Na terenu se, međutim, ništa ne zaustavlja.

Na više od 28 hektara zemljišta poznatog kao Crkveno brdo svakodnevno se nastavlja izgradnja kompleksa od 104 solarne elektrane, a posljednje nezvanične info za Gerilu tvrde da je sada u pitanju čak 106 elektrana. Metalne konstrukcije i paneli zauzimaju prostor koji su mještani do prije samo nekoliko mjeseci koristili za poljoprivredu, dok institucije istovremeno vode administrativnu prepisku iz koje proizlazi da gotovo niko ne želi preuzeti odgovornost.

Nova dokumentacija do koje je došla Gerila pokazuje da je pravna situacija dodatno zakomplikovana.

Republička uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove (RUGIP) početkom maja poništila je svoj raniji zaključak kojim je odbijen zahtjev Zemljoradničke zadruge Podnovlje za ponavljanje postupka izlaganja nekretnina te predmet vratila na ponovno odlučivanje. U obrazloženju se direktno poziva na presudu Vrhovnog suda Republike Srpske od 2. aprila ove godine, kojom je utvrđeno da prvostepeni organ nije dovoljno ispitao činjenice i da Zadruzi nije omogućeno puno učešće u postupku. RUGIP je naložio da se u ponovljenom postupku utvrde sve relevantne okolnosti i donese nova odluka.

Drugim riječima, spor oko toga ko je stvarni nosilac prava nad zemljištem nije završen. Naprotiv, vraćen je na početak.

Uprkos tome, na parcelama se i dalje radi.

Još zanimljivije je ono što proizlazi iz dopisa Republičke uprave za inspekcijske poslove Republike Srpske. Nakon što je Zemljoradnička zadruga Podnovlje tražila reakciju republičke inspekcije, iz Inspektorata RS su predmet proslijedili Gradu Doboju uz obrazloženje da je za nadzor nad radovima za koje dozvole izdaje jedinica lokalne samouprave nadležna upravo urbanističko-građevinska inspekcija grada. Drugim riječima, republički inspektori smatraju da oni nisu nadležni za postupanje.

Kada je predmet stigao u Doboj, uslijedio je novi obrt.

Urbanističko-građevinska inspekcija Grada Doboja početkom juna obavijestila je podnosioce prijave da ni ona ne može postupati. U dopisu se navodi da, ukoliko se radi o gradnji na tuđem zemljištu ili o sporu oko vlasništva, to nije pitanje inspekcijskog nadzora nego sudske nadležnosti.

Tako je nastao apsurdan institucionalni krug u kojem jedna institucija predmet šalje drugoj, druga ga vraća sudovima, dok se za to vrijeme na terenu nastavljaju radovi vrijedni milione maraka.

Posebnu težinu cijeloj priči daje činjenica da je još u aprilu ekološka inspekcija Grada Doboja utvrdila da ETMAX za predmetni projekat nema ekološku dozvolu.

U zvaničnom rješenju inspektor je naveo da investitor posjeduje građevinske dozvole za 104 solarne elektrane pojedinačne snage do 149 kilovata, ali da ne posjeduje ekološku dozvolu, zbog čega mu je naloženo da je pribavi u roku od 30 dana.

Taj rok je odavno istekao.

Ono što javnosti nikada nije objašnjeno jeste zbog čega radovi nisu obustavljeni ukoliko je inspekcija utvrdila da projekat nema jedan od osnovnih zakonskih uslova za realizaciju.

Mještani Podnovlja upravo u tome vide suštinu problema.

„Nama svi govore da nisu nadležni. Sud donese presudu, RUGIP vrati predmet na početak, inspekcija kaže da nema ekološke dozvole, policija dođe i napravi zapisnik, a radovi se nastavljaju kao da se ništa nije desilo. Na kraju ispada da niko nije nadležan, osim investitora koji radi šta hoće“, kaže jedan od stanovnika Podnovlja.

