Vršilac dužnosti predsjednika SDS-a Jovica Radulović najavio je da će Glavni odbor stranke, koji zasjeda u srijedu, 17. decembra u Banjaluci, odlučivati o terminu vanrednih unutarstranačkih izbora za predsjednika SDS-a.

Novi lider biće izabran na period od godinu dana, dok će redovni izbori za predsjednika stranke uslijediti nakon Opštih izbora 2026. godine.

Radulović je istovremeno potvrdio da Branko Blanuša ima podršku stranke da bude kandidat SDS-a za predsjednika Republike Srpske na izborima 2026, uz napomenu da će se o kandidatima za druge inokosne funkcije razgovarati i unutar opozicionog bloka.

Ipak, fokus SDS-a trenutno nije unutarstranačka dinamika, već izborni proces koji, kako tvrde, već godinama prati isti obrazac – krađe koje se sankcionišu rijetko ili nikako. Prema podacima kojima raspolaže stranka, CIK je do sada utvrdio da je više od 2.300 lica glasalo bez važećih identifikacionih dokumenata, što SDS smatra dovoljnim razlogom za poništavanje izbora u spornim sredinama.

„Mi ne tvrdimo da su ti glasovi automatski išli u korist Branka Blanuše ili bilo koga drugog. Tražimo da se utvrdi da li su ti ljudi uopšte glasali i ko im je to omogućio bez dokumenata“, rekao je Radulović, pozivajući pravosuđe da se konačno uključi u proces i ispita odgovornost svih uključenih.

Potpredsjednik SDS-a Želimir Nešković iznio je detaljan opis, kako tvrdi, najčešćih oblika izborne krađe, s posebnim fokusom na grad Doboj. Prema njegovim riječima, tamo je djelovala organizovana grupa od 30 do 50 ljudi koja je obilazila biračka mjesta i glasala u ime drugih osoba, koristeći tuđe lične karte, uz asistenciju pojedinih članova biračkih odbora.

„Ukoliko član biračkog odbora ne pristane, onda se ‘lomi’ – nuđenjem novca ili pritiskom, uklanjanjem iz prostorije u kojoj se broje glasovi. Kada završe na jednom mjestu, idu dalje. U Doboju postoji 106 biračkih mjesta i oni, prema našim saznanjima, obiđu i do 60. To može rezultovati sa oko 3.000 ili više spornih glasova“, tvrdi Nešković.

Kao dodatne mehanizme manipulacije naveo je namjerno činjenje listića nevažećim, tako što se na listićima na kojima je zaokružen Branko Blanuša naknadno dopisuju ili zaokružuju druga imena, kao i prebacivanje listića sa jedne gomile na drugu tokom brojanja glasova.

Slična iskustva iznio je i predsjednik Gradskog odbora SDS-a u Doboju Stefan Gavrić, koji tvrdi da je lično svjedočio pokušaju da se 40 glasova prepiše sa Blanuše na Sinišu Karana.

„Doboj je sinonim izborne krađe. Gradska izborna komisija u Doboju je pod kontrolom SNSD-a i to se mora ispitati“, rekao je Gavrić, dodajući da postoje informacije o pokušajima potkupljivanja članova biračkih odbora iznosima od nekoliko hiljada maraka.

Iz SDS-a priznaju da na oko 60 odsto biračkih mjesta nisu imali svoje članove biračkih odbora, ali insistiraju da to ne smije biti izgovor da se sporna mjesta ne provjere.

Istovremeno poručuju da ne isključuju mogućnost da je neko i iz njihovih redova eventualno učestvovao u nezakonitim radnjama.

„Ako je neko naš uzeo novac – i on treba da odgovara“, poručio je Gavrić.

Radulović je dodatno problematizovao i zvanične podatke o izlaznosti, tvrdeći da birački spiskovi nisu ažurirani i da je stvarna izlaznost znatno veća od one koja se javno saopštava. Kao primjer naveo je Modriču, gdje je, prema njegovim riječima, glasalo više od 55 odsto građana koji zaista žive u toj opštini.

