Skoro pet godina nakon poništavanja Lokalnih izbora u Doboju 2020. i dalje traju suđenja za najveći slučaj izborne prevare kojim se bavilo domaće pravosuđe. Podignuto je 67 optužnica protiv 350 lica, a Osnovni sud u Doboju,  prema posljednjim informacijama, donio je 27 oslobađajućih presuda za 139 lica i samo jednu uslovnu osudu protiv dva lica. Većina presuda je donesena po istom obrascu: izborne prevare su dokazane, ali nema dokaza da su za to krivi članovi biračkih odbora.

U 22 prvostepene presude koje je analizirao Transparency International u BiH potvrđuje se da je Tužilaštvo u svim slučajevima uspjelo materijalnim dokazima i iskazima svjedoka dokazati da se izborna volja građana najčešće prekrajala po dva scenarija:

1. Glasanjem u ime birača koji nisu izašli na izbore – najčešće onih koji žive u inostranstvu,

2. Glasanjem u ime umrlih lica koja nisu izbrisana sa biračkog spiska.

Suđenju je porethodilo poništavanje izbora od strane CIK-a, nakon čega su uslijedile krivične prijave, istragе i podizanje optužnicа. Sumnja se pojavila zbog rekordne izlaznosti od skoro 70%, a na pojedinim biračkim mjestima prema računici CIK-a  utvrđeno je da je svakih 50 sekundi glasao jedan glasač.

Nakon ponovnog brojanja glasova CIK je ušao u postupak u kojem su urađena grafološka vještačenja potpisa birača i njihovo poređenje sa podacima IDEEA-e, i tom prilikom je utvrđeno da  krivotovreno 10-20% potpisa birača. Najčešće se, prema ovom nalazu, radi o krivotvorenju sličnih ili istih potpisa od strane jedne osobe za više rubrika na različita imena ili dodavanjem inicijala u više rubrika.

Šta je dokazano na Sudu?

Tužilaštvo je, u većini slučajeva koje je analizirao TI BiH, dokazivalo krađu od jednog do sedam glasova po biračkom mjestu, na način da je izvodilo svjedoke koji su potvrdili da oni ili njihovi bliski srodnici nisu izlazili na izbore i da su njihovi potpisi krivotvoreni. Dokazivanje je otežavala činjenica da jedan broj ljudi čiji su glasovi ukradeni nije dolazio u BiH godinama, policija ih nije mogla pronaći na adresi, a svjedočenja komšija da rijetko dolaze nisu mogla biti prihvaćena kao dokaz da nisu glasali. Isto tako, podaci Granične policije da ta lica nisu ulazila u BiH u tom periodu nisu mogla biti dokaz na Sudu, jer ne postoji obaveza evidentiranja svakog prelaska granice.

Zbog toga su relevantni dokazi uglavnom bili svjedočenja birača koji su jasno potvrdili da nisu izašli na izbore. Takođe, prihvaćeni su i dokazi u slučajevima gdje se radilo o glasanju umrlih lica i gdje se moglo jasno potvrditi da je smrt prijavljena prije održavanja izbora. Tužilaštvo je, dakle, u svim presudama uspjelo dokazati ovu pojavu, a u jednoj od njih se navodi:

Iz izvedenih dokaza tužilaštva, svjedočenja svjedoka tužilaštva V. A., G. S. i D. G. koja su izričiti u svjedočenju da nisu izlazili kritične prilike na izbore, te uvidom u Izvod iz matične knjige umrlih za lica V. J. i D. M., Tužilaštvo je izvedenim dokazima dokazalo da pomenutih 5 lica kritične prilike nisu izlazila na glasanje i nisu se potpisala u navedene rubrike, već je to učinio neko drugi, navodi se u presudi.

Gotovo isti zaključak ponavlja se u većini presuda.  Sud je u nekim slučajevima odbio prijedlog za grafološko vještačenje kako bi se utvrdilo da li su članovi biračkih odbora stavljali sporne potpise. U nekim slučajevima oni nisu pristali dati rukopis, a smatralo se da time ne bi bilo dokazano djelo za koje se terete.

Ko je kriv?

Zbog svega je nadležni sud smatrao da tužilaštvo nije dokazalo da su članovi biračkih odbora krivi jer se neko potpisao u ime glasača koji nisu izašli na izbore, a sve je, između ostalog, pravdano činjenicom da su se izbori odvijali u vrijeme pandemije i da je nošenje maski otežavalo identifikaciju birača.

U većini presuda Sud navodi da utvrđena činjenica da je došlo do falsifikovanja izbornih rezultata ne može automatski značiti krivičnu odgovornostčlanova izborne administracije.

Tužilaštvo nije dokazalo koji član biračkog odbora je utvrdio identitet u tom slučaju, koji je dozvolio da se to lice potpiše, a koji je predao listiće za glasanje, niti kome od kandidata je navedeni glas pripao, jer na tu okolnost nisu uopšte provođeni dokazi, a što je bila obaveza Tužilaštva, a sve to u uslovima kada birači moraju da nose zaštitne maske koje pokrivaju veći dio lica, držeći distancu, usljed pomenutih pravila Covid-a, stoji u jednoj od presuda.

Sud je smatrao da je sasvim moguće da “neko drugo lice približnih karakteristika lica koja nisu glasala pojavi se i glasa u ime istih, bez da za to članovi biračkih odbora uopšte znaju, a kamoli kako to OJT navodi da su omogućili svi zajedno i to istovremeno i željeli”. Takođe, po navodima Suda nedokazana ostaje i činjenica da je promijenjen izborni rezultat, obzirom da je “nemoguće utvrditi kojem kandidatu su pripali navedeni glasovi”.

Šta su radili posmatrači?

Sud dodatno argumentuje presude iskazima pojedinih svijedoka koji su bili posmatrači na dan izbora, kao i činjenicom da na brojnim mjestima niko od posmatrača iz različitih stranaka nije imao primjedbe na izborni proces. Činjenica da velikom broju posmatrača nije bilo omogućeno da uđu na biračka mjesta nije bila predmet dokazivanja, a dodatni argument je i da su sami članovi biračkih odbora predloženi iz “suprotstavljenih političkih opcija”.

Tako se u jednoj od presuda kao argument u korist optuženih navodi da “pet članova biračkog odbora koji su u istom se našli ispred potpuno različitih političkih subjekata, odnosno P. B. ispred SDA-SBIH-HB, B. R. ispred HDZ BIH, B. B. ispred SPS, K. M. ispred GOJKOVIĆ NENAD-nezavisni kandidat, K. B. ispred SEKULIĆ SLAVKO-nezаvisni kandidat, odnosno ispred politički suprotstavljenih opcija”.