Podsjećamo, cijeli slučaj otvorio je pitanje načina na koji je Grad Doboj raspolagao zemljištem koje je godinama bilo evidentirano kao posjed Zemljoradničke zadruge Podnovlje. Nakon prenosa zemljišta na Grad Doboj uslijedila je prodaja kompaniji ETMAX, a zatim i početak realizacije projekta solarnih elektrana.

Dodatne kontroverze izazvao je sam koncept projekta. Umjesto jedne velike solarne elektrane planirana je izgradnja 104 pojedinačna postrojenja snage do 150 kilovata, što je, prema tvrdnjama mještana i dijela stručne javnosti, omogućilo investitoru da izbjegne određene koncesione obaveze predviđene za veće energetske projekte.

Manastir Svete Trojice na Crkvenom brdu preživio je mnoge ratove, promjene država i vlasti, ali teško da je ikada gledao ovakav prizor. Ispod njega danas se, umjesto usjeva, šire redovi solarnih panela, dok se istovremeno po kancelarijama i institucijama vodi bitka oko toga ko je nadležan i ko treba da postupi po sudskim odlukama.

Mještani Podnovlja kažu da vjeru u Boga nisu izgubili i da im i ona, na neki način, pruža utjehu u njihovoj borbi za budućnost svojih domova.

Vjeru u institucije, međutim, svakim novim dopisom, ćutanjem i prebacivanjem odgovornosti sve teže pronalaze. A kada nestane vjera da će zakon važiti jednako za sve, tada mnogo više od jednog komada zemlje postaje sporno.

Ne samo u Podnovlju, ne samo u Doboju.

Dejan Rakita / GERILA

P.S. Institucije Republike Srpske, Grad Doboj, kao i kompanija ETMAX, ni nakon višemjesečnih upita nisu odgovorili na pitanja portala Gerila o ovom slučaju. U međuvremenu, radovi u Podnovlju se nastavljaju.

The post Podnovlje nakon presude: Niko nije nadležan da zaustavi radove, a solarne elektrane niču iz dana u dan first appeared on Gerila.info.

Presuda je donesena 2. aprila ove godine, a pravni zastupnik Zadruge zaprimio ju je krajem aprila. Njome je ukinuta ranija odluka Okružnog suda u Doboju i otvoren prostor za novi postupak oko zemljišta poznatog kao Crkveno brdo — oko 28,5 hektara plodne poljoprivredne zemlje na kojoj se već mjesecima izvode radovi na izgradnji kompleksa solarnih elektrana.

Uprkos tome, u Podnovlju se uveliko postavljaju šipovi i paneli.

Zbog nastavka radova danas je na lokaciju izašla i policija, nakon prijave stanovnika Podnovlja. Međutim, prema riječima mještana, policijski službenici su sačinili zapisnik i poručili da za dalje postupanje prvo moraju reagovati nadležne inspekcije.

Ana Đukić, stanovnica Podnovlja, kaže za Gerilu da je razočarana odnosom institucija prema građanima koji mjesecima pokušavaju da dobiju odgovore.

„Ljudi iz Etmaxa su ušli u posjed i pored pravosnažne presude, pri tome niko ništa nam ne govori niti nas obavještava, kao da se nas koji ovdje živimo sve ovo ne tiče. Nema reakcije ni od jedne institucije, niko nam nije odgovorio na mnogobrojne upite koje šaljemo već mjesecima. Policija je maloprije došla u Podnovlje i napravila zapisnik, ali su rekli da to nije u njihovoj nadležnosti, odnosno da mora nadležna inspekcija da dođe i utvrdi stanje i da tek tada oni mogu zatvoriti gradilište. Ovo je katastrofa i evidentno je da mi živimo u državi bezakonja“, rekla je Đukićeva.

Slučaj Podnovlje već mjesecima izaziva ozbiljna pitanja o načinu na koji se raspolaže poljoprivrednim zemljištem, ali i o tome kako funkcionišu institucije kada se interesi građana sudare sa interesima investitora.