SDS poručuje da su svi pravni koraci pripremljeni i da čekaju objavu preliminarnih rezultata CIK-a kako bi formalno podnijeli dokaze koje imaju. Ukoliko institucije ponovo ostanu nijeme, ne isključuju ni radikalnije oblike političkog pritiska.

„Ovo nije prvi put. I 2020. smo dokazali da je u Doboju ukradeno 17.000 glasova, izbori su ponovljeni, ali pravosuđe nije reagovalo. Ako se isto ponovi i sada, onda je jasno da problem nije u dokazima, nego u sistemu“, poručio je Nešković.

Dejan Rakita / GERILA

The post SDS traži poništavanje izbora u četiri grada: Optužbe za organizovanu krađu, krađu identiteta i prekrajanje volje birača first appeared on Gerila.info.

TI BiH je terenskim snimanjem evidentirao 437 promotivnih plakata na lokacijama predviđenim za plaćeno oglašavanje, čija se ukupna vrijednost za 15 dana kampanje procjenjuje na 297.000 KM. Karanova kampanja imala je dva i po puta više takvih oglasa. Paralelno, samo u prvih 11 dana kampanje, predizborni skupovi su procijenjeni na dodatnih 407.000 KM, pri čemu je SNSD potrošio najviše – uglavnom zahvaljujući velikim skupovima i skupim restoranskim uslugama.

Medijska slika pokazuje još dublju neravnotežu. Prema monitoringu koji je radio TI BiH, Karanova kampanja u televizijskim programima koštala je više od 80.000 KM, dok SDS nije imao nijedan plaćeni spot na televizijama koje su analizirane. Na portalima i društvenim mrežama pojavili su se brojni promotivni sadržaji koji nisu označeni kao plaćeni, ali su ih, po karakteru i narativu, analitičari jasno prepoznali kao dio političkog marketinga.

Kampanja na platformama kompanije Meta bila je neuporedivo skromnija nego u ciklusima redovnih izbora. SNSD skoro da nije koristio Facebook i Instagram oglase preko zvaničnih stranica, što ukazuje da su ključni resursi preusmjereni na tradicionalnije oblike promocije i na medije pod državnim uticajem.

I dok stranke, prema zakonu, moraju objaviti promete sa posebnog računa za kampanju, TI BiH upozorava da je nadzor gotovo simboličan. Novi zakon u RS više ne predviđa finansiranje stranaka iz budžeta, pa će biti posebno važno utvrditi odakle stranke pokrivaju stotine hiljada maraka izborne potrošnje. Već su zabilježene značajne razlike između prijavljenih i stvarnih troškova: na prošlim lokalnim izborima stranke su ukupno prijavile 2,6 miliona KM manje, a samo SNSD nije prijavio troškove predizbornih skupova u iznosu od oko 1 milion KM.

Medijska dominacija SNSD-a bila je najvidljivija na RTRS-u, koji je u 11 dana kampanje Karana prikazao 57 puta, kroz ukupno 2 sata i 20 minuta programa. Branku Blanuši pripalo je svega 20 sekundi, u vidu dvije kratke izjave. Kako Izborni zakon zabranjuje promociju kandidata u informativnim emisijama, Karan je prikazivan kao ministar i „profesor ustavnog prava“, dok Blanuša, koji nema javnu funkciju, nije imao mogućnost da se pojavi u okviru institucionalnih aktivnosti.

Ipak, najveću količinu prostora nije dobio ni jedan ni drugi kandidat – već Milorad Dodik, koji se u 11 dana kampanje pojavio čak 66 puta, u trajanju od 1 sat i 45 minuta programa. Iako bez ikakve funkcije, njegovi događaji – posjete lokalnim zajednicama, označavanje početka radova, posjete preduzećima – prikazivani su kao aktivnosti od institucionalnog značaja, uz prisustvo Karana. Time se u potpunosti briše granica između funkcije i kampanje, iako je zloupotreba javne pozicije za političku promociju izričito zabranjena zakonom.

RTRS je u cijelom periodu kampanje za SNSD-ove funkcionere izdvojio gotovo 11 sati programa, dok su funkcioneri SDS-a ukupno bili prisutni samo 7 minuta i 24 sekunde.

