Centar za životnu sredinu je javno reagovao, ističući da radovi nemaju potrebne dozvole, niti postoji tabla s informacijama o izvođaču i prirodi radova, što je zakonska obaveza. Iz Centra se pitaju kako je moguće da su radovi počeli bez dozvole, a potom nastavljeni i nakon prijave nadležnim inspekcijskim organima.

Situacija na terenu dodatno je uznemirila građane naselja Šeher/Srpske Toplice. Oni strahuju da će radovima biti zauvijek izgubljene prirodne plaže kojih je na Vrbasu, kako kažu, ionako sve manje. Uz to, kako tvrde iz Centra, narušena je prirodna zelena obala Vrbasa, ali i samo korito rijeke, jer se dio radova odvija u samoj rijeci. Apeluju da se radovi zaustave i da se ne forsira realizacija projekta na mjestima gdje mu nije mjesto.

Dramatična upozorenja stigla su i od građana na društvenim mrežama. „Ponovo su počeli da kopaju! Samo su sklonili odluku republičkog vodnog inspektora i prave se da ništa ne znaju. Bagerista se pravi lud i kaže da mu je rečeno da radi dalje. Ima li bar 20 ljudi da dođe da ih sprijecimo? Može li neko da nazove policiju?“, stoji u jednoj od objava građana.

Prema posljednjim informacijama, policija je izašla na teren, a građani su uspjeli zaustaviti radove. „Uništili su novih 50 metara korita. Danas su zatrpali i tople izvore koji dolaze s brda i iz podzemlja“, navode očevici.

Do zaključenja ovog teksta, iz banjalučke Gradske uprave nije stigao odgovor na pitanja portala Gerila o zakonitosti i planovima za radove uz Vrbas. Javnost ostaje bez jasnih informacija, dok prirodni ambijent rijeke trpi nepopravljivu štetu.

Gerila.info

The post Ekološki alarm u Banjaluci: Vrbas gubi prirodnu obalu zbog nelegalnih radova first appeared on Gerila.info.

Ipak, ova odluka predstavlja svojevrstan zaokret političke većine u Doboju u odnosu na protekli period ali i značajan korak u očuvanju prirodnog bogatstva Ozrena i rezultat je višegodišnjih napora lokalnog stanovništva, ekoloških udruženja i naučne zajednice.

Gradonačelnik Doboja Boris Jerinić, istakao je da je ova odluka u interesu grada i Republike Srpske, te da se njome staje u kraj dezinformacijama o navodnim planovima za narušavanje biodiverziteta tog područja.

Zoran Poljašević, lider ekološkog udruženja “Ozrenski studenac” iz Petrova, za Gerilu kaže da je odluka Skupštine grada Doboja pozitivno iznenađenje.

“Iako se radi o šestom nivou zaštite dok aktuelni Prostorni plan Republike Srpske predviđa daleko strožiji drugi nivo (nacionalni park), treba napomenuti da na ovaj način lokalna uprava donosi zaštitu ovog posebnog područja u nivou koji je zakonom predviđen, više nivoe zaštite donosi Vlada, odnosno Narodna skupština RS. Iako ova odluka predstavlja potvrdu da naš rad u proteklih skoro četiri godine nije bio uzaludan, mi nastavljamo naše aktivnosti u cilju zaštite planine Ozren kako to predviđa Prostorni plan”, ističe Poljašević u razgovoru za naš portal.

On doda je da je u planu da se u toku maja, zajedno sa UG Fojničani iz Maglaja, dostave rezultate dvogodišnjeg istraživanja biodiverziteta Ozrena Zavodu za zaštitu kulturno-istorijskog nasljeđa Republike Srpske.

“Upravo ova istraživanja, odnosno nalazi, čiji su nosilac UG Fojničani u sklopu Mreže za zaštitu prirode BiH, predstavljaju ključni argument za zaštitu Ozrena, kako na lokalnom, tako i na republičnom nivou”, dodaje Pošaljević.

Saglasan sa njim je i ekolog Vladimir Topić iz Centra za životnu sredinu.

