Iz dopisa koje su građani slali Putevima Republike Srpske, Ministarstvu unutrašnjih poslova RS, Republičkoj upravi za inspekcijske poslove i Gradskoj upravi Banja Luka može se uočiti da svi potvrđuju da je problem prijavljen, ali nijedna institucija ne preuzima punu odgovornost da ga riješi.

Građani su od nadležnih tražili konkretne mjere, prije svega postavljanje semafora ili druge svjetlosne signalizacije, pojačan nadzor brzine, adekvatnije obilježavanje prelaza i hitne privremene intervencije zbog, kako navode, ozbiljnog rizika za djecu, starije i sve pješake koji svakodnevno prelaze ovu frekventnu saobraćajnicu.

Ružica Kresojević, koja se u ime građana više puta obraćala institucijama, upozorava da je prelaz jako opasan, da se tom dionicom vozi brzo i da su svaki dan na ovoj dionici puta životi ugroženi djeci, starijima, majkama sa kolicima. Kresojević tvrdi i da su se obraćali svim nadležnim institucijama, ali da su institucije uglavnom prebacivale lopticu sa jednih na druge.

Putevi RS su u prvom odgovoru iz novembra 2024. naglasili da oni neće sami pokretati postavljanje semafora. Pozvali su se na zakon i naveli da je za svjetlosnu signalizaciju u zoni naselja nadležna jedinica lokalne samouprave, a građane su za pojačan nadzor uputili na MUP.

Inspekcija u decembru 2024. nije naložila hitnu intervenciju, već je samo konstatovala da magistralnim putem upravljaju Putevi RS i predmet im proslijedila na dalje postupanje.

MUP je u februaru 2025. zaključio da je prelaz dovoljno obilježen. Policija nije podržala ni stacionarni radar ni pješački semafor, već je najavila samo povremene kontrole brzine mobilnim radarom „TruCam“.

Putevi RS su i u avgustu i septembru 2025. ponovili isti stav da se semafor i rasvjeta mogu raditi samo na zahtjev Grada i uz projektnu dokumentaciju, a troškove snosi lokalna samouprava. U septembarskom dopisu čak navode da su zahtjev građana proslijedili Gradu Banja Luka.

Grad Banja Luka je potom odgovorio da je upoznat sa problemom, ali da je, pošto je riječ o magistralnom putu, ključna nadležnost i dalje na Putevima RS. Grad tvrdi da je od Puteva RS tražio analizu bezbjednosti, prijedlog rješenja i eventualnu saglasnost za semafor, kao i privremene mjere poput dodatne signalizacije.

Odgovori institucija u kojima prebacuju nadležnost s jednih na druge

Iz hronologije dopisa jasno se vidi prebacivanje odgovornosti između institucija. Putevi RS kažu da neće sami pokretati postavljanje semafora, Inspekcija predmet vraća Putevima RS, Putevi odgovornost i trošak prebacuju na Grad, Grad zatim traži analizu i saglasnost od Puteva RS, dok MUP odbija potrebu za trajnim infrastrukturnim mjerama i nudi samo povremeni nadzor brzine.

U najnovijem dopisu upućenom Putevima RS u februaru 2026. građani upozoravaju da već skoro dvije godine dobijaju samo obećanja, da dodatni problem predstavlja i nepostojanje adekvatnog autobuskog stajališta, te da će otvaranje mosta u Česmi dodatno povećati saobraćaj i rizik za djecu i ostale pješake. Od nadležnih traže procjenu bezbjednosti, konkretne mjere i rezultate, kao i rokove za sprovođenje.

Slučaj pješačkog prelaza u Adi pokazuje kako u praksi izgleda sistem u kojem svi priznaju da je problem prijavljen, ali niko ne želi da povuče prvi konkretan potez. Dok institucije tumače ko je nadležan, građani svakodnevno djecu vode preko puta za koji tvrde da je opasan, čekajući da neko konačno preuzme odgovornost.

Mladen Bubonjić

The post Borba za pješački prelaz u Adi: Građani traže zaštitu, institucije prebacuju odgovornost first appeared on Gerila.info.

Međutim, ovdje je suština da je Nešić u državnom zatvoru u Vojkovićima, a ne u Ministarstvu sigurnosti BiH ili recimo kući.

To znači da Nešić i dalje prima platu, istina ne punu, ali, kako saznaje ovaj portal, umanjenu za decembar.

Prema istim informacijama, Nešić je za decembar “dostavio” doznake i pisano bolovanje. Zašto i kako je sada, ako je utvrđeno da je ministar Nešić uhapšen i pritvoren zbog sumnje na korupciju ali i pokrenuta inicijativa i za njegovu smjenu, bilo ko dozvolio članovima njegovog kabineta da očito krše zakonske procedure.

Jer, stvar je jasna, naredba Suda i Tužilaštva, koju Ministarstvo sigurnosti mora imati jasan je pokazatelj da se Nešiću u šiht liste ne smije pisati da se nalazi na bolovanju, bez obzira što je nakon hapšenje bio hospitalizovan na KCUS-u zbog problema s visokim pristiskom. Po zakonu, sve dok ne bude smijenjen ili ne podnese ostavku, Nešić može primati samo “suhu” plaću. Upitno je, može li i to i do kada. Sagovornici Raporta tvrde da hapšenjem trajno spriječen da obavlja dužnost i da ne smije ni marku dobiti iz budžeta.

Nešiću je podsjetimo, dan pred ročište pozlilo, a zatim je poslije postupka u Sudu, gdje razmatran prijedlog za pritvor prebačen u KCUS na kojem se zadržao do 31.decembra. Novu godinu je dočekao u Vojkovićima, gdje se i nalazi.

Nešića Tužilaštvo, zajedno s uhapšenim Mladenom Lučićem, vlasnikom firme “Legend” i Milanom Dakićem, direktorom “Puteva RS”. Sumnjiče se za korupciju i primanje mita. Tužilaštvo tvrdi da je Nešić primio preko milion KM mita od direktora firme “Romanijaputevi” Mirka Pandurevića.

The post Samo u BiH: Uhapšeni ministar Nešić se vodi na bolovanju, “dostavio” doznake da je bolestan first appeared on Gerila.info.

Sud BiH odredio je jednomjesečni pritvor uhapšenom ministru sigurnosti BiH Nenadu Nešiću, Mladenu Lučiću, vlasniku firme “Legend” i Mirku Dakiću, direktoru kompanije RS Putevi.

Tužilaštvo BiH ih sumnjiči za organizirani kriminal, primanje mita i pranje novca. Kako se tvrdi, Nešić je primio preko milion maraka mita. Godišnje, od 2016. do 2020.godine primao je 250.000 maraka.

Iskaz Mirka Pandurevića

Raport je u posjedu kompletnog rješenja Suda BiH, ali i dokaza i osnovane sumnje Tužilaštva BiH. Objavljujumo i kompletan iskaz Mirka Pandurevića, direktora Romanijaputeva koji je priznao krivično djelo, ali i Sanjina Avdića, vlasnika više firmi preko koje je Pandurević izvlačio novac, a zatim onda davao Lučiću i Nešiću.

Tužiteljica Bojana Jolović, u prijedlogu za pritvor, koji je u posjedu našeg portala navodi da je Tužilaštvo BiH dana 19.02.2019. godine, obavješteno od strane Finansijsko-obavještajnog odjeljenja Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) u skladu sa Zakonom o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti da je od NLB banke d.d. Sarajevo zaprimilo prijavu sumnjive transakcije, koja se odnosi na bezgotovinske uplate od strane pravnih lica na račun fizičkog lica, sa naznakom u nalozima da sredstva zaprimaju pravna lica na osnovu plaćanja određenih računa, predračuna i dugovanja.

Slijedom navedenog, Tužilaštvo je 9. juna 2023. godine donijelo naredbu o sprovođenju istrage.

