Ovim je Opštinska izborna komisija u Višegradu (OIK) izmijenila svoju prvobitnu odluku da na osnovu prijave TI BiH, koja je sadržavala snimak u kojem Nešić obećava zapošljavanje u sigurnosnim agencijama, obustavi postupak, zbog, kako su tada tvrdili, manjka dokaza. Naime, Centralna izborna komisija je uvažila žalbu TI BiH, te naredila ponovno odlučivanje, nakon čega je OIK utvrdila da je ministar, odnosno njegova stranka, ipak kršila zakon.

Podsjetimo, Transparency International u BiH (TI BiH) je u anonimnoj prijavi dobio snimak sa predizbornog skupa u Višegradu, na kom se Nenad Nešić obratio okupljenim građanima pozivajući ih da donesu „dobar rezultat“ odnosno pobjedu na izborima, a da sa „kolegama iz Savjeta ministara“ ima svojevrsni dogovor oko broja ljudi koje on može „pogurati“ na nekom od konkursa za posao koji su se u tom periodu objavljivali u različitim institucijama i agencijama na nivou BiH.

„Ne znam da li ste vidjeli, prije nekoliko dana je raspisan konkurs za Graničnu policiju, vičite ako imate nekoga da se prijavi, da konkuriše, ja ću pomoći. Ja ću dogovoriti sa svojim kolegama u Savjetu ministara da Višegrad dobije određeni broj ljudi koji će raditi u Graničnoj policiji. Takođe, ima konkurs u SIPA-i, ima konkurs u DKPT. Pričamo o bezbjednosnim agencijama gdje ja mogu da uskočim na neki način“ naveo je Nešić, ističući kako ne pravi razliku između članova i aktivista SNSD-a i DNS-a.

TI BIH je ovaj slučaj, zajedno sa audio snimkom, prijavio Centralnoj izbornoj komisiji BiH kao evidentan primjer kršenja Izbornog zakona kroz obećavanje novčane ili druge materijalne koristi, što je proslijeđeno OIK Višegrad na postupanje, koja je prvobitno odlučila da ne postoje dokazi da je snimak nastao upravo u toku predizborne kampanje.

Na ovu odluku je TI BiH uložio žalbu što je CIK BiH uvažio nakon čega je OIK Višegrad, u ponovnom razmatranju promijenio svoju odluku te zaključio da je Nenad Nešić prekršio odredbe Izbornog zakona BiH koji određuje da je zabranjeno obećavati novčane nagrade ili druge materijalne koristi s ciljem dobijanja podrške birača ili prijetnje pristalicama drugih političkih stranaka, koalicija, listi nezavisnih kandidata i nezavisnih kandidata. Zbog indicija na elemente nekoliko krivičnih djela, upućene su prijave nadležnim tužilaštvima, od kojih se Tužilaštvo Bosne i Hercegovine oglasilo nenadležnim i proslijedilo informacije Okružnom javnom tužilaštvu u Istočnom Sarajevu.

Transparency International u BiH je tokom kampanje za Lokalne izbore uputio više od 147 prijava nadležnim organima zbog različitih izbornih nepravilnosti ali su izrečene kazne najčešće bile povezane s preuranjenom kampanjom, dok su ozbiljniji slučajevi zloupotrebe javnih resursa u svrhu političke promocije i pridobijanja glasača često su ostajali nekažnjeni.

Institucije, čak i kada se odluče da kazne slučajeve poput ovog u kom predsjednik stranke i državni ministar nudi poslove u zamjenu za glas, izriču sankcije koje su minimalne, simbolične i nesrazmjerne težini i ozbiljnosti učinjenog prekršaja, čime se ne postiže potrebni odvraćajući efekat kako bi se obeshrabrila buduća zloupotreba javnih resursa, kao što je zapošljavanje u javnim institucijama u zamjenu za glasove i političku podršku.

(transparentno.ba)

The post Ministar Nešić obećavao poslove u državnim institucijama u zamjenu za podršku na izborima, stranka kažnjena sa 3000 KM first appeared on Gerila.info.

Istraga koja je obustavljena protiv bivše uprave Rudnika Kreka Tuzla odnosi se na poslove vrijedne skoro milion KM a koje je bez tendera  ovo rukovodstvo podijelilo firmama Junuzović-Kopex, MHI KOMPANI i Cayenne company.

Transparency International u BiH je podnio krivičnu prijavu zbog ovog slučaja još 2019. godine, jer postoji osnov sumnje da su rukovodioci rudnika izbjegli javno nadmetanje za posao iznajmljivanja rudarske mehanizacije i dodijelili ga ovim firmama sklapanjem čak 149 direktnih sporazuma.

Kako se tada, po Zakonu, za istu stvar putem direktnog sporazuma moglo potrošiti samo do 6.000 KM godišnje,  a potrošeno je oko 950.000 KM, evidentno je da se radilo o otvorenom kršenju zakona u razmjerama koje TI BIH ni prije ni nakon toga nije zabilježio.