TI BiH je istovremeno dokumentovao 154 slučaja zloupotrebe javnih resursa tokom predizbornog perioda. Najveći broj odnosi se na otvaranja javnih radova, koja se intenziviraju samo u vrijeme izbora, te na podjele jednokratnih pomoći građanima – što je zakonom strogo zabranjeno. Zbog toga su podnesene prijave protiv načelnika Ugljevika, Stanara i Foče, koji su dijelili novčane pomoći penzionerima, socijalnim kategorijama ili višečlanim porodicama, koristeći javna sredstva za izbornu korist.

TI BiH je do sada podnio devet prijava CIK-u, uključujući dvije za preuranjenu kampanju SNSD-a. CIK je izrekao kazne: 6.000 KM SNSD-u za zloupotrebu djece na skupu u Istočnom Sarajevu i 30.000 KM zbog govora mržnje Milorada Dodika. Prijava protiv ministra finansija Srđana Amidžića, zbog narušavanja integriteta izbornog procesa, odbačena je zbog tehničke okolnosti – izjava je data prije zvanične prijave SNSD-a za učešće na izborima.

Iako je kampanja za prijevremene izbore bila manje intenzivna nego u redovnom ciklusu, TI BiH naglašava da je sankcionisanje zloupotreba javnih resursa od presudne važnosti. Mali broj kazni u prethodnim ciklusima nije promijenio duboko ukorijenjene obrasce ponašanja. Političke strukture i dalje vide javne institucije, budžete i medije kao produžetak stranačke kampanje – a ne kao resurse svih građana.

GERILA

The post Kampanja za prijevremene izbore koštala skoro 800.000 KM: SNSD dominira troškovima, medijskim prostorom i zloupotrebama javnih resursa first appeared on Gerila.info.

“Te bi akcije trebale poboljšati stabilnost BiH i omogućiti partnerstvo sa SAD-om, bazirano na zajedničkim interesima, ekonomskom potencijalu i zajedničkom prosperitetu,” navodi se u pisanom odgovoru portparola State Departmenta.

Ukupno je ukinuto 48 sankcija, i to i za više od 25 preduzeća povezanih s porodicom Dodik, koja su od 2022. bila na listi zbog “koruptivnih aktivnosti i prijetnji teritorijalnoj cjelovitosti BiH”.

Američka administracija pojašnjava da je riječ o odlukama u okviru redovne revizije Kancelarije za kontrolu strane imovine (OFAC) pri Ministarstvu finansija SAD, čiji je cilj “unapređenje američkih ekonomskih, nacionalnih, bezbjednosnih i spoljnopolitičkih ciljeva”.

Potez zvaničnog Vašingtona uslijedio je nakon što je NSRS sredinom oktobra, po hitnom postupku, usvojila set akata kojim prestaje važenje više spornih zakona ranije oborenih pred Ustavnim sudom BiH – od zakona o nepokretnoj imovini i neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH, do akata o VSTS-u RS i izmjena Krivičnog zakonika. Time je formalno povučen kurs koji je međunarodna zajednica označavala kao antiustavan, i na koji su bile vezane američke restrikcije uvedene od 2022. godine.

Istovremeno, politički kontekst ostaje napet jer je “u igri” i dalje mnogo nepoznatih u komplikovanoj bosanskohercegovačkoj političkoj, ali i društvenoj realnosti.

Sud BiH je Dodika pravosnažno osudio na godinu dana zatvora uz šestogodišnju zabranu obavljanja javne funkcije zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika Kristijana Šmita, nakon čega mu je kazna zatvora zamijenjena novčanom. Centralna izborna komisija BiH proglasila je prestanak njegovog mandata predsjednika RS, a za vršiteljicu dužnosti imenovana je Ana Trišić-Babić. Prijevremeni izbori za predsjednika RS zakazani su za 23. novembar.

Reakcije su podijeljene. Vlasti u Srpskoj poteze američke administracije tumače kao “pobjeda nad pritiscima”, dok opozicija u RS, kao i najveći broj političara u Federaciji BiH upozoravaju na “političku trgovinu” i promjenu američke taktike prema Dodiku.