Ipak, u ovim zaključcima se potpuno ignoriše apsurd da su većinu posmatrača i članova biračkih odbora činili predstavnici opcija koje nisu dobile ni jedan glas. Naime, na izbore se prijavilo 85 subjekata, a njih 66 imalo je manje od 10 glasova i njihova namjera je očigledno bila zauzimanje mjesta u biračkim odborima. Zato nije jasno iz čega je izveden zaključak da su pomenute opcije “suprotstavljene” i da nisu bile dio iste unaprijed dogovorene igre jer su npr. na ponovljenim izborima pomenuti Sekulić Slavko i Gojković Nenad u cijelom Doboju imali po jedan glas.

Na jednom biračkom mjestu, gdje je dokazano da su glasala umrla lica, posmatrač SNSD-a “nije primijetio ništa neobično”. Na drugom, gdje je dokazano da su glasala lica koja su bila u inostranstvu, posmatrač “Pokreta Most 21”  koji je u cijelom Doboju imao jedan glas, navodi da nije primijetio nepravilnosti, dok u korist odbrane svjedoči i posmatrač SNSD-a na istom mjestu, koji negira je da je u “toku prebrojavanja glasova neko od članova biračkog odbora ubacivao naknadno glasačke listiće ili dopisivao imena”.

Problemi biračkog spiska

Upravo ova činjenica  da se cijela izborna prevara odigrala pred očima posmatrača i članova biračkih odbora, koji su nominalno pripadali različitim političkim opcijama, otvara brojna druga pitanja i dodatno potkopava integritet izbornog procesa. Iz samih iskaza evidentno je da je postojalo više mogućnosti – od onih da su sporni glasovi dopisani nakon prebrojavanja, do toga da je veliki broj lica prošao proces utvrđivanja identiteta i glasao u tuđe ime.

Podatak CIK-a o 10-20% potpisa za koji se moglo sa sigurnošću utvrditi da su krivotvoreni ilustruje razmjere izborne prevare, a ko su bili nalogodavci i organizatori u ovim postupcima nije ni bilo predmet dokazivanja. Ipak, presude potvrđuju da je neažurnost biračkog spiska glavni izvor izbornih neregularnosti, jer pored  neažurnog vođenja podataka iz matičnih knjiga umrlih, činjenica da desetine hiljada ljudi svake godine napuštaju BiH, a istovremeno ostaju prijavljeni za glasanje na redovnom biračkom mjestu, otvara dodatni prostor za zloupotrebe.

Same presude otvaraju i druga pitanja poput onih da li su osobe zadužene za organizovanje izborne prevare raspolagale podacima institucija prije Centra za birački spisak. Ovi primjeri pokazuju neophodnost uvođenja izbornih tehnologija, prije svega kod elektronske identifikacije birača putem otiska prsta, kao i skenera za brojanje glasova kako bi se vratilo povjerenje građana u izborni proces.

Pored toga, ključno je da pravosuđe u procesuiranju krivičnih djela povezanih s izbornim prevarama ispita i zahtijeva odgovornost nalogodavaca, odnosno osoba uključenim u planiranje i organizaciju ovih djela, jer su dosadašnje optužnice uglavnom bile ograničene samo na članove biračkih odbora, dok stranački funkcioneri u čije ime se prevare provode nikada nisu procesuirani.

Transparentno.ba

The post Presude za izbornu krađu u Doboju: Dokazano da su masovno glasali mrtvi i oni koji nisu izašli na izbore, optuženi oslobođeni first appeared on Gerila.info.

Prema dokumentima, Komisija je 2021. godine tražila dokaze da “SE Trebinje 1” ispunjava uslove za koncesiju. U to vrijeme, preduzeće je imalo tri zaposlena i prihod od svega 800 KM. Umjesto dokaza o opremi i kapacitetima, Komisiji je dostavljena kratka izjava direktora Milutina Mastilovića u kojoj on navodi da trenutno nemaju tehničku opremu, ali da će je obezbijediti u budućnosti putem javnih nabavki. Na osnovu te izjave, Komisija je zaključila da su uslovi ispunjeni i donijela rješenje o prenosu koncesije.

Mastilović, tadašnji odbornik SNSD-a u Trebinju, našao se i u sukobu interesa, jer je kao odbornik imenovan za direktora javnog preduzeća, što je zakonom zabranjeno. Istovremeno, u firmi je na poziciji izvršnog direktora bila imenovana Maja Kolak, tada sekretarka izbornog štaba lokalnog odbora SNSD-a. Sve to ukazuje na direktnu političku kontrolu nad projektom.

Preduzeće je ubrzo prodato mađarskoj firmi Lugos Renewables, bez javnog tendera, što je omogućeno jer je koncesija prvobitno dodijeljena javnoj firmi, a potom prenesena na novo preduzeće koje je dalje prodatom, a o čemu je Gerila info ranije pisala. Ovo je već viđeni obrazac: kako je ranije otkrila Gerila.info, sličan mehanizam korišten je u slučaju hidroelektrane Bistrica, gdje je koncesija takođe prenesena i preprodata, pri čemu je javni interes višestruko oštećen.

Kompanija Lugos Renewables već duže se suočava s finansijskim problemima – 2022. godine prijavila je gubitak od 2,3 miliona eura, broj zaposlenih smanjen je na tri, a njihova matična firma Optimum Solar ZRT u Mađarskoj se nalazi u procesu likvidacije. U Trebinju, projekat još uvijek nije realizovan, iako je prvobitni rok iz koncesionog ugovora istekao još u oktobru 2022. godine. Krajem 2024. godine mađarski investitor podnio je zahtjev za povećanje snage elektrane i pokrenuo novu procjenu uticaja na životnu sredinu.

Gerila.info je još u januaru 2024. izvještavala o sastanku Milorada Dodika i šefa mađarske diplomatije Petera Szijjarta u Banjaluci, koji nije bio otvoren za medije. U to vrijeme, vlasti Republike Srpske najavljivale su intenziviranje saradnje s Vladom Mađarske, koja je više puta iskazala otvorenu podršku Miloradu Dodiku, uključujući i blokiranje evropskih sankcija protiv njega. Mađarska nije članica Evropske kancelarije javnog tužioca (EPPO), što znači da ni jedan euro koji mađarska vlada potencijalno ulaže u ovakve projekte ne podleže evropskom nadzoru nad trošenjem sredstava.

U analizi Transparency International BiH navodi se da je čitav proces netransparentan, nezakonit i potencijalno štetan za javni interes. Pored činjenice da javnost nema uvid u uslove pod kojima je mađarska firma preuzela projekat, ni Komisija za koncesije ni Elektroprivreda RS do danas nisu dostavili sve informacije koje je TI BiH zvanično zatražio, zbog čega su pokrenuti novi sudski postupci.

Saga oko solarne elektrane u Trebinju je počela u oktobra 2020. godine, kada je Vlada Republike Srpske dodijelila koncesiju za izgradnju solarne elektrane u Trebinju preduzeću Elektroprivreda RS (ERS), pozivajući se na zakonsku mogućnost da se koncesija bez javnog poziva dodijeli javnom preduzeću od strateškog značaja. Međutim ERS nije imala namjeru da sama realizuje ovaj projekat. Već deset dana nakon dobijanja koncesije, ERS je osnovala novo preduzeće – SE Trebinje 1.