U obrazloženju prijedloga pobrojani su dokazi na kojima Tužilaštvo BiH temelji postojanje osnovane sumnje da su navedeni osumnjičeni počinili krivična djela koja su im stavljena na teret, na način pobliže opisan u dostavljenom prijedlogu Tužilaštva.

No, krenimo redom.

Kada su pitanju krivičnopravne radnje koje se na teret stavljaju osumnjičenim Nenadu Nešiću i Mladenu Lučić, Sud je iz dostavljenih dokaza optužbe, prvenstveno izjava osumnjičenih Mirka Pandurevića i Samira Avdića koji iskazi su u saglasnosti sa rezultatima primjene posebnih istražnih radnji provođenih u proteklom periodu, kao i izvještajima Finansijsko obaviještajnog odjeljenja SIPA o izvršenim novčanim transakcijama, “izveo zaključak o postojanju osnovane sumnje, da je osumnjičeni Nenad Nešić počinio krivična djela Udruživanje radi činjenja krivičnih djela, zloupotreba službenog položaja ili ovlaštenja, primanje mita. Isto važi i za Lučića.

Na prvom mjestu, kako se navodi, Sud nalazi nespornim da je osumnjičeni Nenad Nešić u dužem vremenskom periodu od 2017. godine zaključno sa 14.10.2020. godine, obavljao dužnost vršioca dužnosti direktora Javnog preduzeća „Putevi Republike Srpke“ a.d Banja Luka .

U odnosu na konkretne radnje koje se osumnjičenim Nešiću i Lučiću stavljaju na teret Sud je prvenstveno cijenio iskaz koji je osumnjičeni Sanjin Avdić u prisustvu branioca dao postupajućem tužiocu, a koji iskaz ukazuje na osnovanu sumnju da su Nešić i Lučić učestvovali u izvršenju krivičnopravnih radnji za koje se terete.

Posao od dva miliona

Nadalje, prilikom sastanka sa Mirkom Pandurevićem, od istog je obaviješten da je firma „Romanij putevi“ a.d. Sokolac dobila tender u vrijednosti preko dva miliona KM od javnog preduzeća „Putevi Republike Srpke“ a.d Banja Luka, “ali da je zbog te činjenice – dobijenog posla, u obavezi prema Nenadu Nešiću kao direktoru „Putevi Republike Srpke“ a.d Banja Luka, isplatiti iznos od 250.000,00 KM”

Kako bi se obezbijedio gotov novac za isplatu Nenadu Nešiću, Sanjin Avdić i Mirko Pandurević su, kako se osnovano sumnja, postigli dogovor da se iz firme „Romanija putevi“ a.d. Sokolac izvuče gotov novac, od kojeg bi Avdić i Bejtović za sebe zadržali 5-10 posto, a da se ostatak izvučenog novca preda licu zv. „Mlađo“, za kojeg je Avdić kasnije saznao da se radi o Mladenu Lučiću, kao i da će Mladen Lučić biti kontakt osoba za preuzimanje novca.

Također, kako se osnovano sumnja, tom prilikom je dogovoreno da firme: „Adriatic International, doo Sarajevo, „Kadal“ doo Sarajevo, i „Prios“ doo Sarajevo, kojim firmama je u stvarnosti upravljao Sanjin Avdić, izdaju fiktivne račune prema firmi „Romanija putevi“ a.d. Sokolac u ukupnom uznosu od 250.000,00 KM.

Kako je to osumnjičeni Avdić nadalje opisao, a Sud cijenio na nivou osnovane sumnje, tokom 2019. godine, sačinjen je fiktivni predračun na ime firme „Adriatic International“ d.o.o Sarajevo, prema firmi „Romanija putevi“ a.d. Sokolac za navodne usluge „geološko istražni radovi Kamenolom Podromanija, geolog Fehvad Begović“, a vrijednost fakture je bila 83.421 KM (sa PDV-om). Broj transakcijskog računa na koji je trebalo izvršiti uplatu naveden je privatni račun Fehvada Begovića, kao fizičkog lica, koji je otvorio svoj privatni račun u Procredit Banci, a na koji bi se vršile uplate od pravnog lica „Romanija putevi“ a.d. Sokolac. Navedeni iznos (83.421,00 KM) firma „Romanija putevi“ a.d. Sokolac su uplatili na račun Fehvada Begovića, da bi potom od tog iznosa, dio tog uplaćenog novca u visini od 44.000,00 KM bio transferisan sa računa Fehvada Begovića na račun osumnjičenog Sanjina Avdića u Intesa Sao Paolo Banci, a ostatak novca je osumnjičeni Avdić podizao sa računa Fehvada Begovića putem kartice na bankomatu poslovnice Procredit Bank.

Osim toga, kako je to osumnjičeni Avdić u iskazu naveo, a Sud cijenio na nivou osnovane sumnje, tokom oktobra 2019. godine, Samir Avdić je ispred firme „Prios“ doo Sarajevo, fiktivno fakturisao prema firmi „Romanija putevi“ a.d. Sokolac predračun na ime kancelarijskog materijala u ukupnom iznosu od 40.664, 52 KM (sa PDV-om), kojom prilikom je kao račun na koji je potrebno izvršiti uplatu naveo svoj lični račun u Intesa Sao Paolo banci.

Kako iz izkaza osumnjičenog proizlazi, novac je dalje putem elektronskog bankarstva Sanjin Avdić transferisao na račun Bariše Bejtovića i Adnana Đoze (vozača Bariša Bejtovića), da bi potom sa Barišom Bejtovićem dogovorio da Bejtović i Đozo podignu novac sa računa, po 50.000,00 KM, koji novac su skupili zajedno sa novcem koji je Sanjin Avdić podigao sa svog računa u iznosu od 30.000,00 KM (a koji je prvobitno uplaćen na ime Fefvada Begovića).

“Nakon toga je, kako se to osnovano sumnja, Bariš Bejtović pozvao Mladena Lučića da se nađu u Hotelu Espanja u Istočnom Sarajevu, te su osumnjičeni Sanjin Avdić i Bariš Bejtović, vozilom Range Rover došli ispred hotela Espanja, te je Bariša Bejtović Mladenu Lučiću predao novac u iznosu od 130.000,00 KM. Također, tokom mjeseca novembra 2019. godine, kako to osumnjičeni Sanjin Avdić navodi, isti je ispred firme „Kadal“ doo, Sarajevo, ispostavio firmi „Romanija putevi“ a.d. Sokolac 3 zasebne fiktivne fakture na ime „probijanje trase Pjenovac-Rubinska kosa, iskop i profilisanje trase na putu Njemanjica-Šaševac i iskop pješačke staze u Miljevićima“, gdje je ukupna vrijednost svih radova i usluga iznosila 87.457,50 KM (sa PDV-om). Nakon što su navedene fakture plaćene od strane Romanija putevi“ a.d. Sokolac, novac sa jednog od računa na koji je novac uplaćen, je blokiran iz kojeg razloga isti nije mogao biti podignut niti se mogao izvršiti transfer novca na neki drugi račun“,navodi se u rješenju Suda BiH.

Tužilaštvo takođe navodi da je, zbog nemogućnosti podizanja ukupnog iznosa novca uplaćenog od firme „Romanija putevi“ a.d. Sokolac i predaje istog Mladenu Lučiću, odnosno Nenadu Nešiću, Mladen Lućić preko Bariše Bejtovića vršio pritisak zbog ostatka „duga“, iz kojeg razloga je Sanjin Avdić zamolio Mirka Pandurevića, da na ime firme „Prios“ d.o.o, Sarajevo uplati iznos od oko 50 hiljada KM na ime fiktivne fakture za kancelarijski materijal za potrebe firme „Romanija putevi“ a.d. Sokolac koji novac bi se odmah odnio Nenadu Nešiću, odnosno Mladenu Lučiću kako bi se smirila kompletna situacija.