Iz Stejt Departmenta, pak, poručuju da će “nastaviti blisko sarađivati sa političkim akterima širom BiH kako bi se unaprijedili zajednički prioriteti i očuvala stabilnost zemlje”.

U praksi, ukidanje sankcija briše ograničenja za međunarodne finansijske transakcije i poslovanje subjekata koji su godinama bili pod OFAC mjerama, ali i testira koliko će potezi NSRS-a zaista značiti povratak na ustavni okvir i poštivanje presuda najviših sudova i odluka međunarodnih institucija.

Ishod ćemo možda moći naslutiti iz predizborne kampanje Siniše Karana, Dodikovog favorita, a posebno od narednih odluka Vlade RS i aktivnosti koje će se dešavati u Narodnoj skupštini Republike Srpske.

Kad smo kod skupštine, naredna sjednica je zakazana već za naredni utorak, 4.novembra, a na dnevnom redu je, između ostalog, i Prijedlog zakona o predmetima od dragocjenih metala u Republici Srpskoj.

Slučajnost?

GERILA

The post Amerika ukinula sankcije Dodiku: Nagrada za “konstruktivne odluke”, političke ili neke druge vrste trgovine? first appeared on Gerila.info.

„Mi ćemo to predložiti koalicionim partnerima i naš prijedlog biće ministar Siniša Karan. Treba da se dogovorimo oko tog“, poručio je Dodik, za RTRS tokom boravka u ruskom Sočiju, naglasivši da kampanja treba da bude „usmjerena na našeg kandidata, a ne na protivnike“.

Podsjetimo, prijevremeni izbori su raspisani nakon što je Centralna izborna komisija BiH oduzela mandat Miloradu Dodiku na osnovu pravosnažne presude Suda BiH. Narodna skupština RS je 24. septembra revidirala raniji zaključak o bojkotu i ostavila strankama sa sjedištem u Srpskoj da samostalno odluče o učešću – politički zaokret koji je otvorio prostor za trku u kojoj će SNSD nastupiti s Karanom.

Iz CIK-a je potvrđeno da su prijave političkih subjekata i nezavisnih kandidata zatvorene te slijedi provjera i ovjera onih koji ispune zakonske uslove. Među prijavljenima su SNSD, SDS, Lista za pravdu i red, Ekološka partija i Savez za novu politiku, a kao nezavisni kandidati Slavko Dragičević i Igor Gašević.

SDS je ranije predstavio svog kandidata – profesora Elektrotehničkog fakulteta u Banjaluci Branka Blanušu – i pozvao ostatak opozicije da stane iza njega.

Kako sada stoje stvari, ključ kampanje vodiće se između SNSD-ovog institucionalnog kontinuiteta kroz Karana i opozicionog pokušaja objedinjavanja glasova oko Blanuše. Hoće li koalicioni partneri SNSD-a formalno potvrditi Karanovu kandidaturu i kako će CIK ocijeniti sve prijave – prve odgovore daće naredni dani, nakon što komisija završi provjere i ovjere.

GERILA

The post Dodik iz Sočija potvrdio: SNSD za predsjednika RS kandiduje Sinišu Karana first appeared on Gerila.info.

„Učiniću sve da naš kandidat ostvari najbolji rezultat do sada… Nisam rođen da budem doživotni predsjednik“, rekao je Dodik, uobičajeno vežući predstojeću trku za „političku borbu protiv Kristijana Šmita i političkog Sarajeva“.

U istom tonu, Dodik je pozvao stranačke odbore na „punu mobilizaciju protiv dvolične opozicije“ i dodao da će referendum biti održan, uz poruku biračima da na postavljeno pitanje odgovore „ne“.

I dok SNSD tempira trenutak za objavu imena, Dodik naglašava da je „odluka bila laka“: „Ne smijemo dozvoliti da oni koji su se prijavili prije nas na izbore izađu bez nas.“

Od „nema izbora“ do prijava kandidata

Današnji SNSD-ov zaokret nadovezuje se na prekjučerašnji manevar u Narodnoj skupštini RS: parlamentarna većina 24. septembra izmijenila je vlastite zaključke od 22. avgusta i poručila da partije sa sjedištem u Srpskoj „samostalno odlučuju“ o učešću na prijevremenim izborima. Time je praktično poništen politički moratorij koji je vladajuća koalicija sama nametnula prije mjesec dana.

