Za sada nije poznato zbog čega su računi tačno blokirani, ko je pokrenuo postupak i koliki je iznos zbog kojeg je javni servis Republike Srpske došao u ovu situaciju.

Istovremeno se oglasio i Nezavisni sindikat radnika RTRS-a. Iz sindikata tvrde da više od 80 odsto zaposlenih u ovoj medijskoj kući radi za minimalac ili za platu koja je tek nešto veća od minimalne.

Radnici poručuju da ne traže privilegije, nego da njihov rad bude plaćen tako da od plate mogu normalno živjeti.

Ovi navodi posebno su zanimljivi ako se ima u vidu da je RTRS prošlu godinu završio sa prihodima od 36,6 miliona KM. Prema ranije objavljenim podacima, RTRS je imao 613 zaposlenih, dok je ostvarena dobit iznosila oko 47.000 KM.

Finansijsko stanje RTRS-a ne može se posmatrati odvojeno od sudskih sporova koji godinama traju između RTRS-a i BHRT-a.

Viši privredni sud u Banjaluci ranije je presudio da je BHRT dužan da RTRS-u isplati više od 17,7 miliona KM. Taj iznos odnosi se na korištenje fiksnih radio-veza, kamate, dio prihoda od marketinga i sudske troškove.

RTRS je tu presudu predstavio kao važnu pobjedu. Međutim, iz BHRT-a su nakon toga saopštili da je istom presudom potvrđeno i da RTRS duguje BHRT-u 7,8 miliona KM za RTV taksu, uz zakonske zatezne kamate od decembra 2017. godine.

U međuvremenu su objavljene i druge presude u korist BHRT-a. Jednom pravosnažnom presudom RTRS je obavezan da BHRT-u isplati 2,5 miliona KM za dug po osnovu RTV takse iz perioda od septembra do decembra 2023. godine. Drugom, prvostepenom presudom, RTRS treba da plati još 2,98 miliona KM za dug iz 2019. godine, takođe sa kamatama.

Prema Zakonu o javnom RTV sistemu BiH, novac od RTV takse i marketinga trebalo bi da se dijeli tako da BHRT-u pripada 50 odsto, a RTRS-u i RTV Federacije BiH po 25 odsto. U praksi, taj sistem je godinama predmet sporenja, tužbi i političkih sukoba.

Pored finansijskih problema, RTRS se godinama suočava i sa kritikama da nije javni servis svih građana, nego servis vlasti. Te kritike se najviše odnose na informativni program, način izvještavanja o opoziciji, građanskim protestima, nezavisnim medijima i ljudima koji javno kritikuju vlast u Republici Srpskoj.

Zanimljiva su poređenja sa javnim servisom u Mađarskoj koji je priznao da je godinama lagao javnost. U tom kontekstu postavlja se pitanje da li bi se RTRS ikada mogao izviniti građanima zbog neprofesionalnog izvještavanja.

Zato se priča o RTRS-u ne može svesti samo na blokirane račune i sporove sa BHRT-om. Javnost ima pravo da zna ko je odgovoran za dugove, ali i zašto javni servis koji građani plaćaju često više liči na stranački program nego na mjesto gdje se mogu čuti tačne i nepristrasne informacije.

The post RTRS-u blokirani računi, radnici upozoravaju na male plate first appeared on Gerila.info.

Gerila je taj problem prikazala u kratkom dokumentarcu „Došao iz bolnice i dobio otkaz“, kroz priču Đorđa Piljka iz Glamoča, koji je nakon skoro 14 godina rada u „Komunalcu“ otkaz dobio dok je bio na bolovanju.

U novoj epizodi Gerila podkasta razgovaramo sa Admirom Bajrićem, ekspertom za radnička prava iz Radničke komore grada Beča, o tome kako izgleda sistem u kojem radnik ima kome da se obrati. Bajrić objašnjava kako u Austriji funkcionišu radnička prava, šta znači besplatna pravna pomoć, kako se štite radnici u slučaju otkaza, bolovanja, diskriminacije, neplaćenih prekovremenih sati, rada na crno ili plata „na ruke“. Posebno naglašava da ključna razlika nije samo u zakonima, nego u tome da pravni sistem funkcioniše i da radnik ne mora sam da ulazi u skupe i rizične sudske procese.