U maju 2021. godine, Komisija za koncesije Republike Srpaske donosi odluku kojom ustupa koncesiju SE Trebinje 1 nakon čega je uslijedila već spominjana izjava direktora Milutina Mastilovića, a komisija, uprkos tome, zaključuje da su ispunjeni svi uslovi.

Ovakva praksa je direktno u suprotnosti s pravilnikom koji definiše da koncesionar mora imati tehničke uslove u trenutku odlučivanja. Bez ikakvih stvarnih provjera, Komisija donosi rješenje o ustupanju koncesije.

Samo nekoliko mjeseci nakon osnivanja, 70% vlasništva SE Trebinje 1 ustupljeno je mađarskom investitoru Lugos Renewables (LREN), i to bez javnog tendera i bez objelodanjivanja uslova pod kojima je privatna kompanija stekla većinsko vlasništvo. Transparency International BiH je od Komisije za koncesije tražio objašnjenje o osnovanosti prenosa koncesije, ali bezuspješno – institucija odbija da dostavi dokumentaciju, zbog čega je TI BiH ponovo pokrenuo tužbu.

U međuvremenu se ispostavilo da firma Lugos Renewables ima svojevrsnu istoriju kontroverzi – u Mađarskoj je naložena likvidacija firme Optimum Solar ZRT, koju je vodio Roland Lugos, a LREN je u 2022. godini zabilježila gubitak od 2,3 miliona eura. Broj zaposlenih im je smanjen sa 22 na 3 radnika. Investitor koji je trebao da izgradi elektranu od 100 miliona maraka dakle nema ni kapacitete ni stabilnu pozadinu.

Gerila.info je još u januaru 2024. godine izvještavala o dolasku mađarskog ministra spoljnih poslova Petera Sijarta u Banjaluku i njegovom susretu s Miloradom Dodikom. Tom prilikom nije odgovarao na pitanja novinara, a Dodik je najavio nastavak saradnje sa Vladom Mađarske.

Mađarski novinari i analitičari tvrde da je Orbanu u interesu da uspostavi klijentelističke odnose sa liderima poput Dodika, Janeza Janše ili Vučića. Dio mađarskih investicija na Balkanu zapravo je podstaknut unutrašnjom politikom – stabilizacijom energetskog sektora i pokušajem Orbana da stvori lojalne saveznike u regionu. Orban je već odlikovan najvišim priznanjem Republike Srpske, a mađarska vlada je Republici Srpskoj u odobrila kredit od 214 miliona KM.

Poslanik Liste za pravdu i red, Đorđe Vučinić, upozorio je da se mađarski krediti realizuju po modelu kineskih – uslovljeni su angažovanjem firmi iz te zemlje. Vučinić smatra da je cijela saradnja plod privatnih dogovora i da javnost iz nje nema nikakve koristi.

Iako je koncesioni rok istekao u oktobru 2022. godine, elektrana još nije izgrađena. Posljednja informacija odnosi se na zahtjev LREN-a za povećanje snage postrojenja, predat krajem 2024. godine. Istovremeno, Transparency International objavljuje studiju slučaja koja ukazuje da je ovakav model netransparentnog upravljanja koncesijama već doveo do milionskih gubitaka po budžet RS.

Slučaj solarne elektrane u Trebinju tako je još jedan u nizu primjer političke trgovine, zloupotrebe zakona i interesa stranih igrača povezanih sa vrhom vlasti u Srpskoj.

Nadležne institucije na pitanja novinara ćute ili izbjegavaju odgovore, dok su građani, čiji se novac decenijama troši na ovakve i slične projekte, skoro pa u potpunosti nezainteresovani za ovakve teme. Sve do nekog novog “Vijadukta”.

The post Solarna elektrana Trebinje: Kako je koncesija vrijedna 100 miliona dodijeljena bez tendera, a zatim prepuštena Mađarima first appeared on Gerila.info.

Vjetroelektrana Ivovik predstavlja jedno od najvećih ulaganja u obnovljive izvore energije u BiH, sa kapacitetom od 84 MW i godišnjom proizvodnjom od 259 GWh električne energije a izgradnja ovog postrojenja počela je 2021. godine na zemljištu za koje građani tvrde da im je nezakonito oduzeto zbog čega još uvijek traje sudski spor.

Katastarski ured u Livnu proveo je eksproprijaciju koristeći poziv za usaglašavanje zastarjelih podatka iz 1982. godine koji je upućen putem lokalnog radija i oglasne table opštine. Kako je većina stanovnika ovog područja raseljena, u dijaspori ili ne obilazi redovno zgradu lokalne administracije, mnogi su propustili rok za dostavljanje dokaza o vlasništvu pa su tek početkom radova saznali da je njihovo zemljište prešlo u državno vlasništvo i da se na njemu počinje graditi postrojenje za proizvodnju električne energije pomoću vjetra.

Pred Općinskim sudom u Livnu pokrenut je spor kako bi se dokazalo da je zemlja nezakonito oduzeta privatnim vlasnicima, ali nadležne institucije nisu zaustavile projekat, već su nastavile sa izdavanjem dozvola. Sve je kulminiralo dozvolom Regulatorne komisije za energiju FBiH (FERK) nakon koje je omogućena proizvodnja električne energije iako je imovinski spor još u toku – što bi u pravnim državama automatski zaustavilo projekat.

Problemi oko izgradnje vjetroelektrane, koje je TI BiH detaljnije izložio u najnovijoj studiji slučaja, se protežu od 2008. Godine, kada je Vlada kantona 10 prvobitno dodijelila koncesiju firmi Ivovik d.o.o. čiji vlasnik, pokojni Ivan Matković je bio brat Stjepana Matkovića, tadašnjeg ministra poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva u kantonalnoj vladi. Osim ovog potencijalnog sukoba interesa, proces dodjele koncesije za ovaj projekat je sproveden uprkos odluci Ustavng suda Federacije BiH da je Zakon o koncesijama Kantona 10 povrijedio pravo na lokalnu samoupravu te se ne smije primjenjivati, što je ovaj sud ponovio u odluci iz 2024. godine.

Uz to, Vlada je ugovor je sa firmom Ivovik d.o.o., koja je povezana sa visokim funkcionerom u samoj toj vladi, potpisala na period od 30 godina uz naknadu od 20 hiljada evra i uslov da taj rok počinje teći tek danom početka proizvodnje, a ne potpisivanja ugovora. Time se išlo na ruku investitoru koji nije bio u obavezi da odmah realizuje projekat, već je dobio mogućnost da čeka odgovarajući momenat za preprodaju koncesionog prava, praksa poznata kao tzv. „mešetaranje“ koncesijama.