Nakon prijave TI BiH, Tužilaštvo TK otvorilo je istragu u ovom predmetu u julu 2022. godine, ali je godinu dana kasnije donijelo naredbu o obustavi istrage zaključivši da u svemu nema obilježja krivičnog djela jer su rukovodioci rudnika “prekršili zakon,” ali je to bilo “u interesu službe”.

Disciplinska prijava protiv tužioca

Ono što je posebno sporno jeste da postupajući tužilac u ovom slučaju godinu dana nije dostavio TI BiH-u tužilačku odluku, koju je bio dužan dostaviti podnosiocu prijave u roku od tri dana. Time je prijaviocu uskratio mogućnost izricanja pritužbe, a još je spornije što je odluka dostavljena tek nakon nekoliko upita i žalbe TI BiH zbog nedostavljanja informacije.

Nakon svega TI BiH je podnio prijavu Uredu disciplinskog tužioca Visokog sudskog i tužilačkog vijeća. TI BiH je i na tužilačku odluku izjavio pritužbu glavnom tužiocu Kantonalnog tužilaštva TK, jer su zanemarene bitne činjenice iz krivične prijave.

Naime, sumnju u okolnosti pod kojima je uprava ovog javnog preduzeća koje se nalazi u teškoj finansijskoj situaciji trošila milionska sredstva na iznajmljivanje mašina od privilegovanih privatnih kompanija iskazao je i Ured za reviziju institucija Federacije BIH.

Osim što su potvrdili navode TI BiH o nezakonitom cijepanju direktnih sporazuma, revizori su sumnjali i da uprava ne radi u interesu preduzeća jer se postavlja pitanje svrhe trošenja milionskih iznosa godišnje na iznajmljivanje tuđih mašina.

Za izvršene usluge samo od Junuzović Kopex (6.311.400 KM) Društvo je moglo nabaviti značajan broj rudarskih mašina koje su tražene tenderskom dokumentacijom, a neophodne su za obavljanje redovne djelatnosti Društva. Imajući u vidu da se Društvo nalazi u veoma teškoj finansijskoj situaciji, s jedne strane, i činjenicu da ima 2.431 zaposlenika i da treba raspolagati vlastitom rudarskom mehanizacijom radi obavljanja redovne djelatnosti, postavlja se pitanje opravdanosti i odgovornosti angažovanja tuđe mehanizacije i radnika, navodi se  u izvještaju ureda za reviziju.

Svoje mašine rashodovali, trošili milione na iznajmljivanje tuđih

Dodatnu sumnju na svrhu ulaganja tolikog novca u tuđu mehanizaciju stavlja Izvještaj Uprave JP „Elektroprivreda BiH“ Sarajevo januara 2021. godine, koji je za predmet imao analizu i utvrđivanje eventualne odgovornosti u RMU „Kreka“ za mašine predviđene za rashodovanje.

Navedeni izvještaj fokus stavlja na činjenicu da su od ukupno šest nabavljenih buldožera renomiranog proizvođača Liebherr čak tri  stavljena van upotrebe odmah po isteku garantnog roka, što je otvorilo dodatnu potrebu za iznajmljivanje tuđe mehanizacije.

U izvještaju se još navodi da je zaista malo vjerovatno da su se kvarovi na ovim mašinama desili samo 10 dana nakon isteka garantnog roka, te da je i u garantnom roku bilo značajnijih kvarova i veliki broj sati zastoja rada buldožere u vlasništvu rudnika.

Zbog svega se iskazala još veća potreba za iznajmljivanjem tuđe mehanizacije koja je nabavljana između ostalog i direktnim kršenjem Zakona o javnim nabavkama. Takođe je zanemarena i činjenica da je jedan od prijavljenih rukovodilaca već osuđen na godinu i po dana zatvora baš zbog saradnje sa Junuzović-Kopexom, jer je fiktivno prikazivao sate rada mašina ove firme.

Radi se o preduzeću koje godinama posluje sa rudnicima iz sastava Elektroprivrede BiH, a svojevremeno je direktor RMU Đurđević osuđen baš zbog spornih nabavki goriva od ovog dobavljača.  Zbog svega je po mišljenju TI BiH tužilaštvo trebalo cijeniti ove okolnosti prije izvođenja zaključka da je kršenje zakona “bilo u interesu službe” dodatno i zbog činjenice da nije predočena nezavisna analiza koja bi mogla opravdati ove navode.

The post Tužilaštvo TK obustavilo istragu zbog namještanja poslova u Rudnicima Kreka uz nevjerovatno obrazloženje first appeared on Gerila.info.

