U Bosni i Hercegovini samohrane majke često ne vode samo jednu borbu. One istovremeno rade, brinu o djeci, rješavaju prevoz, račune, vrtiće, školu, bolest, alimentaciju i svakodnevne probleme koje bi uređen sistem morao barem djelimično da preuzme. Umjesto toga, mnoge ostaju same pred institucijama, bivšim partnerima i finansijskom nesigurnošću.

Taj problem Gerila.info je prikazala u kratkom dokumentarcu „Život bez pauze: Samohrana majka u BiH“, koji prati svakodnevicu Dijane Popović, majke dva dječaka iz Stanova kod Doboja. Dijana radi u bolnici „Sveti apostol Luka“, brine o djeci, oslanja se na pomoć roditelja i pokušava da održi porodicu stabilnom uprkos problemima koji uključuju i neplaćanje alimentacije. Dokumentarac pokazuje kako izgleda život kada porodica preuzima ono što bi trebalo da bude i obaveza sistema.

U novoj epizodi Gerila podkasta, snimljenoj u prostorijama Austrijskog saveza sindikata u Beču, razgovaramo sa Dorotijom Kikinger o tome kako Austrija štiti samohrane roditelje. Ona objašnjava model alimentacionog fonda, u kojem država isplaćuje alimentaciju ako roditelj ne izvršava svoju obavezu, a zatim sama potražuje novac od dužnika. U razgovoru se govori i o vrtićima, jaslicama, zaštiti od nasilja, bolje plaćenim poslovima sa skraćenim radnim vremenom i podršci koja samohranim roditeljima omogućava da ne budu prepušteni sami sebi.

Suština podkasta nije da Austriju prikaže kao idealan primjer, nego da pokaže šta se iz uređenijih sistema može naučiti. Ako je samohranim majkama teško i u Austriji, jasno je koliko je taj teret veći u BiH, gdje se mnoge same bore sa alimentacijom, troškovima, institucijama i brigom o djeci. Zato ovaj razgovor, nakon dokumentarca o Dijani Popović, otvara pitanje mogućih rješenja, kao što su alimentacioni fond, bolje naplate alimentacije, dostupniji vrtići, zaštita od nasilja i sistem koji samohranog roditelja ne ostavlja samog.

The post Samohrane majke u BiH su prepuštene same sebi: Šta možemo naučiti od Austrije? (Gerila podkast) first appeared on Gerila.info.

„S obzirom na sadašnja zakonska rješenja kojima su ograničena prava roditelja-njegovatelja i činjenicu da pojedina zakonska rješenja diskriminišu prava djece/lica sa invaliditetom, a koja trebaju 24h brigu i njegu drugog lica, pokrenuta je ova inicijativa“, navodi se u saopštenju koje je potpisala Valentina Stojić, predsjednica udruženja „Glas tišine“.

U praksi, veliki broj majki djece sa smetnjama u razvoju gubi pravo na status roditelja-njegovatelja jer njihova djeca pohađaju školu ili koriste usluge dnevnih centara. Međutim, iz udruženja naglašavaju da to nije stvarni razlog – već procjena Centra za socijalni rad, gdje komisije često navode da dijete ima “privremeno oštećenje”.

„To podrazumijeva da djetetu nije potrebna cjelodnevna njega, iako većina te djece ima 100% tjelesno oštećenje i potpuno su zavisna od brige i njege drugog lica“, pojašnjavaju.

Zahtjevi i konkretni koraci

Prvi korak koji planiraju jeste izrada prijedloga izmjena Zakona o dječjoj zaštiti u saradnji s pravnim stručnjacima. Ove izmjene će biti predstavljene Narodnoj skupštini Republike Srpske putem peticije.

„Naši zahtjevi su da svi roditelji čija djeca imaju 100% tjelesno oštećenje ostvaruju pravo roditelj-njegovatelj, iako su im djeca korisnici dnevnih centara ili su uključena u obrazovni sistem. Djeca sa smetnjama su nesamostalna za život i moraju biti pod nadzorom 24h u danu, što podrazumijeva da majke teško mogu da ostvare radni odnos. Tražimo i da roditeljima budu uplaćeni doprinosi. Takođe, da se zakonskim rješenjem izbriše granica od 30 godina starosti djeteta, za roditelja-njegovatelja, te da naknada bude trajna“, ističu iz udruženja „Glas tišine“.

Ovo udruženje je 20. avgusta prošle godine podnijelo i zvaničnu žalbu Ombudsmenima BiH, ukazujući na sve veće probleme u ostvarivanju prava roditelja-njegovatelja u RS.

Ombudsmeni su potvrdili da su u posljednjim mjesecima primili više sličnih žalbi te su uputili poziv Ministarstvu zdravlja i socijalne zaštite RS i Javnom fondu za dječiju zaštitu RS da preispitaju postojeća zakonska rješenja.

Iz Javnog fonda za dječiju zaštitu RS poručuju da je za rješavanje ovog pitanja potreban multisektorski pristup:

„Postojeće poteškoće roditelja i djece kod ostvarivanja ovog prava najsveobuhvatnije, time i trajno, mogu se riješiti zajedničkim angažmanom organa i institucija koje se bave pitanjima dječije i socijalne zaštite“, naveli su iz Fonda, dodajući da su spremni aktivno učestvovati u inicijativama koje vode ka sistemskom rješenju.

Inicijativa iz Banjaluke predstavlja važan korak ka pravnoj i društvenoj jednakosti djece s invaliditetom i njihovih porodica. Roditelji-njegovatelji, koji svakodnevno žrtvuju svoj profesionalni i lični život za dobrobit djece, zahtijevaju sistemsku podršku, pravnu sigurnost i dostojanstveno priznanje svoje uloge. Kako će institucije odgovoriti na ovaj apel, ostaje da se vidi, ali borba za prava djece i njihovih roditelja u Republici Srpskoj očigledno ulazi u novu, odlučujuću fazu.

Gerila

The post Borba roditelja-njegovatelja u RS: Pokrenuta inicijativa za izmjene Zakona o dječjoj zaštiti first appeared on Gerila.info.