Ovaj podkast nastavak je Gerilinog projekta u kojem se prvo kroz kratke dokumentarne filmove prikazuju konkretni problemi ljudi u BiH, a zatim se kroz razgovore sa sagovornicima iz razvijenijih sistema traže moguća rješenja. Suština nije samo pokazati da je radnik u BiH obespravljen, nego otvoriti pitanje šta se može promijeniti. Jer tamo gdje je radnik zaštićen, tamo postoji država. Tamo gdje radnik nema zaštitu, država postoji samo na papiru.

The post Radnik u BiH ostaje sam, u Austriji ima sistem koji ga štiti (Gerila podkast) first appeared on Gerila.info.

Građevinska skela u unutrašnjem dvorištu u devetom bečkom okrugu se urušila. Njeni ostaci usmrtili su četvoricu radnika i zatrpali ih u betonu.

Za to je, kako piše novinar i osnivač portala Balkan Stories Christoph Baumgarten, saznao na putu kući – i pomislio dvije stvari: da su poginuli radnici „odozdo“, i da se nada da nijednog od njih ne poznaje.

Baumgarten, čiji portal Balkan Stories iz Beča prati društvene i radničke teme vezane za region bivše Jugoslavije, u svom komentaru precizno secira realnost građevinskog sektora u austrijskoj prijestonici.

Od svih građevinskih radnika koje poznaje, kaže da se može sjetiti tek jednog koji je rođen u Austriji. I on je, kako navodi, napola Egipćanin.

Fasaderi, zidari, moleri, savijači armature, pomoćni radnici – svuda gdje treba teško raditi, dominiraju radnici iz siromašnijih zemalja.

U Beču to su uglavnom ljudi iz bivše Jugoslavije: Srbi, Bosanci, Kosovari, Makedonci.

Autor navodi i lične primjere: komšiju koji više ne može hodati nakon nesreće na radu, radnika koji se jedva oporavio, te kolegu koji je preminuo. Niz imena – Rile, Mujo, Sabo, Miloš – pretvara statistiku u stvarne ljude.

Samo u bolje plaćenim poslovima na gradilištu – poput vodoinstalatera, električara ili kranista – može se naći veći broj domaće radne snage.

„To su Jugosi koji grade novi Beč. I koje on prečesto proguta“, piše Baumgarten.

Sigurnost postoji – ali ne za sve

Austrijska gradilišta važe za relativno bezbjedna, što je rezultat dugogodišnje borbe sindikata Gewerkschaft Bau-Holz.

Nakon ove nesreće, njen predsjednik Beppo Muchitsch zatražio je temeljitu istragu.

Ipak, kako autor primjećuje, pitanje odgovornosti nije uvijek jednostavno. Katastrofe se ponekad dešavaju i bez direktne krivice.

Razlika u odnosu na zemlje regiona, poput Srbije ili Bosne i Hercegovine, jeste u povjerenju u institucije – policiju, tužilaštvo i vještake koji bi trebali utvrditi šta se tačno dogodilo. Ali to, upozorava autor, ne mijenja suštinu problema.

Iza fasade – rad na ivici zakona

Stvarnost građevinskog sektora, čak i bez ovakvih nesreća, često je surova.

Na mnogim gradilištima, kako navodi, vladaju grubi uslovi rada. Dokumentacija se ne provjerava uvijek, radnici se ne prijavljuju uredno, a doprinosi često izostaju. Građevinarstvo i ugostiteljstvo, prema podacima sindikata i radničkih institucija, među sektorima su s najviše radnih sporova.