Sedam sankcija odnosi se na preuranjenu izbornu kampanju i to najviše zbog sponzorisanih oglasa na drušvenim mrežama, iznošenja programa stranke prije vremena  ili objava političkih partija koje su se javno hvalile projektima javnih organa. Tako su SNSD i SDA kažnjeni su sa po 3.500 KM zbog toga što su se na društvenim mrežama hvalili asfaltiranim ulicama i drugim projektima ali CIK nije smatrao da se ovde radi o zloupotrebi javnih resursa za političku promociju. Republička stranka Srpske (5.000), pokret Možemo bolje (4.000) i HNP (3.000) kažnjeni su zbog plaćenog oglašavanja prije početka izborne kampanja, dok je DNS dobio kaznu od 3.000 KM zbog iznošenja programa stranke prije vremena.

Ujedinjena Srpska dobila je sankciju od 3.000 KM jer je odbornica ove stranke na Palama Slavka Brezo organizovala akciju besplatnih PAPA testova ispred političke partije čiji logo se nalazio na promotivnim plakatima. CIK je smatrao da u njenoj objavi ima elemenata preuranjene kampanje, ali ne i obećavanja materijalne i druge koristi biračima.

Samo dvije kazne za zloupotrebu javnih resursa

Ipak, osim preuranjene kampanje CIK je do sada rijetko kažnjavao po novim odredbama Izbornog zakona koje se odnose na zloupotrebu javnih resursa. Po prijavama TI BiH izrečena je samo jedna sankcija i to načelnici opštine Jezero Snježani Ružičić koja je zloupotrijebila asfaltiranje puta od 160 metara za stranačku promociju, napisavši na  društvenim mrežama da “SNSD stigne asfaltom i do sela gdje se spajaju zemlja i nebo”!  Ipak u njenom slučaju ključno je bilo, po ocjeni CIK-a, to što je za promociju koristila službenu facebook stranicu opštine, pa je kažnjena po članu zakona koji zabranjuje zloupotrebu sredstava komunikacije za izbornu kampanju. U gotovu istom slučaju po prijavi drugog političkog subjekta, kažnjen je načelnik Banovića Bego Gutić jer je na službenoj staranici opštine objavio demanti. CIK je do sada po izvještaju zaprimio 33 prijave za zloupotrebu janvih resursa, a osim ove dvije sankcije i desetak koje još nisu riješene, gotovo su sve odbijene.

Asfaltiranje ulica i jednokratna novčana davanja i dalje su dominantan obrazac ponašanja kandidata, ali gromoglasno najavljene izmjene izbornog zakona koje je nametnuo OHR  do sada nisu dale gotovo nikakav efekat. Iako je zakonom jasno zabranjeno pružanje jednokratne novčane ili nenovčane pomoći građanima u ovom predizbornom periodu (osim ako to nije planirano u okviru redovnih budžetskih subvencija) po ovoj odredbi još niko nije sankcionisan.

Razlog je taj što CIK  sve isplate iz budžeta za koje vlasti tvrde da su planirane na različitim stavkama, smatra “redovnim subvencijama” bez obzira što to nisu redovna mjesečna ili godišnja davanja. Tako je odbačena prijava TI BiH zbog jednokratnog plaćanja maturske večeri u Nevesinju, jer je CIK u odluci naveo da su sredstva za ovu jednokratnu pomoć izdvojena “iz budžetske rezerve koja predstavlja dio planiranih sredstava budžeta”.  Jednokratne isplate maturantima iz budžeta opštine Istočno Novo Sarajevo takođe nisu smatrane zloupotrebom resursa jer je načelnik naveo da su sredstva planirana budžetom, a iz istog razloga odbačena je i prijava protiv gradonačelnice Sarajeva zbog finansiranja besplatnog izleta za penzionere iz opštine u kojoj će biti kandidat.  Besplatne kartice za prevoz penzionera koje se prvi put dijele u Banjaluci pred ove izbore po mišljenju CIK-a smatraju se “redovnim davanjima koja su realizovana i prethodnih godina” a nije bilo sporno ni to što se na promotivnim plakatima nalazi lični logo i parola gradonačelnika.

Po mišljenju TI BiH pod redovnim subvencijama mogu se smatrati samo one koje se isplaćuju redovno svakog mjeseca ili svake godine (npr. godišnji borački dodatak ili mjesečna socijalna davanja) ili druga davanja koja predstavljaju zakonsko stečeno pravo pojedinih kategorija. Ipak s obzirom na dosadašnju praksu CIK-a teško je očekivati da će po ovim odredbama iko biti sankcionisan uprkos brojnim jednokratnim isplatama pomoći građanima koje su tempirane pred izbore.

Brojni primjeri kampanje

Pored intenziviranja javnih radova i podjele jednokratne novčane pomoći, zabilježeni su i brojni slučajevi gdje su se političke stranke direktno promovisale kroz ove projekte ili kroz oglašavanje javnih ustanova i preduzeća.