Grad Doboj je zemljište prepisao na sebe, iako je u katastru kao posjednik i dalje bila evidentirana Zemljoradnička zadruga Podnovlje. Nakon toga zemljište je prodato kompaniji “Etmax”. RUGIP je dva puta odbio zahtjev Zadruge za ponavljanje postupka, a Okružni sud u Doboju prethodno je odbacio njihovu tužbu. Tek je Vrhovni sud Republike Srpske ukinuo takvu odluku i naložio novo odlučivanje.

Paralelno sa sudskim sporovima, otvorena su i pitanja zakonitosti samog projekta.

Ekološka inspekcija Grada Doboja utvrdila je ranije da investitor nema ekološku dozvolu za projekat u Podnovlju, iako je riječ o osnovnom zakonskom uslovu za realizaciju ovakvih zahvata. Investitoru je naloženo da u roku od 30 dana pribavi potrebne dozvole, ali na terenu nije zabilježeno obustavljanje radova.

Stanovnici tvrde da su tokom protesta i obraćanja institucijama nailazili na ćutanje, a dio njih i na pritiske.

„Ovakvim projektima se uništava poljoprivredno zemljište ali i omogućava privatnicima da struju prodaju tržištima gdje oni žele i isti se ne obavezuju da tu struju ostave u našoj zemlji“, upozorio je ranije za Gerilu Vladimir Topić iz Centra za životnu sredinu.

Ekonomista Damir Miljević kaže da je problem dodatno ozbiljan jer se projekat realizuje na vrijednom obradivom zemljištu.

„Sa stanovišta društva, poljoprivredno zemljište je jedan od najvrijednijih prirodnih resursa i u tom kontekstu postavljanje solarnih panela i bilo koja druga djelatnost, kad su u pitanju koncesije koja će upropastiti poljoprivredno zemljište, ne bi se trebala dozvoliti“, rekao je Miljević.

Posebnu sumnju među mještanima izaziva i način na koji je projekat koncipiran. Umjesto jedne velike solarne elektrane, planirana je izgradnja 104 pojedinačne elektrane snage do 150 kilovata — upravo ispod zakonskog praga iznad kojeg se plaćaju koncesione naknade.

„Došlo je do parčanja zemljišta na 104 posebne parcele kako bi se izbjeglo plaćanje koncesija i drugih taksi. Sve te elektrane biće spojene na jedan vod i to je, po našem mišljenju, totalna zloupotreba zakona“, rekao je ranije za Gerilu Slobodan Dragičević iz stručne komisije mjesne boračke organizacije Podnovlje.

Dodatnu zabrinutost izaziva i sama lokacija projekta. Prema navodima Aarhus centra, solarni paneli planirani su „u samom centru naseljenog mjesta, između porodičnih kuća, u neposrednoj blizini osnovne škole, te unutar uže zone eko-sanitarne zaštite“, na prostoru gdje se nalaze izvorišta pitke vode za oko 140 domaćinstava.

U međuvremenu, juče, u nedjelju 17.maja, na teritoriji grada Doboja, a samim tim i u Podnovlju su održani i izbori za savjete mjesnih zajednica. Sagovornici Gerile tvrde da veliki broj stanovnika nije ni znao da se izbori održavaju, te da u samom Podnovlju gotovo nije bilo nikakvog obavještenja.

„Nismo znali za izbore mjesnih zajednica. Ja sam lično tražila da mi naprave zapisnik. Sve je ovo u organizaciji SNSD-a, biraju se između sebe, a niko od stanovnika o tome ništa ne zna. Nikakvog obavještanja, sve u tajnosti“, kaže Ana Đukić.

I drugi mještani sa kojima smo razgovarali tvrde da na oglasnoj tabli mjesne zajednice nije bilo nikakvog obavještenja o izborima. Sve to, kako ističu, budi sumnju u povezanost sa projektom solarnih elektrana u Podnovlju.

Dok institucije ćute, a sudski postupci traju, u Podnovlju se danas direktno sudaraju presuda Vrhovnog suda Republike Srpske i očigledno ignorisanje te odluke od strane gradskih vlasti u Doboju, predvođenih gradonačelnikom Borisom Jerinićem.

