Ono što je počelo kao, prema zvaničnim objašnjenjima, rutinska reakcija policije zbog snimanja na graničnom prelazu, ubrzo je preraslo u političko pitanje koje je u roku od nekoliko časova nadmašilo sam incident, odnosno kršenje zakona na graničnom prelazu.

Hrvatska policija je navela da je Stanivuković prekršio propise snimajući službene radnje na granici, te da je time prekršio propise o sigurnosti i javnom redu, dok on tvrdi da je dokumentovao vlastiti tretman tokom višestrukih kontrola.

Nakon privođenja, zadržan je nekoliko sati i kažnjen novčanom kaznom zbog narušavanja javnog reda i mira, koju je platio na licu mjesta. Sve su to zabilježile njegove kamere, uključujući i prelazak preko mosta koji razdvaja granični prelaz između BiH i Hrvatske.

Njegovo privođenje ubrzo je postalo regionalna tema, dok je incident sa granice pretvoren u jednu od glavnih tema u odnosima Srbije, Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

Prije nego što je pušten, predstavnici Pokreta „Sigurna Srpska“, na čijem je čelu Stanivuković, poslali su više saopštenja u kojima osuđuju njegovo privođenje, te održali protestnu konferenciju za medije ispred Konzulata Hrvatske u Banjaluci. Istog dana ali u popodnevnim časovima, na istom mjestu konferenciju je održao i sam Stanivuković, koji je u međuvremenu pušten iz pritvora.

U govoru koji je trajao skoro pola sata naveo je da je “uhapšen samo zato što je Srbin i pravoslavac”, koristeći nacionalne naboje, istorijski loše odnose između Srba i Hrvata, ali i mogućnost političkog marketinga, što nikako nije propustio.

Od ličnog slučaja do kolektivne poruke

Stanivukovićev govor treba posmatrati u širem političkom kontekstu – kao dio njegove kontinuirane strategije pred izbore, gdje kroz česte i duge konferencije za medije gradi imidž borbenog, direktnog i emotivnog lidera. Ovo nije samo reakcija na incident, nego pažljivo konstruisan PR nastup kojim zauzima narativ nacionalne borbe, ali ga pakuje u jezik saradnje i pristojnosti.

Osnovni okvir njegovog govora jeste širenje ličnog problema na kolektivni nivo. Kada kaže: „Ovo nije poruka meni, ovo je poruka Srbima“, on koristi klasičnu PR tehniku pretvaranja individualnog iskustva u simbol identitetske nepravde. Time incident dobija političku težinu i mobilizacijski potencijal.

Istovremeno pažljivo balansira između žrtve i snage. Rečenicom „Ne tražim nikakvo sažaljenje… život je borba“ odbija slabost, ali kroz detaljne opise zadržavanja ipak gradi osjećaj nepravde. To je tehnika kontrolisanog mučeništva – publika ga vidi kao žrtvu, ali on sebe predstavlja kao borca.

Jedan od ključnih PR alata mu je ponavljanje. Fraza „14 puta sam pretresan“ stalno se vraća, čime se u svijest publike usađuje centralna slika cijelog događaja. Uz to koristi vrlo konkretne i slikovite opise: „Uzmu gaće, uzmu čarape, dovedu psa“, što je tipična tehnika emocionalne vizualizacije – publika lakše pamti slike nego argumente.

Govor je snažno izgrađen na kontrastu. On sebe opisuje kao pristojnog i otvorenog: „Mi to ne bismo radili“, dok drugu stranu prikazuje kao neprofesionalnu i ponižavajuću. Time gradi moralnu nadmoć bez potrebe da direktno kaže da je bolji – publika to sama zaključuje.

Vrlo važna tehnika je hipotetičko ogledalo: „Zamislite da mi ovdje to radimo vama“. Time publiku uvodi u obrnutu perspektivu i dodatno pojačava osjećaj nepravde.

Između politike i performansa

On koristi i preventivnu odbranu od kritika. Rečenice poput „Nisam glumac, nisam žrtva“ služe da unaprijed neutralizuju optužbe da dramatizuje situaciju radi političke koristi.

U govoru stalno balansira između konflikta i pomirenja. Dok govori o nepravdi i koristi oštre izraze, istovremeno kaže: „Želim da živim sa komšijama Hrvatima“, čime zauzima politički prostor između nacionalnog narativa i regionalne saradnje.