Rad u velikim firmama uglavnom garantuje sigurnost. Problem nastaje kod manjih firmi, koje često funkcionišu kao podizvođači velikih i gdje se zakoni ne poštuju dosljedno.

Poseban problem predstavlja činjenica da su mnoge takve firme u vlasništvu ljudi koji su i sami migranti – i koji nerijetko eksploatišu svoje sunarodnike. Autor naglašava da to nije univerzalno pravilo, ali da je dovoljno često da predstavlja ozbiljan strukturni problem.

Klasa jača od nacije

Ovaj problem, međutim, ostaje gotovo nevidljiv.

Radnici ga često prihvataju kao normalan. Javnost ne reaguje. Čak ni bolje situirani migranti iz regiona ne pokazuju interes za položaj svojih sunarodnika. Građevinci žive u paralelnim svjetovima, često stigmatizovani i marginalizovani.

„Klasa je jača od nacije“, konstatuje autor.

U toj rečenici, piše, krije se i potencijal za promjenu – kada bi radnici masovno stali zajedno, politički pejzaž bi se mogao promijeniti. Ali to se ne dešava.

Sistem koji troši ljude

Za mnoge građevinske radnike, da bi ih sistem „progutao“, nisu potrebne ni nesreće. Dovoljno je da decenijama rade fizički težak posao.

Već u pedesetim godinama, mnogi više ne mogu obavljati osnovne zadatke. Leđa, ruke, zglobovi – tijelo popušta. Ipak, sistem ih gura da rade do 65. godine.

A onda dolazi penzija – često nedovoljna za dostojanstven život.

Godine rada u matičnim zemljama slabo se priznaju, pa radnicima nedostaje deset ili više godina staža za punu penziju. Ishod je gotovo uvijek isti: uništeno zdravlje i siromaštvo u starosti. Četvorica poginulih radnika iz Beča najtragičniji su podsjetnik na tu realnost.

Ali, kako zaključuje Baumgarten, oni nisu izuzetak.

Oni su pravilo.

balkanstories.net

The post Koga Beč proždire: Četiri radnika iz regiona poginula na gradilištu, sistem koji ih troši ostaje nepromijenjen first appeared on Gerila.info.

Radnici koji su nam se javili kažu da već nekoliko sedmica rade u prostorijama u kojima temperatura iznosi svega 15 stepeni. To, kažu oni, predstavlja neadekvatne i nehumane uslove za rad.

„I zaposleni i kupci su svakodnevno izloženi ozbiljnom riziku po zdravlje i sigurnost. Postoji realan strah od urušavanja plafona u hodniku, posebno nakon incidenta u kojem se dio plafona obrušio i povrijedio radnicu, kao i radnika koji izvodi radove“, istakao je jedan od radnika sa kojima smo razgovarali.

Na snimku koji nam je dostavljen vidi se kako dio plafona pada na radnicu marketa. Uprkos tome, kupcima nije jasno zabranjen prolaz kroz rizične dijelove, niti postoje adekvatna upozorenja, što dodatno povećava mogućnost novih povreda.

„Zaposleni su primorani da duži period nose zaštitne maske zbog prisustva velike količine prašine i nepoznatih čestica u vazduhu. Već su primijećene ozbiljne zdravstvene tegobe kod zaposlenih, uključujući učestalo kašljanje, povraćanje, glavobolje i opšte pogoršanje zdravstvenog stanja. Mnogi od nas su s pravom zabrinuti zbog dugoročnih posljedica po zdravlje“, kazao je jedan od radnika.

Menadžer za odnose sa javnošću „Tropika“ Aleksandra Marković kaže za GERILU da „lica na koja se odnose navodi nisu zaposleni u ovoj kompaniji, već kod drugih zakupaca koji posluju u okviru tržnog centra u krugu Čajaveca“.