“S obzirom na dosadašnje nastupe i stav rukovodstva grada Doboja gdje se davala podrška kompaniji za istraživanje nikla i kobalta, ova odluka je iznenađujuća, ali bez obzira na to pozdravljamo odluku koja se tiče zaštite Ozrena. Kategorija 6 je najniži oblik zaštite i nikako ne odgovara zaštiti Ozrena, jer je ova planina puna svojih prirodnih i kulturnih vrijednosti i prepoznata i u Prostornom Planu RS kao prostor za uspostavljanje Nacionalnog parka. U tom smijeru treba da ide zaštita i podrška grada Doboja i rukovodstva, to ćemo imati priliku vidjeti u narednom periodu”, ističe Topić za Gerilu.

Naglašava da je neophodno da se ovome priključi i opština Petrovo s obzirom da je veliki dio Ozrena i na teritoriji te opštine.

“Opštine i gradovi treba da podrže inicijativu za zaštitu u većem rangu zasigurno, a na Republičkom nivou treba da se razmatra integralna zaštita planine Ozren. Za proces proglašenja treba uraditi studiju zaštite a tome doprinose udruženja sa Ozrena upravo sprovodeći mnogobrojna istraživanja i istraživačke kampove kampove godinama unazad. Odluka pokazuje da su udruženja građana koja se godinama bore za zaštitu Ozrena u pravu i da je njihova borba opravdana”, zaključuje Topić u razgovoru za Gerilu.

„Ova pobjeda pripada svim građanima koji su stajali uz Ozren, svim udruženjima i istraživačima koji su vjerovali u vrijednost ovog dragulja prirode. Ovo nije kraj, već novi početak, i za Ozren i za druge lokalitete koje moramo sačuvati“, poručuju iz UG Fojničani i dodaju da je Odluka o zaštiti Ozrena “snažan pokazatelj da sinergija odlučnog lokalnog stanovništva, organiziranog civilnog društva i aktivne naučne zajednice može pokrenuti pozitivne promjene”.

“Krajnja namjera je da se to područje proglasi nacionalnim parkom”, izjavio je gradonačelnik Doboja Boris Jerinić nakon usvajanja pomenute odluke o zaštiti Ozrena, dodajući da će u tom pravcu djelovati poslanici iz Doboja u Narodnoj skupštini Republike Srpske.

Odluka o zaštiti Ozrena dolazi nakon višegodišnjih protesta i aktivnosti lokalnog stanovništva protiv geoloških istraživanja koja su imala za cilj otvaranje rudnika nikla i kobalta. Građani su izražavali zabrinutost zbog potencijalnog zagađenja životne sredine i ugrožavanja zdravlja ljudi.

Bitno je sjetiti se da vlasti u Doboju do skora nisu blagonaklono gledali na građanski aktivizam za očuvanje planine Ozren i da usvajanje odlike, barem se tako nadaju i naši sagovornici, predstavlja prekretnicu u odnosu lokalnih političara prema ovoj jedinstvenoj planini i području.

Podsjećamo, upravo je većina u Skupštini grada Doboja okupljena oko aktuelnog gradonačelnika Borisa Jerinića i gradskog odbora SNSD-a, na sjednici održanoj 25.maja 2023.godine izglasala Odluku o davanju saglasnosti za izvođenje detaljnih geoloških, geohemijskih i geofizičkih istraživanja kompaniji „Lykos Balkan Metals“ d.o.o. Bijeljina. Prijedlog odluke se pojavio neposredno prije sjednice Skupštine i nije bio među materijalima koje su dobili odbornici. Tada je upozoravano da je time povrijeđen poslovnik o radu Skupštine Grada Doboja, koji propisuje rokove za uvrštavanje u dnevni red pojedinih tačaka, a Zakonom o ekologiji propisano je da se ovakve odluke moraju staviti na javni uvid najmanje 30 dana prije stavljanja na dnevni red odluke.

Godinu dana prije usvajanja te odluke, u 2022.godini, ponajprije zahvaljujući aktgiviznu stanovnika Ozrena i eko aktivista, poništene su date saglasnosti vezane za geološka i rudna istraživanja dijela Ozrena koji pripada Opštini Petrovo,  gdje je istraživanja trebala da vrši firma „Medeni brijeg“, kćerka kompanije “Lykos Balkans Metals“, a koje je izdalo Ministarstvo energetike i rudarstva RS.