Posebno je zanimljivo kako koristi identitet. Izjava „Kriv sam što sam Srbin i pravoslavac“ direktno aktivira nacionalni osjećaj, ali ga ublažava univerzalnim porukama o zajedničkom životu.

Kroz cijeli govor gradi sliku sebe kao moralno dosljednog lidera. Kada kaže „Dostojanstvo ne dam“, koristi univerzalnu vrijednost koja ima snažan emocionalni efekat u javnosti.

Istovremeno podiže vlastiti status naglašavajući da je gradonačelnik najvećeg grada Republike Srpske, čime implicitno poručuje: ako se to dešava meni, šta onda mogu očekivati obični građani.

Analitičari: „Sve je kampanja“

Upravo na taj aspekt ukazuje i politikolog Stefan Blagić.

„Da li je to PR tehnika za izbore, da li je gluma? Kada posmatramo sve njegove dosadašnje performanse tog tipa, da li je ovo još jedan performans? Šta god da je, definitivno je glupost da ga ljudi zadržavaju svaki put kada prelazi granicu, ako je to tačno i ako je sve u redu, ako vjerujemo onome što govori Stanivuković. Dakle, po meni je to anticivilizacijski“, kaže Blagić.

Dodaje da Stanivuković obilno koristi ovu situaciju za svoj lični PR, praktično gotovo svakodnevno.

“Kao da namjerno ide i prelazi granicu sa Hrvatskom svaki drugi dan. Dakle, vidi se da mu odgovara to što mu rade“, navodi Blagić i podsjeća i na raniji obrazac: „Stanivuković dobro igra ulogu žrtve. To smo mogli vidjeti i u slučaju ‘Pravda za Davida’ 2018. godine, kada je to odradio sjajno i na kraju dobio glasove ljudi.“

Sličnu ocjenu daje i novinar iz Banjaluke Dragan Maksimović.

„Sve je kampanja. U ovom slučaju se poklopilo da je priča o Hrvatskoj i to što on govori da ima probleme na granici došla u pravo vrijeme. On se sada predstavlja kao žrtva, a s druge strane mu to savršeno odgovara“, kaže Maksimović.

Prema njegovim riječima da se ovo desilo na granici sa Crnom Gorom, vjerovatno ne bi bilo tolikih reakcija ni iz Srbije ni od bilo koga drugog.

“Ovako, očigledno i Srbiji to odgovara”, napominje Maksimović koji je na društvenoj mreži X čak naveo da vlasti iz Srbije nisu nikada ovako reagovale iza bilo kojeg političara kao u ovom slučaju.

Ovako brza reakcija političkog vrha Srbije za Stanivukovića, nikada, ni u jednom slučaju, nije stigla za Dodika.

— Dragan Maksimović (@knespoljac) March 24, 2026

Snažan politički kapital na domaćem terenu

Nakon incidenta na granici Hrvatske i obraćanja gradonačelnika Banjaluke Draška Stanivukovića, uslijedio je snažan medijski i politički odjek u Republici Srpskoj i Srbiji, koji je dodatno pojačao njegovu početnu poruku i pretvorio je u regionalnu temu.

U Republici Srpskoj medijska scena reagovala je očekivano polarizovano, ali uz zajedničku karakteristiku – gotovo svi su preuzeli njegov narativ.

Većina medija se fokusirala na poruke o „poniženju“ i „neprimjerenom tretmanu“, često prenoseći njegove izjave bez većih intervencija. Naslovi su dominantno naglašavali elemente koje je sam Stanivuković isticao – „14 puta pretresan“, „zadržavanje na granici“, „psi i kontrola“.

S druge strane, kritički orijentisani mediji problematizovali su njegov nastup, sugerišući da se radi o politički motivisanom dramatizovanju situacije.

U analizama i komentarima moglo se čuti da Stanivuković „koristi incident za ličnu promociju“ i „svjesno podiže tenzije pred izbore“. Ipak, čak i u tim kritikama, ključne njegove formulacije ostale su u fokusu, čime je njegov narativ dodatno amplifikovan.

Političke reakcije u Republici Srpskoj bile su podijeljene, ali su se, paradoksalno, kretale unutar okvira koji je on sam postavio.

Predstavnici vlasti iz SNSD-a nastojali su umanjiti značaj incidenta. Tako je, na primjer, Milorad Dodik u izjavama za medije sugerisao da „nije riječ o institucionalnom problemu, već o pojedinačnom slučaju koji se koristi u političke svrhe“. Slične poruke dolazile su i od drugih funkcionera vlasti, koji su govorili o „pretjeranoj dramatizaciji“.