“Nakon što je novac uplaćen na račun Sanjina Avdića od strane firme „Romanija putevi“ a.d. Sokolac, isti je podigao na način da je u više poslovnica Intesa San Paolo banke na blagajnama podizao novac u gotovini, te kada je skupio navedeni novac isti je odnio u kafe Espanja gdje se našao sa Mladenom Lučićem i tada mu predao 55.000 KM“, navodi se u dokumentaciji Tužilaštva.

Kasnile uplate, nema gotovog novca

Raport je u posjedu i iskaza koji je Mirko Pandurević dao postupajućoj tužiteljici Bojani Jolović.

On je u svom iskazu datom na zapisnik o ispitivanju osumnjičenog naveo da je od 2016. godine, kada je na mjesto direktora Javnog preduzeća „Putevi Republike Srpke“ a.d Banja Luka, imenovan Nenad Nešić, istom davao 10 posto novčanih sredstava uplaćenih firmi „Romanija putevi“ a.d. Sokolac od javnog preduzeća „Putevi Republike Srpke“ a.d Banja Luka, a sve kako bi se vršile redovna (legalna) plaćanja za usluge koje firma „Romanija putevi“ a.d. Sokolac uredno izvršava za Javno preduzeće „Putevi Republike Srpke“ a.d Banja Luka.

Po navodima osumnjičenog Pandurevića, isti je pokušavao da se odupre takvoj vrsti poslovanja, međutim, kada bi kasnio sa uplatama prema Nenadu Nešiću, istovremeno bi kasnile i uplate od Javnog preduzeća „Putevi Republike Srpke“ a.d Banja Luka prema firmi „Romanija putevi“ a.d. Sokolac, na koji način su firma i radnici bili ugroženi.

“Iznosi koju su plaćani Nenadu Nešiću su, po navodima osumnjičenog, na godišnjem nivou bili oko 250.000,00 KM. Tokom 2016. i 2017. godine, novac je od direktora „Romanija puteva“ a.d. Sokolac, obezbjeđivan na osnovu naplate koju je firma vršila u gotovini“, naglašeno je.

Što se tiče načina dostavljanja novca Nešiću, osumnjičeni Pandurević je naveo da je novac dostavljao po uputama Nešića ili nekog njegovog saradnika/prijatelja predavao njemu nepoznatim licima na mjestima na kojima bi mu oni govorili.

“Pa je tako opisao da je novac jednom prilikom ostavio u objektu u naselju Mladice u Istočnom Sarajevu, ispred kojeg se nalazio Nešić koji mu je i rekao da novac ostavi u njegovoj kancelariji. Takođe je opisao i predaju novca u ugostiteljskom objektu u naselju Han Derventa, kada je novac po uputi čovjeka koji ga je nazvao, ostavio u njegovom automobilu, zatim tokom 2020. godine na parking ispred jednog restorana u naselju Tilava u Istočnom Sarajevu. Tokom 2019. godine je također imao obavezu isplate 10 posto od vrijednosti realizovanih poslova, međutim postajalo je teže doći do gotovog novca koje je morao predavati Nešiću iz kojeg razloga je kasnio sa isplatama“, napisala je tužiteljica Jolović.

Osumnjičeni Pandurević je opisao da mu se u toj situaciji kašnjenja, tokom 2019. godine, javio Mladen Lučić za kojeg je znao da je prijatelj Nenada Nešića, koji mu je rekao da poznaje ljude preko čijih se firmi može izvući novac sa računa „Romanija putevi“ a.d. Sokolac. Na takav način je upoznao osobu, za koju je kasnije saznao da se zove Sanjin Avdić, sa kojim je potpisivao fiktivne ugovore između „Romanija putevi“ a.d. Sokolac i pravnih lica kojima je upravljao Sanjin Avdić, na osnovu kojih su te firme ispostavljale fakture koje je firma“Romanijaputevi“ a.d Sokolac isplaćivala. Po sjećanju osumnjičenog, jedna od firmi sa kojima je sklopio tako fiktivni ugovor je bila firma „Kedal“.

“Osumnjičeni je na isti način opisao situaciju sa blokadom novčanog iznosa u visini od 87.000,00 KM, a koju je i osumnjičeni Avdić u svom iskazu opisao, kao i da su zbog te situacije, i pritisaka da novac predaju Nenadu Nešiću, Pandurević i Avdić ponovo morali zaključivati nove ugovore na osnovu kojih je Sanjin Avdić ispostavljao nove fakture, a sve kako bi skupili novac koji je Mirko Pandurević bio obavezan platiti Nenadu Nešiću“, navela je tužiteljica Jolović-

Kako to osumnjičeni Pandurević navodi, a što proizlazi i iz iskaza Sanjina Avdića, preko firmi kojima je Avdić upravljao, iz firme „Romanija putevi“ a.d. Sokolac je uplaćeno oko 300.000,00 KM na ime fiktivnih faktura, a sve u cilju da se tako uplaćeni novac nakon podizanja od Sanjina Avdića i lica povezanim sa njim, preda Nenadu Nešiću, posredstvom Mladena Lučića.

Sud je, u odnosu na iskaze ova dva osumnjičena lica, izvršio uvid i u dokumentaciju koja se odnosi na finansijske transakcije pravnog lica „Romanija putevi“ a.d. Sokolac, fizičkih lica Sanjina Avdića, Bariše Bejtovića, Adnana Đozo, Fehvada Begovića , te našao da su u relevantnim dijelovima iskazi svjedoka, a naročito iskaz Sanjina Avdića, u saglasnosti sa podacima dobijenim od poslovnih banaka u pogledu vremenskih odrednica, iznosa novčanih transakcija, kao i imena lica preko čijih se računa vršila isplata novca.

Također, u odnosu na osnovanu sumnju za krivičnopravne radnje koje se stavljaju na teret osumnjičenim Nešiću i Lučiću, imao u vidu i rezultate primjene posebnih istražnih radnji. Tako je Sud imao u vidu sadržaj službene zabilješke sačinjene od strane ovlaštenih službenih lica Ministarstva unutrašnjih poslova RS, a u odnosu na saznanja dobijena primjenom posebnih istražnih radnji , u kojoj su opisani razgovori između osumnjičenog Mirka Pandurevića i njegove saradnice, a na okolnosti njenog prethodnog saslušanja u Tužilaštvu BiH, na okolnosti isplata tokom 2019. godine prema firmama u vezi sa Sanjinom Avdićem.

Interpretirani sadržaj razgovora u svim relevantnim segmetnima je u saglasnosti sa datom izjavom osumnjičenog Pandurevića.

Dobio jasnu uputu

U odnosu na ulogu osumnjičenog Mladena Lučića u inriminisanim radnjama, za Sud je od značaja i dio iskaza osumnjičenog Pandurevića, da je nakon razgovora sa Lučićem na okolnosti istrage koja se provodi, u kojoj se saslušanja njegova saradnica, “od istog dobio uputu da se ne sekira jer se ovakva djela teško dokazuju”

U odnosu na navode i prigovore odbrana osumnjičenih Nenada Nešića i Mladena Lučića, a u pogledu za odbranu sporne pravne kvalifikacije, a time i pitanje nadležnosti ovog Suda, Sud ukazuje da je tačna tvrdnja koju odbrana navodi, a koji ni optužba ne spori da su određene krivičnopravne radnje koje se optuženima stavljaju na teret propisane kao krivična djela Krivičnim zakonom Republike Srpske.

