Podsjećamo da se BHRT u ovom predmetu žalio isključivo na troškove postupka, te da je prvostepenom presudom RTRS obavezan da BHRT-u isplati iznos od 5,4 miliona KM i troškove postupka u iznosu višem od 35 hiljada maraka.

Od sutra počinje da teče paricioni rok od 30 dana.

Izvor: bhnovinari.ba

The post Drugostepena presuda u korist BHRT-a, RTRS dužan isplatiti 5,4 miliona KM first appeared on Gerila.info.

Na današnjoj vanrednoj plenarnoj sjednici sudije Ustavnog suda detaljno su analizirale sve navode Dodikove odbrane i zaključile da ne postoji osnov za utvrđivanje povrede Ustava BiH niti Evropske konvencije o ljudskim pravima.

S obzirom na to da je Dodik podnio dvije apelacije koje se odnose na istu pravnu materiju, Ustavni sud je spojio predmete pod brojem AP-3722/25 i AP-4095/25 i odlučivao kroz jedinstveni postupak. Naposlijetku, sve ključne tvrdnje iz Dodikovih apelacija, uključujući navode o povredi prava na pravično suđenje, pristrasnosti sudija, neustavnosti odredbi KZ BiH, te osporavanje ovlaštenja visokog predstavnika, ocijenjene su kao neosnovane, nedopuštene ili inkompatibilne s Ustavom BiH.

Ustavni sud je zaključio da je Dodiku u krivičnom postupku bilo omogućeno pravično suđenje u skladu s članom 6. Evropske konvencije. Suđenje je bilo javno, dokazi su izvedeni u prisustvu optuženog, a redovni sudovi su obrazložili razloge za sve svoje odluke. Sud nije pronašao elemente proizvoljnosti u ocjeni dokaza niti u načinu vođenja suđenja.

Navodi o pristrasnosti sudija i članice CIK-a koji su učestvovali u donošenju odluka takođe su odbačeni jer Ustavni sud smatra da oni nisu imali uticaj na pravičnost postupka, niti su u pitanju bile „krivične optužbe“ u smislu Konvencije.

Poseban dio apelacije odnosio se na tvrdnju da krivično djelo iz člana 203a Krivičnog zakona BiH nije moglo biti propisano od strane visokog predstavnika. Ustavni sud je, međutim, podsjetio na svoju raniju praksu i ocijenio da visoki predstavnik ima ovlaštenja da donosi zakone, te da se njegova uloga ne može dovoditi u pitanje u ustavno-pravnom poretku BiH.

Zakon o izmjenama i dopunama KZ BiH, koji je visoki predstavnik donio 1. jula 2023. godine, ima karakter domaćeg zakona i u skladu je s principom zakonitosti. Prema mišljenju Ustavnog suda, ovo krivično djelo je bilo predvidivo, jasno formulirano i na snazi u vrijeme kada su se dogodila sporna djela.

Dodik je apelacijom pokušao osporiti i odluku Centralne izborne komisije kojom mu je prestao mandat predsjednika Republike Srpske. Međutim, Ustavni sud je ocijenio da to pitanje ne potpada pod garancije prava na pravično suđenje jer nije riječ o građanskom pravu niti krivičnoj optužbi u konvencijskom smislu. Time su svi navodi u vezi s postupcima pred CIK-om i osporavanjem njihovog karaktera proglašeni inkompatibilnim s Ustavom BiH.

S obzirom na zaključke o neosnovanosti i nedopuštenosti apelacije, Ustavni sud nije posebno razmatrao ni Dodikov zahtjev za donošenje privremene mjere kojom bi se obustavilo izvršenje presude.

Ubrzo po donošenju odluke Ustavnog suda uslijedile su reakcije zvaničnika iz RS i BiH.

Predsjednik Vlade Republike Srpske Savo Minić rekao je da je “krnji Ustavni sud BiH odbijanjem apelacije pravnog tima Milorada Dodika zakucao zadnji ekser u mrtvački sanduk pravosuđa BiH”.

Pravnik Ognjen Tadić konstatovao je da je Ustavni sud BiH “propustio važnu priliku da dođe sebi, tj. državi i Ustavu koji su dužni da podržavaju, te da će pravna borba biti internacionalizovana nastavkom procesa pred Evropskim sudom za ljudska prava”.

Poslanik SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Milorad Kojić izjavio je da će se dejtonska BiH razarati dok struka ne bude odlučivala u Ustavnom sudu BiH.