S druge strane, nisu propustili da osude ponašanje vlasti Hrvatske, balansirajući tako između zaštite građana iz svoje zemlje, bez obzira na političku razliku, ali i da smanje pozitivni PR Draška Stanivukovića.

Istovremeno, dio opozicionih političara i javnih ličnosti stao je u njegovu odbranu, naglašavajući pitanje dostojanstva. Time je Stanivuković uspio postići važan PR efekat – da se njegov lični slučaj počne tumačiti kao šire pitanje odnosa prema građanima Republike Srpske.

Regionalni kontekst i stalne tenzije

Reakcije iz Srbije dodatno su pojačale cijelu priču. Predsjednik Aleksandar Vučić izjavio je da je „upoznat sa slučajem“ i da „očekuje poštovanje prema svim građanima Srbije i Republike Srpske“, dok je podršku izrazio i Miloš Vučević. Oglasila se i predsjednica Skupštine Srbije Ana Brnabić.

Odnosi između Srbije i Hrvatske već duže vrijeme su opterećeni političkim tenzijama.

Nakon otkazivanja učešća Srbije u Brdo-Brioni proces, predsjednik Zoran Milanović izjavio je da „Srbija mora odlučiti gdje pripada“, dok je Vučić uzvratio da Srbija neće ići tamo gdje nije poželjna.

Dodatne tenzije izazvala je i zabrana ulaska istoričaru Milošu Koviću, što je u Srbiji ocijenjeno kao politički motivisana odluka.

Mediji, incidenti i politički marketing

Mediji u Srbiji, posebno tabloidi, dodatno podgrijavaju tenzije, često Hrvatsku predstavljajući kao političkog protivnika.

U tom kontekstu često se podsjeća na incidente u Hrvatskoj – napade na srpske povratnike, nasilje na osnovu nacionalne pripadnosti i vandalizam nad pravoslavnim objektima.

Istovremeno, u javnosti se pojavljuju tvrdnje da se iz Hrvatske podstiču politički pritisci na Srbiju, uključujući i organizaciju studentskih protesta, pa čak i miješanje u izborne procese.

Veoma neodgovorne izjave političara s obe ili čak tri strane dovode u opasnost obične građane svih država, koji mogu postati meta napada, samo zbog izgovora, naglaska, tablica ili oznaka na automobilima. Tako nešto se dogodilo i prije nekoliko dana, kada je napadnut konzul Hrvatske u Banjaluci.

U takvom ambijentu, pojedinačni incidenti – poput ovog na granici – postaju simboli šireg političkog odnosa. Kroz izjave o „poniženju“, „dostojanstvu“ i „poruci narodu“, političari i mediji učvršćuju narative identiteta i ugroženosti.

A Draško Stanivuković se baš tu uklopio, pa nakon privođenja danima već gostuje u medijima, kako domaćim, tako i u Srbiji, preuzimajući ulogu nacionalnog borca, ali protiv Hrvatske (za razliku od SNSD-a, koji se cijelo vrijeme predstavlja kao borac protiv BiH i Bošnjaka), čuvajući popularnost u izbornoj godini, gdje cilja na mnogo višu funkciju od one koju trenutno obnaša.

Đorđe Vujatović, gerila.info

The post „Ovo je poruka Srbima“: Stanivuković između PR-a, politike i incidenta koji je prerastao granicu first appeared on Gerila.info.

Kako navode, novinarka je tokom noći prebačena iz Trebinja u Sarajevo u pratnji policije i inspektora Granične policije BiH. Prije toga, pretresena je porodična kuća njenih roditelja i oduzeti su joj predmeti koje je koristila u radu.

„Riječ je o osobi koja godinama dobrovoljno dijeli informacije i dokumente o mogućem kriminalu u policijskim strukturama. Umjesto zaštite – dobila je lisice i pretres doma“, poručuju iz BH Novinara.

Upravni odbor BH Novinara naziva ovaj slučaj brutalnim institucionalnim pritiskom i kršenjem prava na slobodu izražavanja.

„Ovo je nesrazmjerno demonstriranje sile prema novinarki i njenom pravu na slobodan i siguran rad. Umjesto da se procesuiraju počinioci, pokušava se kriminalizovati onaj ko o njima piše“, stoji u saopštenju.

Sindikat: Odmazda zbog istraživačkog rada

Nezavisni sindikat radnika RTRS-a ocijenio je da je riječ o nastavku pritisaka na istraživačko novinarstvo.

