Kako kažu mještani, okupljeni su odlučni da spriječe nastavak radova dok se ne razjasni niz spornih pitanja – od vlasništva nad zemljištem do potencijalnog ugrožavanja lokalnog vodovoda.

Podsjetimo, spor se odnosi na parcelu od 284 dunuma (oko 28,5 hektara), koja je decenijama bila korištena kao jedinstvena poljoprivredna površina i prema navodima mještana pripadala Zemljoradničkoj zadruzi Podnovlje. Prema njihovim tvrdnjama, zemljište je potom prešlo u vlasništvo Grada Doboja, a zatim prodato kompaniji Etmax iz Banjaluke za izgradnju solarnih elektrana.

Mještani tvrde da je investitor parcelu podijelio na 92 manje parcele, na kojima planira graditi pojedinačne solarne elektrane snage do 150 kW.

„Došlo je do parčanja zemljišta na 92 posebne parcele kako bi se izbjeglo plaćanje koncesija i drugih taksi. Sve te elektrane biće spojene na jedan vod i to je, po našem mišljenju, totalna zloupotreba zakona“, kaže Slobodan Dragičević, član stručne komisije mjesne boračke organizacije Podnovlje.

Izvorište vode i poljoprivredno zemljište

Mještani upozoravaju da se radovi izvode u neposrednoj blizini izvorišta vode iz kojeg se snabdijeva lokalno stanovništvo. Prema njihovim procjenama, na ovaj vodovod je priključeno oko 140 domaćinstava iz Podnovlja i okolnih sela, dok se voda koristi i za napajanje stočnog fonda.

Predsjednik lokalne Boračke organizacije Ljubo Đurđić upozorava da se radovi odvijaju u zoni ekološke zaštite.

„Uža zona ekosanitarne zaštite je ugrožena jer se radovi izvode na mjestu vodozahvata sa kojih se vodom napajaju domaćinstva i stočni fond. Prijeti nam ekološka katastrofa“, rekao je ranije Đurđić.

Žalbe institucijama bez odgovora

Stanovnici Podnovlja tvrde da su se u proteklim sedmicama obraćali brojnim institucijama Republike Srpske, ali da do danas nisu dobili odgovore.

Prema dokumentima koje su dostavili redakciji Gerile, 3. marta ove godine podnesene su žalbe zbog diskriminacije stanovnika Podnovlja prema više institucija.

Žalba sa identičnim sadržajem je upućena Ministarstu pravde u Vladi RS, zatim Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske, zatim Ministarstvu energetike i rudarstva RS, Ministarstvu uprave i lokalne samouprave RS, kao i Ministarstvu rada i boračko-invalidske zaštite RS.

U tim dopisima mještani navode da se u „srcu sela“ planira izgradnja kompleksa od 92 solarne elektrane, upozoravajući da se projekat realizuje u naseljenom području u neposrednoj blizini kuća, na poljoprivrednom zemljištu i u zoni ekološke zaštite izvorišta vode, kao i u blizini osnovne škole i pčelinjaka.

U žalbama se navodi i da se stanovništvo obraćalo institucijama Republike Srpske za pomoć, ali da na njihove dopise – do sada nije stigao nijedan odgovor.

Još ranije su mediji obavili da Okružno javno tužilaštvo u Doboju postupa po navodima krivične prijave protiv gradonačelnika Doboja Borisa Jerinića i drugih odgovornih lica.

Prijava se odnosi na sumnju da je počinjeno krivično djelo zloupotrebe položaja ili ovlašćenja, odnosno nezakonitog prisvajanja i prodaje zemljišta u Podnovlju kompaniji Etmax radi izgradnje solarnih elektrana.

EUFOR se uključio u slučaj

Dok institucije Republike Srpske na žalbe stanovnika za sada ne odgovaraju, u cijeli slučaj uključili su se, nenadano, i pripadnici EUFOR-a.

Prema saznanjima Gerile, riječ je o pripadnicima poljske jedinice EUFOR-a, koji su stacionirani u blizini Podnovlja.

Oni su razgovarali sa stanovnicima koji protestuju već nekoliko dana, a potom su, kako saznajemo, posjetili i Policijsku stanicu Doboj, gdje su razgovarali sa pripadnicima MUP-a Republike Srpske.

Tokom tog razgovora, prema izvorima našeg portala, pripadnici EUFOR-a su policiji sugerisali da postupaju oprezno prema građanima koji protestuju, naglašavajući da je riječ o mirnim protestima i legitimnom građanskom pravu.

Nakon toga su, prema našim saznanjima, kontaktirali i sa predstavnicima kompanije Etmax, odakle im je rečeno da investitor posjeduje sve potrebne dozvole za realizaciju projekta.

Stanovnici Podnovlja poručuju da će protesti biti nastavljeni sve dok se ne razjasni spor oko vlasništva nad zemljištem i zakonitosti projekta.

„Ne branimo samo zemlju nego i opstanak sela“, poručuju mještani.

Kompaniji Etmax i Gradu Doboju ranije smo uputili pitanja u vezi sa ovim slučajem, ali do trenutka objave teksta odgovori nisu stigli te ćemo ih objaviti čim budu dostavljeni.