„Radovi se izvode isključivo u prostoru koji je u našem zakupu i koji je predviđen za budući market. Naša nadležnost odnosi se na taj zakupljeni prostor, dok upravljanje zajedničkim dijelovima objekta, instalacijama i tehničkim sistemima vrši zakupodavac. To uključuje i sitem grijanja koji je u njihovoj nadležnosti. Zakupodavac je o planiranim radovima obavijestio ostale zakupce u objektu“, kazala je Marković.

Tokom radova na podu, dodaje ona, došlo je do vibracija koje su se preko konstrukcije objekta prenijele na dio spuštenog plafona, usljed čega je nekoliko stropnih laganih ploča palo u taj prostor.

„Zaposlenica mobil shop-a koja se tu nalazila nakon toga je otišla na ljekarski pregled i, prema informacijama koje smo dobili, nije zadobila nikakve fizičke povrede. Dobro se osjeća, ali je razumljivo da je bila uznemirena. Odmah smo joj se stavili na raspolaganje u slučaju bilo kakve potrebe“, kaže Marković.

Prostor radova je, tvrdi ona od početka fizički odvojen gipsanim pregradama i zaštitnim najlonom. U određenom periodu bilo je prisutno više prašine uprkos postavljenim barijerama. Zakupodavac je obezbijedio redovno i po potrebi pojačano čišćenje zajedničkih prostora, kako bi se uticaj prašine nastale tokom radova sveo na najmanju moguću mjeru i obezbijedili uslovi za rad ostalih zakupaca.

„Radovi se realizuju u koordinaciji sa zakupodavcem i uz primjenu propisanih procedura. U zajedničkom interesu naše kompanije i svih uključenih strana jeste da se radovi završe u što kraćem roku i privedu kraju na bezbjedan i organizovan način, kako bi se omogućilo nesmetano funkcionisanje i našeg budućeg marketa i ostalih zakupaca u objektu“, zaključila je Aleksandra Marković.

G. Dakić/GERILA

The post Plafoni padaju, prašina davi: Radnici u zgradi novog “Tropika” tvrde da su ugroženi first appeared on Gerila.info.

Prema nezvaničnim informacijama, riječ je o trećem požaru u posljednja tri mjeseca u ovoj firmi. Dva ranija požara izbila su u pogonu peletare, a prethodile su im jake eksplozije. Današnji požar, navodno, izbio je u silosu, svega dvadesetak metara od privatnih posjeda.

Do objave ovog teksta, nema zvaničnih informacija o eventualnim povrijeđenima niti o uzrocima požara.

Redakcija Gerila.info uputila je zvanična pitanja kompaniji MS Wood u vezi sa današnjim incidentom, prethodnim požarima, eventualnim povredama radnika i mjerama zaštite. Odgovore ćemo objaviti čim ih dobijemo.

Na profilima ove firme na društvenim mrežama do večeras nije objavljena nikakva informacija o današnjem požaru, a zvanična web stranica kompanije je trenutno u izradi.

GERILA

The post Novi požar u firmi MS Wood u Fojnici, treći u posljednja tri mjeseca? (VIDEO) first appeared on Gerila.info.

U Republici Srpskoj će nekvalifikovani radnici imati minimalac od 900 maraka, oni sa trogodišnjom srednjom školom 950, četverogodišnjom 1000 a visokoobrazovani će imati zagarantovan minimalac od 1300 maraka. Na papiru lijepo zvuči i izgleda kao stvaranje boljih uslova za život u Republici Srpskoj. Međutim, da li je zaista tako?

Odmah nakon najave da raste minimalac u Srpskoj, pojedini privatni vrtići najavili su rast cijena svojih usluga na 530 maraka. Posljednje povećanje cijene u mnogim vrtićima bilo je nakon prošlogodišnjeg rasta minimalca. Nakon prošlogodišnjeg rasta minimalca u Republici Srpskoj došlo je do divljanja cijena. Trend rasta cijena nije do danas zaustavljen pa je rast plata, paradoksalno, srozao životni standard u Republici Srpskoj.