„Postoje jasne indicije da je u pitanju odmazda zbog njenog rada. Nataša godinama ukazuje na kriminal u institucijama i zbog toga je bila meta prijetnji“, poručuju iz Sindikata.

Dodaju da, bez valjanog obrazloženja i dokaza, ovakvi potezi predstavljaju ozbiljno kršenje ljudskih i radničkih prava, te ističu „apsolutnu i bezrezervnu podršku“ kolegici.

Podsjećamo, Nataša Miljanović Zubac uhapšena je u Trebinju i prevezena u Sarajevo, gdje će biti saslušana u Tužilaštvu BiH. Pripadnici Granične policije pretresli su njen dom i automobile, tražeći telefone, računare i druge uređaje.

Zvanično se tereti za odavanje službene tajne, ali novinarka vjeruje da joj se institucije svete zbog objave Sky prepiski koje, prema njenim tvrdnjama, otkrivaju veze kriminala i korupcije u policiji i pravosuđu.

Krajem novembra 2024. godine, gostujući u podkastu „PST!“ portala Gerila.info, Miljanović Zubac je otvoreno govorila o prijetnjama, fizičkim napadima i porukama koje su joj upućivane.

Iznijela je imena šest visokih bezbjednosnih zvaničnika za koje smatra da bi bili odgovorni ako joj se nešto dogodi. „Obratila sam se svim institucijama i imam pisane tragove… Smatram da oni žele da mi se nešto dogodi“, rekla je tada.

Uprkos svemu, poručila je da neće odustati od izvještavanja o temama koje povezuju organizovani kriminal i dio bezbjednosnog aparata u BiH.

GERILA

The post BH novinari i Nezavisni sindikat RTRS: Hitno pustiti Natašu Miljanović Zubac i zaustaviti pritiske na novinare first appeared on Gerila.info.

Prema informacijama Vijesti, Miljanović Zubac će biti saslušana u prostorijama Tužilaštva Bosne i Hercegovine u Sarajevu tek danas ujutro. Pripadnici Granične policije BiH iz Trebinja prethodno su joj prišli ispred porodične kuće i saopštili da će “najvjerovatnije biti privedena”, ali bez dodatnog objašnjenja.

Novinarka RTRS-a smatra da je razlog njenog privođenja politički motivisan i da je riječ o obliku represije zbog njenog kontinuiranog izvještavanja o kriminalnim radnjama unutar bezbjednosnih institucija, posebno u policijskim strukturama Republike Srpske.

“Prekjuče sam objavila nešto o zamjeniku načelnika PU Trebinje, Petru Kozjaku, zatim Jeliću, penzionisanom pripadniku OBA-e, koji je vraćen u službu. U kontinuitetu objavljujem detalje o MUP-u, Tužilaštvu, Graničnoj policiji, svim bezbjednosnim institucijama, odnosno, o kriminalcima među njim. Objavljivala sam podatke o direktoru Granične Mirku Kupresakoviću, Vladimiru Popoviću iz Unutrašnje kontrole, načelniku Centralne istražne kancelarije…”,, izjavila je Miljanović Zubac za Vijesti.me.

Prema njenim riječima, institucije na njene navode nisu odgovarale istragom ili zaštitom, nego privođenjem i zastrašivanjem.

U naredbi tužiteljke Imamović navedeno je da se postupak vodi po članu 164. Krivičnog zakona BiH. Međutim, stav 9 tog člana jasno propisuje da nema krivičnog djela odavanja tajnih podataka ako se ti podaci objave s ciljem otkrivanja nezakonitosti, povreda ustavnog poretka ili međunarodnih ugovora, pod uslovom da objavljivanje nema ozbiljne štetne posljedice po BiH.

Miljanović Zubac je i ranije javno isticala da se suočava sa prijetnjama smrću, fizičkim napadima i institucionalnim ignorisanjem svojih upozorenja o povezanosti kriminalnih struktura i dijela bezbjednosnog aparata. Umjesto zaštite, policija joj je, kako navodi, preporučila da “pohađa kurs samoodbrane”.

Krajem  prošle godine Miljanović Zubac gostovala u podkastu Gerile

Krajem novembra 2024. godine, Miljanović Zubac gostovala je u podkastu „PST!“ portala Gerila.info, gdje je u jednosatnom razgovoru iznijela detalje o osobama i institucijama koje smatra odgovornima ukoliko joj se nešto dogodi. 