SDS Кotor Varoš prijavljen za zloupotrebu resursa i preuranjenu kampanju jer je na stranicama javne ustanove „Centar za kulturu i informisanje“ promovisana lista ove stranke, a iz istog razloga prijavljen je i načelnik opštine Višegrad jer je njegova kandidatura ispred stranke objavljena na zvaničnoj stranici opštine. Takođe, u fabričkim novinama javnog preduzeća RITE Ugljevik objavljena je fotografija radnika sa kačketom na kom je logo NPS,  stranke iz koje dolazi generalni direktor tog preduzeća Diko Cvjetinović .

U ovim slučajevima postupci se još vode, kao i po prijavi protiv SNSD-ovih kandidata u Banjaluci, Vlade Đajića i Nikole Šobota, koji su vodili kampanju na manifestaciji “Кrajiško veče” gdje su dijelili majice sa promo natpisima „Svi za naše doktore“, a voditelj programa pozvao je okupljene da glasaju za njih. Niz ovih manifestacije organizovan je i pred prošle izbore i na njima su promovisani kandidati SNSD-a, a najavljeno je još nekoliko ovakvih skupova u Banjaluci koji bi trebali biti održani do Lokalnih izbora.

TI BiH je podnio i dvije prijave protiv HDZ-a koji se na društvenim mrežama hvalio infrastrukturnim projektima u Busovači finansiranim javnim sredstvima, dok je u Žepču zbog asfaltiranja 400 metara puta napisana i pjesma zahvale aktuelnom načelniku.

Takođe, premijer ZDК Nezir Pivić (SDA) prijavljen je zbog objave u kojoj zahvaljuje stranci u ime Vlade kantona i govori da su to prioriteti iz Izborne platforme stranke dok je Nedeljko Кerić, kandidat ispred SNSD u Tesliću prijavljen zbog ulične akcije mjerenja šećera u krvi koja je sadržala banere i promo materijale stranke.

Pored prijava CIK-u, dva portala iz Banjaluke prijavljena su Vijeću za štampu jer su objavili istraživanje javnog mnjenja suprotno Izbornom zakonu, odnosno bez naziva institucije ili imena lica koje je naručilo i platilo istraživanje i bez naziva i sjedišta institucije koja je sprovela istraživanje.

U svim ovim slučajevim postupci se i dalje vode, a TI BiH će nastaviti i u narednom periodu prijavljivati izborne nepravilnosti. TI BIH poziva i građane da se uključe i putem aplikacije Reflektor prijave slučajeve kršenja izbornog zakona ili zloupotrebe javnih resursa u kampanji.

transparentno.ba

The post Samo dvije kazne za zloupotrebu javnih resursa, CIK najviše kažnjava preuranjenu kampanju first appeared on Gerila.info.

The post Još jedna krivična prijava protiv Milorada Dodika godinama bez tužilačke odluke first appeared on Gerila.info.

Zbog toga je Transparency International uputio 10 novih prijava Centralnoj izbornoj komisiji a interesantno je da su firme koje su uručile donacije partijama u prošloj godini od države dobile preko 55 miliona maraka ugovora. Takođe od 2000 donacija fizičkih lica 40% priloga dale su osobe koje obavljaju neku od javnih funkcija.

Donacije kao poslovna strategija: Funkcioneri i firme investiraju u politiku

Finansijski izvještaji političkih stranaka za 2022. godinu potvrdili su da stranke i dalje prikrivaju stvarne iznose sa kojima raspolažu, ali i da su firme koje su uručile donacije partijama u prošloj godini od države dobile preko 55 miliona maraka ugovora, kao i da je 40% priloga fizičkih lica došlo od osoba koje obavljaju neku od javnih funkcija.

Analiza godišnjih izvještaja koje je objavila Centralna izborna komisija BiH pokazuju da stranke, pored budžeta iz kojih su dobile 19,4 miliona KM, finansiranje u izbornoj godini uglavnom temelje na prilozima fizičkih lica od kojih su dobili preko 2.000 donacija vrijednosti 5.843.000 KM, što je za 3 miliona maraka više nego 2020. godine i ubjedljivo je najveći iznos donacija koji su stranke do sada prikazale u jednoj godini.

Funkcioneri glavni donatori

Osim vrtoglavog rasta priloga pojedinaca, TI BiH je, zahvaljujući podacima iz registara javnih funkcionera, preduzeća i ustanova identifikovao preko 800 osoba koje obavljaju neku javnu funkciju u organima izvršne ili zakonodavne vlasti, ili su članovi uprava javnih preduzeća i ustanova, a koji su donirali sredstva strankama i ti prilozi čine 40% od ukupnog broja donacija koje su stranke dobile od fizičkih lica.

Tako je Nenad Nešić, predsjednik DNS-a i trenutni ministar u Savjetu ministara BiH, prema izvještaju DNS, svojoj stranci donirao preko 32.000 KM, što je iznad 15.000 KM koliko dozvoljava Zakon o finansiranju političkih partija. Osim njega, nedozvoljen iznos donirali su i Adna Bešić koja je stranci Za nove generacije donirala ukupno 15.225 KM zatim Aleksandar Stevanović, koji je stranci Pokret uspješna Srpska donirao 17.900 KM kao i Milan Šuvak, koji je Narodnoj partiji Srpske, čiji je predsjednik narodni poslanik Darko Banjac, donirao 19.990 KM.