Na zemljištu na kojem su se nekada nalazili objekti za uzgoj stoke i skladištenje žitarica danas stoje redovi metalnih nosača i i sve veći broj solarnih panela čiji se broj, iz dana u dan, povećava.

Grad Doboj i kompanija “Etmax” ni nakon višestrukih upita Gerile nisu odgovorili na pitanja o pravnom osnovu prenosa zemljišta, procesu licitacije, ekološkim dozvolama i nastavku radova uprkos presudi Vrhovnog suda Republike Srpske.

Dejan Rakita / GERILA

The post Podnovlje uprkos presudi Vrhovnog suda RS: Šipovi i paneli niču dok institucije ćute, policija nemoćna, mještani ogorčeni first appeared on Gerila.info.

“Suština cijele priče – čije je zemljište – još je daleko od završetka. Ovom presudom smo se, žargonski rečeno, vratili u igru i dobili priliku da zaštitimo svoja prava”, tako je advokat Zemljoradničke zadruge “Podnovlje” Nebojša Milanović za Radio Slobodna Evropa opisao odluku koja je, makar formalno, prvi pomak u korist mještana sela kod Doboja koji već mjesecima pokušavaju da spriječe ono što sami nazivaju “potpunim parčanjem zakona”.

Riječ je o sporu oko zemljišta poznatog kao Crkveno brdo, površine 28.5 hektara plodne poljoprivredne zemlje koju je Grad Doboj prepisao na sebe i potom prodao privatnom investitoru, dok je u katastru još uvijek kao posjednik bila vođena upravo Zadruga.

“Imamo dokumenta iz katastra u Doboju u kojima se Zadruga vodi kao posjednik tog zemljišta, a taj posjednik uopšte nije bio pozvan u postupak”, kaže Milanović.

Republička uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove (RUGIPP) dva puta je odbila zahtjev Zadruge da se postupak ponovi. Okružni sud u Doboju odbacio je tužbu. Tek odluka Vrhovnog suda RS otvorila je vrata koja su do prije mjesec dana bila zatvorena.

Radovi bez dozvola, institucije bez odgovora

Prije nekoliko dana pojavila se informacija da Etmax nema nijednu ekološku dozvolu za projekat u Podnovlju koja je osnovni zakonski uslov za realizaciju ovakvog projekta, a to je utvrdila ekološka inspekcija Grada Doboja, koja je nakon izvršenog nadzora naložila investitoru da u roku od 30 dana pribavi potrebne dozvole. Na terenu, međutim, uprkos tome, nije zabilježeno zaustavljanje radova. Stanovnicima Podnovlja i zadrugarima nadležni iz ekološke inspekcije Grada Doboja nisu se javljali na pozive da odgovore na pitanja zašto radovi i dalje traju ako Etmax nema potrebnu dozvolu.

Kako je Gerila pisala prije mjesec i po, na oko 28,5 hektara obradive površine investitor “Etmax” planira izgradnju 104 pojedinačne solarne elektrane snage do 150 kW. Tačno ispod zakonskog praga iznad kojeg se plaćaju koncesione naknade. Prve informacije su govorile  o 92 elektrane, da bi se na kraju ispostavilo da je ta cifra zapravo i veća, a to je sve poizilazilo iz totalne netransparentnosti Grada Doboja i firme Etmax, gdje su građani “tumarali u mraku” tražeći osnovne informacije, kao i zaštitu svojih prava i poštovanje zakona.

“Došlo je do parčanja zemljišta na 104 posebne parcele kako bi se izbjeglo plaćanje koncesija i drugih taksi. Sve te elektrane biće spojene na jedan vod i to je, po našem mišljenju, totalna zloupotreba zakona”, kazao je tada za Gerilu Slobodan Dragičević, član stručne komisije mjesne boračke organizacije Podnovlje.

Vladimir Topić iz Centra za životnu sredinu kaže za Gerilu da mu je drago da vidi ovakvu odluku Vrhovnog suda RS.