Ministar inostranih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković rekao je da je presuda Ustavnog suda BiH o odbijanju apelacije Milorada Dodika označila i konačan kraj njegove političke karijere.

Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović izjavila je da bi bilo iznenađenje da je Ustavni sud BiH, za promjenu, branio Ustav, a ne nelegalni strani intervencionizam.

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić je izjavio da su u Ustavnom sudu BiH potpuno svjesni da će odbijanje apelacije predsjednika Milorada Dodika izgubiti na Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu.

Ovom odlukom Ustavnog suda stavljena je tačka na pravni proces u BiH u pokušaju pravnog tima Milorada Dodika da ospori presude za nepoštovanje odluka visokog predstavnika. Ustavni sud je potvrdio da su domaći zakoni i međunarodne pravne norme dosljedno primijenjeni, a postupak vođen u skladu s najvišim standardima pravičnosti.

Gerila.info

The post Ustavni sud BiH odbio apelaciju Milorada Dodika first appeared on Gerila.info.

U objavi na društvenoj mreži X ističe se da je podvrgavanje sudske presude javnom glasanju u suprotnosti s vladavinom prava i nezavisnošću sudskih organa.

Presuda Suda Bosne i Hercegovine u predmetu protiv Milorada Dodika je konačna i obavezujuća i mora se poštovati. Podvrgavanje sudske presude javnom glasanju u suprotnosti je s vladavinom prava i nezavisnošću sudskih organa. [1/2]

— EU in Bosnia and Herzegovina (@eubih) August 23, 2025

“Očekujemo od vlasti Republike Srpske da deeskaliraju situaciju i poštuju suverenitet, teritorijalni integritet i ustavnopravni poredak Bosne i Hercegovine”, navodi se u saopštenju Delegacije EU.

The post Delegacija EU u BiH: Presuda protiv Dodika je konačna i obavezujuća first appeared on Gerila.info.

Na dan kada je Republika Srpska ostala bez predsjednika Vlade Sud BiH je odbio žalbu pravnog tima Milorada Dodika i on je praktično bivši predsjednik Republike Srpske. On više ne može da imenuje mandatara a po Ustavu Republike Srpske to čini predsjednik Republike. Ukoliko Dodik imenuje mandatara a Narodna skupština ga izglasa za novog predsjednika Vlade Republika Srpska može doći u situaciju da Ustavni sud BiH sve odluke takve Vlade stavi van snage. Što bi dugoročno izazvalo pravni haos i ogromne probleme.

“Bilo je više nego očekivano koja će biti odluka apelacionog vijeća i sada isto tako očekivano jedina stvar koju će CIK da uradi a to je da raspiše prijevremene izbore. Sve ostalo što bi se desilo ne bi bilo u skladu sa zakonom. Kada bi se desilo. Međutim sada ovo što se desilo danas, u kontekstu podnošenja ostavke Radovana Viškovića postavlja se jedno vrlo logično pitanje a to je ko treba da da mandat novom premijeru Republike Srpske. To je sada ključna stvar. Ko će mu dati mandat? Formalno-pravno Srpska više predsjednika nema a on bi po Ustavu Republike Srpske trebalo da predloži novog mandatara. Čini se da polako i BiH a i RS klize u jednu duboku pravnu nesigurnost a ishod je jako teško predvidjeti“, kaže analitičar Stefan Blagić.

Milorad Dodik, međutim, danas je još jednom najavio sjednicu Narodne skupštine Republike Srpske rekavši da će na toj sjednici biti donesena odluka o referendumu ali i o zabrani održavanja izbora na teritoriji Republike Srpske. Upitno je to kako Dodik može znati kakve će odluke da donese najviše zakonodavno tijelo u Republici Srpskoj ali i Vlada i NSRS godinama donose odluke na osnovu najava i želja Milorada Dodika pa to više i nije vijest. Ključno je pitanje ima li Republika Srpska snagu i mandat da raspiše referendum o pravnom statusu Milorada Dodika ali i da zabrani održavanje izbora. Profesor Milan Blagojević smatra da NSRS nema mandat ni za jedno ni za drugo.

“Zato što bi u tom slučaju bilo učinjeno krivično djelo spriječavanja održavanja izbora propisano krivičnim zakonikom Republike Srpske koje djelo se čini od strane bilo kog lica koje spriječi održavanje izbora koje je raspisala CIK“, rekao je Blagojević za FTV.