Podsjetimo, Centralna izborna komisija BiH raspisala je prijevremene izbore za 23. novembar nakon što je CIK Dodiku oduzeo mandat – uslijed pravosnažne presude kojom je osuđen na godinu zatvora i šest godina zabrane obavljanja javne funkcije zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika Kristijana Šmita. Izborni rokovi teku: prijave političkih subjekata zatvaraju se 29. septembra, koalicije 6–7. oktobra, a kandidati za predsjednika podnose se od 10. do 14. oktobra do 16 sati.

Dodik je najavio i novu posebnu sjednicu NSRS na kojoj bi bio imenovan vršilac dužnosti predsjednika RS.

„To će biti u narednim danima kako bismo do tih izbora… imali funkcionalnost“, kazao je, ostavljajući otvorenom i političku tezu da „možda izbori i neće biti održani“, iako se SNSD u međuvremenu prijavljuje i sprema kampanju.

Opozicija u defanzivi ili na okupu?

S druge strane, opozicija konsoliduje redove. SDS je juče potvrdio da izlazi na izbore s profesorom Elektrotehničkog fakulteta u Banjaluci Brankom Blanušom kao zajedničkim kandidatom stranke.

„Čast, obaveza i odgovornost je biti kandidat SDS-a“, rekao je Blanuša, poručivši da očekuje podršku svih opozicionih aktera. Vršilac dužnosti predsjednika SDS-a Jovica Radulović pozvao je PDP, Listu za pravdu i red, Narodni front i Nezavisni pokret Igora Radojičića da u narednih deset dana javno stanu iza Blanuše. PDP, međutim, i dalje signalizira da ne planira učešće.

Dodik je SDS-ov izbor dočekao oštrim tonom: „SDS je kandidovao profesora jer su se svi njihovi istaknutiji članovi plašili poraza.“

Međutim, i pored retorike, politička slika je jasna: nakon što je vlast otvorila vrata takmičenju, izborna utakmica se de facto vraća u institucionalni okvir – i to tempom koji je, donedavno, vladajuća većina osporavala.

Šta slijedi

Do zatvaranja rokova za kandidature, ključna pitanja ostaju: hoće li SNSD dogovoriti jedinstveno ime s partnerima i pritom zadržati inicijativu u kampanji koja, kako kaže Dodik, „treba da bude o našoj ponudi, a ne o protivniku“, zatim – da li će opozicija uspjeti da oko Blanuše izgradi prepoznatljiv, zajednički front.

Paralelno, najava imenovanja v.d. predsjednika Republike Srpske otvara novu političko-pravnu epizodu u kojoj će se balansirati između „funkcionalnosti“ institucija i premošćavanja odluke CIK-a.

Izvjesno je jedino da će nakon mjesec dana političkih ultimatuma o bojkotu, NSRS-ovim preokretom i SNSD-ovim ulaskom u trku, 23. novembar postati (još jedan) datum oko kojeg će se mjeriti snaga narativa, mašinerija na terenu i sposobnost da se biračima ponudi više od pukog revanšizma.

Dejan Rakita / GERILA

The post SNSD potvrđuje izlazak na prijevremene izbore. Dodik: “Ime kandidata poslije konsultacija” first appeared on Gerila.info.

„Nisam političar u klasičnom smislu, ali hoću da pokažem da su prave patriote građani – mladi kojima treba dati optimizam i šansu, ljudi koji rade i stvaraju, naši borci i penzioneri kojima se mora obezbijediti dostojniji život“, dodao je Blanuša, naglasivši da mu je kampanja „priča običnog građanina o tome kako Srpska treba da funkcioniše“.

Kandidaturu je formalno predložio Gradski odbor SDS-a Banjaluka, a stranački vrh očekuje da se opozicija okupi oko jednog imena.