To se na kraju i desilo, pa je 2017. godine Ivovik d.o.o. prodat kompanijama pod kontrolom kineske vlade – CNTIC i Sinohydro za iznos od 8 miliona evra do kog su došli mediji, što je pratio i prenos koncesionog prava na izgradnju vjetroelektrane. Struktura vlasništva je kasnije još više zamagljena prebacivanjem vlasništva na firme u Luksemburgu, da bi izgradnja vjetroparka počela 2021. godine.

Dobijanjem upotrebne dozvole i odobrenjem priključenja na mrežu koje izdaje Elektroprenos BiH, krajem 2024. godine postrojenje počinje sa probnim radom, a u februaru 2025. FERK izdaje dozvolu za proizvodnju električne energije, čime firmi VE Ivovik počinje komercijalni rad.

Od tog datuma počinje i da se obračunava i koncesiona naknada od oko 1,5% prihoda od prodaje električne energije, koja je definisana ugovorom iz 2008. godine – 17 godina nakon dodjele koncesije i nakon što je prvobitni vlasnik preprodao firmu i pravo na izgradnju vjetroparka za višemilionski iznos. U prevodu, Vlada kantona 10 je licima koji su u bliskim srodničkim odnosima sa jednim od svojih članova omogućila da zarade milione preprodajom prava na „vjetar“ dok budžet kantona i lokalnih zajednica lokalne zajednice nisu imale gotovo nikakvu korist.

Ivovik šalje pomiješanu sliku naizgled uspješnog projekta energetske tranzicije, u pozadini kog se nalazi čitav niz neregularnosti. Uslovi koncesije napisani su tako da pogoduju koncesionaru, a ne javnom interesu, dok su nadležni zakazali na svakom koraku: od dodjele ugovora, preko nadzora, do krajnjeg izdavanja dozvola. Uz to, čitav proces, koji se pokazao kao netransparentan, se odvijao pod okriljem zakona koji je neustavan dok su osnovna prava građana, kao što je pravo na imovinu, prekršena od strane institucija upravo zaduženih da ih štite.

Ovaj slučaj oslikava potpuni slom u upravljanju koncesijama u BiH koje se često koriste kao instrument za privatnu dobit nauštrb javnog interesa, na šta je ukazao prvi Registar koncesija u BiH koji je objavio TI BiH.

Pravna nesigurnost, netransparentnost, zloupotrebe i pogodovanje privatnim interesima su sve odlike procesa dodjele koncesija u BiH zbog čega TI BiH poziva na hitnu reformu zakonodavnog i institucionalnog okvira – kako bi javni resursi konačno služili javnom, a ne privatnom interesu.

(transparentno.ba)

The post Zelena tranzicija u sivoj zoni: Zloupotrebe kao pozadina najveće vjetroelektrane u BiH first appeared on Gerila.info.

Ovim je Opštinska izborna komisija u Višegradu (OIK) izmijenila svoju prvobitnu odluku da na osnovu prijave TI BiH, koja je sadržavala snimak u kojem Nešić obećava zapošljavanje u sigurnosnim agencijama, obustavi postupak, zbog, kako su tada tvrdili, manjka dokaza. Naime, Centralna izborna komisija je uvažila žalbu TI BiH, te naredila ponovno odlučivanje, nakon čega je OIK utvrdila da je ministar, odnosno njegova stranka, ipak kršila zakon.

Podsjetimo, Transparency International u BiH (TI BiH) je u anonimnoj prijavi dobio snimak sa predizbornog skupa u Višegradu, na kom se Nenad Nešić obratio okupljenim građanima pozivajući ih da donesu „dobar rezultat“ odnosno pobjedu na izborima, a da sa „kolegama iz Savjeta ministara“ ima svojevrsni dogovor oko broja ljudi koje on može „pogurati“ na nekom od konkursa za posao koji su se u tom periodu objavljivali u različitim institucijama i agencijama na nivou BiH.

„Ne znam da li ste vidjeli, prije nekoliko dana je raspisan konkurs za Graničnu policiju, vičite ako imate nekoga da se prijavi, da konkuriše, ja ću pomoći. Ja ću dogovoriti sa svojim kolegama u Savjetu ministara da Višegrad dobije određeni broj ljudi koji će raditi u Graničnoj policiji. Takođe, ima konkurs u SIPA-i, ima konkurs u DKPT. Pričamo o bezbjednosnim agencijama gdje ja mogu da uskočim na neki način“ naveo je Nešić, ističući kako ne pravi razliku između članova i aktivista SNSD-a i DNS-a.

TI BIH je ovaj slučaj, zajedno sa audio snimkom, prijavio Centralnoj izbornoj komisiji BiH kao evidentan primjer kršenja Izbornog zakona kroz obećavanje novčane ili druge materijalne koristi, što je proslijeđeno OIK Višegrad na postupanje, koja je prvobitno odlučila da ne postoje dokazi da je snimak nastao upravo u toku predizborne kampanje.

Na ovu odluku je TI BiH uložio žalbu što je CIK BiH uvažio nakon čega je OIK Višegrad, u ponovnom razmatranju promijenio svoju odluku te zaključio da je Nenad Nešić prekršio odredbe Izbornog zakona BiH koji određuje da je zabranjeno obećavati novčane nagrade ili druge materijalne koristi s ciljem dobijanja podrške birača ili prijetnje pristalicama drugih političkih stranaka, koalicija, listi nezavisnih kandidata i nezavisnih kandidata. Zbog indicija na elemente nekoliko krivičnih djela, upućene su prijave nadležnim tužilaštvima, od kojih se Tužilaštvo Bosne i Hercegovine oglasilo nenadležnim i proslijedilo informacije Okružnom javnom tužilaštvu u Istočnom Sarajevu.

Transparency International u BiH je tokom kampanje za Lokalne izbore uputio više od 147 prijava nadležnim organima zbog različitih izbornih nepravilnosti ali su izrečene kazne najčešće bile povezane s preuranjenom kampanjom, dok su ozbiljniji slučajevi zloupotrebe javnih resursa u svrhu političke promocije i pridobijanja glasača često su ostajali nekažnjeni.

Institucije, čak i kada se odluče da kazne slučajeve poput ovog u kom predsjednik stranke i državni ministar nudi poslove u zamjenu za glas, izriču sankcije koje su minimalne, simbolične i nesrazmjerne težini i ozbiljnosti učinjenog prekršaja, čime se ne postiže potrebni odvraćajući efekat kako bi se obeshrabrila buduća zloupotreba javnih resursa, kao što je zapošljavanje u javnim institucijama u zamjenu za glasove i političku podršku.

(transparentno.ba)

The post Ministar Nešić obećavao poslove u državnim institucijama u zamjenu za podršku na izborima, stranka kažnjena sa 3000 KM first appeared on Gerila.info.