Zoran Pavlović ekonomista, za Gerila info je prije nešto više od godinu dana nakon rasta minimalca, rekao kako samo na prvi pogled izgleda kako je povećanje minimalca u isključivom interesu radnika i u korist radnika. Da li je zaista tako i ko će imati najveću korist od povećanja minimalne plate? Da li je povećanje minimalne plate bez smanjenja poreza dobro dugoročno riješenje?

“Bez zajedničkog dogovora poslodavaca, sindikata i Vlade teško je napraviti bilo kakvu dobru odluku. Vlada može da odredi bilo koju cijenu rada i to je jedina odluka koja se spominje kada danas govorimo o poboljšanju životnog standarda radnika u Republici Srpskoj ali i u Federaciji jer je Federacija izašla sa cifrom od 1000 maraka a onda je Dodik izašao sa 1050 pa se počelo diskutovati o tim mogućnostima. Ono što ja tvrdim da je ta plata moguća, neophodna i nužna ali samo pod jednim uslovom. Uslov je da se opterećenje na plate, a to je plaćanje zdravstvenog i penzionog fonda i doprinosa za nezaposlene, maksimizira na 50 odsto. Neto isplaćene plate. Neko dobije 1000 maraka neto plate na to poslodavac plati 500 maraka a topli obrok i prevoz su bez poreza. Ako bi se takva konstrukcija napravila tvrdim da, prvo fondovi bi bili bolje napunjeni, poslodavcima bi to malo povećalo troškove ali prihvatljivo jer i njima je cilj da radnici ostanu. Zašto je to sve važno? Zato što ako bi se samo povećavao minimalni dio plate koji je po definiciji socijalna kategorija, to nije kategorija za zaposlenika, onda će se pomjeriti sve plate i time će se dodatno opteretiti realni sektor i privreda i oni koji nisu u javnom sektoru i na budžetu. Na taj način Vlada iscrpljuje preduzetnike i poslodavce jer je posljednja informacija o rebalansu koja je objavljena i koji je usvojen na NSRS je da je 100 miliona uzeto od privrede kroz akontaciju na dobit korporacija a ostalo je povećana uplata po osnovu doprinosa i 40 miliona kratkoročna pozajmica” rekao je Pavlović, u decembru 2023. godine, za Gerila info

Pavlović je tada naveo da je ključno pitanje visina poreza ali i pitanje isplate plate mimo računa. Dio plate koji je opterećen velikim porezima treba osloboditi poreza i prebaciti u realnu platu. Na taj način bi bila stvorena mogućnost za veća primanja radnika bez gušenja poslodavca. Ali tu trpi Vlada objašnjavao je Pavlović

“Vlada uzima novac od privrede i redistribuira po ministarstvima, nešto je otišlo i za socijalne kategorije ali to nije put kojim treba ići. Ono što treba uraditi jeste da se destimulišu poslodavci da isplaćuju pola plate u kešu a pola da ide preko računa. Dolazimo u situaciju da radnici sa pola plate preko računa nemaju kreditnu sposobnost da riješe stambeno pitanje pa odlaze u inostranstvo. Kompletan sistem treba redizajnirati jer svaki poslodavac kad zna da je 50 odsto na neto njemu je to jednostavno a sad je to topli obrok, pa se uzima…vrlo komplikovano sve. Ja tvrdim da kada bi bilo 50 odsto poslodavci bi to rado prihvatili jer znali bi da se na taj način povećavaju plate isplaćene preko računa a ništa ne bi bilo na štetu fondova jer bi onaj dio novca koji je neopterećen plaćanjima od 63 ili 64 odsto bi se ubacio u realnu platu i na to bi se platili doprinosi. Mislim da je ovdje silovanje privrede jer ako se poveća mnogo više plata nego što je to moguće i prihvatljivo za poslodavce jer država će se bogatiti ali će ostajati bez radnih mjesta a nama treba upravo obrnuto. Vlada treba da dobije manje a radnici više ali ne na teret poslodavca”, objašnjavao je Zoran Pavlović.

