Ova se dva medija, kao i velika većina drugih u BiH, suočavaju sa mnogobrojnim problemima godinama – finansije, kadar, saradnja sa vlastima, napadi i prijetnje. Glavna i odgovorna urednica eTrafike Vanja Stokić i glavni i odgovorni urednik Micromreže Bojan Trgić u našem podkastu „PST!“ govore o problemima manjih redakcija koje se bave informativnim i istraživačkim novinarstvom.

“Ja sam osnivač eTrafike i trebalo mi je sedam godina da se zaposlim na portalu. Najviše što smo imali je četvoro zaposlenih prošle godine u ovu dobu, Međutim, onda se situacija naglo krenula pogoršavati, pa smo otpustili dvoje ljudi. Mi se finansiramo isključivo preko projekata. Nismo komercijalni mediji i nemamo reklame”, kazala je Vanja Stokić.

Ona dodaje da je rad u takvim uslovima veoma iscrpljujući, jer u malim redakcijama jedna osoba obavlja više poslova. Vanja kaže kako trenutno radi novinarski, uređivački i menadžerski posao. Piše projekte, komunicira s donatorima, sastavlja izvještaje,

“Postoje trenuci kada shvatim da se pet dana nisam bavila svojim osnovnim poslom, a to je stvaranje i uređivanje sadržaja. Zavidim kolegama koji dođu sa trena u redakciju i počnu odmah da obrađuju materijal. Kada se vratim u redakciju, moram da odradim svu papirologiju koja se nagomilala dok mene nije bilo tu. Srećom naše priče nisu hitne i ne moraju biti objavljene danas ili sutra”, istakla je Stokić.

Trgić kaže da je na Micromreži situacija ista kao i na eTrafici – borba iz dana u dan. U redakciji svi rade sve, ali često ni to nije dovoljno. Kada neki projekat bude završen, novi nije spreman i tada ulaze u „usko grlo“.

“Imamo nešto marketinga, pa opstajemo. Nama nije toliki problem novac koliko nam je problem vrijeme. Nekad bismo napravili neku lijepu priču i došli bismo marketingom do nekih klijenata, ali jednostavno nemamo dovoljno vremena od obaveza. U malim redakcijama nikada nema dovoljno ljudi koji mogu pogledati tekst da ne promakne neka greška”, priča Trgić.

Njihova saradnja sa lokalnom vlašću je, dodaje on, izuzetno komplikovana. U jednom momentu novinare ovog portala gradski oci doživljavaju kao neprijatelje, a u drugom kao saradnike. Ako objave informaciju koja se glavešinama ne sviđa, onda ne mogu dobiti odgovor ni na najobičnije pitanje.

“Imali smo s tim problema prije četiri-pet godina kad smo aktivno počeo da radimo i kad smo počeli da radimo različite priče koje dotad nije niko radio na našem terenu. Sad je dosta lakše, jer su ljudi shvatili kako radimo”, kazao je Trgić.

Mediji koji se finansiraju pomoću projekata označeni su domaćim izdajnicima, stranim plaćenicima, ustašama, balijama, čuvarima Vatikana, masonima i zavjerenicima protiv srpskog naroda. Vanja Stokić kaže da je to veoma stresno i uznemirujuće za većinu medija.

“Kada je ponovo počela priča o registru stranih agenata, ljudi su počeli da pišu na naše najobičnije postove na mrežama: Ko vas plaća, od koga dobijate pare, na čijem ste spisku. Imali smo objavu o epiduralnoj anesteziji na koje porodilje imaju pravo i onda je jedan ljekar krenuo da negoduje i da pita ko nas plaća i da tvrdi da smo NVO sekta koja ruši tradicionalnu porodicu”, istakla je Vanja Stokić.

Ona smatra da su ljudi sluđeni i da više ne znaju u šta da vjeruju. Bombarduju ih sa svih strana i oni tumaraju kroz šumu informacija i „olajavanja“ koja stižu sa svih strana,

“Mi imamo vrlo specifičnu publiku. Naša publika zna da smo mi veoma transparentni. Registrovani smo kao udruženje građana i finansiramo se projektima. Nikada to nismo krili, jer smatram da ništa u našem radu nema pogrešno”, ističe Stokić.

I Micromreža i eTrafika su u posljednjih nekoliko dana „na meti“ Poreske uprave. Inspektori su, dodaju i Vanja i Bojan, izuzetno pristojni i nikakvih neugodnosti nije bilo. Kontrole su počele nakon što je Narodna skupština usvojila tzv. Zakon o stranim agentima.

