih socijaldemokrata, a da je riječ o poslu koji je plaćen iz džepova građana pokazuje da je održavanje pomenutog sajta platila državna kompanija Hidroelektrane na Vrbasu.

Ono što je nevjerovatno, Senat Univerziteta u Banjaluci nije pravio primjedbe za izbor pomenutog Predraga Ćeranića prilikom kandidature za mjesto dekana Fakulteta bezbjednosnih nauka u Banjaluci 2017. iako je u spisak naučnih radova uvrstio svoje medijske istupe , intervjue i slične forme.

ISTAKNUTI ČLANOVI SNSD-a, REKTOR, PROREKTORI, DEKANI I PRODEKANI

Da je politika odavno zagospodarila sistemom visokog obrazovanja, pokazuje nam jedno mini istraživanje, koje je sproveo naš portal. Od čak 17 fakulteta koji se nalaze u sklopu Univerziteta u Banjaluci, istaknuti članovi SNSD-a su u najužem rukovodstvu 6 fakulteta, te Instituta za generičke resurse.

Izdvajamo samo neke:

Ranko Škrbić, bivši ministar zdravlja – DEKAN MEDICINSKOG FAKULTETA
Željko Mirjanić, bivši narodni poslanik – DEKAN PRAVNOG FAKULTETA
ALEKSANDAR VRANJEŠ, savjetnik predsjednika RS – PRODEKAN ZA NAUČNO ISTRAŽIVAČKI RAD NA FPN

Isto tako, članske knjižice imaju i aktuelni rektor Radoslav Gajanin, kao i bivši rektor Milan Mataruga, koji je podnio ostavku nakon spleta čudnih okolnosti. Štaviše, ime Mataruge i Gajanina se pojavljuje i na zvaničnim stranicama SNSD-a kao članova Savjeta za visoko obrazovanje SNSD-a. 

Podsjećamo, bivši rektor Univerziteta u Banjaluci Milan Mataruga kazao je da je razlog  podnošenja ostavke na ovo mjesto što „nije pristao na ucjene i nije dozvolio da se od Univerziteta pravi cirkus“.
Ostavka je uslijedila nakon pobune grupe studenata, predvođene predsjednikom Unije studenata RS Ratkom Savićem, a koji su “zauzeli” zgradu rektorata i deklamovali nekoliko uslova. Jedan jedini uslov koji je ispunjen bila je smjena rektora, dok su priče o brojnim nepravilnostima u radu ili problema standarda studenata odmah nakon smjene gurnute pod tepih.
“Dešavanja i ponašanje grupe studenata za mene su neprihvaljtivi, očigledno orkestrirani i smišljeni kako bi se srušio ugled Univerziteta”, kazao je Mataruga.
Podsjetio je da je do „pobune“ došlo na dan kada je Univerzitet obilježavao 42 godine postojanja, kada su ugostili 16 rektora i prorektora iz regiona te dodjeljivali zlatne značke najboljim studentima. Nakon toga je ocijenio da grupa studenata koji su izveli svojevrsni puč, „ne mogu ni po čemu da se porede sa najboljima, ni po dužini trajanja studiranja ni po prosjeku“.
“Okupirali su rektorat i gazili ugled i dostojanstvo Univerziteta”, istakao je tom prilikom Mataruga.

Jedan od rijetkih koji imaju člansku kartu neke druge stranke i koji je htio dati izjavu na temu političkih uticaja na Univerzitetu je prof. dr Branko Blanuša, dekan Elektrotehničkog fakulteta. Blanuša koji je član SDS-a, kaže da lično nije imao veće političke pritiske, ali da ne zna do kada će ta situacija potrajati.

“Ja lično nisam imao veće političke pritiske, s obzirom na moje političko opredjeljenje, koje kao što je poznato, ne pripada vladajućoj strukturi. Nisam imao nekakvih direktnih političkih pritisaka, ali je bilo nekih komentara i nekih razgovora sa mnom. To su bili neformalni razgovori koji su bili vise usmjereni na to da li je dobro da javno iznosim neko svoje mišljenje. Definitivno, postoji uticaj politike na rad Univerziteta, a i na visoko školstvo uopšte. Mi imamo centralizovan Univerzitet. On bi trebalo da bude integrisan, ali nije integrisan, nego je centralizovan. Taj Univerzitet je sad pod krovom ovog novog ministarstva, Ministarstva za tehnološki razvoj, visoko obrazovanje i informaciono društvo. Naravno da i oni koji su imenovani u tom ministarstvu pripadaju određenoj političkoj opciji. Univerzitet bi trebao da bude depolitizovan. Ne trebam govoriti o tome da to nije tako”, jasan je Blanuša.

Prema njegovim riječima, trenutna tendencija, a koja nije dobra je da je politički uticaj sve izraženiji i među studentskim organizacijama, dakle u Uniji studenata i Studentskom parlamentu koji su, kako kaže, u dobroj mjeri politički instrument i gdje su na određenim mjestima već neki pojedinci koji su prepoznatljivi u određenim političkim strankama.

“Ja dolazim s fakulteta gdje je taj politički uticaj jako mali, odnosno minoran, ali to je specifičan fakultet gdje dolazi do izražaja znanje i stručnost, dakle, kvalifikacije, a gdje god je to u prvom planu, politički uticaj je mnogo manji.