Inače, Milan Šuvak je vlasnik firme „Šumil“ d.o.o. koja je za različite radove na Bolnici „Mlječanica“, čiji je direktor upravo Darko Banjac, dobila preko 18 miliona KM vrijednosti ugovora o javnim nabavkama, dok je njegova stranka, NPS, propustila da podnese finansijski izvještaj nakon izbora i ovo je prvi put da se javnost upoznaje sa načinom kako se ova partija finansira.

Posebno se ističe činjenica da se među donatorima nalaze direktori i članovi uprava javnih preduzeća i ustanova, a veliki je broj i direktora i članova Školskih odbora osnovnih i srednjih škola. Ovo potvrđuje rasprostranjenost problema političkog uticaja na cjelokupan javni sektor, naročito na obrazovni sistem, na šta TI BiH odavno ukazuje i zbog čega je i pokrenuta inicijativa Političari izađite sa časa koja za cilj ima depolitizaciju škola i obrazovnih ustanova.

Daju priloge pa dobijanju tendere

Osim privatnih, uočen je i porast priloga pravnih lica, te su stranke u svojim izvještajima prikazale donacije od 170 firmi, a analiza podataka Agencije za javne nabavke BiH pokazuje da je preko 70 tih preduzeća u toku prošle godine sklapalo ugovore o javnim nabavkama čija ukupna vrijednosti prelazi 55 miliona KM.

Navedeni iznos donacija je vjerovatno i veći jer su stranke, kao i prethodnih godina uglavnom umanjivale ili prikrivale donacije od pravnih lica, pa su u svojim izvještajima zbirno prikazale 620 hiljada KM što je tek 2,1 % ukupnih prihoda političkih stranaka u 2022. godini, i taj iznos je manji od prihoda koje su stranke ostvarile od svoje imovine i koji iznose 639 hiljada KM.

Tako, na primjer, stranke SNSD i A-SDA i dalje tvrde da nisu dobile niti jednu marku od privatnih firmi dok je većina velikih partija, za razliku od prethodnih godina, prijavila donacije pravnih lica, a zbog uočenih kršenja Zakona o finansiranju političkih stranaka TI BiH je podnio prijave Centralnoj izbornoj komisiji BiH.

Prijava je, između ostalih, upućena protiv SDP-a čiji je sponzor „S.E-SARAJKA“ doo iz Živinica, po podacima Agencije za javne nabavke, u toku 2022. godine dobila 38 ugovora čija ukupna vrijednosti prelazi 4,5  miliona KM, pri čemu je samo od uprave Grada Živinice dobila nekoliko desetina ugovora vrijednih preko 2 miliona KM. Sličan primjer je sa jednim od sponzora SDA, firmom „GREEN OIL“ D.O.O. koja je u prošloj godini potpisala ugovore vrijednosti preko 9 miliona KM dok je samo na jednom tenderu nabavke dizel goriva za dobila 4 miliona KM.

Firma „KOP I KO“ d.o.o. koja se pojavljuje kao donator već pomenute SDP ali i Pokreta demokratske akcije takođe je dobitnik nekoliko tendera vrijednih preko 700 hiljada KM a nedozvoljene donacije prikazala je i DNS koja je dobila prilog od preduzeća „DBS“ d.o.o. čiji poslovi sa državom prelaze 220 hiljada KM u 2022. godini, što je nekoliko puta iznad dozvoljenog.

TI BiH je prijavio ukupno 10 partija koje su prikazale donacije od firmi koje su sklapale poslove sa organima izvršne vlasti vrjednije od 10.000 KM u jednoj godini, što Zakon o finansiranju političkih stranaka izričito zabranjuje. Ono što je bitno naglasiti da se ova zabrana ne odnosi na poslove sa javnim preduzeća i ustanovama a TI BiH se već dugo zalaže za unapređenje regulative iz ove oblasti kako bi se u potpunosti onemogućilo da stranke dobijaju donacije od firmi koje dobijaju ugovore o javnim nabavkama.

Interesantno je da se među donatorima političkih partija u izvještajima navode i druge partije pa je tako stranka Dragana Čavića, Narodni demokratski pokret donirala 45.000 KM Socijalističkoj partiji, na čijoj listi se Čavić nalazio kao kandidat. Na sličan način je i Narodna partija srpske prikazala donaciju opštinskog odbora SNSD Brčko u iznosu od 5.700 KM što po sebi nije nedozvoljeno ali nameće niz pitanja o prirodi i motivima ovakvih transakcija.