NSRS nema mandat, smatra Blagojević ni za raspisivanje referenduma zbog presude.

Evidentno je da Dodik ne želi da odustane od fotelje i pozicije moći smatra novinar Goran Dakić. On kaže i da Dodik svojim potezima Republiku Srpsku dovodi u sve težu situaciju. Tako je i sa ostavkom Radovana Viškovića jer Dodik sada ne može da predloži mandatara.

“Dodik trenutno nema mandat kao predsjednik Republike Srpske i s obzirom da nema mandat on ne može da predlaže mandatara. Vjerujem da je to jedan od razloga zašto ga danas nije predložio da ne bi slučajno ušao u novo krivično djelo. Jasno je da on nema mandat na osnovu kojeg će predložiti mandatara niti onda NSRS ima mandat da neustavan prijedlog aminuje“, kaže Dakić.

Vladimir Kovačević, GERILA info

The post Šta nakon odbijanja žalbe? Ko će imenovati mandatara? Prebacuje li Dodik krizu u Vladu Republike Srpske? first appeared on Gerila.info.

Ovo je u podkastu „PST!“ našega portala kazala politički analitičar Tanja Topić koja je dobila  pravosnažnu presudu protiv Milorada Dodika i Novinske agencije Republike Srpske za klevetu. Dodik je, podsjećamo, Tanju Topić nazvao agentom njemačke obavještajne službe, a SRNA je to prenijela bez provjere.

„Sama činjenica da sam stigmatizovana u ovom društvu kao strani plaćenik, domaći izdajnik i neprijatelj donijela mi puno neugodnosti u svakodnevnom životu“, kaže Topić za GERILU.

Druga strana u ovom sporu, ističe ona, nije ponudila niti jedan dokaz da je Topićeva strani agent.  Oni su išli, kaže Topić, toliko daleko da su tvrdili da ona nije samo špijun Njemačke obavještajne službe, već i kvisling.

„I to je sadržalo jednu opasnu prijetnju po moju sigurnost, jer je rečeno kako se u mom kraju  tačno zna kako se postupalo sa kvislinzima u Drugom svjetskom ratu. Skidala im se glava. Prišao mi je čovjek na ulici koji mi je rekao: Mala, tebe čeka spreman metak u čelo. Tužilaštvo Republike Srpske je utvrdilo da ne postoje elementi ugrožavanja moje sigurnosti, ali su ostavili otvoren prostor da postoje elementi za klevetu“, kaže Tanja Topić.

Među uvredama koje je bivši predsjednik Republike Srpske „plasirao“ na račun Tanje Topić nalazi se i ona da je – loša Srpkinja. To je jedna od najčešćih „poruka“ koje je Dodik slao političkim protivnicima i neistomišljenicima.

„Ja ne znam ko ima certifikat da utvrđuje ko je dobar, a ko loš Srbin. Imamo mi još jednog autora koji je napisao sabrana djela o Miloradu Dodiku. I on je redovno pisao kako sam ja loša Srpkinja, ali u smislu ispoljavanja vjerskih osjećanja. Nikada se nismo sretali na takvim skupovima, tako da ne znam na osnovu čega je mogao da zaključi da li sam ja dobra ili loša vjernica. Označavana sam kao nerotkinja i kao neko ko se nije udao“, priča Topić.

Novinska agencija Republike Srpske je obavezna, po presudi Okružnog suda, da objavi cjelokupnu presudu i to će morati uraditi u roku od 30 dana. RTRS je, sa druge strane, objavio Dodikovu spornu izjavu u maju 2021, ali ne i presudu Okružnog suda.

Dan nakon što je izgubio spor protiv Tanja Topić Dodik je izgubio i dalekio važniju parnicu, onu pred Apelacionim vijećem Suda BiH. Potvrđena mu je prvostepena presuda kojom mu je izrečena kazna zatvora u trajanju godinu dana i šest godina zabranje bavljenja politikom.

„Malo koji građanin u BiH ima povjerenje prema institucijama zato što su se na čelu tih institucija uvijek regrutovali stranački kadrovi. I bez blagoslova stranačkog šefa koji učestvuje u vlasti na državnom nivou nije bilo moguće da se ti ljudi nađu na tim položajima. Moram da podsjetim da je godinama na čelu Visokog sudskog i tužilačkog savjeta bio čovjek koji je danas savjetnik Milorada Dodika. I kako onda da im vjerujemo? Gotovo da je to nemoguća misija“, kaže Topić.