Naime, Dom naroda PSBiH je na sjednici 10.10.2024. godine razmatrao i usvojio Izvještaj Zajedničke komisije za administrativne poslove PSBiH za imenovanje sedam članova Komisije za odlučivanje o sukobu interesa u institucijama BiH, a on će se 22.10. naći i pred zastupnicima Predstavničkog doma PSBiH. Na vrhu te liste, sa najvećim brojem bodova, našao se sekretar Zajedničke komisije za administrativne poslove PSBiH koja je ujedno i sprovodila samu konkursnu proceduru, te Domu naroda PSBiH dostavila navedeni Izvještaj.

Imenovanje osobe koja je u isto vrijeme kandidat na konkursu i obavlja funkciju u komisiji koja sprovodi navedenu konkursnu proceduru, čime se nalazi i sam u potencijalnoj situaciji sukoba interesa, otvara pitanje nepristrasnosti u procesu imenovanja, a posebno jer se radi o imenovanju u tijelo koje bi upravo trebalo da odlučuje o sukobu interesa nosilaca funkcija u institucijama BiH.

Štaviše, ovom odlukom se smanjuje ionako nizak stepen povjerenja javnosti i civilnog društva da su institucije u BiH spremne i voljne da se osigura nepristrasno donošenje odluka, spriječi i sankcioniše sukob interesa i situacije gdje se lični interes funkcionera potencijalno nalazi u suprotnosti sa javnim.

Novi Zakon o sprečavanju sukoba interesa u institucijama na nivou Bosne i Hercegovine je trebao biti jedan od ključnih reformskih iskoraka u borbi protiv korupcije, ali i na putu EU integracija, između ostalog zbog uvođenja Komisije koja je oslobođena političkog uticaja prilikom odlučivanja o sukobu interesa najviših zvaničnika.

Upravo iz tog razloga je od suštinskog značaja da se osigura nezavisnost Komisije a izbor njenih članova sprovede objektivno i nepristrasno.

(transparentno.ba)

The post Najbolje rangirani na konkursu za člana Komisije za odlučivanje o sukobu interesa sekretar komisije koja vrši izbor first appeared on Gerila.info.

Istraga koja je obustavljena protiv bivše uprave Rudnika Kreka Tuzla odnosi se na poslove vrijedne skoro milion KM a koje je bez tendera  ovo rukovodstvo podijelilo firmama Junuzović-Kopex, MHI KOMPANI i Cayenne company.

Transparency International u BiH je podnio krivičnu prijavu zbog ovog slučaja još 2019. godine, jer postoji osnov sumnje da su rukovodioci rudnika izbjegli javno nadmetanje za posao iznajmljivanja rudarske mehanizacije i dodijelili ga ovim firmama sklapanjem čak 149 direktnih sporazuma.

Kako se tada, po Zakonu, za istu stvar putem direktnog sporazuma moglo potrošiti samo do 6.000 KM godišnje,  a potrošeno je oko 950.000 KM, evidentno je da se radilo o otvorenom kršenju zakona u razmjerama koje TI BIH ni prije ni nakon toga nije zabilježio.

Nakon prijave TI BiH, Tužilaštvo TK otvorilo je istragu u ovom predmetu u julu 2022. godine, ali je godinu dana kasnije donijelo naredbu o obustavi istrage zaključivši da u svemu nema obilježja krivičnog djela jer su rukovodioci rudnika “prekršili zakon,” ali je to bilo “u interesu službe”.

Disciplinska prijava protiv tužioca

Ono što je posebno sporno jeste da postupajući tužilac u ovom slučaju godinu dana nije dostavio TI BiH-u tužilačku odluku, koju je bio dužan dostaviti podnosiocu prijave u roku od tri dana. Time je prijaviocu uskratio mogućnost izricanja pritužbe, a još je spornije što je odluka dostavljena tek nakon nekoliko upita i žalbe TI BiH zbog nedostavljanja informacije.

Nakon svega TI BiH je podnio prijavu Uredu disciplinskog tužioca Visokog sudskog i tužilačkog vijeća. TI BiH je i na tužilačku odluku izjavio pritužbu glavnom tužiocu Kantonalnog tužilaštva TK, jer su zanemarene bitne činjenice iz krivične prijave.

Naime, sumnju u okolnosti pod kojima je uprava ovog javnog preduzeća koje se nalazi u teškoj finansijskoj situaciji trošila milionska sredstva na iznajmljivanje mašina od privilegovanih privatnih kompanija iskazao je i Ured za reviziju institucija Federacije BIH.

Osim što su potvrdili navode TI BiH o nezakonitom cijepanju direktnih sporazuma, revizori su sumnjali i da uprava ne radi u interesu preduzeća jer se postavlja pitanje svrhe trošenja milionskih iznosa godišnje na iznajmljivanje tuđih mašina.

Za izvršene usluge samo od Junuzović Kopex (6.311.400 KM) Društvo je moglo nabaviti značajan broj rudarskih mašina koje su tražene tenderskom dokumentacijom, a neophodne su za obavljanje redovne djelatnosti Društva. Imajući u vidu da se Društvo nalazi u veoma teškoj finansijskoj situaciji, s jedne strane, i činjenicu da ima 2.431 zaposlenika i da treba raspolagati vlastitom rudarskom mehanizacijom radi obavljanja redovne djelatnosti, postavlja se pitanje opravdanosti i odgovornosti angažovanja tuđe mehanizacije i radnika, navodi se  u izvještaju ureda za reviziju.

Svoje mašine rashodovali, trošili milione na iznajmljivanje tuđih

Dodatnu sumnju na svrhu ulaganja tolikog novca u tuđu mehanizaciju stavlja Izvještaj Uprave JP „Elektroprivreda BiH“ Sarajevo januara 2021. godine, koji je za predmet imao analizu i utvrđivanje eventualne odgovornosti u RMU „Kreka“ za mašine predviđene za rashodovanje.

Navedeni izvještaj fokus stavlja na činjenicu da su od ukupno šest nabavljenih buldožera renomiranog proizvođača Liebherr čak tri  stavljena van upotrebe odmah po isteku garantnog roka, što je otvorilo dodatnu potrebu za iznajmljivanje tuđe mehanizacije.

U izvještaju se još navodi da je zaista malo vjerovatno da su se kvarovi na ovim mašinama desili samo 10 dana nakon isteka garantnog roka, te da je i u garantnom roku bilo značajnijih kvarova i veliki broj sati zastoja rada buldožere u vlasništvu rudnika.

Zbog svega se iskazala još veća potreba za iznajmljivanjem tuđe mehanizacije koja je nabavljana između ostalog i direktnim kršenjem Zakona o javnim nabavkama. Takođe je zanemarena i činjenica da je jedan od prijavljenih rukovodilaca već osuđen na godinu i po dana zatvora baš zbog saradnje sa Junuzović-Kopexom, jer je fiktivno prikazivao sate rada mašina ove firme.

Radi se o preduzeću koje godinama posluje sa rudnicima iz sastava Elektroprivrede BiH, a svojevremeno je direktor RMU Đurđević osuđen baš zbog spornih nabavki goriva od ovog dobavljača.  Zbog svega je po mišljenju TI BiH tužilaštvo trebalo cijeniti ove okolnosti prije izvođenja zaključka da je kršenje zakona “bilo u interesu službe” dodatno i zbog činjenice da nije predočena nezavisna analiza koja bi mogla opravdati ove navode.

