Sergej Milanović iz Mrkonjić Grada u jednom mandatu, u prošlom skupštinskom sazivu, bio je odbornik u ovoj opštini u Republici Srpskoj. Postao je prepoznatljiv po kritici lokalne vlasti na čelu sa SNSD-om. Svoje skupštinske debate često je snimao i objavljivao na društvenim mrežama. Nakon isteka mandata a što nije tipično za ljude koji se u Republici Srpskoj i BiH bave politikom ostao je “na ulici”. Nigdje ne radi i dalje je relativno mlad a snalazi se tako što odrađuje privremene i povremene, fizičke poslove,  poslove za pojedince.

Svjedoči kako je svjestan da mu je to što nema pardona prema bilo kome, naročito prema onima koji vladau u Mrkonjiću ali i Republici Srpskoj, svakako odmoglo da pronađe bilo kakav pristojan posao.

“Niko ovdje ne zove da vam ponudi neki adekvatan posao u skladu sa Zakonom o radu. Postoje pozivi sa biroa, ima Mrkonjić te neke privrede i ja sada znam sigurno deset firmi koje bi mene sutra primile da radim. Nije nikakav problem da vi nađete posao ali ne zove vas niko aktivno da vas zaposli nego vi idete njima i tražite. I kad god odete na biro za zapošljavanje oni vama daju koja firma traži koju kvalifikaciju i onda vi možete da nađete posao u privatnim firmama. Što se tiče državnih firmi, naravno tu je već sve unaprijed rezervisano i čak se čuvaju radna mjesta gdje realno treba u javnom preduzeću nekom radnik te kvalifikacije ne primaju ga dok ne završi neko njihov pa ga prime da odrađuje pripravnički pa mu poslije daju stalni radni odnos“, kaže Milanović za Gerila info.

On priča kako je, pored činjenice da u javnim firmama onaj ko je politički nepodoban, bez obzira na kvalifikacije, ne može naći posao, sve teže pronaći posao u privatnim firmama jer i privatnici koji bi zaposlili nekog takvog trpe pritiske i ucjene.

“Dešavali su se pozivi prema privrednicima koji prime ljude opozicionare, nezavisne da ih otpuste, da ih ućutkaju, da ne rade te poslove. Ja sada kao inženjer šumarstva i aktivista ne mogu da radim u svakoj firmi koja je na neki način vezana sa vlastima preko tendera ili bilo čega jer bi oni postavili pitanje odkud Sergej kod vas, kako on može kod vas da radi, vi njemu dajete platu a on pljuje po nama, po Republici Srpskoj i takve gluposti. Politika ide dotle da čak kontroliše procese zapošljavanja i u privatnim firmama“, priča Milanović.

Prema nezvaničnim procjenama Republiku Srpsku je u posljednjih dvadesetak godina napustilo oko 200 000 ljudi, uglavnom mlađe generacije koje su porodice osnovale van BiH. Jedan od razloga zbog kojeg mladi ljudi odlaze jeste i nemogućnost zaposlenja bez pristajanja na stranačku opredjeljenost i priklanjanje vlastima.

U kratkom filmu, na jednom primjeru, pokazujemo kako razmišljaju pojedinci direktno pogođeni ovim problemom.

GERILA info

The post Mladi nezaposleni u Mrkonjić Gradu: Do posla teško bez stranačke knjižice! (Video) first appeared on Gerila.info.

Popunjavanjem upitnika pomozite nam da istražimo kako doći do posla u državnim službama, koliko košta dobar posao te da li je problem u javnim službama prevelik broj zaposlenih koji se zapošljavaju po stranačkoj pripadnosti.

Za popunjavanje upitnika neće vam trebati duže od dvije minute. Dajemo vam i mogućnost da svoje iskustvo podijelite javno u našoj priči uz garanciju da će, ukoliko to želite, vaš identitet biti zaštićen.

The post Istražujemo: Kako do posla u državnim službama? first appeared on Gerila.info.