Vlada Srpske je prije četiri godine, u decembru 2021.godine, donijela odluku da se dio ovog područja, ali samo 132 hektara površine i koji je sastavni dio područja Doboja, proglasi zaštićenom zonom. Tako je trenutno jedini formalno zaštićeni dio Ozrena vrh Gostilj, koji je 2021. godine proglašen zaštićenim staništem trave ive (Teucrium montanum). Tradicionalno branje ove ljekovite biljke, koje se održava svakog septembra, 2018. godine uvršteno je na UNESCO Reprezentativnu listu nematerijalnog kulturnog nasljeđa.

Zanimljivo, i entitetske vlasti nisu imale sluha za Ozren, odnosno uopšte za brigu lokalnih stanovnika i aktivista na teritoriji cijele Republike Srpske, pa su na prijedlog Vlade RS usvojene izmjene Zakona o geološkim istraživanjma RS kojima su isključene lokalne zajednice iz odlučivanja kada je davanje koncesija u pitanju, a koji je usvojen u NSRS krajem 2023.godine.

Ekološka udruženja, poput Ekološkog udruženja “Ozrenski studenac” iz Petrova, Centra za životnu sredinu, Čuvara Ozrena, UG Fojničani iz Maglaja, u saradnji s Mrežom za zaštitu prirode u BiH, doprinijela su ovom uspjehu kroz promociju, istraživanja i značajna otkrića, uključujući i otkriće endemskog Ozrenskog pauka (Porrhomma ozrenense).

Upravo su iz Centra za životnu u sredinu i “Ozrenskog studenca” u Evropskom parlamentu krajem prošle godine imali priliku govoriti pred evroparlamentarcima.

O borbi za očuvanje Ozrena portal Gerila je pisao u nekoliko navrata, a u produkciji našeg portala urađen je i kratki dokumentarni film na ovu temu.

Upravo na obroncima planine Ozren nalazi se najveća koncentracija crnog bora u Evropi, velike zalihe pitke vode, mineralnih i alkalnih voda, te ogroman broj tradicionalnih manifestacija i istorijskih spomenika od kojih s neke pod zaštitom UNESCO-a.

Odluka Skupštine Grada Doboja o proglašenju Ozrena zaštićenim područjem sa održivim korišćenjem prirodnih resursa predstavlja značajan korak ka očuvanju ovog prirodnog dragulja. Međutim, borba za Ozren nije završena. Lokalno stanovništvo, ekološka udruženja i naučna zajednica nastavljaju da se zalažu za dalju zaštitu i očuvanje Ozrena, s ciljem da se ova planina proglasi nacionalnim parkom, kako je predviđeno Prostornim planom Republike Srpske.

Ova odluka predstavlja primjer kako sinergija lokalnog stanovništva, civilnog društva i naučne zajednice može dovesti do pozitivnih promjena u zaštiti prirodnih bogatstava.

Dejan Rakita / GERILA

The post Da li je Skupština grada Doboja stavila tačku na rudarenje na Ozrenu? first appeared on Gerila.info.

Presuda dolazi nakon višegodišnje pravne bitke koju je pokrenulo Javno komunalno preduzeće Vodokom iz Kaknja, upozoravajući na potencijalni uticaj rudnika na vodozahvat rijeke Bukovice, glavnog izvora vode za ovaj grad.

Odluka Kantonalnog suda u Mostaru je pravosnažna i protiv nje nije moguće uložiti žalbu, saznaje CIN BiH. Rješenje o eksploataciji je poništeno i predmet je vraćen na ponovnu odluku Federalnom ministarstvu energije, rudarstva i industrije.

Ipak, danas su iz Adriatic Metalsa reagovali i poručili da im je Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije (FMERI) izdalo novo rješenje kojim se potvrđuje valjanost dozvole za eksploataciju.

Ističu da “ovo rješenje uključuje dodatna objašnjenja, potkrijepljena nalazima, stručnim analizama, vještačenjima, monitoring izvještajima i kartografskim prikazima, koji jasno pokazuju da rad rudnika ne ugrožava vodoopskrbu Kaknja te da su granice eksploatacijskog polja precizno definisane u odnosu na koncesijsko polje”.