Međutim, ono što odbrana zanemaruje, a što je optužba detaljno obrazložila, i što proizlazi iz dostavljenih dokaza, osumnjičeni Nenad Nešić, Mladen Lučić i druga osumnjičena lica (prvenstveno Mirko Pandurević), navedena krivična djela nisu počinili kao samostalna djela, već su ista, kako se osnovano sumnja počinili kao pripadnici grupe koju je organizovao i istom rukovodio osumnjičeni Sanjin Avdić koji je predmetnu grupu upravo formirao radi počinjenja krivičnog djela Pranje novca iz člana 209. KZBiH, na koji način je ispunjen uslov iz odredbe člana 249. stav 1. KZBiH, a koja glasi: „Ko organizuje grupu ljudi ili na drugi način udružuje tri ili više osoba u cilju učinjenja krivičnih djela propisanih zakonom BiH…“

Sud je cijenio izjavu osumnjičenog Mirka Pandurevića u kojoj je detaljno opisao razgovor i dogovor sa osumnjičenim Milanom Dakićem tokom mjeseca decembra tekuće godine (2024.), a koji se odnosio na namjeru pribavljanja imovinske koristi za Mirka Pandurevića, Milana Dakića i druga lica, a suprotno interesima javnog preduzeća „Putevi Republike Srpke“ a.d Banja Luka.

Naime, kako je to osumnjičeni Pandurević u svojoj izjavi opisao, dogovor se ogledao u planu da osumnjičeni Milan Dakić, u ime javnog preduzeća „Putevi Republike Srpke“ a.d Banja Luka, za već obavljene radove od strane privrednog društva „Romanija putevi“ a.d. Sokolac, izvrši unaprijeđenje fakture izdate od strane privrednog društva „Romanija putevi“ a.d. Sokolac, iz mjeseca avgusta 2024. godine, odnosno da se izvrši neosnovano uvećanje od 100.000,00 KM, koja neosnovanost se temelji na činjenici da „Romanija putevi“ a.d. Sokolac nije faktički izvršila radove u vrijednosti te razlike po fakturi u iznosu od 100.000,00 KM. Dogovor je, kako se osnovano sumnja, uključivao i raspodjelu novca koji bi bio isplaćen tokom 2025. godine na ime neosnovanog uvećanja plaćanja, na način da dio novca (manji dio) za sebe zadrži osumnjičeni Pandrurević, a ostatak da se prenese osumnjičenom Milanu Dakiću koji bi dalje taj novac podijelio licima iz JP „Putevi Republike Srpke“ a.d Banja Luka.

Sud je pri donošenju zaključka o postojaju osnovane sumnje za ovu krivičnopravnu radnju koja se stavlja na teret osumnjičenom Milanu Dakiću, cijenio i sadržaj službene zabilješke sačinjene od strane ovlaštenih službenih lica Ministarstva unutrašnjih poslova RS, a u odnosu na saznanja dobijena primjenom posebnih istražnih radnji , u kojoj je opisan presretnuti razgovor između osumnjičenih Mirka Pandurevića i Milana Dakića, upravo tokom mjeseca decembra (12.12.2024. godine), kako je to osumnjičeni Pandurević u svojoj izjavi i naveo. Interpretirani sadržaj razgovora u svim relevantnim segmetnima je u saglasnosti sa datom izjavom osumnjičenog Pandurevića.

Zahvala u vidu 37 000 maraka

Kada je u pitanju osnovana sumnja na počinjenje krivičnog djela primanje mita od strane osumnjičenog Milana Dakića, Sud je takođe cijenio iskaz osumnjičenog Mirka Pandurevića , koji je naveo da je direktoru javnog preduzeća „Putevi Republike Srpske“ a.d Banja Luka, Milanu Dakiću, u više navrata u proteklom periodu predao iznose novca u visini od 10.000,00 KM, 12.000,00 KM i 15.000,00 KM, na ime zahvalnosti što je isti, kao ovlašteno lice Javnog preduzeća „Putevi Republike Srpke“ a.d Banja Luka (vršilac dužnosti direktora) redovno vršio plaćanja za izvršene usluge privrednog društva „Romanija putevi“ a.d. Sokolac, na osnovu čega Sud nalazi dovoljan stepen sumnje da je osumnjičeni Milan Dakić primio nagradu da bi izvršio službenu radnju koju bi svakako morao izvršiti.

No, ono što je zanimljivo, Tužilaštvo BiH ima nove svjedoke.

Takođe, Sud je imao u vidu da je nakon ispitivanja osumnjičenog Pandurevića, Tužilaštvo došlo u posjed nekih novih saznanja koja su ukazala na potrebu da se sasluša još jedno lice, za koje postoji sumnja da je djelovalo kao član grupe na isti ili sličan način kao i osumnjičeni Pandurević, odnosno da je imao sličnu relaciju s osumnjičenim Nešićem, a pored kojeg Tužilaštvo ima namjeru saslušati i druga odgovorna lica putarskih preduzeća koja su imala poslovne odnose JP Putevi RS, za koja se sumnja da su na isti način davali novac osumnjičenom Nešiću.

Dakle, činjenice da Tužilaštvu tek predstoji saslušanje više lica, mahom uposlenika JP Putevi RS, sa kojima je osumnjičeni Nešić duži period bio u kolegijalnim i bliskim poslovnim odnosima, kao i da je istim bio nadređen, te da je između njih postojao visok stepen međusobnog povjerenja, po ocjeni Suda imaju karakter naročitih okolnosti da bi osumnjičeni mogao ometati krivični postupak uticajem na svjedoke – navodi se u rješenju Suda BiH.

raport.ba

The post Raport: Nešiću “Range Roverom” pred hotel donosili 130 000 maraka! first appeared on Gerila.info.

Nešić, koji je i lider Demokratskog narodnog saveza (DNS), uhapšen je početkom sedmice pod sumnjom na zloupotrebu položaja i korupciju. Sud BiH odredio mu je jednomjesečni pritvor zbog opasnosti od utjecaja na svjedoke i ponavljanja krivičnih djela. Njegovo hapšenje izazvalo je burne reakcije u političkom životu BiH, otvarajući pitanja o borbi protiv korupcije, političkim obračunima i imovinskom statusu visokih zvaničnika.

Nešiću je prije a i poslije prvog ročišta pred Sudom BiH pozlilo, pa je hospitalizovan u Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu (KCUS)

Ročište je zbog toga održano sa zakašnjenjem, a tužilac Bojana Jolović zatražila je da se Nešiću, Dakiću i Lučiću, odredi jednomjesečmi pritvor. Nešićev advokat Senka Nožica tvrdi da Sud BiH uopšte nije nadležan za ovaj predmet, jer se radi o krivično-pravnim radnjama koje, “ako su uopšte počinjene, počinjene su po Krivičnom zakoniku RS”.

Detalji optužnice

Nešić se tereti za zloupotrebu položaja dok je bio direktor Javnog preduzeća “Putevi RS”. Prema optužbama, tokom njegovog mandata, nezakonito su dodjeljivani milionski poslovi povezanim kompanijama, čime je budžet oštećen za značajne iznose. Takođe, istražioci sumnjaju na nepravilnosti u trošenju javnih sredstava i pogodovanje privatnim firmama.

Tužilaštvo BiH navodi da je Nešić od 2016. do 2020. godine primio milion KM mita, odnosno. da je od 2016. do 2020. godine primio po 250.000 KM godišnje od vlasnika kompanije Romanijaputevi Mirka Pandurevića.

Pandurević je, u međuvremenu, dobio status svjedoka a u iskazu Tužilaštvu je rekao da je “sve počelo nakon što je Nešić postavljen za direktora JP Putevi RS, a Romanijaputevi dobila tender od 2 miliona maraka”.

Posebne istražne radnje, koje su uključivale i prisluškivanje mobilnih telefona osumnjičenih, potvrdile su da je Nešić bio organizator ovog djela, odnosno kako je tužilac citirala Pandurevićeve riječi “Nešić je sve to organizovao preko Lučića. Meni se novac ne vraća, moje je samo da platim, a oni će onda kasnije to refenati”.

Prema izvorima iz pravosudnih institucija, slučaj uključuje i sumnjive ugovore koji su potpisivani u vrijeme dok je Nešić obavljao funkciju direktora, kao i navode o pranju novca. Optužbe sugerišu da je njegov politički uticaj korišten za lično bogaćenje i jačanje poslovnih interesa povezanih sa njim.