Jasno je da ni danas ništa nije drugačije. Najveću korist od povećanja minimalca imaće država kroz veće poreze i doprinose. Milorad Dodik iako to nije njegova nadležnost najavio je povećanje plata budžetskim korisnicima ove godine, naročito policiji. To bi teško bilo moguće bez povećanje poreza preko povećanja minimalca radnicima koji nisu na budžetu. Apsurdno ali povećanju minimalca radnici u Republici Srpskoj najmanje treba da se raduju. Prilikom prve kupovine namirnica u marketima i plaćanja drugih obaveza vidjeće i zašto. Baš kao i prošli put.

Vladimir Kovačević, Gerila info

The post Povećanje minimalca ponovo donosi poskupljenja first appeared on Gerila.info.

“Imamo problema oko sedam godina neuplaćenih doprinosa. Inače, kao što znate, državna smo firma. Plate nam kasne, decembarska, januarska, a evo sad će i februarska. Imamo problem sa selektivnom isplatom plata. Gospodin direktor, Željko Ubiparip, cijelo vrijeme, tj. za svog mandata, evo već 6-7 godina, isplaćuje selektivno plate, jednom broju u cjelini, dok drugi broj radnika dobija četvrtine, neredovne naravno“, rekao je Miroslav Gnjatović, predsjednik Štrajkačkog odbora i dodao da štrajkači imaju odršku granskog sindikata.

Predsjednik Štrajkačkog odbora Miroslav Gnjatović rekao je da su radnici u generalnom štrajku od 10. februara i ostaće dok se ne izbore za osnovna prava, plate i doprinosi.

Gnjatović je ukazao i na netransparentno i selektivno isplaćivanje plata pojedincima u Centru, dok je pojedinima uplaćivano po četvrtina plate. On je doda i da su štrajkači održali sastanak sa Željkom Ubiparipom, vršiocem dužnosti direktora Centra, početkom marta kao i da nikakav dogovor tada nije postignut.

“Ja se nadam da će Vlada Republike Srpske uraditi određene korake kako bi poboljšala stanje i da se radnicima stvarno isplate plate i obezbjede osnovna radnička prava. Na ovaj način ih javno pozivam da to urade, jer ovo stvarno nema smisla. Ovo već traje dugo, ljudi nemaju platu od decembra mjeseca i mislim da su oni jedina institucija u državnom vlasništvu koja nema platu i gdje se urušavaju radnička prava“, istakao je Nikola Šobot, predsjednik Sindikata medija i grafičara Republike Srpske.

Duško Milunović, ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske je danas potvrdio da ima saznanja da su problemi u Centru brojni i učestali, ali da je Vlada usvojila zaključke koji treba da se realizuju.

“Nadzorni odbor koji je i zadužen za nadzor nad poslovanjem Centra za profesionalnu rehabilitaciju i on je taj koji postavlja direktora, zadužen je da pripremi detaljnu informaciju o materijalnom i finansijskom poslovanju u proteklih nekoliko godina. Paralelno sa tim, raspisan je i poziv za izbor direktora“, dodao je Milunović.

Iz Vlade poručuju da će nakon što dobiju informacije o poslovanju Centra utvrditi i konkretne mjere pomoći.

GERILA.info

The post Radnici Centra za rehabilitaciju i zapošljavanje invalida nastavljaju sa štrajkom first appeared on Gerila.info.

Taj novac bio je namjenjen za radnike bivšeg Jelšingrada a Euromotor se na volšeban način pojavio kao povjerilac nakon poprilično sumnjivih radnji u vezi sa kupovinom i prepisom zgrade i hale u vlasništvu Jelšingrada. Nakon dugotrajnog sudskog procesa radnici su uspjeli da vrate skinuti novac na račun stečajnog dužnika ali je tek u martu ove godine pravosnažno okončan postupak u vezi sa zakonskom kamatom. Nekadašnji radnici Jelšingrada tvrde da je u pitanju bila dobro organizovana akcija u kojoj su učestvovali pojedinci iz banjalučkog pravosuđa. Zbog tih tvrdnji pojedinim radnicima je suđeno za klevetu ali su oslobođeni.

