Ministar prosvjete i kulture Republike Srpske Željka Stojičić kazala je da nisu dobili nijedan zahtjev modričkih škola da se pomjeri početak školske godine.

“U Modriči postoje dvije osnovne škole sa više područnih odjeljenja i srednjoškolski centar. Vjerovatno su i oni čekali da čuju šta će reći struka. Kontaktiraćemo ih danas”, poručila je Stojičić na konferenciji za novinare koja je održana u Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske.

Ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Bojan Vipotnik je kazao da je situacija na terenu zadovoljavajuća. On dodaje da je resorno ministarstvo godinama uključeno u problem gudronske jame.

“Nedavno smo imali sastanak sa predstavnicima Rafinerije ulja, načelnikom opštine i predstavnicima nadležnih institucija u oblasti javnog zdravlja. Formirana je radna grupa koja se bavi stanjem na terenu, ali i pripremama za buduća djelovanja. Modriči je nedostajalo sredstava da zatrpaju prelazne jame i Vlada Srpske im je doznačila 300.000 maraka”, kazao je Vipotnik.

On je rekao da problem gudronske jame traje od 1967. godine i da je napore da se ona sanira svojevremno zaustavila pandemija koronavirusa. Vipotnik tvrdi da su pronađena solidna rješenja sa partnerima u Belgiji i Njemačkoj.

“Nakon požara ponovo smo uspostavili kontakt sa međunarodnim partnerima. Prvi sastancim biće održani početkom septembra. Pripremamo projekat o zbrinjavanju opansog otpada i velika je vjerovatnoća da će kroz taj projekat biti sanirana i gudronska jama. Za to treba deset miliona maraka ili više od tog iznosa”, istakao je Vipotnik.

Vipotnik je rekao da se jama nalazi na zemljištu koje pripada Rafineriji ulja i Republici Srpskoj, a dio vlasništva ima i Opština Modriča. On nije precizirao ko će i u kojem obimu finansirati eventualno saniranje gudronske jame. 

Načelnik Službe za higijenu Instituta za javno zdravstvo RS Vesna Rudić Grujić kaže da je Institut nakon novih mjerenja revidirao ranije preporuke. Ona dodaje da će Institut i dalje pratiti stanje na terenu.

“Neke preporuke ostaju na snazi i one se odnose na osjetljive kategorije stanovništva. U prvim danima nakon izbijanja požara kvalitet vazduha je bio ozbiljno narušen. Materije koje su bile iznad dozvoljenih vrijednosti su opasne. Benzen je kancerogen”, rekla je Rudić Grujić.

Direktor Instituta za ekologiju i zaštitu Predrag Ilić kazao je da je prije dva dana urađeno novo mjerenje kvaliteta vazduha na tri lokacije u Modriči. Rezultati su, dodao je on, mnogo bolji nego prva dva puta.

“Prilikom prvog i drugog mjerenja ustanovili smo povećanje određenih materija. Treće mjerenje je pokazalo da su te materije u nivou graničnih vrijednosti. To znači da su vrijednosti određenih supstanci i do 200 puta manje nego prilikom prvog i drugog mjerenja. Uzeli smo i zemljište sa tri lokacije da bismo ga analizirali i imaćemo rezultate za nekoliko dana“, kazao je Ilić.

Podsjećamo, prvo ispitivanje kvaliteta vazduha na području opštine Modriča koje je, nakon požara na Gudronskoj jami, uradio Institut za zaštitu i ekologiju Republike Srpske, pokazalo je da je vazduh na području Modriče izuzetno opasan za zdravlje i životnu sredinu.

Mjerenje je urađeno na tri lokacije – pored najbližeg stambenog mjesta, u neposrednoj blizini Gudronske jame i u užem centru grada i pokazalo je da su koncentracije azot-dioksida, benzena, toluena, akroleina i hlorovodonika daleko iznad maksimalno dozvoljene vrijednosti.

Ipak, ni u jednom slučaju nije utvrđeno kolika je maksimalna dozvoljena koncentracija ovih jedinjenja za period mjerenja od jednog sata koliko je i iznosilo mjerenje kvaliteta vazduha. U prvim danima nakon požara često se govorilo da je koncentracija benzena osam stotina puta veća od dozvoljene. Visoko izmjerene vrijednosti ovih elemenata, navodi se u zapisniku Instituta, predstavljaju rizik po zdravlje ljudi i po životnu sredinu.

U Gudronskoj jami se nalazi 25.000-30.000 tona toksičnog i otpada iz Rafinerije ulja Modriča. Od 1967. do 1996. godine u Rafineriji ulja Modriča su prikupljana otpadna motorna i industrijska ulja sa prostora bivše Jugoslavije, nakon čega su tretirana postupkom rerafinacije sa sumpornom kiselinom i aktivnom glinom.

U tom tehnološkom postupku kao nus-proizvod nastajao je opasni rafinerijski otpad (kiseli gudron) koji je odlagan na lokalitetu „Garevac“ u lagunama nastalim iskopavanjem šljunka. Deponija kiselog gudrona nalazi se van kruga Rafinerije ulja Modriča.

Rafinerija ulja Modriča je od 1996. godine prestala da primjenjuje tehnologiju za obradu otpadnih ulja sa sumpornom kiselinom, tako da se od tada u ovom preduzeću više ne produkuje kiseli gudron. Međutim, problem otpada koji je do tada odlagan je ostao neriješen i do danas, a u međuvremenu oko jame su se formirala naselja sa više hiljada porodica sa djecom.

Problem ovog odlagališta otpada do izražaja dolazi posebno ljeti kada se širi nesnosan smrad i dim od požara koji nerijetko izbijaju. Iako se ovo pitanje godinama postavljalo vlasti, ali i vlasnicima rafinerije, konkretnih pomaka nije bilo.