Portal Gerila radi istraživanje o problemima s kojima se suočavaju mladi s poteškoćama u razvoju koji traže posao. Htjeli bismo čuti priče mladih koji su voljni podijeliti svoja iskustva s nama kako bi nam pomogli u istraživanju. Cilj istraživanja je da iz ugla mladih sa poteškoćama u razvoju predstavimo izazove i probleme s kojima se susreću prilikom potrage za zaposlenjem, od problema sa institucijama, preko problema sa poslodavcima, do predrasuda i nerazumijevanja u društvu.

Upitnik, koji je pred vama, predstavlja prvi korak u istraživanju. Nakon upitnika slijediće obimnije istraživanje s ciljem ukazivanja na probleme mladih osoba sa poteškoćama u razvoju koje traže posao.

Kako možete pomoći? Tako što ćete popuniti upitnik i našem timu istraživača ispričati svoja iskustva, s konačnim ciljem što adekvatnijeg predstavljanja u javnosti. Sve što navedete može nam pomoći kako bi istraživanje obavili na što bolji način. Ako imate bilo kakvih nedoumica, ili ako vam je potrebna pomoć pri popunjavanju upitnika, slobodno nas kontaktirajte direktno na e-mail redakcija@gerila.info.

The post Istraživanje portala Gerila: Mladi sa poteškoćama u razvoju u potrazi za poslom, podijelite svoje iskustvo sa nama first appeared on Gerila.info.

Od danas u Njemačkoj stupa na snagu novi zakon o useljavanju koji nudi niz olakšica u odnosu na stari zakon. Ako su se građani Bosne i Hercegovine do sada “u talasima” iseljavali zbog nezaposlenosti, siromaštva, straha od novih sukoba, sveprisutne mržnje koja razjeda ovo društvo, liberalizacijom njemačkog zakona o useljavanju moglo bi doći do “cunamija”. Krizu, referendum, secesiju, rat, korupciju, kriminal, strah, mržnju, sve će to građani BiH rado ostaviti iza sebe i pohrliti u “novi svijet” koji im pruža realne i ravnopravne uslove za bolji život. Bez pripadanja stranci. Bez pripadanja naciji. Samo po zaslugama, vještini i znanju.

Novi zakon o useljavanju je, inače, ustupak njemačke vlade Udruženju poslodavaca, kako bi se u Njemačku brzo i nebirokratski mogla dovoditi  kvalifikovana radna snaga, prenosi DW. U mnogim branšama postoji manjak stručnog kadra i mnoge firme zbog nedostatka radnika ne mogu preuzimati nove narudžbe i trpe ogromnu finansijsku štetu.

Novi zakon ukida barijeru po kojoj je u traženju posla prednost imao Nijemac ili građanin Evropske unije u odnosu na građanina zemlje koja nije članice Evropske unije. Procedura dolaska radnika iz zemalja van EU je trajala veoma dugo i zbog toga se na odgovor Njemačke ambasade, odnosno konzulata, čekalo i po godinu dana.

Sada njemačka ambasada, nakon što na primjer jedan građanin iz BiH postavi molbu za vizu, ima  rok od tri sedmice da pošalje upit Saveznoj kancelariji za rad i zapošljavanje, koja onda, po novom zakonu, više ne vrši provjere ima li na birou neko iz Njemačke koji je podesan za taj posao, već u roku od tri sedmice mora da odgovori na upit ambasade.

Ako ne odgovori, onda se smatra da je saglasnost izdata. Dakle, cijela procedura sada traje najviše šest sedmica.

Zakon, koji je danas stupio na snagu, podrazumijeva i ubrzanu proceduru, po kojoj  budući njemački poslodavac, uz punomoć radnika, može zastupati njegove interese i pregovarati sa nadležnom Kancelarijom za strance. Kada se prikupe sve potrebne dozvole, Kancelarija za strance mora informisati Njemačku ambasadu koja onda u roku od tri dana mora izdati ulaznu vizu.

Stranci mogu u Njemačkoj izučavati zanat ali i dolaziti da traže posao

Strana radna snaga, po novom zakonu, može dolaziti i na izučavanje zanata u Njemačku – na najmanje dvije godine. Za to moraju imati saglasnost Agencije za rad i zapošljavanje. Strani radnici mogu dobiti i boravak u Njemačkoj na šest mjeseci radi traženja posla ili mjesta za studij. Za to je potrebna potvrda o znanju jezika, ali i dokaz da se osoba može finansirati iz sopstvenog džepa.