“Ja nisam iz Banje Luke pa moram stalno da dolazim iz Gradiške u Poresku upravu i to mi oduzima mnogo vremena. Nemamo čega da se bojimo. Svi znaju kako projekti funkcionišu. Izvještaje koje šaljemo donatorima možemo odmah pokazati i inspektorima. Ali, ne sviđa mi se taj pritisak. Kada Gradiška dobije nekoliko miliona maraka od stranih donatora, gradsku upravu niko ne optužuje da su domaći izdajnici”, rekao je Bojan Trgić.

Goran Dakić / GERILA

The post Vanja Stokić i Bojan Trgić: Pritisaka je mnogo, ali nemamo čega da se plašimo first appeared on Gerila.info.

“Mi smo toliko puta napadani hakerskim napadima kao što je ovaj da smo ovdašnjim sigurnosnim agencijama i policiji dali dovoljno materijala da se upoznaju sa strukturom i metodama ovakvih napada, ali se ne dešava ništa. Prijavili smo napade bezbroj puta da je to izgubilo svaki smisao”, kaže za GERILU Aleksandar Trifunović, glavni i odgovorni urednik portala BUKA.

“Osjećaj bespomoćnosti dominira i da si prepušten sam sebi i što je još gore, očekuješ da će se to i dalje dešavati i bez ikakvih sankcija čega su svjesni i oni koji naručuju napade na Buku”, dodao je Trifunović u izjavi za naš portal.

DDoS napad je vrsta cyber napada u kojem se koristi veliki broj kompjutera kako bi se preplavila veb stranica sa velikim brojem zahtjeva, a cilj ovakvih napada je onemogućavanje normalnog funkcionisanja portala.

Posljednjih godina sve češće su na meti cyber napada mediji u BiH koji važe za nezavisne i istraživačke, kao i oni koji se bave izvještavanjem o brojnim kriminalnim i korupcionim aferama u čijem udjelu nerijetko mjesto nađu i neki od vodećih domaćih političara.

Iako se većina ovih napada prijavi nadležnima, motivi i počinioci u najvećem broju slučajeva ostaju nepoznati.

GERILA

The post Portal BUKA pod hakerskim napadima! first appeared on Gerila.info.

Istovremeno, Dodik svoje stavove i poruke plasira preko internet stranice dodik.net, registrovane na Islandu, posredstvom kompanije koja vlasnicima domene pruža visok stepen anonimnosti. Zbog toga je teško tužiti za klevetu autore sadržaja na tom sajtu, kažu pravnici za Radio Slobodna Evropa.

Domena dodik.net je registrovana 27. juna prošle godine u glavnom gradu Islanda, Rejkjaviku, a podaci se čuvaju na serveru u Kanadi. Registrar je kompanija Namecheap.inc, na čijoj stranici se navodi da upravlja sa više od 17 miliona domena u 18 zemalja. Kompanija osigurava privatnost vlasnicima domena uz pomoć partnerske kompanije “Withheld for Privacy”.

U odgovoru za Radio Slobodna Evropa (RSE), ova kompanija navodi da “ne provodi istrage u slučajevima tužbi za klevetu”, te da “neće dobrovoljno otkriti vlasnika domene, ali da će se povinovati presudi ili naredbi sudova Sjedinjenih Američkih Država (SAD)”.

U objašnjenju pravnog odjela ove kompanije, navodi se “da će u krivičnim predmetima protiv njenih klijenata, kao i u slučajevima privatne tužbe za klevetu, firma Namecheap poštovati isključivo mehanizme sudova SAD-a”.

Šta kažu pravnici?

Pravni stručnjaci za RSE kažu da bi u slučaju klevete, pravosuđe RS-a “imalo veliki problem da sudskim putem dokaže da iza stranice Dodik.net stoji upravo Milorad Dodik”.

Sarajevski advokat Nedim Ademović navodi da se u ovom slučaju radi o “takozvanim slučajevima sa inostranim elementom”, odnosno o situaciji gdje strani subjekti preduzimaju određenu radnju van BiH, čiji se efekti, kao što je eventualna šteta, mogu desiti i u BiH, odnosno kada je oštećen neko iz BiH.

Kada bi Dodika neko tužio za klevetu iznesenu na stranici dodik.net, objašnjava Ademović, sudilo bi se po bh. zakonodavstvu pred sudom koji je teritorijalno nadležan za tužitelja.

“Bez obzira što se radi o stranom veb portalu, suđenje može biti u BiH. Drugim riječima, klevete stranog veb portala podliježu jurisdikciji BiH”, kaže on. Dodaje, međutim, da to ne znači da bi suđenje bilo jednostavno, posebno ako taj portal nema impresum.