Ipak, zanimljivo je da je ova informacija, bitna za opšte poslovanje firme, nije objavljena na zvaničnoj web stranici, kao ni da mediji koji su prvi objavili ovu informaciju nisu uz sam tekst priložili i odluku ministarstva. Inače, posljednja vijest objavljena na bh. sajtu Adriatic Metals je iz 27. juna prošle godine?!

Sudska odluka: Nedovoljno istražen uticaj na životnu okolinu

Prema obrazloženju Suda, Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije nije temeljno ispitalo moguće posljedice rudarskih aktivnosti na životnu sredinu. Posebno su izdvojeni nedostaci u studiji Rudarskog instituta iz Tuzle, na osnovu koje je kompaniji Adriatic Metals BH izdata dozvola 2021. godine.

Stručni nalaz inženjera geologije Mirze Bašagića, koji je objavio Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) 2023. godine, osporio je tvrdnje iz studije. Bašagić je tada istakao da je “bjelodano poznato da se vodozahvat Bukovica nalazi nizvodno i na znatno nižoj nadmorskoj visini u odnosu na područje eksploatacije”.

Ovi navodi stavili su pod sumnju tvrdnje kompanije da rad rudnika neće ugroziti vodoopskrbu Kaknja.

Ekološka aktivistica Hajrija Čobo u izjavi za GERILU kaže da svi stanovnici ovog kraja presudu pozdravljaju sa radošću.

“Sud je utvrdio da se rudnik Rupice nalazi u drugoj i trećoj vodozaštitnoj zoni, te da njegov utjecaj na sliv rijeke Bukovice nije temeljito istražen. Sud je takođe utvrdio da Studija na osnovu koje je izdano osporavano rješenje sadrži netačne i neistinite podatke u smislu položaja vodozahvata pitke vode za Kakanj koji se nalazi nizvodno u odnosu na rudnik koji je uzvodno, dok studija tvrdi obrnuto. Dakle, prvobitno rješenje je izdano na osnovu faličnih, netačnih i neistinitih podataka u Studiji utjecaja koju je radio Rudarski institut iz Tuzle“, kaže za naš portal Čobo.

Ona dodaje da bi logičan slijed bio da se uradi nova studija i da se detaljno sve ispita.

“Ako je investitor uspio to uraditi od 30.12. kada je donesena presuda do danas, onda ja to pozdravljam. Međutim, koliko sam upoznata za takve studije je potrebno više vremena. Takođe, nisam nigdje zapazila poziv na javnu raspravu o toj novoj studiji. Bilo bi lijepo da se sve to ispita, pa da svi mirno spavamo. U protivnom, pojavljuje se pitanje krivične odgovornosti svih koji potencijalno ugrožavaju zdravlje stanovništva svojim štetnim odlukama, svih koji ne poštuju i ne provode odluke Ustavnog Suda BiH po pitanju državne imovine i svih koji u pitanje dovode temeljno ljudsko pravo na vodu koje nam garantuje i Ustav ali i međunarodne konvencije”, kaže za GERILU Hajrija Čobo.

Adriatic Metals: Eksploatacija se nastavlja

U reakciji na sudsku odluku, kompanija Adriatic Metals BH navela je da im je Federalno ministarstvo izdalo novo rješenje, koje uključuje “dopune tehničke i formalne prirode”. Navodi se da novo rješenje potvrđuje valjanost dozvole i omogućava nesmetano nastavljanje operacija.

“Odluka suda, donesena u vezi s upravnim postupkom pokrenutim tužbom JKP Vodokom Kakanj protiv rješenja FMERI-ja iz 2021. godine, predstavlja standardnu pravnu praksu. Sud je tada vratio predmet na ponovni postupak radi dodatne analize i dopune obrazloženja, ali nije ukinuo dozvolu za eksploataciju. Prema uputama Suda, FMERI je u zadanom roku izvršio potrebne dopune i izdao novo rješenje kojim potvrđuje valjanost dozvole za eksploataciju Adriatic Metalsa”, naveli su iz kompanije, ističući svoju posvećenost održivom poslovanju i saradnji sa lokalnim zajednicama.