Oni koji brane Dodika i koji kritikuju presudu reći će vrlo jasno da je to politički proces. Tanja Topić smatra da je Dodik političkim potezima sam sebe sapleo u kučine i doveo se u tu situaciju koja je bezizlazna.

„Naravno da ova presuda ima politički rukopis ili političku pozadinu, ali svi potezi koji su slijedili i cjelokupan postupak zapravo govori da drugo. Dodik je osporavao Sud i Tužilaštvo Bosne i Hercegovine, a sam je učestvovao u cjelokupnom procesu. Iako je negirao pravosudne institucije, te je institucije prihvatio. Na kraju, kada je otišao u Sud da mu ukinu pritvor, stavio je tačku na i. I sad je besmisleno ponovno izvlačiti iz rukava istu priču kako je to proces koji je usmjeren protiv Republike Srpske“, istakla je Tanja Topić.

Goran Dakić / GERILA

The post Tanja Topić za „PST!“: Dodik je sam stavio tačku na sopstveni kraj first appeared on Gerila.info.

Dodik ima pravo žalbe Apelacionom odjeljenju Suda BiH, a po okončanju žalbenog postupka, odluka CIK-a će postati pravosnažna. CIK je najavio da će u zakonskom roku od 90 dana raspisati prijevremene izbore za predsjednika RS.

Dodatnu kontroverzu izazvalo je neemitovanje današnje sjednice CIK-a uživo, iako je ranije najavljeno da će biti prenos na zvaničnom YouTube kanalu. Kako su naveli iz CIK-a, „aparatura im ne radi već nekoliko mjeseci“.

Presuda, pokušaji opstrukcije i pravni manevar

Podsjetimo, Sud BiH je proglasio Dodika krivim jer je od 1. do 9. jula 2023. godine u Banjaluci, svjesno ignorisao odluke visokog predstavnika Kristijana Šmita (kojeg vlasti Srpske ne priznaju), te je, kako je navedeno, nastavio zakonodavni postupak suprotan međunarodnim odlukama koje su privremeno suspendovale primjenu pojedinih zakona iz RS-a.

CIK je prethodno odbio zahtjev Dodikovog pravnog tima da se odluka odgodi do očitovanja Ustavnog suda BiH, a Dodikov advokat Goran Bubić najavio je podnošenje žalbe i traženje privremene mjere.

Vlada RS odbacuje presudu i poziva na “nacionalno jedinstvo”

U međuvremenu, Vlada Republike Srpske je na hitnoj sjednici usvojila osam zaključaka, među kojima je i odbijanje presude Suda BiH. Vlada je ocijenila da je presuda “pravno ništavna, neustavna i politički motivisana”, te pozvala sve političke stranke iz RS da stanu uz Dodika.

SNSD je, pokušavajući zadržati političku kontrolu, pozvao opoziciju da se formira „vlada nacionalnog jedinstva“. Međutim, reakcije opozicije su, za sada, više nego hladne.

Jedini bez jasnog stava zasad je predsjednik PDP-a Draško Stanivuković, a odluka te stranke očekuje se nakon sjednice Predsjedništva PDP-a zakazane za sutra.

Takođe se najavljuje i sazivanje vanredne sjednice Narodne skupštine RS, gdje se očekuje dodatna politička reakcija na cijeli slučaj.

„Važi Gavrilov princip“

Posebnu pažnju izazvala je izjava Ognjena Tadića, Dodikovog savjetnika, koji je na platformi X objavio:

„Svi koji u BiH tjeraju mak na konac i traže mane svakoj politici Republike Srpske treba da znaju da stanje u BiH nije normalno i da u ovakvoj BiH važi samo jedan princip – Gavrilov princip.

Princip po kome je jedino važno pobijediti i nadvladati stranog uzurpatora.“

Karijera Milorada Dodika

Milorad Dodik je u politički život ušao krajem 1980-ih kao član Saveza komunista, a kasnije i Reformske stranke Ante Markovića. SNSD je osnovao 1996. godine. Bio je više puta poslanik u NSRS, a funkciju premijera RS obavljao je u dva navrata – od 1998. do 2001. i od 2006. do 2010. godine.

Tri puta je bio predsjednik Republike Srpske – od 2010. do 2018. i ponovo od 2022. godine, dok je od 2018. do 2022. bio srpski član Predsjedništva BiH.