Međutim, i pored toga što je novi zakon danas stupio na snagu, stari zakon za zemlje Balkana važi do kraja godine. Po starom zakonu za dolazak u Njemačku nije bila potrebna diploma, niti položen ispit o znanju jezika, a mogli su dolaziti i nekvalifikovani radnici. Preporuka pravnika je da stare zahtjeve ne treba povlačiti, mada njihova obrada može trajati i duže od isteka važenja starog zakona 31. decembra 2020. godine.

Još jedan korak u otklanjanju barijera za nesmetan dolazak radne snage napravljen je proteklog ponedjeljka u Bonu, gdje je otvorena Centralna kancelarija za priznavanje svjedočanstava i diploma. Do sada je proces priznavanja diploma trajao puno duže nego u SAD, Kanadi ili skandinavskim zemljama.

Pored toga, to je bila nadležnost svake pokrajine ponaosob i time se bavilo čak 1.400 službi, a kriterijumi su bili neujednačeni. Na istoku Njemačke se najlakše dobijalo priznanje diplome, a u Bavarskoj najteže. Sada će i ta procedura biti pojednostavljena.

Ljekari, medicinsko osoblje, inženjeri i informatičari su i prije olakšano ili preko tzv. plave karte mogli dolaziti na rad u Njemačku, ali je uslov za to bila dosta visoka plata. Nerijetko su i menadžeri njemačkih bolnica i staračkih domova dolazili u region da vrbuju medicinske sestre i njegovatelje.

Njemački poslodavci jako cijene radnu snagu iz zemalja nastalih raspadom bivše Jugoslavije. Radnici sa Balkana su za njih sposobni, vrijedni i obrazovani, a mnogi imaju i dobro znanje njemačkoj jezika, zaključuje se na kraju teksta na portalu DW.

Šta našim političarima preostaje? Kako da spriječe odlazak, prije svega, mladih ljudi? Možda da sve građane BiH učlane u političke partije i intenziviraju stranačka zapošljavanja? Možda da pojačaju buku oko referenduma, secesije, rata, zločina pa da građani ogluve i više ne čuju kako se širi strah i mržnja? Možda da institucionalizuju korpuciju i kriminal pa da svima bude dobro? A možda da oni odu “preko grane” i ovu zemlju ostave nama, a oni, “sposobni” kakvi jesu, neka razvijaju svoja carstva negdje drugo, a nas neka ostave u miru, pa kako se snađemo.

The post Willkommen in Deutschland! first appeared on Gerila.info.

Za učešće, neophodno je popuniti prijavu i rezervisati mjesto ispunjavanjem prijavnice za učešće na konferenciji “Zaposli se”, koja je dostupna do 18. decembra na linku: http://bit.ly/2t9b2eu

Pravo učešća imaju svi studenti iz Bosne i Hercegovine. Plan i program ovog događaja će biti dostavljen svim prijavljenim studentima, a za sve koji budu dio ove konferencije, obezbijeđeni su i certifikati.

Takođe, svi koji se prijave će imati priliku poslušati priče mladih koji su imali priliku učestvovati u programima i koji će podijeliti svoja iskustva.

Ne propustite iskoristiti priliku za sticanje iskustva vašeg prvog intervjua za posao. Odlične mogućnosti širom Amerike, Kanade i Njemačke čekaju na mnoštvo vrijednih studenata koji teže sticanju jedinstvenog životnog iskustva.

O programima koje Work and Travel Experience BiH nudi, više možete pronaći na
Web stranici: www.experienceusa.ba
Facebook stranici: Work and Travel Experience BiH
Instagramu: @workandtravelexperiencebih

The post Prilika za studente iz BiH: Rad u SAD, Kanadi i Njemačkoj first appeared on Gerila.info.