Jelšingrad u stečaju je zbog oštećenja stečajne mase podnio krivičnu prijavu protiv nekoliko lica, između ostalih i protiv sudije Osnovnog suda u Banjaluci Nebojše Pejovića koji je dozvolio da se Euromotor namiri iz stečajne mase. Okružno tužilaštvo u Banjaluci je 2013. godine donijelo naredbu o obustavi istrage. Jelšingrad je sudskim procesima uspio da uzimanje sredstava iz stečajne mase proglasi nezakonitim ali novac je u međuvremenu već bio potrošen.

Za naplatu zakonske kamate vođeni su novi, odvojeni sudski procesi i Osnovni sud u Banjaluci je 2019. godine presudio da Euromotor mora da u stečajnu masu Jelšingrada vrati iznos od 1,8 miliona maraka. Okružni sud je u martu ove godine potvrdio presudu Osnovnog suda. Od novca koji će biti vraćen u stečajnu masu nekadašnjeg giganta radnici, koji su se jedini borili da taj novac bude vraćen Jelšingradu, neće imati gotovo nikakve koristi.

Priču o ovome ali i propasti Jelšingrada, stvaranju privatnog preduzeća, ulozi Vlade Republike Srpske u svemu i stradanju radnika pogledajte nekadašnjeg giganta, pogledajte u dokumentarnom filmu u produkciji Gerila info.

The post GERILA VIDEO: “Nestanak grada Jelšingrada”- svjedočanstvo o propasti nekadašnjeg giganta first appeared on Gerila.info.

Pojedini radnici koji su bez posla ostali u jeku pandemije, za vrijeme vanrednog stanja u Republici Srpskoj, tvrde da su na Zavodu za zapošljavanje odbijeni kada su pokušali da se prijave i tako ostvare prava koja im zakonom pripadaju. Tvrde da im je u Zavodu rečeno da im nisu uplaćeni doprinosi od februara, dakle ni mart ni april što je Vlada obećala da će uplatiti umjesto poslodavaca koji su bili onemogućeni da rade.

Predsjednik Vlade Radovan Višković je u nekoliko navrata potvrdio da će Vlada ispoštovati sve svoje obaveze prema radnicima koji nisu mogli da rade a to je uplata minimalnih plata i doprinosa.

Iz Vlade Republike Srpske nisu odgovorili na pitanja u vezi sa tvrdnjama radnika da zbog neuplaćenih doprinosa ne mogu da regulišu svoj status u Zavodu za zapošljavanje Republike Srpske.

Iz Zvoda za zapošljavanje su odgovorili da eventualno nepostojanje uplate doprinosa za mart i april onim radnicima koji su otkaz dobili od 19.marta do kraja aprila neće biti problem. Svi radnici koji ispunjavaju uslove moći će ostvariti pravo na Zavodu za zapošljavanje na naknadu.

“Sva lica koja su prijavljena na evidenciju nezaposlenih kojima je prestao radni odnos od 19.3.2020. do 30.4.2020. godine ukoliko ispunjavaju uslove iz Zakona o posredovanju u zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti ostvarit će pravo na novčanu naknadu (u trajanju od 1 do 24 mjeseca zavisno od radnog staža svakog lica pojedinačno).
U skladu sa Zakonom o posredovanju i zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti (“Službeni glasnik Republike Srpske” broj: 30/10, 102/12 i 94/19, član 11), novčana naknada nezaposlenom licu pripada od prvog dana prestanka radnog odnosa, ako se prijavi na evidenciju i podnese zahtjev Zavodu u roku od 30 dana od dana prestanka radnog odnosa.”– kažu u Zavodu za zapošljavanje Republike Srpske ne precizirajući šta sa radnicima koji su otkaz dobili u maju ili junu.