U narednim danima očekuje se žalbeni proces, mogući pravni manevri, kao i politički potresi unutar Republike Srpske ali i BiH, uključujući pitanje raspisivanja izbora i buduće podrške Dodiku unutar entitetske vlasti.

GERILA

The post CIK oduzeo mandat Dodiku! Slijede žalbe, najavljeni vanredni izbori, vlast u RS odbacuje presudu first appeared on Gerila.info.

Skoro pet godina nakon poništavanja Lokalnih izbora u Doboju 2020. i dalje traju suđenja za najveći slučaj izborne prevare kojim se bavilo domaće pravosuđe. Podignuto je 67 optužnica protiv 350 lica, a Osnovni sud u Doboju,  prema posljednjim informacijama, donio je 27 oslobađajućih presuda za 139 lica i samo jednu uslovnu osudu protiv dva lica. Većina presuda je donesena po istom obrascu: izborne prevare su dokazane, ali nema dokaza da su za to krivi članovi biračkih odbora.

U 22 prvostepene presude koje je analizirao Transparency International u BiH potvrđuje se da je Tužilaštvo u svim slučajevima uspjelo materijalnim dokazima i iskazima svjedoka dokazati da se izborna volja građana najčešće prekrajala po dva scenarija:

1. Glasanjem u ime birača koji nisu izašli na izbore – najčešće onih koji žive u inostranstvu,

2. Glasanjem u ime umrlih lica koja nisu izbrisana sa biračkog spiska.

Suđenju je porethodilo poništavanje izbora od strane CIK-a, nakon čega su uslijedile krivične prijave, istragе i podizanje optužnicа. Sumnja se pojavila zbog rekordne izlaznosti od skoro 70%, a na pojedinim biračkim mjestima prema računici CIK-a  utvrđeno je da je svakih 50 sekundi glasao jedan glasač.

Nakon ponovnog brojanja glasova CIK je ušao u postupak u kojem su urađena grafološka vještačenja potpisa birača i njihovo poređenje sa podacima IDEEA-e, i tom prilikom je utvrđeno da  krivotovreno 10-20% potpisa birača. Najčešće se, prema ovom nalazu, radi o krivotvorenju sličnih ili istih potpisa od strane jedne osobe za više rubrika na različita imena ili dodavanjem inicijala u više rubrika.

Šta je dokazano na Sudu?

Tužilaštvo je, u većini slučajeva koje je analizirao TI BiH, dokazivalo krađu od jednog do sedam glasova po biračkom mjestu, na način da je izvodilo svjedoke koji su potvrdili da oni ili njihovi bliski srodnici nisu izlazili na izbore i da su njihovi potpisi krivotvoreni. Dokazivanje je otežavala činjenica da jedan broj ljudi čiji su glasovi ukradeni nije dolazio u BiH godinama, policija ih nije mogla pronaći na adresi, a svjedočenja komšija da rijetko dolaze nisu mogla biti prihvaćena kao dokaz da nisu glasali. Isto tako, podaci Granične policije da ta lica nisu ulazila u BiH u tom periodu nisu mogla biti dokaz na Sudu, jer ne postoji obaveza evidentiranja svakog prelaska granice.

Zbog toga su relevantni dokazi uglavnom bili svjedočenja birača koji su jasno potvrdili da nisu izašli na izbore. Takođe, prihvaćeni su i dokazi u slučajevima gdje se radilo o glasanju umrlih lica i gdje se moglo jasno potvrditi da je smrt prijavljena prije održavanja izbora. Tužilaštvo je, dakle, u svim presudama uspjelo dokazati ovu pojavu, a u jednoj od njih se navodi:

Iz izvedenih dokaza tužilaštva, svjedočenja svjedoka tužilaštva V. A., G. S. i D. G. koja su izričiti u svjedočenju da nisu izlazili kritične prilike na izbore, te uvidom u Izvod iz matične knjige umrlih za lica V. J. i D. M., Tužilaštvo je izvedenim dokazima dokazalo da pomenutih 5 lica kritične prilike nisu izlazila na glasanje i nisu se potpisala u navedene rubrike, već je to učinio neko drugi, navodi se u presudi.

Gotovo isti zaključak ponavlja se u većini presuda.  Sud je u nekim slučajevima odbio prijedlog za grafološko vještačenje kako bi se utvrdilo da li su članovi biračkih odbora stavljali sporne potpise. U nekim slučajevima oni nisu pristali dati rukopis, a smatralo se da time ne bi bilo dokazano djelo za koje se terete.