Dejan Rakita / GERILA

The post Podnovlje peti dan protestuje protiv solarnih elektrana, dok vlasti ćute, EUFOR se uključio first appeared on Gerila.info.

Na lokaciji se pojavila i policija, ali za razliku od prethodnih dana, ovoga puta niko od okupljenih građana nije legitimisan niti pozivan na informativni razgovor.

Prema riječima mještana, protest je usmjeren na dva ključna pitanja – zaštitu izvorišta vode i sporni način na koji je zemljište, koje je ranije pripadalo Zemljoradničkoj zadruzi Podnovlje, prešlo u vlasništvo Grada Doboja, a potom prodato privatnom investitoru.

Slobodan Dragičević, član stručne komisije mjesne boračke organizacije Podnovlje, kaže da su građani odlučili da mirnim protestima pokušaju zaustaviti radove dok se spor oko zemljišta i dozvola ne razriješi.

„Mi se ovdje nalazimo danas okupljeni iz dva osnovna razloga. Prvi je zaštita izvorišta vode za vodosnabdijevanje mještana jer se radovi izvode na jedan do dva metra od samog izvorišta, a drugi je protest protiv nelegalno oduzetog zemljišta Zemljoradničke zadruge Podnovlje koje je grad prenio u svoje vlasništvo i prodao kompaniji Etmax”, ističe Dragičević.

Solarni projekat podijeljen na 92 elektrane

Prema navodima mještana, riječ je o kompleksu od 284 dunuma (oko 28,5 hektara), koji je godinama bio korišten kao jedinstvena poljoprivredna površina.

Građani tvrde da je investitor parcelu podijelio na 92 manje parcele, na kojima planira graditi pojedinačne solarne elektrane snage do 150 kW, što je zakonski prag ispod kojeg se ne plaćaju određene koncesione naknade.

„Došlo je do parčanja zemljišta na 92 posebne parcele kako bi se izbjeglo plaćanje koncesija i drugih taksi. Sve te elektrane biće spojene na jedan vod i to je, po našem mišljenju, totalna zloupotreba zakona“, tvrdi Dragičević.

On dodaje da je prvobitna ideja malih solarnih elektrana bila da se postavljaju na javne objekte poput škola i vrtića, kako bi se smanjili troškovi energije za lokalne zajednice, ali da se sada takav model, kako kaže, koristi za privatne projekte velikih razmjera.

Vladimir Topić iz Centra za životnu sredinu upozorava na svu apsurdnost ovakvih projekata iz oblasti obnovljivih izvora energije.

“Ovakvim projektima se uništava poljoprivrdeno zemljište ali i omogućava privatnicima da struju prodaju tržištima gdje oni žele i isti se ne obavezuju da tu struju ostave u našoj zemlji. Tako da mi radimo dekarbonizaciju drugih zemalja. Druge zemlje faktički dobijaju tu tzv čistu energiju a u našoj zemlji to nije moguće”, ističe Topić za Gerilu.

Damir Miljević, ekonomista i ekspert iz oblasti energetike i zelene tranzicije, dodaje da se nigdje “u normalnim zemljama ne gradi na poljiprivrednom zemljištu jer je to blago, nego se traži druga lokacija za određeni projekat”.

“Sa stanovišta društva, poljoprivredno zemljište je jedan od najvrijednijih prirodnih resursa i u tom kontekstu postavljanje solarnih panela i bilo koja druga  djelatnost, kad su u pitanju koncesije koja će upropastiti poljoprivredno zemljište, ne bi se trebala dozvoliti”, izričit je Miljević u razgovoru za naš portal.

Spor oko vlasništva zemljišta

Poseban problem, prema tvrdnjama mještana, predstavlja način na koji je zemljište prešlo u vlasništvo grada.

Dragičević navodi da je parcela decenijama bila u posjedu Zemljoradničke zadruge Podnovlje, koja je i dalje registrovana u sudskom registru i ima svoje zadrugare.

„Zemljište je oduzeto zadruzi i prepisano na grad bez sudske odluke. Jedino sud može odlučiti o promjeni vlasništva, a ne gradska uprava“, kaže Dragičević.

On tvrdi da je tokom javnog uvida u katastar, prije nekoliko godina, u dokumentaciji navedeno da je zadruga navodno ugašena još 1962. godine i to presudom suda iz Tuzle, što mještani osporavaju.

Zbog toga je, kaže, pokrenut sudski postupak i slučaj se trenutno nalazi pred Vrhovnim sudom Republike Srpske.

Strah od ugrožavanja vode i poljoprivrede

Građani upozoravaju da se radovi izvode u neposrednoj blizini izvorišta vode iz kojeg se snabdijeva više sela.

Prema riječima Ljube Đurđića, predsjednika lokalne Boračke organizacije, riječ je o vodozahvatu koji koristi veliki broj domaćinstava.

„Uža zona ekosanitarne zaštite je ugrožena jer se radovi izvode na mjestu vodozahvata sa kojih se vodom napajaju domaćinstva i stočni fond. Prijeti nam ekološka katastrofa, a ekološka inspekcija neće ni da izađe na teren“, rekao je Đurđić za Impuls portal.