“U tom slučaju, potrebno je putem sudova i nadležnih ministarstava poduzeti radnje sa ciljem otkrivanje lica koja se kriju iza portala. Situacija će biti otežana ukoliko BiH nema potpisane bilateralne ugovore o pravnoj pomoći sa trećim državama, na čijoj teritoriji se nalazi sjedište tuženog. I to je moguće, ali zahtjeva truda i upornosti”, kaže Ademović.

Objašnjava da bi se i tužioci u eventualnom krivičnom procesu suočili sa istim problemom da identifikuju odgovorna lica za rad neke internet stranice, kao i da ih učine dostupnim organima gonjenja.

Sarajevski advokat Asim Crnalić navodi da “postoji mogućnost da se ustanovi odgovornost autora koji može odgovarati po Zakonu o zaštiti od klevete BiH”.

Ističe da je, uz autora, odgovoran i izdavač publikacije (osoba koja je zakupila internet domenu), kao i osoba koja je imala stvarnu kontrolu nad izdavanjem teksta (urednik ili administrator stranice).

“On (Dodik) može odgovarati, jer on je autor teksta i on je domaći državljanin i nije sporno da je to njegov tekst”, kaže Crnalić. Dodaje da bi i vlasnik domene registrovane na Islandu mogao u principu odgovarati, ali je to “realno teško očekivati, jer je zaštićen anonimnošću”.

Crnalić navodi da je odgovornost veliki problem internet medija i postavlja pitanje objavljivanja sadržaja bez podataka o odgovornoj osobi ili osobama.

“Priča je identična kao i sa komentarima koji se objavljuju na tekstove. Mediji objave nešto, pa se dole poredaju komentari koji su apsolutno neprihvatljivi i prelaze sve granice razuma i pristojnosti, i nikome ništa. Nema posljedica”, kaže on.

Šta kaže Dodik?

Tri dana nakon što je potpisao ukaz o kriminalizaciji klevete, Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, kaže da “ne zna da postoji sajt dodik.net” na kome se objavljuju, isključivo, njegovi sadržaji i poruke.

Tako je odgovorio za Radio Slobodna Evropa (RSE) na pitanje zbog čega sajt nema impresum, odnosno imena osoba koje na toj stranici objavljuju sadržaj.

Nakon što su se na konferenciji za novinare u Banjaluci 21. avgusta “konsultovao sa saradnicima” odgovorio je:

“Evo, kaže da imamo (internet sajt), to rade momci, nije to portal, to je sajt”, kazao je Dodik, obrazlažući zbog čega nema impresuma.

Web portali su sofisticiranije internet stranice koje prikupljaju podatke iz raznih izvora i prezentiraju ih korisnicima. Internet stranica je lokacija na internetu, koja ne dozvoljava korisnicima povratnu interakciju ili registraciju, kakva je moguća na stranici Dodik.net.

Na sajtu dodik.net prenose se isključivo stavovi i poruke Milorada Dodika, kako one sa društvenih mreža, tako i one iznesene na javnim skupovima ili putem medija.

Tako je 18. jula na stranici prenesena njegova izjava “da su ljudi tražili da bude regulisano pitanje blaćenja u javnom prostoru, jer je svaka mjera prevršena”.

Komentarišući Vijeće za implementaciju mira (Međunarodnog političkog šefa OHR-a) Dodik je rekao da je riječ o “sumnjivom skupu ljudi, koji se lažno predstavljaju i sebe nazivaju međunarodnom zajednicom”.

Stranica prenosi i Dodikove objave na društvenim mrežama, poput nedavne izjave da su “sve probleme koje BiH ima stvorili međunarodni službenici poput ambasadora SAD u BiH Majkla Marfija”.

U tekstu zakona klevetom se naziva “iznošenje zlonamjernih ili neistinitih tvrdnji o nekoj osobi”, za šta su predviđene novčane kazne od 1.000 do 3.000 eura.

Šta su “zlonamjerne ili neistinite tvrdnje o nekoj osobi” nije precizirano u novom Zakonu.

Stotine portala bez impresuma

U Bosni i Hercegovini djeluje najmanje 270 internet portala bez impresuma, koji objavljuju informativne medijske sadržaje.

Ovo je pokazalo istraživanje pod nazivom “Mapiranje medijskih portala u BiH” iz juna 2021. godine, koju je provela organizacija Centar za promociju civilnog društva (CPCD).

Novinar Nikola Morača strahuje da će ih biti još više nakon što izmjenjeni Krivični zakon RS-a stupi na snagu u petak, 25. avgusta.