Ko je kriv?

Zbog svega je nadležni sud smatrao da tužilaštvo nije dokazalo da su članovi biračkih odbora krivi jer se neko potpisao u ime glasača koji nisu izašli na izbore, a sve je, između ostalog, pravdano činjenicom da su se izbori odvijali u vrijeme pandemije i da je nošenje maski otežavalo identifikaciju birača.

U većini presuda Sud navodi da utvrđena činjenica da je došlo do falsifikovanja izbornih rezultata ne može automatski značiti krivičnu odgovornostčlanova izborne administracije.

Tužilaštvo nije dokazalo koji član biračkog odbora je utvrdio identitet u tom slučaju, koji je dozvolio da se to lice potpiše, a koji je predao listiće za glasanje, niti kome od kandidata je navedeni glas pripao, jer na tu okolnost nisu uopšte provođeni dokazi, a što je bila obaveza Tužilaštva, a sve to u uslovima kada birači moraju da nose zaštitne maske koje pokrivaju veći dio lica, držeći distancu, usljed pomenutih pravila Covid-a, stoji u jednoj od presuda.

Sud je smatrao da je sasvim moguće da “neko drugo lice približnih karakteristika lica koja nisu glasala pojavi se i glasa u ime istih, bez da za to članovi biračkih odbora uopšte znaju, a kamoli kako to OJT navodi da su omogućili svi zajedno i to istovremeno i željeli”. Takođe, po navodima Suda nedokazana ostaje i činjenica da je promijenjen izborni rezultat, obzirom da je “nemoguće utvrditi kojem kandidatu su pripali navedeni glasovi”.

Šta su radili posmatrači?

Sud dodatno argumentuje presude iskazima pojedinih svijedoka koji su bili posmatrači na dan izbora, kao i činjenicom da na brojnim mjestima niko od posmatrača iz različitih stranaka nije imao primjedbe na izborni proces. Činjenica da velikom broju posmatrača nije bilo omogućeno da uđu na biračka mjesta nije bila predmet dokazivanja, a dodatni argument je i da su sami članovi biračkih odbora predloženi iz “suprotstavljenih političkih opcija”.

Tako se u jednoj od presuda kao argument u korist optuženih navodi da “pet članova biračkog odbora koji su u istom se našli ispred potpuno različitih političkih subjekata, odnosno P. B. ispred SDA-SBIH-HB, B. R. ispred HDZ BIH, B. B. ispred SPS, K. M. ispred GOJKOVIĆ NENAD-nezavisni kandidat, K. B. ispred SEKULIĆ SLAVKO-nezаvisni kandidat, odnosno ispred politički suprotstavljenih opcija”.

Ipak, u ovim zaključcima se potpuno ignoriše apsurd da su većinu posmatrača i članova biračkih odbora činili predstavnici opcija koje nisu dobile ni jedan glas. Naime, na izbore se prijavilo 85 subjekata, a njih 66 imalo je manje od 10 glasova i njihova namjera je očigledno bila zauzimanje mjesta u biračkim odborima. Zato nije jasno iz čega je izveden zaključak da su pomenute opcije “suprotstavljene” i da nisu bile dio iste unaprijed dogovorene igre jer su npr. na ponovljenim izborima pomenuti Sekulić Slavko i Gojković Nenad u cijelom Doboju imali po jedan glas.

Na jednom biračkom mjestu, gdje je dokazano da su glasala umrla lica, posmatrač SNSD-a “nije primijetio ništa neobično”. Na drugom, gdje je dokazano da su glasala lica koja su bila u inostranstvu, posmatrač “Pokreta Most 21”  koji je u cijelom Doboju imao jedan glas, navodi da nije primijetio nepravilnosti, dok u korist odbrane svjedoči i posmatrač SNSD-a na istom mjestu, koji negira je da je u “toku prebrojavanja glasova neko od članova biračkog odbora ubacivao naknadno glasačke listiće ili dopisivao imena”.

Problemi biračkog spiska

Upravo ova činjenica  da se cijela izborna prevara odigrala pred očima posmatrača i članova biračkih odbora, koji su nominalno pripadali različitim političkim opcijama, otvara brojna druga pitanja i dodatno potkopava integritet izbornog procesa. Iz samih iskaza evidentno je da je postojalo više mogućnosti – od onih da su sporni glasovi dopisani nakon prebrojavanja, do toga da je veliki broj lica prošao proces utvrđivanja identiteta i glasao u tuđe ime.