Reakcije na hapšenje i veze sa Vučićevim naprednjacima

Političke reakcije na Nešićevo hapšenje su podijeljene. Lider HDZ-a BiH Dragan Čović izjavio je da ne želi komentarisati pravosudne procese, ali je dodao kako BiH “ni u miru ne zna živjeti u stabilnosti”. S druge strane, predsjednik Narodne skupštine RS Nenad Stevandić stao je u odbranu Nešića, tvrdeći da se radi o političkom procesu i obračunu zbog njegovih “nacionalnih stavova”. Stevandić je naglasio da je postupak protiv Nešića neodvojiv od njegove politike.

S druge strane, opozicioni zastupnik Nebojša Vukanović optužio je predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika za “montiranje procesa”. Prema Vukanoviću, Dodik koristi pravosudne institucije kako bi neutralisao političke protivnike i dodatno kontrolisao vlast u Srpskoj.

Reagovali su i sa druge strane Drine, odnosno Miloš Vučević, predsjednik Vlade Srbije, koji je ocijenio kako ovaj događaj pridonosi osjećaju nesigurnosti i nemira za srpski narod u BiH.

Inače, upravo su nezavisni mediji pisali o vezama Nešića i SNS Aleksandra Vučića, odnosno da je aktuelni ministar bezbjednosti svoju snagu crpio iz veza sa prvim čovjekom Srbije, a tome su doprinosile i informacije sa terena odnosno rapidan pad DNS-a od kako je upravo Nešić psotao predsjednik ove stranke nakon preuzimanja nekada jedne od najjačih političkih stranaka u Srpskoj.

Još dok je bio samo predsednik Demokratskog narodnog saveza, u jesen 2022, Nešić se, kao jedini političar iz RS, u toku “Vinske vizije Otvorenog Balkana” sastao sa Vučićem, a toj manifestaciji, na primjer, nije prisustvovao Milorad Dodik.

Na prošlogodišnjim republičkim i lokalnim izborima Nešić je, kao državljanin Srbije, iskoristio svoje biračko pravo u Novom Sadu, a nakon toga se pridružio slavlju naprednjaka u njihovoj centrali u Beogradu.

Imovinsko stanje Nenada Nešića

Hapšenje Nešića ponovo je skrenulo pažnju na imovinsko stanje visokih zvaničnika. Nešić je u prijavama naveo milionsku imovinu, uključujući nekretnine, luksuzne automobile i značajne iznose na bankovnim računima. Njegova imovina godinama izaziva kontroverze, jer se postavlja pitanje kako je zvaničnik s javnim primanjima uspio akumulirati tolika sredstva.

Istraga o njegovom imovinskom stanju otkrila je i vlasništvo nad nekretninama u vrijednosti od nekoliko miliona maraka, uključujući luksuzne vile i apartmane. Pored toga, spekuliše se da značajan dio njegove imovine nije prijavljen, što dodatno pojačava sumnje o nezakonitim radnjama.

Kako se navodi u imovinskom kartonu koji je objavljen na CIN-u, Nenad Nešić posjeduje sljedeće:

1. kuća i zemljište u Sarajevu – 403 m2,
2. kuću s dvorištem u Istočnom Sarajevu – 45.003 m2 (vlasništvo s još tri osobe),
3. stan u Budvi – 56 m2,
4. stan u Novom Sadu – 98 m2 (vlasništvo sa suprugom),
5. kuća sa dvorištem u Novom Sadu – 117 m2 (vlasništvo sa suprugom),
6. dva stana u Tivatu – 182,46 m2 i 163,55 m2,
7. dvije garaže u Tivatu od po 13 m2.
8. Njegova supruga ima zemljište u Srbiji od – 10.000 m2, dok njegov brat Predrag ima stan u Herceg Novom – 57 m2, garaža u Herceg Novom, zemljišta u Sarajevu od 732 m2 i 572 m2, zemljišta u Istočnoj Ilidži od 4.689 m2 i 5.586 m2 (vlasništvo dijeli s još jednom osobom), zemljište u Istočnom Novom Sarajevu – 2.389 m2 i poslovni prostor u Istočnom Novom Sarajevu – 24 m2.

Kada je riječ o kompanijama, spominju se tri trgovine na malo: N-Group d.o.o. u kojoj je direktorica njegova supruga, N Trade d.o.o. u vlasništvu njegovog brata i DAR – Company u vlasništvu oca.

Šira slika i politički kontekst

Hapšenje Nešića dolazi u trenutku kada pravosudne institucije BiH pokušavaju pokazati ozbiljnost u borbi protiv korupcije. Ipak, mnogi skeptici smatraju da se radi o politički motivisanom procesu, jer su slični slučajevi protiv drugih zvaničnika često završavali oslobađajućim presudama ili zastarom.

Dok jedni vide ovo kao priliku za jačanje vladavine prava, drugi smatraju da je pravosuđe u BiH previše zavisno od političkih uticaja. Hapšenje Nenada Nešića tako je postalo simbol širih problema u zemlji, gdje granica između pravde i politike ostaje nejasna.

Hoće li ovaj slučaj donijeti konkretne promjene u borbi protiv korupcije ili će ostati tek još jedan u nizu političkih procesa, zavisi od transparentnosti pravosudnog sistema i njegove sposobnosti da se odupre pritiscima.

Dejan Rakita/GERILA

The post Hapšenje Nenada Nešića: Optužnice, reakcije i kontroverze first appeared on Gerila.info.

Tužilac Bojana Jolović navela je kako konkretni dokazi nisu mogli biti dostavljeni odbrani zbog straha da bi bili ugroženi od drugih lica koja su pod istragom. Jolović je navela i da je predmet iz 2019. godine kada je SIPA primjetila sumnjive transakcije Esadu Avdiću. Istragom se došlo do mnoštva fiktivnih psolova povezanih sa Sanjinom Avdićem.

Preko njegovih fiktivnih računa sredstva su isplaćivana fizičkim licima u Srpskoj i Federaciji.

Proširenjem istrage došlo se i do firme Romanijaputevi. Iz te firme ispalćeno je više od 300 000 maraka raznim licima. Tužilac je pojasnila da je direktor te kompanije Mirko Pandurević priznao da je od Nešića 2016. godine dobio ultimatum da iz ugovora mora izvući deset odsto kako ne bi kasnile uplate.

Nešićeva advokatica Senka Nožica osporila je nadležnost Suda BiH u ovom slučaju a odbrana se usprotivila i jednomjesečnom pritvoru.

Tužilac Bojana Jolović je navela i da je prakse koje je na čelu Puteva uspostavio Nenad Nešić nastavio Milan Dakić koji je takođe uhapšen u akciji MUP-a Republike Srpske. Rekla je da je nakon Dakićevog dolaska samo promijenjen način izvlačenja novca iz tog javnog preduzeća.

Ona je pročitala transkripte presretnutih razgovora gdje se govori da ono što inače košta 400 000 treba da se piše kao 500 000. Dakić je, inače član SNSD u koji je prešao nedavno iz Čubrilovićevog DEMOSA.

Prema tvrdnjama Tužilaštva BiH Nenad Nešić je za vrijeme svog mandata na čelu Puteva RS primio oko milion maraka mita.

Tužilac je navela kako je direktor “Romanijaputeva” u svom iskazu rekao da je novac namijenjen Nešiću, prethodno izvučen iz preduzeća “Putevi RS” ostavljan na raznim mjestima, uključujući ugostiteljske objekte, te automobile na parkiralištima.

Takođe Jolović je istakla i kako je po Nešić naložio “Romanijaputevima” da industrijsku so za održavanje puteva kupuju od firme “Legend”, koja je u vlasništvu Mladena Lučića.