U Bosni i Hercegovini hiljade ljudi uče njemački jezik. S nedostatkom mogućnosti u sopstvenoj zemlji, talentovani mladi iz BiH emigriraju tamo gdje se nadaju da će im biti bolje, zbog čega se cijeli gradovi prazne, ističe se u tekstu na portalu Spiegel Online.

U tekstu se dalje navodi da na kursevima za početnike većina polaznika jedva govori njemački jezik, ali već znaju nekoliko riječi koje će im kasnije biti od koristi, poput “diploma”, “željena plata” i “zahtjev za posao”. Ili čitaju rečenice naglas, poput: “Gospodin Kindler bi želio raditi kao mehaničar”.

Dvadesetpetogodišnji Josip je prošle godine stekao univerzitetsku diplomu iz područja zaštite na radu, a sada uči njemački jezik. Cilj mu je emigrirati u Njemačku, što je prije moguće. Njegova djevojka već živi u Njemačkoj u Ulmu.

Niko ne obraća pažnju na zakone u našoj zemlji. Sviđa mi se Njemačka. Volim kada je sve na svom mjestu i kada je sve predvidljivo.

Dragana i njen kolega Tarik drže kurs njemačkog jezika za odrasle u školi u Jajcu. Časovi, koji se održavaju nekoliko puta sedmično, izuzetno su popularni jer se mnogi iz grada i okolnih sela nadaju da će emigrirati u Njemačku ili Austriju.

To je fenomen koji je česta pojava u cijelom regionu Zapadnog Balkana. Posljednjih godina zemlje poput Bosne i Hercegovine, Srbije, Makedonije i Albanije doživljavaju jedan od najvećih mirovnih egzodusa u svojoj istoriji. Loša ekonomska situacija tjera ljude, ali je podstaknuta i raširenim osjećajem da za mlade nema svijetle budućnosti u ovim zemljama.

Plate koje bi kod kuće bile nezamislive

U tekstu na portalu magazina Der Spiegel naglašava se da su vlade širom regiona korumpirane i da loše upravljaju. Sve zemlje regije žele se pridružiti EU, ali Brisel trenutno osjeća zamor od proširenja. Dakle, ako Evropa ne dođe na Balkan, ljudi sa Balkana će morati ići u Evropu. Njemačkoj i drugim državama članicama EU hitno su potrebne medicinske sestre, njegovatelji, informatičari i kvalifikovani zanatski radnici, a tamo se nude plate koje su daleko veće nego na Balkanu.

Nastavnica Dragana uživa u nastavi, ali ima pomiješana osjećanja prema kursu koji predaje.

Sve više i više djece nestaje iz javnih škola jer njihovi roditelji odlaze iz zemlje. U međuvremenu, sve više i više ljudi dolazi na moj kurs njemačkog jezika. Nisam baš zadovoljna zbog toga.

Zbog “zova Zapada”, mnoge ruralne oblasti na Zapadnom Balkanu postale su raseljene. Mali gradovi su opustošeni, cijela sela su se ispraznila, neke osnovne škole imaju samo šest ili sedam učenika, kuće se raspadaju, a ulice i javne zgrade propadaju.

Slično je i sa Jajcem i okolinom. Od više od 45.000 stanovnika koji su prije rata živjeli u opštini Jajce, danas ih samo oko 27.000 još uvijek živi tu, barem na papiru. Realni broj stanovnika vjerovatno je daleko manji.

Josip sa početka priče živi sa roditeljima i dvije sestre u velikoj kući okruženoj nizom kuća u kojima ne živi niko. Njegov otac Ivica, bravar po struci, kao vojnik zadobio je tešku povredu ramena i zajedno sa suprugom pobjegao u Švedsku 1994. godine, gdje je Josip rođen. Vođeni nostalgijom, roditelji su se poslije rata vratili u Jajce.

Ivica nikada nije zažalio zbog svoje odluke da se vrati. Duboko je povezan sa rodnim selom. Istovremeno, dodaje da ovo nije zemlja za koju se borio.

Ova zemlja ne omogućava našoj djeci da žive pristojan život, čak iako imaju dobru univerzitetsku diplomu. Za mnoge poslove je potrebno imati vezu ili članstvo u političkoj stranci. Politika je umiješana u sve. Inače morate plaćati mito. Zato mogu razumjeti zašto Josip želi da ode.