Prema procjenama mještana, na ovaj vodovod je priključeno oko 140 domaćinstava iz Podnovlja, ali i stanovnici okolnih sela.

Osim toga, upozoravaju i na posljedice po lokalnu poljoprivredu.

Veliki dio zemljišta bio je korišten za proizvodnju hrane, a na njemu su nekada postojali objekti za uzgoj stoke i skladištenje žitarica, koji su, prema tvrdnjama mještana, već uklonjeni tokom pripremnih radova.

Porodica Blagojević, koja živi u neposrednoj blizini planiranog kompleksa solarnih panela, strahuje da bi radovi mogli ugroziti i njihov opstanak na tom području. Oni se godinama bave pčelarstvom i trenutno imaju 111 košnica, koje se nalaze tik uz parcelu na kojoj se izvode radovi. Prema riječima mještana, eventualni uticaji projekta na okoliš i kvalitet vode mogli bi direktno pogoditi i pčele, koje su za ovu porodicu glavni izvor prihoda.

„Ne branimo samo zemlju nego i opstanak sela“

Stanovnici Podnovlja tvrde da od projekta solarnih elektrana lokalna zajednica neće imati koristi, dok bi posljedice po život u selu mogle biti dugoročne.

„Ovo zemljište je sačuvano i u ratu. Ne može se sada dati jednom investitoru dok ljudi koji ovdje žive ostaju bez mogućnosti da rade i opstanu“, kaže Dragičević.

On dodaje da mještani žele da se zemljište vrati zadruzi i ponovo koristi za poljoprivrednu proizvodnju, za koju tvrde da postoji i poslovni plan.

U međuvremenu, radovi na ograđivanju i pripremi terena se nastavljaju, a građani najavljuju da će protesti trajati dok se spor oko zemljišta i dozvola ne razriješi.

Na kontakt telefon kompanije Etmax niko se nije javljao, zbog čega smo im pitanja poslali putem e-maila, kao i Gradu Doboju. Njihove odgovore objavićemo čim ih zaprimimo.

Dejan Rakita / GERILA

The post 92 solarne elektrane na jednoj lokaciji: Podnovlje ustalo protiv projekta kod Doboja first appeared on Gerila.info.

Već godinama je prisutan problem otpadne piljevine i prašine koju ispuštaju lokalna preduzeća za preradu drveta koja se nalaze u samom gradu, a na šta lokalna vlast i inspekcijski organi ne reaguju.

“Ovo nije politički skup, ovo je skup nezadovoljnih građana opštine Šipovo! Prašina koju udišemo ne bira čovjeka po političkom, vjerskom i ličnom opredjeljenju, ni po godinama, ni izgledu niti imovinskom stanju!”,  poručeno je sa današnjeg skupa.

“Ovo nije politički skup, ovo je skup nezadovoljnih građana opštine Šipovo! Prašina koju udišemo ne bira čovjeka po političkom, vjerskom i ličnom opredjeljenju, ni po godinama, ni izgledu niti imovinskom stanju!”,  poručeno je sa današnjeg skupa.

Prije protesta, uputili su dopise na adrese opštinske uprave Šipovo, komunalne policije, Inspektorata Republike Srpske, Ministarstva zdravlja i drugih institucija, od kojih nisu dobili odgovore.

“Imamo pitanje za sve institucije, Komunalnu policiju, načelnika, nadležno odjeljenje opštine Šipovo, vlasnike lokalnih preduzeća da nam odgovore da li preduzeća koja se bave preradom drveta i proizvodnjom peleta imaju ekološke dozvole za rad?! Ako ih nemaju, kako uopšte rade? Ako imaju ekološke dozvole, ko im je potpisao i dao saglasnost i svjesno odobrio da nam djecu truju sve ove godine? Pitamo ko je nadležan za izdavanje odobrenja za puštanje u rad pogona za izradu peleta u užem centru grada?! Pitamo komunalnu inspekciju, sta mislite, otkud nam tolika piljevina? Možete li da negirate njeno postojanje vidljivo golim okom? Smatrate li da je to normalno i u dozvoljenoj vrijednosti?”, upitala je u ime okupljenih građana Ruža Oparnica, majka troje djece.

Pozvali su vlasnike preduzeća koja se bave prepadom drveta i proizvodnjom peleta da im odgovore da li su voljni da riješe problem piljevine, na koji način i u kojem vremenskom roku.

Mještani su nakon okupljanja u protestnoj koloni prošetali kroz industrijsku zonu i zadržali se ispred firmi “FAŠ”, “Medekas prom” i “Čajavec kompani” koje smatraju odgovornim za zagađenje vazduha i onečišćenje okoline.

Na fotografijama i snimcima jasno se vidi koliko je ozbiljna situacija sa onečišćenjem vazduha u Šipovu i drvnom prašinom koja prekriva krovove, automobile, a koju godinama udišu mještani.

BN

The post ŠIPOVO Građani protestovali zbog problema otpadne piljevine, lokalna vlast i inspekcije ignorišu problem first appeared on Gerila.info.