Glavni tužilac Tužilaštva BiH Milenko Kajganić rekao je u petak kako je preduzeću Putevi RS načinjena višemilionska šteta a da će se stvarne razmjere štete znati kada istraga bude u potpunosti završena.

Gerila info

The post Tužilaštvo traži jednomjesečni pritvor za Nenada Nešića first appeared on Gerila.info.

Nenad Nešić je direktor Puteva Republike Srpske bio u periodu od 2016-2020 godina. Taj period i tretira Tužilaštvo Bosne i Hercegovine. Nešić se sumnjiči za niz krivičnih djela usko povezanim sa njegovim rukovođenjem Putevima RS. Mediji u BiH su u proteklih nekoliko godina u više navrata izvještavali o sumnjama u korupciju i kriminal u Putevima Republike SRpske. Bloger Slobodan Vasković je u seriji tekstova pisao o tome kako su određene putarske firme u Srpskoj bile prinuđene da po znatno većim cijenama od tržišnih kupuju abrazivni materijal za održavanje puteva od firme Legend d.o.o na čijem čelu se, makar zvanično, nalazio Mladen Lučić. Lučić je takođe uhapšen a on je brat nekadašnjeg ministra u Savjetu ministara BiH Mladena Lučića. Obojica su u prijateljskim odnosima sa Nenadom Nešićem.

Nenad Nešić je u decembru 2019. godine izabran za predsjednika DNS-a. Prije toga je Marko Pavić dugogodišnji lider te stranke odstupio sa pozicije predsjednika i povukao se iz političkog života. Mnogi su tvrdili ne dobrovoljno.

Od tada Nenad Nešić upravlja DNS-om. U kampanji pred izbore 2022. godine bio je, zajedno sa Goranom Selakom, na strani opozicije i jedan od najžešćih kritičara Milorada Dodika. Mnogi su tada tvrdili da je njegovo opozicionarstvo lažno. Nakon izbora Nešić se, kao uostalom i Selak “vratio na fabrička podešavanja” i priklonio vlasti koju je predvodio a predvodi i dalje Milorad Dodik.

U avgustu 2022. godine Nešić je tražio i dobio policijsku zaštitu. Rješenjem, koje je potpisao tadašnji ministar unutrašnjih poslova Dragan Lukač, precizirano je da pripadnici Policijske uprave Istočno Sarajevo vrše pojačan nadzor i kontrolu objekta, u tom gradu, u kojem Nešić živi a takođe je naređeno da predsjednik DNS-a ima stalnu policijsku pratnju kada je u pokretu. Nisu navedeni razlozi zbog kojih je Nenad Nešić tražio policijsku pratnju i zaštitu a bloger Slobodan Vasković je na svom blogu u nekoliko navrata pisao o određenim sukobima kriminalnih grupa na teritoriji grada Istočno Sarajevo.

Nešićevo hapšenje osudili su u DNS-u nazivajući to nastavkom progona Srba od strane pravosudnih institucija BiH.

“Nešić je izabran kao simbolična meta. Nakon Dodika, na još jednom snažnom i nepokolebljivom Srbinu šalje se poruka cijelom srpskom narodu da treba da sagne glavu i prihvati tuđu volju“, navodi se u saopštenju DNS-a.

U ovoj stranci, dalje, navode kako ni jedan pravi Srbin neće pristati na takve pritiske i da će se boriti za prava Srba i očuvanje Republike Srpske. U DNS-u se u saopštenju nisu bavili razlozima zbog kojih je Nešić uhapšen a to su sumnje u tešku korupciju i zloupotrebu položaja.

Nešić u svom vlasništvu ima osam nekretnina objavio je Centar za istraživačko novinarstvo, kuće u Istočnom Sarajevu, Sarajevu i Novom Sadu, stanove u Budvi, dva u Tivtu, Novom Sadu, Herceg Novom, dvije garaže u Tivtu. Do nedavno je posjedovao i stan u Budvi ali ga je prodao. Nad nekim od navedenih nekretnina, naveo je, dijeli vlasništvo sa bratom i suprugom.

Njegova supruga Maja vlasnica je zemljišta u Srbiji a brat Predrag, poslanik DNS-a u NSRS, vlasnik je stana i garaže u Herceg Novom, parcela u Sarajevu, Istočnoj Ilidži, Istočnom Novom Sarajevu, poslovnog prostora u Istočnom Novom Sarajevu.

Nešić je vlasnik Mercedesa proizvedenog 2021. godine dok je njegova supruga vlasnica BMW-a  procijenjene vrijednosti 50 000 maraka.

Porodica Nešić (Nenad, Predrag i njihov otac Rade) vlasnik je tri kompanije.

“Lijepa vijest koja pokazuje da pravna država još nije potpuno umrla i da pokazuje znake života. Vjerujem da je ovo poruka i ostalim političarima, koji su uplašeni kada čitaju ovakve vijesti, ali većina građana kao i ja sanja dan kada će pravda da pobijedi a korumpirani političari završe u zatvoru i odgovaraju za kriminal, bahatost i korupciju” rekao je, za Buku, Nebojša Vukanović poslanik Liste za pravdu i red u NSRS.

Milorad Dodik predsjednik Republike Srpske je hapšenje Nenada Nešića nazvao politički motivisanim postupkom.

“Potpuno je neprihvatljiv postupak koji je Tužilaštvo BiH pokrenulo protiv ministra bezbjednosti BiH Nenada Nešića. Ovakav način rada predstavlja progone kadrova iz Republike Srpske s ciljem njene destabilizacije“, napisao je Dodik na “twitteru”.

Dodik je, međutim, 2020. godine kada on i Nešić, makar zvanično, nisu bili u političkoj ljubavi optuživao Nešića da je reketaš.

Dodik tvrdi da je tužilaštvo postalo instrument stranih ambasada.

Danas je u akciji MUP RS uhapšen i direktor Puteva Republike Srpske Milan Dakić.

Vladimir Kovačević, Gerila info

The post DNS i Dodik brane Srbina Nešića vlasnika desetak vrijednih nekretnina širom regiona! first appeared on Gerila.info.

Vršilac dužnosti direktora Javnog preduzeća ”Putevi Republike Srpske” d.o.o. Banja Luka Davor Кostrešević, zajedno sa srpskim članom Predsjedništva BiH Miloradom Dodikom i direktorom UКC RS Vladom Đajićem, obišao je danas lokalitet na kojem je planirana izgradnja novog mosta preko rijeke Vrbas u naselju Česma u Banjaluci.

Dodik je tom prilikom izjavio da je za izgradnju novog mosta u punom profilu Republika Srpska obezbjedila pet miliona КM, dodavši da je potrebno što prije riješiti imovinsko-pravne odnose, te napraviti revidirani projekat izgradnje mosta, da bi se mogao raspisati tender.

Takođe, pozvao je Gradsku upravu Banja Luka da riješi imovinsko-pravne odnose i izda građevinsku dozvolu kako bi što prije počeli radovi, budući da je novac spreman.

Nedugo nakon Dodikove posjete Česmi gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković je rekao da je sve spremno da “Putevi RS” raspišu tender, te da nakon toga počne izgradnja mosta u Česmi, dok je grad izdvojio sredstva za imovinsko-pravne odnose.

Ukoliko zanemarimo političke igrice između vlasti i opozicije, odnosno zalet za predizbornu kampanju, teško je oteti se utisku da se, što se nadležnosti tiče, ponovo miješaju babe i žabe.

Ako vam je slučajno promaklo, član Predsjedništva BiH je obišao lokalitet na kojem je planirana izgradnja novog mosta u Banjaluci. Pri tome je izjavio da je Republika Srpska obezbjedila pet miliona КM za izgradnju mosta i pozvao lokalnu zajednicu da riješi imovinsko-pravne odnose. Član Predsjedništva BiH. Izgradnja mosta u lokalnoj zajednici. Sredstva iz entitetskog budžeta. Prozivanje lokalnih vlasti za izdavanje građevinske dozvole. Apsurd?