Josip je diplomirao prošle godine i od tada radi kao pripravnik u jednoj privatnoj kompaniji za obradu metala u Jajcu. Ukoliko bude imao sreće, kompanija bi ga mogla zaposliti kada mu se pripravnički staž završi na jesen. Ali nema šanse da će naći posao negdje drugdje, poput lokalne elektrane. “To zahtijeva veze”, kaže on.

Razgledao je ponude za posao u južnoj Njemačkoj i posjetio rođake u Štutgartu kao i svoju djevojku Valentinu u Ulmu, koja radi u slastičarni. Sada mu je cilj podići poznavanje njemačkog jezika na nivo „C2“, tako da može dobiti posao u Njemačkoj kao inženjer zaštite na radu.

Područje oko Jajca, ali i cijela BiH kao i region Zapadnog Balkana, predstavljaju kontrast između propasti i napretka. Mnogi emigranti troše svoje zarade na izgradnju velikih kuća na Balkanu. U tim kućama borave samo jednom ili dva puta godišnje, mada je moguće da će se ovdje vratiti kada odu u penziju.

Autor teksta navodi primjer sela Podmilacje u kome živi još samo 100 od prvobitnih 700 stanovnika. Jednom godišnje, hiljade ljudi dolazi u crkvu u selu. Ali, svuda oko sela korov pokriva napuštene kuće. To je mjesto tihog i jezivog propadanja.

Slavko i Kata žive sa svoje dvoje djece Ivanom i Lucijom na samom kraju sela, na prostranom brežuljku. Njihov stari dom je u ratu uništen, a novi su izgradili kad je rat završio. To je idilično imanje, sa velikim voćnjakom, sopstvenim izvorištem mineralne vode i fantastičnim pogledom na dolinu.

Dvadesetogodišnjem Ivanu se sviđa život ovdje. On je profesionalni fudbaler. Igra za klub u Jajcu. Često je odlazio u Njemačku ali ga veoma brzo uhvati nostalgija čim ode tamo. Smatra da je Njemačka previše uređena, s nedostatkom spontanosti. Ipak, vjerovatno će otići u Minhen, gdje se nada da će potpisati profesionalni ugovor sa klubom Minhen 1860.

I njega muči situacija u BiH. Ali kaže da bi sve mogao podnijeti da toliko njegovih prijatelja već nije otišlo, da ga nije strah da će ostati sam. Da nema “zova Zapada”. Njegova majka je tiha i pažljivo ga sluša.

“Vratiću se jednog dana, siguran sam u to”, kaže Ivan, pokušavajući uvjeriti majku. Ali ona mu ne vjeruje. “To mladi ljudi uvijek kažu”, zaključuje se na kraju priče o problemu odlaska mladih iz BiH koji muče ovu zemlju godinama unazad.

The post Der Spiegel o odlasku mladih iz BiH: “Zov Zapada” odvlači mlade iz rodne grude first appeared on Gerila.info.

Dojče vele u pregledu njemačke štampe navodi da se mnogo ljudi iz Jugoistočne Evrope iseljava na Zapad, ističući zabrinutost da ovaj dio Evrope krvari zbog iseljavanja.

„Mnogo ljudi iz Jugoistočne Evrope odlaze u zemlje kao što su Njemačka, Italija i Španija. Plate u njihovim zemljama se povećavaju, ali samo neznatno. Čitava Jugoistočna Evropa je pogođena. Preduzetnici, eksperti i političari od Budimpešte do Atine su zabrinuti. Mladi, dobro obrazovani, ljudi koji su atraktivni za tržište rada se iseljavaju. Stručnjaci nedostaju na svakom ćošku”, piše list Berliner cajtung.