U Zavodu dodaju da radnik ostvaruje pravo na naknadu ako je dobio otkaz u vrijeme pandemije ako su mu uplaćeni doprinosi najmanje osam mjeseci neprekidnog staža osiguranja u posljednjih 12 mjeseci ili 12 mjeseci sa prekidima u posljednjih 18 mjeseci a da uplata za mart i april neće biti sporna.

“Ako nisu uplaćeni doprinosi za zakonski minimum proveden u osiguranju Zavod će o pravu nezaposlenog lica odlučiti rješenjem nakon isteka 60 dana roka za uplatu doprinosa u skladu sa članom 11, stav 2. Zakona o doprinosima.”– pojašnjavaju u Zavodu za zapošljavanje Republike Srpske.

U opoziciji pitaju zašto se Vlada zvanično ne oglasi i pojasni situaciju, prije svega zbog radnika koji su ostali bez posla a sada ne znaju da li će moći ostvariti naknadu.

“Nije bitno gdje je problem nastao. Ili u Vladi ako nije izvršila uplate doprinosa za sve radnike ili u Poreskoj upravi koja nije uspjela da sve provede kroz sistem…uglavnom sada sve ide preko leđa radnika koji ne mogu ostavriti svoja prava.”– kaže poslanik SDS-a Davor Šešić.

Informacije da je u Poreskoj upravi došlo do kolapsa Integrisanog informacionog sistema su iz ove uprave demantovali. Oni su priznali da je postojao manji problem uzrokovan preseljenjem Integrisanog sistema ali da je otklonjen.

“Ni u kom slučaju nije bio u pitanju kolaps Integrisanog informacionog sistema Poreske uprave RS. Prekid rada dijela Integrisanog informacionog sistema Poreske uprave RS je bio posljedica preseljenja IT opreme na novu lokaciju, u „Data centar“ Vlade Republike Srpske, koja obezbjeđuje rad sistema u skladu sa svim preporukama proizvođača, odnosno koja će omogućiti bolje tehničke uslove za efikasniji rad IIS Poreske uprave RS.”– odgovorili su nam prošle sedmice iz Poreske uprave Republike Srpske.

GERILA info

The post Pojedini radnici koji su dobili otkaz za vrijeme pandemije ne mogu ostvariti pravo u Zavodu za zapošljavanje. Ima li problema i gdje je nastao? first appeared on Gerila.info.

Prosvjetni radnici u Republici Srpskoj za sada ne mogu očekivati jednokratnu pomoć u iznosu od 1000 maraka koliko je obećano njihovim kolegama sa budžeta koji rade u policiji, civilnoj zaštiti, komunalnoj policiji i zdravstvu Republike Srpske. Ministar prosvjete Natalija Trivić pojasnila je da se mjera jednokratne pomoći odnosi samo na one zaposlene koji su radili u otežanim uslovima i pod rizikom od oboljevanja od COVID-a 19.

“Mi u tom kontekstu na Vladi nismo razmišljali na takav način iz razloga što Vi znate da se redovna nastava ne odvija u školskim objektima, da se nastava odvija radom od kuće odnosno nastava na daljinu a posebna pomoć koja se definiše jeste za one koji su radili u otežanim i zaista kriznim situacijama u smislu samog dodira sa onima u procesu rada koji su bili ili oboljeli od virusa korona ili su bili izloženi riziku od oboljevanja od ove bolesti.”– rekla je danas nakon sjednice Vlade ministar prosvjete Republike Srpske, Natalija Trivić.

Radnici iz privatnog sektora koji su u posljenjih mjesec dana pod naročitim udarom zbog situacije sa virusom korona a radi se uglavnom o radnicima u marketima za sada su prepušteni dobroj volji poslodavaca. Oni već mjesec dana rade pojačano, svakodnevno, pod maskama i sa rukavicama u stalnom kontaktu sa potencijalnim nosiocima Virusa korona.

GERILA info

The post Za sada bez pomoći radnicima u prosvjeti first appeared on Gerila.info.