„Dugogodišnji je član SDS-a i u ovom trenutku najbolji kandidat“, rekao je v.d. predsjednika SDS-a Jovica Radulović, pozivajući PDP, Listu za pravdu i red, Narodni front i Nezavisni pokret Igora Radojičića da u narednih deset dana daju otvorenu podršku.

„Očekujem prijeko potrebno jedinstvo“, poručio je.

Blanuša (rođen 1969. u Banjaluci) doktor je elektrotehničkih nauka, bivši dekan ETF-a, član međunarodnih stručnih udruženja (IEEE PELS, IAS, IES), recenzent i urednik u više naučnih časopisa. U SDS je prešao 2013. iz Srpske napredne stranke (bio predsjednik gradskog odbora), a 2018. bio je kandidat SDS-a za Parlamentarnu skupštinu BiH.

Prijevremene izbore za predsjednika RS raspisala je Centralna izborna komisija BiH za 23. novembar, a rokovi za prijave političkih subjekata i kandidata teku od 25. septembra. SDS je danas potvrdio izlazak na izbore i najavio kampanju koja, kako ističu, treba da „sabere opozicioni glas i vrati osjećaj smisla institucijama“.

GERILA

The post „Čast, obaveza i odgovornost“: Profesor Branko Blanuša kandidat SDS-a za predsjednika RS (VIDEO) first appeared on Gerila.info.

Narodna skupština RS raspravlja o odluci CIK-a BiH da 23. novembra organizuje prijevremene izbore za predsjednika RS, nakon što je Centralna izborna komisija oduzela mandat Miloradu Dodiku. U odnosu na zaključke iz avgusta — kojima je NSRS tražila da nijedna stranka ne učestvuje — današnja rasprava označava obrt.

Šef kluba SNSD-a Srđan Mazalica poručio je da je “više stranaka najavilo kandidature uprkos zaključcima” te da bi to “dovelo u krizu funkcionisanje institucija”, pa je, kako kaže, cilj većine “zaštita interesa RS”, čak i ako to znači promjenu stava.

“Ako prihvatimo izbore, to će biti zato što smo mi tako odlučili, a ne CIK”, rekao je Mazalica.

Mazalica tvrdi da su opozicione stranke iz RS-a, najavom kandidatura za predsjednika, prekršile zaključke koje je ranije usvojila NSRS i time otvorile put institucionalnoj krizi. Kaže da su zaključci važili za sve, da se očekivalo poštovanje većinske odluke i od onih koji nisu glasali za nju, te da je opozicija svojim potezom legitimisala odluke Kristijana Šmita i presudu Dodiku.

„Opozicija je direktno ovo srušila, priznala Šmita i njegove zakone te osudila predsjednika Republike Srpske”, rekao je Mazalica u uvodnom izlaganju.

Predsjednik NSRS Nenad Stevandić naglasio je da Ujedinjena Srpska neće imati kandidata i poručio da SNSD “korektno traži da se Skupština odredi”.

Premijer Savo Minić upozorio je na “kosovski scenario” ako opozicija sama izađe na birališta: “Pričamo o tome da predsjednika Srpske ne izabere 15 biračkih mjesta.”

Opozicija uzvraća da vlast sada poništava sopstvene odluke.

Šef kluba SDS-a Ognjen Bodiroga podsjetio je da je upravo većina zahtijevala bojkot i zabranila institucijama RS bilo kakvu pripremu izbora: “Sad to izbacujete i optužujete nas za ‘rušenje jedinstva’.”

Igor Crnadak (PDP) ocijenio je sjednicu kao “početak kampanje SNSD-a za prijevremene izbore”.

“Mučno je slušati sve što vlast priča; ponašaju se kao nastavnik prema đacima, a ova sjednica služi kao start SNSD-ove kampanje za prijevremene izbore. Svako od nas ima pravo da kaže da li je nešto dobro ili loše i da ima svoje mišljenje. Nastavljate politiku sukoba, podjela našeg naroda i sukoba sa čitavim svijetom“, rekao je Crnadak.