Možda u nekoj “normalnoj” zemlji, ali kod nas je sasvim logično da predstavnik izvršne vlasti na državnom nivou obilazi izgradnju mosta u lokalnoj zajednici, pri tome navodeći da je entitet, odnosno niži administrativni nivo u odnosu na onaj koji taj zvaničnik predstavlja, obezbijedio sredstva za izgradnju mosta u lokalnoj zajednici, naposlijetku prozivajući lokalnu vlast za rješavanje imovinsko-pravnih odnosa. I to sve u društvu direktora bolnice!

Naravno, nije se moglo navesti da “zvaničnici” obilaze lokaciju izgradnje mosta, obećavajući “kule i vile”, u stranačkoj funkciji, što se u suštini desilo, nego se moralo navesti da su lokaciju prosjetili u svojim izvršnim funkcijama – člana Predsjedništva i direktora bolnice, što cijelu situaciju čini dodatno komičnom. Doduše tragičnom, ali u našoj “nadrealnoj realnosti” ako je ne posmatramo kao komičnu, možemo samo (dodatno) izbudaliti.

Gerila.info/rtrs.tv/nezavisne.com/putevirs.com

The post Premošćavanje nadležnosti u Republici Srpskoj: Nadležnošću ću te, nedležnošću ćeš me first appeared on Gerila.info.

Ekipa portala Gerila.info obišla je jutros gradilište, ali i sami parking kod Klinike za ginekologiju i akušerstvo, dok je prvi parking ispred centralne zgrade UKC, sa desne strane, zatvoren i vidno oštećen i/ili se pristupilo njegovom planskom rušenju. Na fotografiji koju nam je poslao naš čitalac vidi se da je na tom dijelu parkin napukao i propao, ali je već jutros taj dio planski srušen ili urušen.

Ono što je primjetno je da se put između centralne zgrade UKC i Klinike za ginekologiju i akušerstvo deformisao i polomio na nekoliko mjesta, pa tako kod kioska pred Ginekologijom imate “rolerkoster” a da pri tom nije postavljeno nikakvo upozorenje za vozače da smanje brzinu.

Parking je sada u još kritičnijem stanju jer oko UKC više uopšte nema skoro ni metra slobodnog za pješake na trotoarima. Štaviše, trotoar ispred centralne zgrade UKC se prolomio na dijelu na kojem je vidan rascjep, vjerovatno je prethodno krpljen katranom, i to najvjerovatnije u trenutku kada je auto koje smo tu zatekli prelazilo preko tog dijela.

Pitanja o stanju parkinga koji se koriste, eventualnoj ugroženosti objekata u krugu UKC Banjaluka, ali i stanju puteva koji su, očigledno, ugroženi izgradnjom nove parking garaže poslali prema UKC RS, Marković invest RS d.o.o. iz Laktaša koji su izvođači radova, Republičkoj direkciji za obnovu i izgradnju koja je Nadzor projekta, ali i Putevima RS.

Vlado Đajić, generalni direktor UKC RS, na video objavljenom na zvaničnom sajtu UKC RS 2.juna 2020.godine je najavio da će cijeli projekat biti gotov u roku od dvije godine, a to se, kao što možemo svjedočiti, nije dogodilo. Najavljena investicija će koštati oko 35 miliona KM, a što je odmah izazvalo negativnu reakciju javnosti. Ipak, sa radovima se počelo, bez obzira na apele Banjalučana da gradnja garaže na Paprikovcu može pokrenuti klizište i napraviti više štete nego koristi.

“Plan i projekat izgradnje ove garaže je urađen i sve bi trebalo da budu gotova za dvije godine po sistemu „ključ u ruke“ bez mogućnosti probijanja finansijske konstrukcije”, rekao je Đajić tada.

GERILA.info

The post FOTO: Izgradnja nove garaže ugrožava parkinge i puteve oko UKC RS, trotoari neprohodni, nema dodatne signalizacije first appeared on Gerila.info.

Ovu informaciju je potvrdio ATV, a prenijela agencija Srna, sa kratkim dodatkom da je povod ostavke zapravo “iz zdravstvenih razloga”.

Više naših dobro obavještenih izvora je kao pravi uzrok označilo bijes Milorada Dodika, srpskog člana Predsjedništva BiH i nesumnjivog političkog lidera Srpske, zbog sinoćnjeg Nešićevog govora u Bijeljini prilikom predstavljanja DNS-ove liste za predstojeće lokalne izbore.

Da su “zdravstveni razlozi” samo krinka potvrđuju i kontradiktorne Nešićeve izjave date u svega nekoliko posljednih sati.

Predsjednik DNS-a je danas popodne prisustvovao sjednici Parlamenta BiH, a potom je žurno napustio da bi prisustvovao sastanku sa Dodikom. U razgovoru za portal BUKA Nešić je potvrdio da je krenuo za Banjaluku ali zbog poslovnih obaveza.

“Nemam informacije o mojoj smjeni. Ono što mogu reći je da se niko nije rodio s funkcijom, pa ni ja”, rekao je tada Nešić, da bi večeras, nakon objave u ATV vijestima, za Srpskainfo ipak rekao da je podnio ostavku iz zdravstvenih razloga.

“Organi DNS će se očitovati o svemu. To je sve što u ovom trenutku mogu da kažem”, rekao je Nešić.

Nejasno je samo zašto je ova neubjedljiva farsa o razlozima Nešićevog kažnjavanja na kraju plasirana na banjalučkoj ATV. U tu informaciju može povjerovati samo neko totalno neupućen u političke odnose u Srpskoj.

Takođe ostaje nejasno gdje je nestala Nešićeva hrabrost od prije svega 24 časa, kada je u Bijeljini poručio da je cilj DNS-a da bude prva politička stranka u Republici Srpskoj, te da je cilj da 2022.godine ta stranka bude na čelu Srpske. Nešić je isprozivao i “drpose” i “uhljebe”, jasno aludirajući na Demos, odnosno pobunjeno krilo DNS-a koje se prije više od godinu i po dana odvojilo od matične stranke.

“Kad se sjetim ko nas je sve vodio, pa pogledajte poslanički klub, ovog drposa u Narodnoj skupštini, tunjo do tunje”, rekao je Nešić i navodeći da DNS nije mjesto za funkcionere Demosa, koje je nazvao “drposima”.

Taj govor, uz ranije grijehe i neposlušnost prema Miloradu Dodiku, doveo je Nešića u situaciju da u osvit predizborne trke uđe sa opozicionih pozicija.

Podsjećamo, meteorski Nešićev uspon u poilitičkoj kremi RS je i započeo uz podršku Milorada Dodika kada je preuzimao lidersku palicu DNS-a od tvorca te partije Marka Pavića 15. februara ove godine. 

Nešićevoj smjeni (ili ostavci, kako god) danas je prethodio sastanak Željke Cvijanović, predsjednice RS, Milorada Dodika, srpskog člana Predsjedništva BiH, Radovana Viškovića, predsjednika Vlade RS, i Dragana Lukača, ministra unutrašnjih poslova. Kao tema sastanka kruto je saopšteno da su u pitanju razgovori o određenim kadrovskim rješenjima, te odgovornosti ljudi na važnim pozicijama.

“Bavimo se kadrovskim rješenjima, pokušavamo da poslažemo određene stvari i da donesemo ispravne odluke”, rekla je Cvijanović.

Sastanak je nakon Nešićeve smjene/ostavke nastavljen u večernjim satima u Administrativnom centru Vlade Republike Srpske, a večeras će zasjedati i Nadzorni odbor “Puteva”.

GERILA.info

The post Potvrđeno pisanje Gerile: Nešić odlazi sa mjesta direktora Puteva RS! first appeared on Gerila.info.