“Više od dva miliona Rumuna, prema procjenama vlade u Bukureštu, živi u inostranstvu, većina u Španiji i Italiji. Egzodus u susjedstvu je bio sličan: više od 700.000 Bugara se prema zvaničnim navodima iselilo u inostranstvo u okviru EU. Iz Hrvatske se, prema podacima Studije Nacionalne banke iz Zagreba, samo od 2013. do 2016. godine ukupno 230.000 građana iselilo u druge zemlje EU. Riječ je o dva odsto stanovništva u godini dana. Srbiju je, prema navodima vlade, napustilo 640.000 ljudi. Grčku je, nakon teške finansijske krize 2010. godine, napustilo, kako se procjenjuje, najmanje 400.000 ljudi, najvećim dijelom mladih”, navodi dalje Berliner Cajtung.

Njemačka rješava svoje demografske probleme

List piše kako se čini da politika na Zapadu podstiče iseljavanje: “Na vrlo siromašnom Kosovu je ministar zdravlja Njemačke Jens Špan nedavno posjetio jednu školu za obrazovanje njegovatelja koji idu u Njemačku. Ova njemačka škola, koju smatraju pozitivnim primjerom, važi kao lokomotiva “odliva mozgova”. Završi je do 30 učenika godišnje, i svakom od njih se nudi ugovor za dalje školovanje u Njemačkoj”, piše Berliner cajtung.

List prenosi mišljenje Tade Jurića, politikologa sa Katoličkog univerziteta u Zagrebu. On kaže da Njemačka ne treba da rješava svoje demografske probleme useljavanjem iz Jugoistočne Evrope: “Smatram da nije fer da Njemačka spasava sebe na račun svih nas”.

Region krvari

„U zemljama jugoistoka Evrope otkucava tempirana demografska bomba: natalitet, uz rijetke izuzetke, nije viši, ili je čak niži, nego u Njemačkoj – a mladi ljudi masovno odlaze ka Zapadnoj Evropi”, piše Frankfurter Algemajne Cajtung u tekstu pod naslovom „Jugoistočna Evropa krvari”.

„Njemačka je sve krcatija. Prošle godine je u zemlju došlo oko 400.000 ljudi više nego što je napustilo. Većina doseljenika, skoro 290.000 njih, stigla je iz zemalja članica EU ili drugih evropskih zemalja. U statistikama vodi Jugoistočna Europa”, piše frankfurtski dnevnik.

„Glavni razlog priliva iz Jugoistočne Evrope je – posao. Rumuni, Hrvati i Bugari mogu relativno lako da dođu jer su njihove zemlje članice EU; oni imaju pravo na boravak u bilo kojoj zemlji Unije. Doseljavanje iz preostalih zemalja regiona funkcioniše drugačije. Iz njih neki u Njemačku dolaze na svoju ruku ili preko neformalnih mreža. Drugi bivaju sistematski vrbovani.

Već šest godina postoji tzv. „Triple Win”, zajednički program Savezne agencije za rad i Njemačkog društva za međunarodnu saradnju. Program je nazvan „Triple Win”, dakle trostruka dobit – jer navodno svi učesnici od njega profitiraju. Njemačko društvo za međunarodnu saradnju njemačkim poslodavcima posreduje kvalifikovane njegovatelje, prije svega iz Srbije, BiH, Tunisa i Filipina: “Dok u Njemačkoj nema dovoljno njegovatelja, kvalifikovana radna snaga je u inostranstvu često bez posla. Pri tome od saradnje korist imaju i preduzeća u Njemačkoj, i sami njegovatelji i njihove zemlje porijekla”, navode u Njemačkom društvu za međunarodnu saradnju.

“Zvuči razumno”, piše Frankfurter algemajne cajtung, ali – “ipak nije sve tako jednostavno. Njemačko društvo za međunarodnu saradnju navodno sarađuje samo sa zemljama u kojima postoji “višak” dobro obrazovanih njegovatelja. Međutim, u Jugoistočnoj Evropi to odavno više nije slučaj; naprotiv – u brojnim mjestima nema dovoljno ljekara i njegovatelja. Situacija je iz godine u godinu sve teža”, navodi se na kraju pregleda njemačke štampe na portalu međunarodnog javnog servisa Dojče vele.

The post Dojče vele: Egzodus iz Jugoistočne Evrope first appeared on Gerila.info.