“Nakon ućutkavanja slobodnih novinara pojaviti će se još veći broj portala bez impresuma. Očekujem, dakle, jedno medijsko rasulo, naročito u RS-u”, kaže Morača za RSE.

Morača ističe da će stupanjem na snagu ovog Zakona početi autocenzura novinara, jer je, kako kaže, tužiocu i policiji data mogućnost da odluče protiv koga će da pokrenu krivičnu istragu za klevetu.

“Ta istraga naravno ne mora biti okončana pravosnažnom osuđujućom presudom nego je dovoljno da nam upadnu u redakciju i oduzmu sredstva za rad i zabrane nam rad nekoliko mjeseci, pa da poslije toga uopšte ne odgovaraju za svoje postupanje. Dakle, očekujem jednu apsolutnu tišinu u radu novinara”, poručuje Morača.

Inače, tokom istraživanja rada internet portala je mapirano je njih 615 . Samo jedna trećina njih ima potpun impresum, njih 194 se nalaze na nepoznatoj lokaciji, tri u zemljama regiona i sedam u inostranstvu.

slobodnaevropa.org

The post Stranica sa Dodikovim izjavama registrovana na Islandu “teško dostupna za klevetu” first appeared on Gerila.info.

Postoje indicije da su oni novinari čiji su automobili oštećeni, sami to inscenirali. Republika Srpska je demokratsko društvo. Osuđujem napad i nemam namjeru da polemišem. Pozivam policiju da radi svoj posao. pic.twitter.com/eTkcWIFgfV

— Dragan Maksimović (@knespoljac) March 9, 2023

Dodik je naglasio da SNSD i vladajuća koalicija podržava opredjeljenost da se o ovom pitanju povede javna rasprava odmah nakon usvajanja Nacrta u NSRS, kako bi se čula i druga mišljenja.

“Ovo je preuranjeno, nikakvog značaja nema. Zakon ide u NSRS. Kao takav će otići u javnu raspravu, biće distupan svima. Vjerujem da Udruženje novinara zna da je za svaki zakon obavezna javna rasprava. Niko od novinara ne smije da bude uznemiren”, rekao je Dodik.

On je istakao da zakon neće biti donesen kako bi vlast prosuđivala, već da će krajnju riječ o svemu imati pravosuđe.

“Ne vidim da je problem da zato što se neko inkriminisano ponaša može da bude zabrinut. Ova dotična gospoda se uplela u probleme sa ljudima sa kojima su klevetali i mi imamo probleme da njih zaštitimo”, rekao je on ističući da, kada je juče govorio o spodobama nije govorio o novinarima.

“Ja sam mislio na one koji pišu po raznim portalima koji su zarobili ovo društvo”, rekao je Dodik i dodao da je sve rađeno u skladu sa evropskim standardima i sa američkom praksom.

GERILA

The post Dodik: Postoje indicije da su novinari SAMI SEBI oštetili automobile?! (VIDEO) first appeared on Gerila.info.

Aleksandar Trifunović, glavni i odgovorni urednik portala Buka, za portal Gerila kaže da je za stvaranje ogromne baze pratilaca na najuticajnijoj svjetskoj društvenoj mreži uloženo mnogo truda i vremena.

“Facebook stranica portala Buka postoji već 12 godina, u nju je uloženo mnogo rada, rezultat toga je broj članova grupe koja broji 350.000 pratilaca i to je vjerovatno jedna od najvećih grupa jednog medija iz BiH i nije pod uticajem nijedne političke partije u Republici Srpskoj ni Bosni i Hercegovini. Mi smo do sada, ali kao sajt, bili redovna meta hakera, svake godine po nekoliko puta nam je rušen sajt ali smo unaprijdili sistem sigurnosti do maksimuma koji i dalje ne garantuje da nas opet neće rušiti ali očigledno je da se Facebook kao društvena mreža pokazao ranjijivim, odnosno ranjiviji je bio naš sistem kontrole Facebook-a. Mi smo došli u situaciju u kojoj smo potpuno bespomoćni i sad zavisimo od brzine i milosti mreže Facebook kako će riješiti ovu situaciju ali je očigledno da nekome smeta ono što radimo i o čemu pišemo”, ističe za Gerilu Trifunović.

Glavni i odgovorni urednik portala Buka podjseća i na nedavni slučaj gdje je policija tek nakon tri godine dostavila izvještaj protiv osumnjičenog za prijetnje upravo njemu, kao uredniku Buke.