“To pokazuje da nije legalno došlo do radova od strane firme Etmax i grada Doboja. Ali očekujemo sada i konkretne mjere, prvo da građevinska inspekcija zatvori gradilište, a onda i da grad Doboj zaustavi proceduru izdavanja 104 ekološke dozvole koje firma nije imala. A zatim da se sve vrati u prvobitno stanje u obradivo zemljište koje mještani nogu koristiti”, ističe Topić.

Između zakona i stvarnosti: Selo koje čeka rasplet, ali sada ima i nadu

Mještanin Podnovlja, Milorad Blagojević, čija se kuća i preko stotinu košnica nalaze uz ovo zemljište, za Gerilu kaže da je “poništavanjem presude Okružnog suda u Doboju djelimično je zadovoljena pravda”.

“Napokon je omogućeno pravo učešća kao stranka u postupku ZZ Podnovlje, u ponovljenom Izlaganju RUGIPP-a RS. Ovom presudom je vraćena nada u bolje sutra žiteljima sela Podnovlje, te zagarantovanu poljoprivrednu budućnost, a ne instaliranje 104 elektrane u centru, srcu, naseljenog mjesta. Nada u opstanak života na selu je vraćena, da priroda i čovjek žive u skladu”, rekao je Blagojević za Gerilu.

Ekonomista Damir Miljević dodatno naglašava da se „u normalnim zemljama ne gradi na poljoprivrednom zemljištu jer je to blago”, upozoravajući da se ovakvim projektima dugoročno gubi jedan od najvrijednijih resursa.

“Sa stanovišta društva, poljoprivredno zemljište je jedan od najvrijednijih prirodnih resursa i u tom kontekstu postavljanje solarnih panela i bilo koja druga djelatnost, kad su u pitanju koncesije koja će upropastiti poljoprivredno zemljište, ne bi se trebala dozvoliti”, izričit je Miljević u razgovoru za naš portal.

Kancelarija visokog predstavnika u BiH potvrdila je za Gerilu da je zaprimila zahtjev u vezi sa zaštitom imovine u Podnovlju i izvršila uvid u dokumentaciju.

“Ovaj slučaj izaziva ozbiljnu i osnovanu zabrinutost u pogledu raspolaganja poljoprivrednim zemljištem i mogućeg uticaja na zaštitu životne sredine. Takve okolnosti ukazuju na moguće povrede važećeg zakonodavstva koje zahtijevaju odgovarajuće postupanje”, stoji u odgovoru OHR-a.

Iz Kancelarije visokog predstavnika poručuju da nadležni organi treba da pokrenu “temeljitu, nezavisnu i transparentnu istragu”, uz upozorenje da bi nepostupanje moglo “dovesti u pitanje pravnu sigurnost, imovinska prava i povjerenje javnosti u vladavinu prava”. OHR će, kako navode, “pažljivo pratiti razvoj događaja”.

Slično poručuje i Pravobranilaštvo BiH, koje je formiralo predmet radi zaštite državne imovine, dok je Tužilaštvo BiH potvrdilo da je predmet o “uzurpaciji državnog zemljišta” u fazi analize. Prema važećem zakonodavstvu i odlukama Ustavnog suda BiH, poljoprivredno zemljište je državna imovina kojom entiteti i gradovi ne mogu raspolagati bez odluke države.

Prenos na Grad Doboj, navode iz Aarhus centra, izvršen je netransparentno, nakon čega je zemljište “u vrlo kratkom roku dalje preneseno na privredno društvo Etmax d.o.o. Banja Luka, i to prije okončanja postupka licitacije”.

Iz Aarhus centra naglašavaju i ono što stanovnici sela najviše plaši: solarni paneli planiraju se “u samom centru naseljenog mjesta, između porodičnih kuća, u neposrednoj blizini osnovne škole, te unutar uže zone eko-sanitarne zaštite”, na zemljištu na kojem se nalaze dva izvorišta pitke vode i vodozahvati za oko 140 domaćinstava, školu i stočni fond.

Mještani su se, kažu iz centra, više puta obraćali ministarstvima, Inspektoratu RS i lokalnim inspekcijama, pozivajući se i na Zakon o slobodi pristupa informacijama. Tražene dozvole investitora — do danas nisu dobili.