Pokloni, dugovanja i neplaćene obaveze

Stranke su ovaj put prikazale relativno velike iznose poklona i nenovčanih donacija i to u vrijednosti od skoro 290 hiljada maraka a posebno je zanimljiv izvještaj SNSD-a u kom su nastupi Svetlane Ražnatović i Ace Lukasa na završnoj tribini ove stranke prikazani kao poklon u vrijednosti od 18,5 hiljada maraka koje je stranka dobila od ovih estradnih umjetnika.

Osim prihoda koji su u prošloj godini iznosili 29,5 miliona KM stranke su u 2022. godini u finansijskim izvještajima prikazale 9,9 miliona KM duga što je najviše od 2018. godine i taj iznos raste u kontinuitetu budući da se obaveze prenose iz ranijih perioda.

Tako Demokratska Fronta firmi Ascanius Media duguje još 129 hiljada KM od ukupno 694.458 KM neizmirenih obaveza koje se vuku od iz 2018. godine. Ista firma ima nenaplaćenih potraživanja od stranke Za nove generacije za usluge koje su nastale prošle godine a zanimljivo je da je ovo preduzeće od 2018. godine naplatilo preko 265 hiljada maraka za usluge medijske promocije od raznih organa vlasti i javnih preduzeća putem sistema javnih nabavki.

Sličan primjer je i sa preduzećem „SAMAS“ doo iz Sarajeva kom stranke NiP i DF duguju po 31 hiljadu KM dok od SDA potražuje još 17 hiljada maraka. Ova firma, kojoj stranke duguju ukupno 80 hiljada KM je kao ponuđač pobijedila na tenderima vrijednim 1,6 miliona KM i to od ugovornih organa čije sjedište se nalazi u Sarajevskom kantonu.

Stranke su prikazale zbirni dug od 1,9 miliona KM prema pružaocima medijskih, marketinških usluga i agencijama za promociju i oglašavanje što je oblast od posebnog značaja budući da je, po rezultatima praćenja izborne kampanje prošle godine TI BiH ukazao da su stranke značajno umanjile stvarne iznose potrošene na oglašavanje i izbornu promociju.

Osim privatnim dobavljačima stranke imaju dugove i prema javnim preduzećima, ustanovama, jedinicama lokalne samouprave i drugim javnim organima u iznosu od skoro 517 hiljada konvertibilnih maraka a posebni je zanimljiv podatak da stranke duguju 533 hiljada KM na ime neizmirenih poreza i doprinosa za lična primanja, iako su iz budžeta dobile preko 19 miliona KM u prošloj godini.

SDA je prijavila 262 hiljade KM neizmirenih dugovanja za plate zaposlenima a ova stranka je među najvećim dužnicima te se sa 1,2 miliona nalazi iza SDP koji ima ubjedljivo najveći iznos dugovanja u iznosu od 1,8 miliona a slijede ih PDP (740 hiljada KM), NiP (702), HDZ 1990 (698), SNSD (558), SDS (422), DF (377), Socijalistička partija (290) i Naša stranka (282 hiljade KM) te ostale stranke.

Ovakvi nalazi potvrđuju opravdanost inicijative TI BIH za što hitnije promjene Zakona o finansiranju političkih partija, čija manjkavost omogućava strankama da prikrivaju svoje stvarne finansijere i iznose prihoda sa kojima raspolažu, i umanjuju iznose dobijene iz nedozvoljenih izvora finansiranja.

(transparentno.ba)

The post Kako stranke finansiraju kampanju: 19,4 miliona iz budžeta, velike donacije javnih funkcionera i privatnih firmi koje posluju sa državom first appeared on Gerila.info.

Prema tržišnoj vrijednosti oglašavanja, najviše su potrošile Savez nezavisnih socijaldemokrata – SNSD (preko 2 miliona KM), Stranka demokratske akcije – SDA (1,74 miliona KM), Partija demokratskog progresa – PDP (943 hiljade KM) i Socijaldemokratska partija – SDP (840 hiljada KM).

Više od 51% ukupnih troškova kampanje ili 5,9 miliona iznosi tržišna vrijednost vanjskog oglašavanja, a posmatrači TI BiH širom BiH evidentirali su oko 3550 reklama na bilbordima, koje su objavljeni na online mapi, dok je vrijednost drugih oblika vanjskog oglašavanja zbog nedostupnosti podataka teško procijeniti. Troškovi vanjskog oglašavanja izračunati su na osnovu javno dostupnih cijena komercijalnog oglašavanja na bilbordima, iako pojedini oglašivači ističu da se politički marketing plaća dodatnih 20%.

Pored ovoga, stranke su na oko 600 skupova koje su pratili posmatrači, potrošile prema okvirnoj procjeni TI BIH oko 2,59 miliona KM ili 22,4% ukupno praćenih troškova. Ovaj iznos izračunat je na osnovu tržišne vrijednosti zakupa prostora gdje su održavani skupovi, zatim zakupa opreme, hrane, pića a u poslednjoj sedmici kampanje angažovani su i brojni estradni izvođači na završnim skupovima partija.