“Do sad smo ovakve situacije odmah prijavljivali policiji ali podsjećam da je prijetnja koju sam prijavio policiji riješena tek za tri godine. Kada govorimo o trenutnoj situaciju, ukoliko ovo potraje nekoliko dana to bi moglo dovesti u pitanje naš rad jer danas su socijalne mreže praktično sve, vi na njima danas uglavnom plasirate svoje informacije i komunicirate sa publikom. S tim u vezi pokrenuli smo mnogo stvari, uradili smo sve što je u našoj moći i više od toga i očekujem da će se ova situacija riješiti brzo ali svjesni smo da je Facebook ogromna kompanija i to što je nama prioritet ne znači da je prioritet i njima. Raduje me solidarnost i kolega iz medija koji su zaista masovno dijelili na mrežama ovu informaciju”, dodaje Trifunović.

Do vraćanja Facebook stranice Buka, čitaoci mogu pratiti stranicu Buka u modi, koju ovaj portal takođe koristi.

State Department je u izvještaju o stanju ljudskih prava za 2021. godinu naveo da je nekoliko internet portal u Bosni i Hercegovini (BiH) tokom 2020. godine bilo izloženo cyber napadima, među kojima je i portal BUKA koji je u toj godini proglašen najboljim pisanim medijem u BiH.

“U februaru su web portali Zurnal.info i Buka.com bili podvrgnuti snažnim cyber napadima DDos (napadima na kompjuterski servis s ciljem da se korisnicima onemogući njegovo korištenje), a Nezavisne novine su 10. avgusta prijavile DDoS napade na sajt Nezavisne.com”, navodi se u Izvještaju.

Nakon napada na BUKU i Žurnal, kako se navodi u izvještaju, Misija OSCE-a, Delegacija EU, Ambasada Ujedinjenog Kraljevstva i Ured visokog predstavnika u BiH su saopštenjem pozvali bosanskoherecegovačke vlasti da istraže sve napade na internet portale medija, jer, kako kažu, to predstavlja jasnu opasnost po slobodu medija.

The post Aleksandar Trifunović, urednik BUKE: Mnogo puta smo napadani, ali ovo može dovesti u pitanje naš rad! first appeared on Gerila.info.

“Naime, osumnjičeni M.G. se tereti da je 27.12.2019. godine sa svog „Facebook“ profila postavio neprimjerene komentare na „Facebook“ stranici magazina „Buka“, čime je uputio ozbiljne prijetnje po život i tijelo oštećenog A.T. te izazvao strah, uznemirenost i osjećaj nesigurnosti kod oštećenog”, saopšteno je iz Polpoicijicijske uprave Banjaluka.

Inače, riječ je o Marku Galiću sa Pala koji je osumnjičen da je 2019. godine sa Facebook profila uputio ozbljne prijetnje glavnom i odgovornom uredniku portala “Buka” Aleksandru Trifunoviću.

Trifunović kaže da se nada da će činjenica da je policija uradila svoj posao uticati na smanjenje govora mržnje i prijetnji upućenih novinarima.

“Nakon tri godine policija je privela čovjeka zbog prijetnji smrću koje mi je uputio ispod mog teksta postavljenog na BUKA FB grupi. Ovu informaciju jutros sam pročitao u novinama. Iskreno, prijatno sam iznenađen, nisam očekivao ovakav epilog. Zahvalan sam policiji na završenom poslu. Prijetnja je bila ozbiljna, nadam se da će činjenica da je počinilac lociran i da je policija uradila svoj dio posla uticati bar malo na svakodnevni govor mržnje s kojim sam ja lično i BUKA, medij koji uređujem suočeni. Pogotovo sada, kada je zbog rata u Ukrajini dignuta ljestvica u ispaljivanju pretnji i pritisaka”, napisao je Trifunović u svom statusu na FB.

“Slične prijetnje dobijam vrlo često, prvu još 2002 godine zbog koje sam imao i zaštitu policije, tako je barem policija meni rekla, mada ih lično nisam nikad blizu vidio. U svom radu, a to je četvrt vijeka novinarstva, pišem i govorim istinu, kao i medij koji uređujem. Kako će ta istina da utiče na druge, ne mogu na to uticati i na kraju, i nije moj problem. Prijetnje i prozivke, uvrede, etiketiranja dobijam gotovo svakodnevno, sa takvom lakoćom otrov ispaljuju decenijama prema meni ljudi kojim se nikad nisam zamjerio, niti sam im se obraćao na sličan način. Valjda sebi izgledaju veće, ako se virtuelno ishraču po meni. A u stvari pljuju po sebi, i tu im kao i ovom čovjeku koji mi je prijetio ne znam i ne mogu pomoći”, istakao je Trifunović.

The post Nakon tri godine: Izvještaj policije protiv osumnjičenog za prijetnje uredniku “BUKE”! first appeared on Gerila.info.