Javnost Republike Srpske i Bosne i Hercegovine je početkom 2016. godine upoznata sa aferom u koju su bili uključeni Putevi RS, Kancelarija za žalbe i firma Elektrounion sa kojom se kao vlasnik u vezu dovodi bivši poslanik SNSD-a Siniša Dodik.

Putevi Republike Srpske, odnosno tadašnje rukovodstvo tog preduzeća 2012. godine raspisali su redovan tender za održavanje puteva na istoku Republike Srpske, tačnije na takozvanom sarajevsko-romanijskom platou, ukupne dužine puteva 700 kilometara. Ugovor sa firmama koje dobiju posao održavanja potpisuje se na četiri godine.

Posao vrijedan četrdesetak miliona maraka bio izuzetno primamljiv pa je  Elektrounion (Siniša Dodik je u nekoliko navrata tvrdio da nije vlasnik preduzeća već da im samo iznajmljuje poslovni prostor) pokušao da ga dobije i prije nego što je raspisan tender. Pokušaje Elektrouniona odbilo je tadašnje rukovodstvo Puteva Srpske. Tender je raspisan.

Prilikom otvaranja pristiglih ponuda za održavanje puteva u ovom dijelu Srpske komisiji je pristupio zastupnik preduzeća Elektrounion koji je zatražio obustavljanje otvaranja ponuda jer Elektrounion ima prigovor na proceduru tendera.

Komisija je utvrdila da ne postoji nikakva zvanična žalba i posao otvaranja ponuda je završen a posao je dobila firma Romanija putevi Sokolac. Komisija je konstatovala da u Puteve uopšte nije ni dostavljena bilo kakva ponuda firme Elektrounion.

Nakon što je prošao zakonski rok za zaključenje ugovora od 15 dana u Puteve je stigla žalba Elektrouniona. Žalba je ocijenjena kao apsolutno neosnovana i odbijena je. Elektrounion se žalio na to što je u tenderskoj dokumentaciji za posao traženo iskustvo u poslovima održavanja. Elektrounion je imao prigovor na to što je u tenderu traženo da firma koja konkuriše ima odredjen obim posla u prethodnoj godini, odredjen broj stalno zaposlenih i odredjenu mehanizaciju.

Nakon rješenja Puteva kojim je žalba Elektrouniona odbijena na adresu Puteva stiglo je obavještenje iz Kancelarije za razmatranje žalbi o žalbi ove firme. Kancelarija je tražila obustavu postupka zaključenja ugovora dok se žalba ne razmotri. Kako u roku od 15 dana Kancelarija za razmatranje žalbi nije donijela nikakvu odluku Putevi su zaključili ugovor sa Romanija putevima.

Nekoliko dana nakon toga u Puteve stiže obavještenje iz Kancelarije za razmatranje žalbi da je žalba Elektrouniona usvojena i da se poništava tenderska dokumentacija za ovu nabavku. Ova odluka Kancelarije nije mogla da bude sprovedena jer je posao javne nabavke već bio okončan.

Elektrounion i Komisija za razmatranje žalbi nakon svega u više navrata su od Puteva tražili na uvid ugovor Puteva sa Romanija putevima što su Putevi odbijali da učine. Elektrounion se ponovo žali Kancelariji za razmatranje žalbi tražeći nadoknadu štete. Komisija za razmatranje žalbi usvaja ovakvu žalbu, iako se žalba može podnijeti samo protiv upravnog akta, i najavljuje da će se o nadoknadi štete koju je navodno pretrpio Elektrounion naknadno odlučiti.

Sud BiH je na žalbu Puteva ovakvo Rješenje Kancelarije za razmatranje žalbi poništio i postupak vratio na početak. U novom postupku nova uprava Puteva, koja je u medjuvremenu imenovana nakon smjene prethodne u aprilu 2014 godine, Elektrounionu i Kancelariji za razmatranje žalbi dostavila je ugovor Puteva sa Romanija putevima.

Na osnovu tog ugovora vještak kojeg je angažovala Kancelarija za razmatranje žalbi utvrdio je visinu štete koju je navodno pretrpio Elektrounion. Deset odsto od vrijednosti četverogodišnjeg ugovora za održavanje odnosno 3,5 miliona maraka.

Komisija za razmatranje žalbi utvrdila je da je u postupku javne nabavke prekršen Zakon o javnim nabavkama. Ono što je nevjerovatno jeste to da se sva eventualno nastala šteta po Zakonu o javnim nabavkama odnosi isključivo na ponudjača odnosno na onoga ko je dostavio ponudu i smatra da je oštećen. Elektrounion uopšte nije dostavio svoju ponudu odnosno nije učestvovao na tenderu. Dobio je 3.498.000 maraka.

Račun Puteva Republike Srpske u septembru 2015. godine bio je blokiran zbog presude Suda BiH kojom je ovo javno preduzeće bilo dužno da firmi Elektrounion iz Istočnog Sarajeva isplati 3,5 miliona maraka.

Putevi Republike Srpske uputili su tužbu protiv ovakvog riješenja i tražili odgadjanje izvršenja što im nije omogućeno.

Firma Elektrounion naplatila je svoja potraživanja nakon presude Suda BiH a Putevi Republike Srpske bili su primorani da firmi Elektrounion isplate 3,5 miliona maraka kao odštetu za navodno pretrpljenu štetu ove firme.

U čitavoj priči posredovala je Kancelarija za razmatranje žalbi BiH  koja je zaključila da je Elektrounion oštećena strana iako nije učestvovao u tenderskoj proceduri odnosno konkursu koji su Putevi raspisali za redovno četverogodišnje održavanje puteva 2012-te godine.

Tadašnje rukovodstvo Puteva RS odbilo je pritiske  da posao direktnom pogodbom bude dodijeljen Elektrounionu. Raspisan je tender a posao vrijedan 35 miliona maraka dobila je firma Romanija putevi Sokolac kao najpovoljniji ponudjač. Na raspisan tender nije se prijavila firma Elektrounion ali je zastupnik te firme pokušao da spriječi tendersku proceduru. Nakon što Elektrounion ni u tome nije uspio uslijedila je žalba na čitav postupak a Kancelarija za razmatranje žalbi u daljem postupku je, prihvatajući sve žalbe Elektrouniona, omogućila da firma koja nije bila učesnik tendera bude proglašena za oštećenu stranu.

Banjalučko Okružno tužilaštvo je zbog čitavog slučaja vodilo i obustavilo istragu protiv tadašnjeg rukovodstva Puteva. Tužilaštvo je procijenilo da nema osnova za istragu protiv tada odgovornih lica u Putevima i da je tadašnje rukovodstvo učinilo sve po zakonu kada je u pitanju dodijeljivanje posla za održavanje puteva romanijskog platoa za period 2012-2016 godina.

U međuvremenu je krajem 2016. godine Sud Bosne i Hercegovine poništio rješenje Kancelarije za razmatranje žalbi (KRŽ), prema kojem je JP “Putevi RS” firmi “Elektrounion” iz Istočnog Sarajeva isplatilo 3,4 miliona maraka.

SIPA je hapsila Dragana Vukajlovića ali i Duška Lazarević (direktor Elektrouniona) ali su obojica nakon saslušanja pušteni. Siniša Dodik tada je prešao u Srbiju. Postupajući tužilac tražio je raspisivanje potjernice ali to nisu odobrile Gordana Tadić tadašnja V.D. glavnog tužioca i Ozrenka Nešković šef Odjeljenja za organizovani kriminal i korupciju. Dodik je kasnij, nakon što se vratio u BiH, takođe saslušan i pušten. Iako je tužilaštvo tražilo da Vukajlović bude suspendovan na poslu u Kancelariji za razmatranje žalbi on je tamo ostao da radi a danas predstavlja ovu instituciju na sastanku sa Svjetskom bankom.

Gerila info

The post U ime Kancelarije za razmatranje žalbi sa Svjetskom bankom pregovaraju učesnici koruptivnih afera first appeared on Gerila.info.