The post Tužilaštvo TK obustavilo istragu zbog namještanja poslova u Rudnicima Kreka uz nevjerovatno obrazloženje first appeared on Gerila.info.

Centralna izborna komisija BiH (CIK BiH) utvrdila je i objavila spisak kandidata za predsjednike i zamjenike predsjednika biračkih odbora za Lokalne izbore 2024, nakon čega je TI BiH pozvao građane da prijave saznanja o političkoj povezanosti lica sa spiska kandidata.

Odgovor javnosti bio je brz i konkretan – pristigle su prijave za 54 osobe koje su u vezi s političkim partijama ili obavljaju funkcije u stranačkim organima, a koje su se kandidovale za predsjedavanje biračkim odborima.

Ovakva imenovanja imaju potencijal da ozbiljno naruše integritet izbornog procesa i povjerenja građana u same izbore, te je u suprotnosti sa Izbornim zakonom BiH, naročito izmjenama koje je nametnuo visoki predstavnik, a koje navode da predsjednik biračkog odbora i njegov zamjenik ne smiju biti članovi niti obavljati dužnost u organima političke partije niti smiju biti uključeni u bilo kakve aktivnosti koje ih sprječavaju da obavljaju svoje dužnosti na nepristrasan način.

Osim toga, TI BiH je identifikovao još 24 osobe koje su bile kandidati na prethodnim izborima, a sada se prijavljuju za mjesto na kom direktno upravljaju izbornim procesom na dan održavanja izbora, što Izborni zakon BiH takođe izričito zabranjuje.

TI BiH je sve informacije proslijedio CIK BiH te još jednom poziva sve građane da nastave prijavljivati ovakve slučajeve, kako bi se osiguralo da su osobe koje nadziru proces glasanja imenovane u skladu sa zakonom, odnosno da nisu politički opredijeljene niti uključene u stranačke aktivnosti.

Građani mogu prijaviti sve vrste nepravilnosti putem email adrese izbori@ti-bih.org ili koristeći aplikaciju Reflektor: Izbori 24 koja je dostupna za Android i iOS pametne uređaje. Reflektor omogućava građanima da jednostavno, anonimno i sigurno prijave nepravilnosti i zloupotrebe u toku i neposredno pred početak izborne kampanje kako bi se rasvijetlile izborne nepravilnosti i osigurao transparentan i pošten izborni proces.

Spisak kandidata za predsjednike i zamjenike predsjednika biračkih odbora možete pronaći na stranici CIK-a a pretraživi izvod iz spiska možete naći na Transparentno.ba.

(transparentno.ba)

The post Uprkos zakonskoj zabrani: Stranačka lica na čelu biračkih odbora first appeared on Gerila.info.

Po prijavama TI BiH strankama i kandidatima izrečeno je do sada 11 sankcija u iznosu od 43.000 KM, ali se one uglavnom odnose na preuranjenu kampanju. Sa druge strane, tempiranje i otvaranje javnih radova pred izbore i podjela jednokratnih novčanih pomoći građanima i dalje su dominantan oblik ponašanja javnih funkcionera u predizbornom periodu, a izmjene izbornog zakone nametnute od strane OHR-a i koje su trebale spriječiti zloupotrebu javnih resursa, u praksi do sada nisu dale rezultat.

To pokazuje i podatak TI BiH da su svi nivoi vlasti kroz jednokratne pomoći građanima u proteklih mjesec dana podijelili preko 29 miliona KM različitim kategorijama stanovništva. Sa druge strane TI BIH je objavio interaktivnu mapu gdje je locirao 350 primjera predizbornih radova koji su počeli ili završili u proteklih mjesec dana čija vrijednost iznosi 139 miliona KM.

Ipak Centralna izborna komisija (CIK) je do sada izrekla samo dvije sankcije za zloupotrebu javnih resursa, koje se odnose na nezakonito korišćenje sredstava komunikacije, dok po odredbi koja zabranjuje indirektnu kupovinu glasova kroz jednokratne novčane ili nenovčane pomoći građanima još niko nije sankcionisan.

“Razlog je taj što CIK sve isplate iz budžeta za koje vlasti tvrde da su planirane jer su isplaćene iz budžetskih stavki , smatra “redovnim subvencijama” i u tome ne vidi ništa sporno bez obzira što to nisu redovna mjesečna ili godišnja davanja nego jednokratna davanja najčešće od 50 ili 100 KM tempirana pred izbore. Zbog toga su odbačene brojne prijave TI BIH za zloupotrebu javnih resursa, iako su CIK-u dostavljeni jasni dokazi da se radi o davanjima koja su tempirana pred ove izbore i nisu se ranije isplaćivala”, kaže Ivana Korajlić, izvršna direktorica TI BIH.

TI BiH je već ukazao na brojne primjere gdje se isplate jednokratnih pomoći socijalnim kategorijama u Nevesinju i Istočnom Novom Sarajevu, organizovanje besplatnog izleta za penzionere od strane gradonačelnice Sarajeva, te podjela kartica za besplatan prevoz penzionerima od strane gradonačelnika Banjaluke, ne smatraju zloupotrebom javnih resursa. U slučajevima gdje su se stranke na društvenim mrežama promovisale preko infrastrukturnih projekata i socijalnih davanja, sankcije su izrečene protiv SDA, Naše stranke, SDP-a i SNSD-a ali samo za preuranjenu kampanju, dok je teško očekivati sa ovakvom praksom da će iko biti sankcionisan za zloupotrebu resursa.

Još se čeka odluka po prijavi protiv načelnika Lukavca koji je pred ove izbore prvi put uveo jednokratnu pomoć boračkim kategorijama od 100 KM, a Ljubuški i Tomislavgrad uvode jednokratna davanja za učenike od po 200 KM. Pored toga nastavljeno je i sa praksom funkcionerske kampanje, a od 161 događaja javnih institucija ili ustanova koja su pratili posmatrači TI BiH, na preko 73% prisutni su bili kandidati na lokalnim izborima, dok su na 16% događaja iznošene političke poruke, što je zakonom zabranjeno. Izdvajamo primjer koncerta organizovanog povodom dana opštine Čelinac na kojem su se okupljenim građanima obraćali kandidati SNSD-a za gradonačelnika Banjaluke i nosilac liste ove partije, a zbog izrečenih političkih poruka upućena je i prijava CIK-u.

Zabilježeno je i 18 primjera zloupotrebe djece u političke svrhe, a u jednoj od odluka CIK-a odbačena je prijava TI BiH protiv SNSD-a u Prnjavoru uz tvrdnju da se na materijalima koji su dijeljeni u prostorijama udruženja djece sa posebnim potrebama ne nalaze stranačka obilježja, iako se ista jasno vide na fotografijama.