Podatak CIK-a o 10-20% potpisa za koji se moglo sa sigurnošću utvrditi da su krivotvoreni ilustruje razmjere izborne prevare, a ko su bili nalogodavci i organizatori u ovim postupcima nije ni bilo predmet dokazivanja. Ipak, presude potvrđuju da je neažurnost biračkog spiska glavni izvor izbornih neregularnosti, jer pored  neažurnog vođenja podataka iz matičnih knjiga umrlih, činjenica da desetine hiljada ljudi svake godine napuštaju BiH, a istovremeno ostaju prijavljeni za glasanje na redovnom biračkom mjestu, otvara dodatni prostor za zloupotrebe.

Same presude otvaraju i druga pitanja poput onih da li su osobe zadužene za organizovanje izborne prevare raspolagale podacima institucija prije Centra za birački spisak. Ovi primjeri pokazuju neophodnost uvođenja izbornih tehnologija, prije svega kod elektronske identifikacije birača putem otiska prsta, kao i skenera za brojanje glasova kako bi se vratilo povjerenje građana u izborni proces.

Pored toga, ključno je da pravosuđe u procesuiranju krivičnih djela povezanih s izbornim prevarama ispita i zahtijeva odgovornost nalogodavaca, odnosno osoba uključenim u planiranje i organizaciju ovih djela, jer su dosadašnje optužnice uglavnom bile ograničene samo na članove biračkih odbora, dok stranački funkcioneri u čije ime se prevare provode nikada nisu procesuirani.

Transparentno.ba

The post Presude za izbornu krađu u Doboju: Dokazano da su masovno glasali mrtvi i oni koji nisu izašli na izbore, optuženi oslobođeni first appeared on Gerila.info.

Dodiku je, presudom, zabranjeno političko djelovanje u trajanju od šest godina. Po pravosnažnosti presude on ne može obavljati funkciju predsjednika Republike Srpske. Kada Centralna izborna komisija BiH dobije presudu od Suda BiH trebalo bi da bude pokrenuta procedura oduzimanja mandata Miloradu Dodiku jer ni jedan imenovani ili izabrani predstavnik ne može, prema Izbornom zakonu BiH, obavljati funkciju ukoliko je osuđen na kaznu zatvora dužu od pola godine.

Na pravosnažnu presudu ne postoji mogućnost žalbe. Odbrana Milorada Dodika može podnijeti apelaciju Ustavnom sudu BiH ali apelacija ne odgađa primjenu presude.

Inače, prijevremeni izbori za predsjednika Republike Srpske mogu biti održani u roku od 90 dana od dana raspuštanja izabranog organa odnosno prestanka mandata u skladu sa ustavom i zakonom. Od dana raspisivanja do dana održavanja prijevremenih izbora ne može proteći manje od 30 a više od 90 dana.

Sve prognoze daljeg razvoja situacije u ovom trenutku su, ipak, nezahvalne.

“Sve prognoze u ovom trenutku su neizvjesne, prvo treba da vidimo reakciju Milorada Dodika međutim činjenica da je on potvrdio svojim odlaskom na Sud autoritet Suda BiH govori da bi morao da poštuje ovu odluku. Bilo bi previše licemjerno u političkom smislu sada da je ne poštuje. Međutim, licemjerstvo nije nešto što je strano Miloradu Dodiku tako da će biti jako zanimljivo. Činjenica jedna je ipak da i kada je ova presuda pravosnažna Dodiku nema ko da fizički zabrani da on bude to što jeste odnosno predsjednik Republike. To smo mogli vidjeti na primjeru kada je trebalo da bude uhapšen“, rekao je za Gerila info analitičar Stefan Blagić.

The post Šta nakon presude Dodiku? first appeared on Gerila.info.

Dodik je u javnom nastupu koji je imao u maju 2021. izjavio da poznaje Topićevu  jer je “iz njegovog kraja”, te da joj je pomogao da se zaposli u organizaciji u kojoj radi, ali da “niko nije računao da će postati servilna samo tim pričama i strancima koji ovdje dolaze”.

Dodik je tada Tanju Topić optužio da je agent njemačkog BND-a.

Pravosnažnu presudu donio je banjalučki Okružni sud i to nakon što je Osnovni sud u Banjaluci dva puta donosio presude u Dodikovu korist.

Prvu tužbu Osnovni sud u Banjaluci je odbacio u decembru 2022. godine.