“Potrebno je bilo samo da prođe nekoliko sedmica pa da režim ponovo klekne i kapitulira, pogazi odluke i Zaključke koje su predložili i usvojili prije dvadesetak dana, podviju rep i ponovo zakažu Posebnu sjednicu Narodne skupštine Republike Srpske”, rekao je Nebojša Vukanović, lider Liste za pravdu i red.

Boris Pašalić (SNSD) optužio je opoziciju da već “sprema kancelarije” novom predsjedniku u Bijeljini i Istočnoj Ilidži — tvrdnja koju opozicija naziva spinom.

Ministar unutrašnjih poslova Željko Budimir tvrdi da su “izmjenama zakona ozakonjeni pritisci na RS” i poziva na “odgovornost”.

“Inkriminisanjem krivičnog djela rušenje ustavnog poretka krenuće tihi egzodus Srba sa ovog prostora, zbog čega molim narodne poslanike za odgovornost danas. Znam da postoje problemi u SDS-u. Nemojte pominjati imena kao što je Nikola Poplašen. Pozovite profesora Poplašena, moga prijatelja i pitajte ga šta on misli o ovoj situaciji”, rekao je Budimir.

U praktičnom dijelu, satnica CIK-a već teče: izborni rokovi startaju 25. septembra, prijave političkih subjekata traju do 29. septembra, koalicije se prijavljuju u periodu 6–7. oktobra, a imena kandidata za predsjednika podnose se 10–14. oktobra do 16 sati.

Budžet za izbore procijenjen je na 6,4 miliona KM, od čega 5 miliona za biračke odbore.

Podsjetimo, 22. augusta ove godine NSRS je izmijenila Zakon o referendumu kako bi formirala posebnu komisiju i raspisala referendum za 25. oktobar o (ne)prihvatanju odluka Kristijana Šmita, presude Suda BiH protiv Milorada Dodika i odluke CIK-a o oduzimanju njegovog mandata.

Usvojeni zaključci tada su odbacili „svaki vid kolonijalne uprave“, proglasili neprihvatljivim visokog predstavnika, Sud BiH i CIK, pozvali da Dodik nastavi obavljati funkciju „u punom kapacitetu“ i izričito tražili da se na prijevremene izbore ne ide.

Kolegijum je zadužen da pripremi „Rezoluciju o samoupravljanju/samoopredjeljenju“, a Skupština je istog dana prihvatila ostavku premijera Radovana Viškovića — čime je RS u tom trenutku, formalno, ostala i bez predsjednika (nakon odluke CIK-a) i bez predsjednika Vlade.

GERILA

The post Od “nema izbora” do “vidimo se na biralištima”: SNSD-ova većina okrenula stav za 180°, termin 23. novembar first appeared on Gerila.info.

Prema saznanjima našeg portala, ovo se krije iza prijedloga da se postigne konsenzus svih srpskih partija o jednom kandidatu. Na jučerašnjoj sjednici Predsjedništva PDP-a, navedeno je da ova stranka zadržava stav da ne treba učestvovati na izborima za predsjednika RS.

Draško Stanivuković, predsjednik PDP izjavio je medijima da u slučaju da se prijevremeni izbori ne budu mogli izbjeći da bi se trebao naći zajednički kandidat svih parlamentarnih stranaka.

“To može biti čovjek iz akademske zajednice koji ima kredibilitet. On bi se obvezao da održi političku situaciju stabilnom. Mi smatramo da bi to u ovoj situaciji bio najbolji mogući odgovor”, naveo je Stanivuković.

Iako Stanivuković nije naveo koga će to njegova stranka presložiti, već se uveliko vode pregovori da to bude Vitomir Popović, bivši potpredsjednik Vlade RS.

Popović je kao dio delegacije PDP-a i Draška Stanivukovića došao i na posebnu sjednicu NSRS na kojoj se raspravljalo o novom Ustavu Republike Srpske.

Na sjednici na kojoj je formirana Radna grupa za izradu novog Ustava, Vitomir Popović je izabran za predsjednika te grupe.

Popović je, prema riječima jednog člana Predsjedništva PDP prihvatljiv izbor i za predstavnike vladajuće koalicije, s obzirom da je bio uključen i u nekoliko arbitržnih postupaka, u ime Republike Srpske.