Takođe, zabilježeno je i 12 primjera plaćenog oglašavanja institucija koje promovišu kandidate, te korišćenja sredstava komunikacije za izbornu kampanju. TI BiH je osim toga evidentirao i 21 primjer omogućavanja posebnih pogodnosti građanima koji se u najvećoj mjeri odnose na besplatne javne usluge, preglede, koncerte, putovanja i slično. Na osnovu prijave TI BiH, CIK je izrekao sankciju protiv Ujedinjene Srpske jer je odbornica ove stranke organizovala akciju besplatnih pregleda uz isticanje logotipa političke partije. Dva slučaja prijavljena su Regulatornoj agenciji za komunikacije i Vijeću za štampu zbog objavljivanja predizbornih anketa koje ne sadrže relevantne podatke kao i pravljenja uličnih anketa od strane medija koje se predstavljaju kao reprezentativan stav birača o kandidatima, što je zakonom zabranjeno.

TI BiH već dugo ukazuje da zloupotrebe javnih resursa daju neprimjerenu prednost pojedinim kandidatima na izborima, ali vlasti godinama nisu imale sluha da kroz izmjene zakonske regulative ovu pojavu adekvatno sankcionišu. Posljednjim izmjenama koje je nametnuo visoki predstavnik  uvedene su nove odredbe koje se tiču ponašanja stranaka i funkcionera u predizbornom periodu i zloupotrebe javnih resursa, ali zbog različitih tumačenja samih odredbi i nespremnosti da se ove pojave sankcionišu, zloupotreba resursa i dalje ostaje dominantno obilježje kampanje.

TI BIH poziva i građane da se uključe i putem aplikacije Reflektor prijave slučajeve kršenja izbornog zakona ili zloupotrebe javnih resursa u kampanji.

(transparentno.ba)

The post Transparency International: Značajno povećanje javne potrošnje pred izbore, izmjene Izbornog zakona nisu spriječile zloupotrebu javnih resursa first appeared on Gerila.info.

Sedam sankcija odnosi se na preuranjenu izbornu kampanju i to najviše zbog sponzorisanih oglasa na drušvenim mrežama, iznošenja programa stranke prije vremena  ili objava političkih partija koje su se javno hvalile projektima javnih organa. Tako su SNSD i SDA kažnjeni su sa po 3.500 KM zbog toga što su se na društvenim mrežama hvalili asfaltiranim ulicama i drugim projektima ali CIK nije smatrao da se ovde radi o zloupotrebi javnih resursa za političku promociju. Republička stranka Srpske (5.000), pokret Možemo bolje (4.000) i HNP (3.000) kažnjeni su zbog plaćenog oglašavanja prije početka izborne kampanja, dok je DNS dobio kaznu od 3.000 KM zbog iznošenja programa stranke prije vremena.

Ujedinjena Srpska dobila je sankciju od 3.000 KM jer je odbornica ove stranke na Palama Slavka Brezo organizovala akciju besplatnih PAPA testova ispred političke partije čiji logo se nalazio na promotivnim plakatima. CIK je smatrao da u njenoj objavi ima elemenata preuranjene kampanje, ali ne i obećavanja materijalne i druge koristi biračima.

Samo dvije kazne za zloupotrebu javnih resursa

Ipak, osim preuranjene kampanje CIK je do sada rijetko kažnjavao po novim odredbama Izbornog zakona koje se odnose na zloupotrebu javnih resursa. Po prijavama TI BiH izrečena je samo jedna sankcija i to načelnici opštine Jezero Snježani Ružičić koja je zloupotrijebila asfaltiranje puta od 160 metara za stranačku promociju, napisavši na  društvenim mrežama da “SNSD stigne asfaltom i do sela gdje se spajaju zemlja i nebo”!  Ipak u njenom slučaju ključno je bilo, po ocjeni CIK-a, to što je za promociju koristila službenu facebook stranicu opštine, pa je kažnjena po članu zakona koji zabranjuje zloupotrebu sredstava komunikacije za izbornu kampanju. U gotovu istom slučaju po prijavi drugog političkog subjekta, kažnjen je načelnik Banovića Bego Gutić jer je na službenoj staranici opštine objavio demanti. CIK je do sada po izvještaju zaprimio 33 prijave za zloupotrebu janvih resursa, a osim ove dvije sankcije i desetak koje još nisu riješene, gotovo su sve odbijene.

Asfaltiranje ulica i jednokratna novčana davanja i dalje su dominantan obrazac ponašanja kandidata, ali gromoglasno najavljene izmjene izbornog zakona koje je nametnuo OHR  do sada nisu dale gotovo nikakav efekat. Iako je zakonom jasno zabranjeno pružanje jednokratne novčane ili nenovčane pomoći građanima u ovom predizbornom periodu (osim ako to nije planirano u okviru redovnih budžetskih subvencija) po ovoj odredbi još niko nije sankcionisan.

Razlog je taj što CIK  sve isplate iz budžeta za koje vlasti tvrde da su planirane na različitim stavkama, smatra “redovnim subvencijama” bez obzira što to nisu redovna mjesečna ili godišnja davanja. Tako je odbačena prijava TI BiH zbog jednokratnog plaćanja maturske večeri u Nevesinju, jer je CIK u odluci naveo da su sredstva za ovu jednokratnu pomoć izdvojena “iz budžetske rezerve koja predstavlja dio planiranih sredstava budžeta”.  Jednokratne isplate maturantima iz budžeta opštine Istočno Novo Sarajevo takođe nisu smatrane zloupotrebom resursa jer je načelnik naveo da su sredstva planirana budžetom, a iz istog razloga odbačena je i prijava protiv gradonačelnice Sarajeva zbog finansiranja besplatnog izleta za penzionere iz opštine u kojoj će biti kandidat.  Besplatne kartice za prevoz penzionera koje se prvi put dijele u Banjaluci pred ove izbore po mišljenju CIK-a smatraju se “redovnim davanjima koja su realizovana i prethodnih godina” a nije bilo sporno ni to što se na promotivnim plakatima nalazi lični logo i parola gradonačelnika.

Po mišljenju TI BiH pod redovnim subvencijama mogu se smatrati samo one koje se isplaćuju redovno svakog mjeseca ili svake godine (npr. godišnji borački dodatak ili mjesečna socijalna davanja) ili druga davanja koja predstavljaju zakonsko stečeno pravo pojedinih kategorija. Ipak s obzirom na dosadašnju praksu CIK-a teško je očekivati da će po ovim odredbama iko biti sankcionisan uprkos brojnim jednokratnim isplatama pomoći građanima koje su tempirane pred izbore.

Brojni primjeri kampanje

Pored intenziviranja javnih radova i podjele jednokratne novčane pomoći, zabilježeni su i brojni slučajevi gdje su se političke stranke direktno promovisale kroz ove projekte ili kroz oglašavanje javnih ustanova i preduzeća.