Ipak, neobično je da uz ovu informaciju, koja se pojavila na par čitanih medija u BiH, nema izvora ovog teksta, da li je u pitanju izjava ili saopštenje, kao ni prateća dokumentacija u vidu skeniranog dokumenta nove dozvole.

Pitanje odgovornosti i budućnosti Bukovice

Iako je odluka Suda u Mostaru formalno pobjeda za eko aktiviste, ostaje pitanje da li će novo rješenje Ministarstva značiti povratak na staro. Kompanija Adriatic Metals BH, po saopštenju koje su izdali, nastavlja svoje operacije, tvrdeći da je eksploatacija u skladu sa svim zakonima, dok lokalna zajednica i dalje izražava izrazitu zabrinutost zbog dugoročnih posljedica na životnu sredinu.

Ovaj slučaj otvara šira pitanja o transparentnosti u izdavanju dozvola za eksploataciju prirodnih resursa, kao i o ravnoteži između ekonomske dobiti i očuvanja životne sredine. Rijeka Bukovica, simbol prirodnog bogatstva Bosne i Hercegovine, sada je u središtu jedne od najvažnijih ekoloških borbi u zemlji.

Dejan Rakita/GERILA

The post Sudska odluka protiv eksploatacije Adriatic Metals: Pobjeda za zaštitu životne sredine ili formalna zavrzlama? first appeared on Gerila.info.

U završnim su pripremama formiranja Inicijativnog odbora za pokretanje Građanske inicijative, koju bi činili predstavnici organizacija civilnog društva iz Lopara, Bijeljine, Ugljevika i Zvornika, kao i Centra za životnu sredinu, koji ima iskustva u oblasti zaštite prirodnog nasljeđa i prirode. Pomoć očekuju i od ekologa iz Brčko Distrikta, te lokalnih zajednica Tuzlanskog kantona, odnosno Tuzle, Teočaka, Čelića i Sapne, koji se nalaze u majevičkom obuhvatu od 50 kilometara i takođe su u bojazni da bi moguće otvaranje rudnika litijuma, bora, natrijuma, stroncijuma, kalijuma i prateće asocijacije elemenata moglo imati negativan uticaj i na stanovnike i zdravu prirodu na njihovim područjima.

Ekolozi su juče, 14.11.2024., od lokalnih vlasti Lopara željeli da čuju njihov zvaničan stav da li i dalje ostaju pri stavu protivljenja otvaranja rudnika u toj lokalnoj zajednici, kakav je i zvaničan stav Skupštine opštine Lopare donesen na sjednici 23.11.2023. godine. I dobili su tu potvrdu na sastanku koji je upriličen u Loparama, a kojem su prisustvovali predstavnici lokalnih zajednica koje pokreću Inicijativu, odnosno ekoloških udruženja.

“Dobili smo podršku lokalnih vlasti za pokretanje i podnošenje Građanske inicijative, kojima smo prenijeli da se radi o “narodnoj inicijativi” bez bilo kakvi političkih primjesa ili interesa. Naš utisak je vlasti ove lokalne zajednice nisu dale samo deklarativnu podršku i naglasili su da će one sa svoje strane putem predstavnika na višim nivoima vlasti dati svoj doprinos nastojanjima da se zaštiti Majevica” – izjavila je predsjednica “Eko Puta” iz Bijeljine Snežana Jagodić Vujić.

Ova organizacija, kao i druge iz Lopara, Ugljevika i Zvornika, moguće i Brčkog i lokalnih zajednica tuzlanske regije, će u narednom periodu, nakon kompletnih priprema, početi i sa prikupljanjem potpisa za peticiju, koja će činiti sastavni dio Građanske inicijative za upućivanje u Narodnu Skupštinu Republike Srpske.

Kao što je poznato, Izmjenama i dopunama Prostornog plana Republike Srpske do 2025. godine, u popisu područja koja su predviđena za uspostavu zaštite u planskom periodu po IUNC, planina Majevica je planirana za zaštitu u kategoriji V, odnosno kao Park prirode, u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode RS. U skladu sa tim, Udruženje građana “Čuvari Majevice“ je 01.03.2024. godine uputilo nadležnom Ministarstvu prostornog uređenje, građevinarstva i ekologije inicijativu za proglašenje zaštićenog područja.