Protiv Dodika je zbog istog djela, a zbog javnog izazivanja i podsticanja nasilja i mržnje podnesena krivična prijava Okružnom javnom tužilaštvu u Banjaluic. Tu prijavu je Tužilaštvo odbacilo i donijelo Naredbu o nesprovođenju istrage.

Tadašnji glavni tužilac Okružnog javnog tužilaštva Banjaluka, Zoran Bulatović odbio je pritužbu izjavljenu protiv naredbe o nesprovođenju istrage protiv Milorada Dodika za krivično djelo javno izazivanje i podsticanje nasilja i mržnje.

Prijava je podnesena jer je Dodik Tanju Topić, političku analitičarku iz Banjaluke nazvao kvislingom, agentom njemačkih službi uz konstataciju da se zna šta su Nijemci radili ovdje kao i da se zna kako su ovdje prolazili kvislinzi.

Postupajući tužilac je ranije donio naredbu o nesprovođenju istrage jer je smatrao da nema elemenata krivičnog djela u tome što je Milorad Dodik izjavio.

Presudom Okružnog suda u Banjaluci, piše u presudi koja je u posjedu Gerila info, obavezuje se i tužena Novinska agencija Republike Srpske-SRNA da presudu objavi na svom portalu. SRNA je medij koji je prenio izjavu Milorada Dodika.

The post Tanja Topić dobila na sudu Milorada Dodika first appeared on Gerila.info.

O USAID-u Dodik je rekao sve, osim da je taj isti USAID preko humanitarne pomoći koju je dostavljao u Srpsku za vrijeme rata spasio gladi, a možda i nečeg goreg, desetine hiljada ljudi.

Kasnije su ulagali ponajviše, o tempora o mores, upavo u projekte Vlade Republike Srpske, ali to je sve kasnije zaboravljeno.

Međutim, to sad više ništa nije važno jer je Donald Tramp, u kojeg predsjednik Republike Srpske polaže nade da će konačno čuti za njega i za njegov problem sa Kristijanom Šmitom, rekao je da je USAID “loše vođena” i “kriminalna organizacija”.

Ne planiramo ulaziti u razloge Trampovog odnosa prema USAID-u, ali zato hoćemo u Dodikovo iskorištavanje ove, njemu bogom dane, prilike.

Predsjednik RS je aktivnosti USAID-a označio kao isključivo one koje su bile, navodno, usmjerene na podrivanje institucija Republike Srpske, odnosno da je u tu svrhu finansirao organizacije civilnog društva i istraživačke medije.

Pri tome je Dodiku najviše zasmetalo što su se pojedine nevladine organizacije i mediji, a koji mu najviše smetaju, bavili istraživanjem korupcije.

I kako sudbina uvijek hoće, upravo je na RTRS-u, prorežimskom javnom servisu, emitovan prilog u kojem je jedan od sagovornika bio Goran Bubić, advokat Milorada Dodika upravo u slučaju koji je dobio (neželjen) epilog pred Sudom BiH.

Bubić, pored toga što je njegov pravni zastupnik, je i njegov blizak prijatelj.

I upravo u tom kadru, dok je davao izjavu za RTRS, iza Bubića se ukazao uramljen certifikat sa logom USAID-a. U pitanju je „Certificate of Achievement“ dodijeljen u okviru USAID programa, što potvrđuje njegovo direktno učešće i benefite dobijene iz američkih sredstava.

A dati certifikat je Bubić dobio na još jednoj Dodikovoj bolnoj tački – korupciji, odnosno u okviru projekta “Pravne prepreke za suzbijanje korupcije u Republici Srpskoj” iz 1999.godine.

I tako se, gotovo filmski, u jednom kadru srušila cijela konstrukcija Dodikovog antiUSAID narativa. Nije to učinio nikakav “plaćenički” medij, nego kamera njegovog vlastitog, vjernog RTRS-a.

Ako je USAID zaista neprijatelj Republike Srpske, onda je paradoksalno što su mu najbliži saradnici zahvalni korisnici tog “neprijateljskog” novca.

U režimu koji se kune u borbu protiv stranog uticaja, najviše tragova tog uticaja vode pravo do ljudi koji su mu najbliži. Možda je vrijeme da neko objasni RTRS-u da kadar, za razliku od nečijeg narativa, ne laže.

Gerila

The post Kako je samo jedan kadar RTRS-a razobličio svu dvoličnost Dodikovog narativa first appeared on Gerila.info.