SDS Кotor Varoš prijavljen za zloupotrebu resursa i preuranjenu kampanju jer je na stranicama javne ustanove „Centar za kulturu i informisanje“ promovisana lista ove stranke, a iz istog razloga prijavljen je i načelnik opštine Višegrad jer je njegova kandidatura ispred stranke objavljena na zvaničnoj stranici opštine. Takođe, u fabričkim novinama javnog preduzeća RITE Ugljevik objavljena je fotografija radnika sa kačketom na kom je logo NPS,  stranke iz koje dolazi generalni direktor tog preduzeća Diko Cvjetinović .

U ovim slučajevima postupci se još vode, kao i po prijavi protiv SNSD-ovih kandidata u Banjaluci, Vlade Đajića i Nikole Šobota, koji su vodili kampanju na manifestaciji “Кrajiško veče” gdje su dijelili majice sa promo natpisima „Svi za naše doktore“, a voditelj programa pozvao je okupljene da glasaju za njih. Niz ovih manifestacije organizovan je i pred prošle izbore i na njima su promovisani kandidati SNSD-a, a najavljeno je još nekoliko ovakvih skupova u Banjaluci koji bi trebali biti održani do Lokalnih izbora.

TI BiH je podnio i dvije prijave protiv HDZ-a koji se na društvenim mrežama hvalio infrastrukturnim projektima u Busovači finansiranim javnim sredstvima, dok je u Žepču zbog asfaltiranja 400 metara puta napisana i pjesma zahvale aktuelnom načelniku.

Takođe, premijer ZDК Nezir Pivić (SDA) prijavljen je zbog objave u kojoj zahvaljuje stranci u ime Vlade kantona i govori da su to prioriteti iz Izborne platforme stranke dok je Nedeljko Кerić, kandidat ispred SNSD u Tesliću prijavljen zbog ulične akcije mjerenja šećera u krvi koja je sadržala banere i promo materijale stranke.

Pored prijava CIK-u, dva portala iz Banjaluke prijavljena su Vijeću za štampu jer su objavili istraživanje javnog mnjenja suprotno Izbornom zakonu, odnosno bez naziva institucije ili imena lica koje je naručilo i platilo istraživanje i bez naziva i sjedišta institucije koja je sprovela istraživanje.

U svim ovim slučajevim postupci se i dalje vode, a TI BiH će nastaviti i u narednom periodu prijavljivati izborne nepravilnosti. TI BIH poziva i građane da se uključe i putem aplikacije Reflektor prijave slučajeve kršenja izbornog zakona ili zloupotrebe javnih resursa u kampanji.

transparentno.ba

The post Samo dvije kazne za zloupotrebu javnih resursa, CIK najviše kažnjava preuranjenu kampanju first appeared on Gerila.info.

U tužilačkoj odluci navodi se da Zakonom nije jasno i nedvosmisleno definisana obaveza da ga primjenjuju i javna preduzeća koja posluju na komercijalnoj osnovi, a da Agencija za javne nabavke (AJN) odbija dati jasno tumačenje.

“Imajući u vidu takvo činjenično stanje te ponovo ističući suzdržanost Agencije za javne nabavke da se jasno i eksplicitno izjasni da li je privredno društvo Sarajevoputevi d.d. bilo obveznik primjene Zakona o javnim nabavkama jedini zaključak koji se u ovom trenutku može donijeti jeste da se prijavljena kretala u okviru svojih ovlašćenja, uključujući i ovlašćenje da utvrdi da li je ovo privredno društvo bilo u obavezi da provodi postupke javnih nabavki. Tužilaštvo na ovom mjestu ističe manjkavost takvog sistema i potrebu donošenja propisa kojim bi se ova materija definisala jasno i nedvosmisleno”, navodi se u tužilačkoj odluci.

TI BIH je izjavio pritužbu na ovu odluku jer nekažnjavanje ovakvih pojava može imati dugoročne posljedice s obzirom da su i Ceste d.d. Mostar nedavno donijele sličnu odluku i prestale provoditi tendere a ovakve poteze mogu povući i druga javna preduzeća.

U BiH postoji preko 3000 ugovornih organa, od čega preko 450 javnih preduzeća koja provode ovaj zakon, među kojima se nalaze i rudnici, građevinska, komunalna i putarska preduzeća. Zato Sarajevoputevi definitivno ne mogu biti izuzetak posebno jer je Vlada FBiH u ranijem periodu donosila odluke kojima je zaduživala upravitelje cesta da ovom društvu osiguraju ustupanje poslova održavanja cestovne mreže, neposredno bez nadmetanja. Po mišljenju TI BIH, zakon je jasno propisao da javno preduzeće koje nema sticanje profita kao osnovni cilj, nema konkurenciju na tržištu, a država može intervenisati radi sprečavanja komercijalnog pritiska, nema komercijalni ili industrijski karakter i ima obavezu daprimjenjuje Zakon o javnim nabavkama.

To je i mišljenje Ureda za reviziju institucija FBiH koji je u ranijem izvještaju naveo da učešće državnog kapitala u Sarajevoputevima iznosi 77,32%, a da vlast vrši  nadzor nad upravljanjem i imenuje više od polovine članova uprave.

“Iz navedenog proizilazi da se Zakon o javnim nabavkama odnosi na DD „Sarajevoputevi“ Sarajevo, i da je ono dužno primjenjivati ovaj Zakon”, navedeno je u revizorskom izvještaju 2018. Godine. Od 2019. Sarajevoputevi primjenjuju Zakon o javnim nabavkama i provode tendere što je i konstatovano u prošlogodišnjem revizorskom izvještaju kao ispunjena preporuka.  

Ceste d.d, Mostar već godinu dana ne primjenjuju zakon

TI BiH je i ranije upozoravao da ovakav slučaj može dovesti do lančane reakcije, a svakako zabrinjava činjenica da je i skupština javnog preduzeća Ceste d.d. Mostar donijela sličnu odluku da prestane primjenjivati Zakon o javnim nabavkama.

O svemu je obaviještena i AJN, a prema podacima sa portala javnih nabavki, tenderi se ne provode duže od godinu dana. Gotovo ista argumentacija navodi se i u odgovoru uprave Cesta d.d. Mostar dostavljenom na adresu TI BiH gdje se tvrdi da preduzeće ne obavlja djelatnost od javnog interesa, da ima komercijalni karakter i da nema monopol na tržištu, jer do poslova održavanja cestovne infrastrukture dolazi na javnim nadmetanjima pa stoga nije dužno provoditi tendere.

TI BIH smatra da ovakav stav pravosudnih institucija i nedorečenost mišljenja AJN potencijalno može dovesti do niza sličnih odluka javnih preduzeća koja mogu nesmetano prestati sa provođenjem tendera, čime bi se otvorio ogroman prostor za korupciju i izvlačenje novca iz javnog sektora.

transparentno.ba

The post Sve više javnih preduzeća prestaje provoditi javne nabavke. Tužilaštvo smatra da to nije krivično djelo?! first appeared on Gerila.info.