Troškovi oglašavanja stranaka u medijima iznose oko 2,52 miliona ili 21,8%, a procjena je urađena na osnovu praćenja medijskih sadržaja na 19 najznačajnijih TV stanica i osam dnevnih i sedmičnih listova, koje je za potrebe TI BiH provela agencija za monitoring medija. Pored toga, vrijednost političkog oglašavanja stranaka i kandidata na Facebooku, po javno dostupnim podacima, iznosi oko 491 hiljadu KM ili 4,2 odsto ukupnih troškova kampanje koje je zabilježio TI BIH.

Kad se sve sabere evidentno je da se radi o jednoj od najskupljih izbornih kampanja, jer su stranke na tri oblika oglašavanja i predizborne skupove potrošile oko 11,59 milion KM, što je više nego što su po podacima CIK-a sve stranke u BiH bilo kada prijavile u svojim finansijskim izvještajima. TI BIH već dugo upozorava da stranke ne prijavljuju realno troškove kampanje kao ni prihode sa kojima raspolažu što predstavlja jedan od sistemskih nedostataka Zakona o finansiranju političkih partija.

Zloupotrebe javnih resursa u kampanji: TI BIH zabilježio preko 1.137 predizbornih radova, građanima pred izbore podijeljeno 313 miliona KM

Tokom praćenja predizbornih aktivnosti od 1. jula do 1. oktobra posmatrači TI BiH zabilježili su preko 2.215 slučajeva zloupotrebe javnih resursa u svrhu promocije stranaka i kandidata. Najčešći trend kao i prethodnih godina bilo je povećanje javne potrošnje pred izbore, a posmatrači TI BiH zabilježili su 1.137 slučajeva intenziviranja javnih radova pred izbore koji su objavljeni na online mapi.

Vrijednost radova koji su završeni i otvoreni pred izbore iznosi oko 284 miliona KM. Takođe, vrijednost radova koji su započeli pred izbore iznosi preko 1,2 milijarde i u najvećoj mjeri se odnosi na dvije dionice auto puta čiji je početak svečano obilježen u predizbornom periodu.

Pored javnih radova zabilježena su i 364 slučaja davanja jednokratne pomoći građanima pred izbore, a brojne stranke i kandidati upravo su na ovim davanjima gradili vlastitu promociju i time indirektno javnim sredstvima kupovali predizbornu podršku. Vrijednost ovih jednokratnih davanja od različitih nivoa vlasti iznosi čak 313 miliona KM, a TI BiH je na online mapi objavio i bazu svih zabilježenih davanja.

Nažalost u BiH nije zabranjeno povećanje javne potrošnje pred izbore, a na ovaj način već godinama se indirektno kupuje podrška birača.

Pored novčanih davanja TIBIH je u posmatranom periodu zabilježio i 84 slučaja omogućavanja posebnih pogodnosti građanima pred izbore, a najčešće se radilo o besplatnim pregledima u javnim zdravstvenim ustanovama, besplatnim izletima u organizaciji javnih institucija, a brojne javne usluge u ovom periodu davane su građanima besplatno, pri čemu se ovi primjeri koriste za promociju stranaka ili predstavljaju kao donacija stranke ili kandidata. Takođe nastavljen je i trend zloupotrebe događaja koje finansiraju i organizuju javne institucije, ustanove i preduzeća za promociju stranaka i kandidata, a posmatrači TI BiH ispratili su preko 543 javnih događaja, od kojih su na 76% odsto prisutni bili kandidati na Opštim izborima.

TI BiH uputio prijave za preko stotinu potencijalnih nepravilnosti i zloupotreba

Izmjenama Izbornog zakona koje je nametnuo visoki predstavnik uvedene su kazne samo za samo jedan dio zloupotreba javnih resursa, a ključni problem povećanja javne potrošnje pred izbore i dalje je neregulisan i sveprisutan.

Centralna izborna komisija najčešće je kažnjavala kandidate koji su zloupotrijebili javne događaje ili javnu funkciju za stranačku promociju, a TI BIH je po ovim odredbama CIK-u prijavio 19 slučajeva zloupotrebe javnih resursa. Za sada su izrečene dvije novčane sankcije: Gradonačelniku Zenice Fuadu Kasumoviću koji je zloupotrijebio javni događaj otvaranja autobuske linije za vođenje kampanje i kandidatu SNSD-a, Draženu Vrhovcu koji je koristio funkciju direktora IRB RS za vođenje kampanje. U oba slučaja izrečene su sankcije od po 3.000 KM za stranke i 5.000 za kandidate.

Pored 19 prijava za zloupotrebu javnih resursa, TI BIH je upućivao i prijave po drugim osnovama, od kojih se najveći broj odnosi na preuranjenu kampanju i kršenje izborne tišine, a pored toga prijavljivana je i trgovina mjestima u biračkim odborima, neregularnosti u biračkim spiskovima, zabranjeno plakatiranje, govor mržnje, povreda tajnosti glasanja, nepravilno brojanje glasova, itd..