Neposredno nakon rata bio je i sudija u Ustavnom sudu BiH.

Popović je bio i član pravnog tima Bosne i Hercegovine u postupku protiv Republike Hrvatske u vezi sa izgradnjom odlagališta nuklearnog otpada na Trgovskoj gori, u blizini granice sa BiH.

GERILA

The post Vitomir Popović kandidat PDP-a za predsjednika RS? first appeared on Gerila.info.

Dodik ima pravo žalbe Apelacionom odjeljenju Suda BiH, a po okončanju žalbenog postupka, odluka CIK-a će postati pravosnažna. CIK je najavio da će u zakonskom roku od 90 dana raspisati prijevremene izbore za predsjednika RS.

Dodatnu kontroverzu izazvalo je neemitovanje današnje sjednice CIK-a uživo, iako je ranije najavljeno da će biti prenos na zvaničnom YouTube kanalu. Kako su naveli iz CIK-a, „aparatura im ne radi već nekoliko mjeseci“.

Presuda, pokušaji opstrukcije i pravni manevar

Podsjetimo, Sud BiH je proglasio Dodika krivim jer je od 1. do 9. jula 2023. godine u Banjaluci, svjesno ignorisao odluke visokog predstavnika Kristijana Šmita (kojeg vlasti Srpske ne priznaju), te je, kako je navedeno, nastavio zakonodavni postupak suprotan međunarodnim odlukama koje su privremeno suspendovale primjenu pojedinih zakona iz RS-a.

CIK je prethodno odbio zahtjev Dodikovog pravnog tima da se odluka odgodi do očitovanja Ustavnog suda BiH, a Dodikov advokat Goran Bubić najavio je podnošenje žalbe i traženje privremene mjere.

Vlada RS odbacuje presudu i poziva na “nacionalno jedinstvo”

U međuvremenu, Vlada Republike Srpske je na hitnoj sjednici usvojila osam zaključaka, među kojima je i odbijanje presude Suda BiH. Vlada je ocijenila da je presuda “pravno ništavna, neustavna i politički motivisana”, te pozvala sve političke stranke iz RS da stanu uz Dodika.

SNSD je, pokušavajući zadržati političku kontrolu, pozvao opoziciju da se formira „vlada nacionalnog jedinstva“. Međutim, reakcije opozicije su, za sada, više nego hladne.

Jedini bez jasnog stava zasad je predsjednik PDP-a Draško Stanivuković, a odluka te stranke očekuje se nakon sjednice Predsjedništva PDP-a zakazane za sutra.

Takođe se najavljuje i sazivanje vanredne sjednice Narodne skupštine RS, gdje se očekuje dodatna politička reakcija na cijeli slučaj.

„Važi Gavrilov princip“

Posebnu pažnju izazvala je izjava Ognjena Tadića, Dodikovog savjetnika, koji je na platformi X objavio:

„Svi koji u BiH tjeraju mak na konac i traže mane svakoj politici Republike Srpske treba da znaju da stanje u BiH nije normalno i da u ovakvoj BiH važi samo jedan princip – Gavrilov princip.

Princip po kome je jedino važno pobijediti i nadvladati stranog uzurpatora.“

Karijera Milorada Dodika

Milorad Dodik je u politički život ušao krajem 1980-ih kao član Saveza komunista, a kasnije i Reformske stranke Ante Markovića. SNSD je osnovao 1996. godine. Bio je više puta poslanik u NSRS, a funkciju premijera RS obavljao je u dva navrata – od 1998. do 2001. i od 2006. do 2010. godine.

Tri puta je bio predsjednik Republike Srpske – od 2010. do 2018. i ponovo od 2022. godine, dok je od 2018. do 2022. bio srpski član Predsjedništva BiH.

U narednim danima očekuje se žalbeni proces, mogući pravni manevri, kao i politički potresi unutar Republike Srpske ali i BiH, uključujući pitanje raspisivanja izbora i buduće podrške Dodiku unutar entitetske vlasti.

GERILA

The post CIK oduzeo mandat Dodiku! Slijede žalbe, najavljeni vanredni izbori, vlast u RS odbacuje presudu first appeared on Gerila.info.