Kada pričamo o zapošljavanju po političkoj liniji, sigurno je da se takve stvari dešavaju, ali ne mogu reći u kojoj je to mjeri izraženo i koji su to konkretni primjeri jer ja nemam argumente, ali zna se da tog ima. Znam kad je posebno pitanje o administrativnom osoblju koje se zaposlilo u nekom prethodnom periodu da je tu bilo različitih uticaja, posebno onih stranačkih”, dodaje Blanuša.

Da nepravilnosti prilikom zapošljavanja ima, zadokumentovao je i Transparency International.

Uglješa Vuković, projekt menadžer u TI napominje je u 2016. i 2017.godini zaprimljeno 55 prijava kada je riječ o obrazovanju. Iako je uglavnom riječ o slučajevima iz osnovnog i srednjeg obrazovanja, pažnju je privukao i jedan predmet iz visokog obrazovanja, a koji je imao i sudski epilog.

“Posebno se ističe primjer na Medicinskom fakultetu u Banjaluci kada se jedna stranka žalila poslije konkursa, jer je ustanovljeno da su se desile nepravilnosti , to jeste da izabrana kandidatkinja nije provela najmanje tri godine u nastavi nakon posljednjeg izbora u zvanje”, kaže Vuković za Gerilu.

Izvor gerile sa banjalučkog Univerziteta kaže da ovo nisu usamljeni primjeri.

“Pogledajte samo strukturu ljudi koji sad rade u visokom obrazovanju. Evidentno je da je na Univerzitetu potpuno leglo političkih podanika i da je veoma malo broj ljudi koji imaju hrabrosti i morala da kažu neki svoj stav.

Dolazak bivšeg rektora Mataruge je bio dokaz da je politika definitivno preuzela Univerzitet, a njegov odlazak je još veća potvrda. Dovesti čovjeka u situaciju da drži govor na Danu Univerziteta, a da mu predstavnici studenata koji su, takođe, dio SNSD-a u tom trenutku upadaju u kancelarije. Njegov grijeh je vjerovatno što je bio brana nekim koncepcijama. Kada bi on samo smio da progovori, svašta bi rekao pod kakvim je pritiscima bio”, rekao je jedan od profesora, koji kaže da je situacija još i gora jer bi bilo kakvo zamjeranje određenim krugovima unutar Univerziteta moglo dovesti do gubitka zvanja.

PAŠALIĆ: ČLAN SAM SNSD-a ALI RADIM SVE PO ZAKONU

Rektor Univerziteta u Istočnom Sarajevu Stevo Pašalić kaže za Gerilu da u njegovom slučaju ne postoji politički uticaj, jer su i on, a i njegov nasljednik izabrani bez takve vrste pritisaka.

“Što se tiče izbora u zvanje, prijema ili izbora dekana, tu postoje jasno propisane procedure kako se radi. I kad bi htjela, politika nema direktan uticaj. Možemo mi navijati za nekoga po partijskoj ili drugoj liniji. Mi možemo biti politički angažovani, ali mi to unutar Unverziteta ne pokazujemo niti se to odražava na rad Univerziteta. Ja sam član SNSD-a, ali to ni u čemu ne koristim, ni prije, ni za vrijeme rektorskog staža”, izjavio je Pašalić.

Napominje da sva zapošljavanja idu po zakonu, da li konkursima ili raznim prijavama,te da tu uvijek ima intervencija, ali bitno je da se sve zakonski provede.

“Kada bih vam rekao da nema intervencija, svi znaju da ih ima, ali vi tu morate da djelujete i radite u skladu sa zakonom. Koga god da primate, ako se prijavi 10 ljudi, primate jednog, a devet će biti nezadovoljno”, zaključio je Pašalić.

APSOLUTNA MOĆ STRANAKA

Profesor sociologije iz Mostara Slavo Kukić smatra da političke stranke imaju apsolutnu kontrolu nad svim univerzitetima u BiH.

“Što se tiče Sveučilišta u Mostaru, tu sam siguran jer sam donedavno bio profesor tamo. Ne samo da se ne može doći na mjesto rektora, prorektora, dekana ili rodekana, a da za to nije dao zeleno svjetlo lider HDZ-a, nego u najnovije vrijeme ne možete doći ni na mjesto asistenta. Po onome što ja znam ništa nije bolje ni na Unoverzitetu Džemal Bijedić, ali ni na drugim univerzitetima u BiH. Evenutalno se, barem za sada, može govoriti o Univerzitetu u Zenici kao izuzetku. Ovo govorim iz razloga jer to potvrđuju fakti. Tamo je na vlasti na kantonalnom nivou SDA, ali su u rukovodstvu Univerziteta ljudi koji ne pripadaju toj stranci, nego ni vrijedonosnom sistemu te stranke.
Dakle, sve je pod kontrolom stranaka. Posljedice toga su vrlo prepoznatljive, a to je činjenica da mi u ovom momentu nemamo po webometriksu nijedan javni univerzitet iz BiH među 2000”, napominje Kukić.

Prema njegovim riječima, to je izbor ne po kriterijumu kompetentnosti kandidata za asistentske i druge pozicije, nego po kriterijumu političke podobnosti i političkog pripadanja.

“Dovođenje takvih ljudi na visokoškolsku ustanovu zapravo se dobija I biračka baza jer ti ljudi ne isključujem da u pravilu imaju intenzivniju komunikaciju sa studentima I to komunikaciju koja je u funkciji lobiranja za one koji su ih doveli”, zaključio je Kukić.

*Tekst je proizveden u okviru medijskog pool-a Mreže ACCOUNT (Antikorupcijska mreža organizacija civilnog društva)

The post Univerziteti po mjeri stranke first appeared on Gerila.info.