Iako još uvijek nije odlučeno po svim prijavama koje su dostavljene nadležnim tijelima, CIK je do sada po prijavama TI BiH izrekao kazne u iznosu od 62.100 KM po raznim osnovama, uklonjeni su nedozvoljeni plakati na nekoliko lokacija, te su dvije prijave proslijeđene nadležnim tužilaštvima.

transparentno.ba

The post IMA SE, MOŽE SE: Stranke na izbornu kampanju potrošile 11,5 miliona KM first appeared on Gerila.info.

Transparency International u BiH prijavio je načelnika opštine Kalinovik Republičkoj Komisiji za sprečavanje sukoba interesa u organima vlasti Republike Srpske jer je opštinska administracija njegovom privatnom preduzeću isplatila 137.600 KM na ime ugostiteljskih usluga. Načelnik Kalinovika Radomir Sladoje vlasnik je privatne firme Blondi d.o.o koja je ugovor za pomenute usluge pružane tokom cijele 2020. godine zaključila sa opštinom 19.12. 2020. godine.

Radomir Sladoje je do izbora za načelnika 2020. godine obavljao funkciju zamjenika načelnika ove opštine, što se takođe smatra izvršnom funkcijom po Zakonu o sprječavanju sukoba interesa RS koji zabranjuje nosiocima izvršnih funkcija da budu u organima privrednih društava koja posluju sa institucijama vlasti, ako vrijednost posla prelazi 30.000 KM.

Pored ovih ugovora privatna firma načelnika Kalinovika godinama dobija poslove nabavke goriva za Šumsko gazdinstvo Zelengora a samo u 2021. godini dobili su ugovor vrijedan oko 89.000 KM. Indikativno je da je ove poslove privatnom preduzeću čiji je vlasnik načelnik Radomir Sladoje, dodijelilo ŠG Zelengora kojim upravlja aktuelni zamjenik načelnika Kalinovika Đorđe Sladoje.

On pored funkcije zamjenika načelnika istovremeno obavlja funkciju v.d. direktora ovog javnog preduzeća što je takođe zabranjeno Zakonom o sprječavanju sukoba interesa ali nadležna Komisija godinama ne odustaje od stava da „vršilac dužnosti direktora nije direktor“ i da „zavisno preduzeće nije javno preduzeće“ u smislu ovog zakona.

Pored poslova sa Šumama RS, privatno preduzeće načelnika Kalinovika dobijalo je u prethodnom periodu i ugovore od lokalnog komunalnog preduzeća JKP RAD Kalinovik, takođe za nabavku goriva a vrijednost okvirnog sporazuma sklopljenog za 2021. godinu iznosu oko 21.000 KM.

Interesantno je da su po javno dostupnim podacima prihodi privatnog preduzeća načelnika Kalinovika Blondi d.o.o u 2020. godini iznosili 1,2 miliona KM a u 2019. godini 1,9 miliona KM dok budžet ove male opštine iznosi 2,9 miliona KM.

Takođe, kada se govori o sukobu interesa, treba istaći i da je opština Kalinovik kupila na kredit propalu Drvnu industriju a potom je, po pisanju medija, iznajmila firmi u vlasništvu kćerke aktuelnog načelnika Elene Sladoje, koja je samo u 2019. godini imala prihode preko 900.000 KM.

Zbog ovog i sličnih primjera Transparency International u BIH već dugo se zalaže za unapređenje zakona o sukobu interesa na svim nivoima kako bi se privatnim preduzećima u vlasništvu funkcionera i članova njihove uže porodice zabranila svaka vrsta poslovanja sa javnim institucijama, ustanovama i javnim preduzećima.

The post Prijava protiv načelnika Kalinovika zbog sukoba interesa: Njegovom privatnom preduzeću opština isplatila 137.000 KM first appeared on Gerila.info.

Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske, tačnije policijski službenici Policijske uprave Banja Luka podnijeli su banjalučkom Okružnom tužilaštvu izvještaj protiv Davora Dragičevića. Izvještaj je, navodi se u saopštenju banjalučke Policijske uprave, podnesen 23.10.2018 godine zbog, kako se dalje navodi, “sumnje da je D.D.  izvršio krivično djelo Napad na službeno lice u vršenju službene dužnosti.”

Davor Dragičević sumnjiči se, prema navodima iz banjalučke policije, da je u vremenu od 15. do 17. oktobra ove godine prilikom javnog govora na skupu kao i na društvenim mrežama i portalima uputio ozbiljne prijetnje da će napasti službena lica Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske.

Davor Dragičević otac je ubijenog Davida Dragičevića i zajedno sa mnogobrojnim sugrađanima na Trgu Krajine sedam mjeseci traži da se otkriju ubice njegovog sina.

The post Policija protiv Davora Dragičevića first appeared on Gerila.info.