Ovo Ministarstvo je 12.03.2024. godine dostavilo inicijativu Zavodu za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa, zatraživši od Zavoda izradu Studije zaštite kojom se utvrđuju vrijednosti područja koje se predlaže za zaštitu i način upravljanja područjem. Ovim je inicijativa za zaštitu ovog područja formalnopravno prihvaćena, a procedura zaštite započeta.

“Čuvari Majevice“ su 25.7.2024. godine podnijeli Republičkom zavodu za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa RS zahtjev za istraživanje, te je dana 13.08.2024. godine od Republičkog zavoda zaprimilo Stručno mišljenje o istraživanju biodiverziteta Majevice, kojim je izraženo pozitivno mišljenje u vezi sa planiranim istraživanjima biodiverziteta na planini Majevici i određeno da se istraživanja provode do maja 2025. godine.

Istraživanja su formalno započeta dana 10.9.2024. godine sa prvim terenskim radovima, koje je izvodio istraživač sa 40 godina iskustva na istraživanju flore i faune na Balkanu, Mihajlo Stanković, koji je izvršio i multidisciplinarna geološka, paleontološka i biološka istraživanja. Preliminarni izvještaj ovih istraživanja pokazao je da se na predmetnom području nalaze fosilni ostaci marinskih organizama koji datiraju još iz perioda Panonskog mora, odnosno prije 10 do 15 miliona godina, kao i fosili biljaka koji potiču iz nekadašnjih tropskih šuma i močvara koje su se na ovom području nalazile prije 30 do 45 miliona godina, što su podaci koji svakako govore u prilog prijekoj potrebi zaštite koja je i planirana.

antikorupcija.info

The post Eko aktivisti za moratorijum na dodjelu koncesija za ekploataciju ruda na Majevici first appeared on Gerila.info.

Planina Vitorog, koja je zbog slabe istraženosti i prisustva mina dugo bila nedostupna naučnicima, već prvog dana pokazala je svoje bogatstvo. Mikološki nalazi su posebno značajni, jer je na malom prostoru identifikovano gotovo 100 vrsta gljiva. Među njima se ističe vrsta Sowerbyella imperialis, izuzetno rijetka gljiva koja je prvi put u BiH zabilježena 2003. godine na Igmanu.

Spektakularan biodiverzitet Vitoroga uključuje i nove ornitološke podatke za ovo područje. Tokom istraživanja je po prvi put u okolini Šipova zabilježen planinski djetlić (Dendrocopos leucotos), čime se dodatno potvrđuje ekološka vrijednost ovog područja.

Prema Prostornom planu Republike Srpske, planirano je da do 2025. godine Vitorog bude zaštićen. Zavod za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog naslijeđa RS planira da zaštiti površinu od čak 30.000 hektara, koja obuhvata veliki deo planine, izvorišta rijeka Janj i Pliva, kao i njihove dijelove. Republički zavod pruža podršku kampu kroz logističku pomoć i sufinansiranje određenih aktivnosti.

Cilj projekta “Zaštita prirodnog nasljeđa Vitoroga” je povezivanje stručnjaka i mladih istraživača iz BiH, kako bi zajedničkim radom doprinjeli istraživanju i zaštiti ovog vrijednog prirodnog područja. Projekat je realizovan u okviru USAID-ovog programa Snaga lokalnog, uz podršku Mreže za izgradnju mira i Udruženja građana „Fojničani“ iz Maglaja. Kroz slične projekte širom BiH, stručnjaci nastoje zaštititi što veće površine prirode, suočeni sa sve većim pritiscima rudarske industrije i eksploatacije resursa.

Dejan Rakita/GERILA

The post Istraživački kamp u Peckoj otkriva bogatstvo biodiverziteta planine Vitorog (FOTO) first appeared on Gerila.info.

Piše: Dejan Rakita

Iščekujući ANP, MAP, novog mandatara Savjeta ministara BiH, Zvezdin revanš protiv Jang Bojsa, promakle su nam mnogo bitnije vijesti. Bile su prisutne, ali više na društvenim mrežama. Ramišljali smo o njima minut-dva i onda bespovratno nastavili skrolovati dalje na svojim smartfonima.