„Obratila sam se svim institucijama i za to imam pisane tragove. Svima sam uljudno opisala situaciju, a zauzvrat sam dobila to da ne mogu normalno hodati ulicama, da me fizički napadaju i da mi ostavljaju prijeteće poruke. Smatram da oni žele da mi se nešto dogodi“, rekla je tada Miljanović Zubac.

Opisala je i niz incidenata – od fizičkih napada na ulici i prijetnji smrću do grafita „UMRI NMZ“ na porodičnoj vikendici u izgradnji. Istakla je da su prijetnje dolazile od osoba dobro poznatih policiji, ali da izostanak institucionalne reakcije zapravo šalje poruku nekažnjivosti.

“Bila sam spremna na rizik kada sam počela da se bavim istraživačkim novinarstvom. Međutim, nisam bila spremna na to da nijedna institucija neće stati iza čovjeka koji je u problemu. Upravo se nalazim tu gdje se nalazim zahvaljujući tome što nijedna institucija nije reagovala”, naglasila je u razgovoru za Gerilu.

Miljanović Zubac je poručila da uprkos svemu neće prestati da izvještava o temama koje, prema njenim riječima, zadiru u korijen povezanosti organizovanog kriminala i dijela bezbjednosnih struktura u BiH.

Dok se slučaj Nataše Miljanović Zubac odvija pred našim očima, međunarodni kontekst pokazuje da njen slučaj nije izuzetak — već simptom šire globalne pojave, pogotovo tamo gdje se državni sistem i kriminal prepleću.

GERILA

The post Privedena novinarka Nataša Miljanović Zubac nakon tekstova o kriminalu u bezbjednosnim strukturama BiH first appeared on Gerila.info.

“Slobode su lišena lica S.B., D.D. i S.M., a u okviru jučerašnjih aktivnosti izvršeni su pretresi na osam lokacija koje koriste lica lišena slobode. Istragom u ovom predmetu rukovodi Posebno odjeljenje za suzbijanje korupcije, organizovanog i najtežih oblika privrednog kriminala Republičkog javnog tužilaštva”, navedi se u saopštenju Republičkog javnog tužilaštva.

Podsjećamo, juče je sprovedena akcija MUP-a RS i Republičkog tužilaštva sa ciljem otkrivanja zloupotreba oko nabavke medicinske opreme u Srpskoj u toku pandemije novog virusa korona.

Slavko Bojić je odgovorna osoba u agenciji “Procontrol” preko koje je Institut za javno zdravstvo RS nabavljao zaštitnu opremu, a Saša Marković je direktor turističke agencije “Travel4fun” preko koje se nabavljana medicinska oprema.

Kasno sinoć policiji se predao i Branislav Zeljković, direktor Instituta za javno zdravstvo RS, nakon čega je priveden ali če on u tužilaštvo biti sproveden sutra, nakon obrade. Navedenu četvorku će saslušati postupajući tužilac nakon čega će biti donijeta odluka oko pritvora.

GERILA.info

The post Marković, Bojić, Dubravac sprovedeni u Republičko tužilaštvo first appeared on Gerila.info.

Četvrto legitimisanje za pet mjeseci, prijetnje privođenjem i prekršajnom prijavom. Nakon što su ekipu eTrafike grubo otjerali sa javne površine pored Hrama Hrista Spasitelja, policajci su prešli u obližnji kafić, gdje su legitimisali građane u potrazi za članovima “Pravde za Davida”.

Piše: Vanja Stokić

Prilikom terenskog rada i praćenja aktivnosti grupe “Pravda za Davida”, večeras je u Banjaluci ponovo legitimisana ekipa eTrafike, nakon čega im je naređeno da se udalje od Hrama. Kada smo im rekli da su tu po službenoj dužnosti i pokazali im novinarske akreditacije, zaprijećeno im je privođenjem u policijsku stanicu i pisanjem prekršajnih naloga.

Za to vrijeme, članova “Pravde za Davida” nije bilo pored Hrama, neki od njih su sjedili u obližnjem kafiću. Međutim, ubrzo ih je vlasnik kafića primorao da napuste lokal, riječima da moraju izaći svi koji imaju bilo kakva obilježja. Nakon toga, policijski službenici ušli su u ovaj prostor, te legitimisali građane koji su se nalazili u njemu, tražeći članove “Pravde za Davida”.

IZVOR: eTrafika

The post Lov na građane se nastavlja: Policija ekipi eTrafike prijetila privođenjem i prekršajnom prijavom first appeared on Gerila.info.