Dva naizgled nepovezana teksta mogla bi imati zabrinjavajući fatalan epilog za planetu, a i po naš “tamni vilajet”.

1. “Prašume su najvredniji ekosistem na svijetu. Sada kada je naša planeteta pogođena nezapamćenim požarima u kojima su stradale i još uvijek stradavaju Amazon i Sibir važno je probuditi svijest i podsjetiti ljude koji je značaj prašuma za sve nas.”
2. “Na prostoru Srednjobosanskog kantona u poslednje vrijeme niču brojne mini hidrocentrale. Često uzrokuju ekološke probleme. To potvrđuje i primjer pomora ribe u rijeci Lašvi u naselju Kaonik u Busovači. Kantonalna inspekcija je utvrdila da je uzrok pomora pražnjenje akumulacije na brani mini hidrocentrale.”

Amazon i dolina rijeke Lašve nije nešto što možemo staviti u isti koš. Pa ipak jedno im je zajedničko. Ljudski nemar i bahatost.

“Prokletinja”, rekli bi stariji i mudriji od nas.

Živjeti sa prirodom se može. Dokaz su Austrija i Švajcarska koje savršeno balansiraju između savremenih ljudskih potreba sa jedne, i zaštite životne sredine sa druge strane.

Uništavanje i rušenje zarad interesa pojedinaca, a na štetu generacija koje ovdje žive i koji će tek živjeti, imamo priliku vidjeti ovdje kod nas.

Građani Republike Srpske dali su u prethodnim godinama desetine miliona maraka vlasnicima mini hidroelektrana po osnovu naknade za obnovljive izvore energije. Korist koju je Srpska, odnosno njeni građani, imala je minorna.

U proteklih 12 godina u Srpskoj je potpisano 138 ugovora o koncesiji za izgradnju malih hidroelektrana, od kojh je na snazi trenutno 96. Na kraju prošle godine u komercijalni rad su bile puštene 24 male hidroelektrane, dok su još tri u probnom radu.

Iako sam porijeklom iz Janja, nikad zapravo nisam obišao kompletne Janjske otoke, taj biser prirode, sve do neki dan. Priroda koja se temo može vidjeti zaista ostavlja bez daha. Šipovo kao opština nikad nije znala, a ne zna ni sada da koristi blaga koja joj je majka priroda ostavila u amanet. Tako ispred zgrade opštine Šipovo imate spomenik piti (?!), a taj isti delikates nemate gdje da kupite u samoj opštini. Toliko o sprovođenju naznake jedne potencijalno dobre zamisli u djelo.

Ipak, ova opština je najpoznatija zapravo po svojoj prirodi, rijekama Janj i Pliva, prirodnom rezervatu Janjske otoke ali i Janjskoj prašumi.

Strogi prirodni rezervat „Prašuma Janj“ stavljena je pod zaštitu 2012. godine s ciljem očuvanja netaknutih, očuvanih i jedinstvenih šumskih eko-sistema. Izvor rijeke Plive na području opštine Šipovo jedan je od tri najveća izvora pitke vode u Evropi. Pliva je u Šipovu pristupačna i toliko čista da se može piti najvećim dijelom toka, a ribari i mnogi turisti smatraju je jednom od najljepših evropskih rijeka. Koliko poštujemo to prirodno bogatstvo imali smo se prilike upoznati već preko portala Gerila.info, a ovo su trenutne fotografije te famozne elektrane koja još nije puštena u pogon. Što ne sprječava vlasnike MHE “Glavica” da i dalje uništavaju Plivu i od nje prave Miljacku sa kaskadama i kamenom obalom, gdje kaskadama i kamenoj obali mjesto nije.

Elem, Narodna skupština Republike Srpske je izglasala Zoning plan Janjske otoke koji predviđa izgradnju male hidrocentrale koja će biti bar četiri puta snažnija od MHE Glavica na Plivi. Time će biti uništeni vodopad pod Sokolinom i vodopad kod Bukve, ujedno dva najveća vodopada na ovom lokalitetu. Niko od poslanika NSRS nije glasao protiv.

Iako Zoning plan garantuje da će sve biti učinjeno u skladu sa standardima struke, ali i strogom pridržavanju svih definisanih mjera zaštite kako Zonig planom, tako i drugom dokumentacijom nemamo pravo na optimizam.

Pogotovo ne nakon Lašve i Plive.

Moj vodič, inače prirodnjak, mi reče da do proljeća kada se očekuje početak izgradnje MHE “Janjske otoke” dođem još koji put i uživam i fotografišem ove nevjerovatne prizore.

Uskoro ćeš, veli moj domaćin, ovdje da slikaš bagere, šljunak i…

Ljudsku “prokletinju”!

Gerila info

The post Prokletinja! first appeared on Gerila.info.

„Desetu godinu zaredom Koalicija za Sanu želi da ukaže da ova rijeka mora da se zaštiti uzimajući u obzir njene prirodne i ambijentalne vrijednosti. Uprkos izgrađenoj hidroelektrani «Medna» i ove godine se skupilo više od stotinu ljubitelja prirode i rijeke Sane koji šalju jasnu poruku da se njeni izvori, ponor Mračaj i kanjon ispod Prizren Grada zaštite i da se sa rijekom Sanom počne upravljati na održiv način“, izjavio je Goran Krivić, koordinator Koalicije za Sanu.

Inicijativu za zaštitu izvorišta rijeke Sane zajedno sa ponorom Mračaj i kanjonom ispod Prizren Grada, u ime Koalicije za Sanu, podnio je Centar za životnu sredinu.

«Inicijativa je od resornog ministarstva prihvaćena i očekujemo pokretanje procedure zaštite u toku ove godine. Žao nam je što nije bilo razumijevanja i spremnosti vlasti da se Sana zaštiti prije izgradnje hidroelektrane Medna, ali mi od Sane svakako nismo odustali“, istakla je Jelena Ivanić iz Centra za životnu sredinu.

Učesnicima izleta juče je predstavljena i inicijativa „Solarna Pecka“ koju su zajedno pokrenuli Centar za životnu sredinu i Centar za posjetoce Pecka, a uključena je i ‘Koalicija za Sanu’, koja dugo radi na zaštiti ovog područja. U okviru ove inicijative se pokreće online crowfunding kampanja za prikupljanje sredstava potrebnih za ugradnju sistema solarnih panela i kolektora na krov objekta Centra za posjetioce Pecka. Solarna energija je alternativa koju koalicija za Sanu zagovara kroz svoju kampanju protiv izgradnje hidroelektrana na rijeci Sani.

„Solarna Pecka je upravo primjer koji želimo da vidimo duž rijeke Sane i duž ostalih rijeka“, istakao je Goran Krivić.

Koalicija za Sanu je osnovana 2009. godine i čine je 23 udruženja ljubitelja prirode i sporta koji kroz Koaliciju već deset godina rade na tome da se gornji tok rijeke Sane stavi pod zaštitu

Uprkos dugogodišnjoj borbi Koalicije za Sanu da se zaustavi uništavanje rijeke Sane, investitor “LSB Elektrane” iz Banjaluke pod okriljem “Interenergo” d.o.o. Ljubljana,  vlasništva austrijsko-njemačke kompanije Kelag International, izgradio je hidroelektranu “Medna” u neposrednoj blizini izvora ove rijeke.

Studijskom analizom ekonomske opravdnosti dokazano je da projekti kao što je MHE „Medna“, koja je izgrađena samo 450 m od izvora rijeke Sane, nisu ekonomski isplativi po stanovništvo i državu, već samo za pojedinca.

Putem inicijative za zaštitu izvorišta rijeke Sane zajedno sa ponorom Mračaj i kanjona rijeke Sane ispod Prizren Grada, Koalicija želi da podrži i promoviše razvijanje na osnovama turizma i sporta na vodi. Mještani opština Ribnik i Mrkonjić Grad tako mogu imati realnu dobit, a priroda i pitka voda očuvaće se za generacije koje dolaze.

The post Stotinu učesnika izleta za zaštitu Sane poslalo apel za zaštitu ove rijeke first appeared on Gerila.info.