“Dodatno zabrinjava činjenica da nadležne inspekcije nisu postupile po zahtjevima građana i nisu izašle na teren kako bi izvršile nadzor, uprkos ozbiljnim sumnjama na nezakonitosti i potencijalnim rizicima po okoliš i zdravlje ljudi”, navode iz Aarhus centra, uz ponovljeno upozorenje na mogućnost ekološke katastrofe.

Redakcija Gerile pisala je i Gradu Doboju i firmi “Etmax” sa konkretnim pitanjima o pravnom osnovu prenosa vlasništva, o procesu licitacije i o dozvolama za izgradnju u zoni eko-sanitarne zaštite. Mjesec i po dana kasnije, ni Grad ni investitor nisu odgovorili na ijedno pitanje.

Bageri su već uklonili objekte za uzgoj stoke i skladištenje žitarica, kako tvrde mještani. Većina šipova — nosača za panele — već je postavljena na spornom zemljištu.

U Podnovlju danas, između presuda i saopštenja, između institucija i investitora, ostaje prostor u kojem se odluke tek čekaju, a posljedice se već žive. Umjesto usjeva, iz zemlje su iznikli šipovi. Umjesto zelenila — utabana, ogoljena površina. Današnnje prvomajske praznike u Podnovlju kod Doboja neće obilježiti roštilji i druženja, nego neizvjesnost i pitanja na koja odgovori uporno izostaju.

Ipak, prvi put nakon dugo vremena, među mještanima se nazire i nešto drugo — nada da će najveći i najplodniji dio Podnovlja ponovo biti oran i sijan, a ne prekriven panelima.

Dejan Rakita / GERILA

The post Podnovlje poslije presude: Pravna borba otvorena, šipovi umjesto usjeva, muk iz kabineta Borisa Jerinića i Etmaxa first appeared on Gerila.info.

Prema zvaničnom rješenju, investitoru je jasno naređeno da pribavi ekološku dozvolu za izgradnju preko stotinu malih solarnih elektrana snage do 149 kW, što predstavlja osnovni zakonski uslov za realizaciju ovakvog projekta. Uprkos tome, na terenu nije zabilježeno zaustavljanje radova.

Istovremeno, inspekcija potvrđuje da Etmax raspolaže sa čak 104 građevinske dozvole za pojedinačne objekte, izdate u periodu 2024. i 2025. godine. Ta činjenica otvara ključno pitanje – kako je moguće da su izdane desetine građevinskih dozvola za projekat koji nema osnovnu ekološku saglasnost, koja bi po zakonu trebalo da prethodi ili makar prati takve aktivnosti?

Odgovor na to pitanje dodatno komplikuje činjenica da Grad Doboj odbija da javnosti omogući uvid u te dozvole. Zahtjevi medija, građana i organizacija poput Aarhus centra ostali su bez odgovora, iako se radi o projektu koji direktno utiče na prostor i resurse od javnog interesa.

Gerila je pisala i Etmaxu i Gradu Doboju prije mjesec i po dana i još uvijek nismo dobili odgovore na pitanja.

Struka i mještani upozoravali, institucije ostale nijeme

Stanovnici ovog mjesta kod Doboja su danima protestovali protiv izgradnje solarnih elektrana na poljoprivrednom zemljištu u neposrednoj blizini kuća i izvorišta vode iz kojeg se snabdijeva lokalno stanovništvo. Pozivali su sve institucije da obrate pažnju na ovaj slučaj, a zauzvrat su dobili naredbe za informativne razgovore u policijskoj stanici što su, kako kažu za Gerilu, osjetili kao pritisak na njih a ujedno i podršku investitoru, zbog čega se jedan dio stanovnika povukao iz protesta a samim tim su izostali i dugotrajniji i masovniji protesti.

„Mi smo pvdje okupljeni iz dva osnovna razloga. Prvi je zaštita izvorišta vode za vodosnabdijevanje mještana jer se radovi izvode na jedan do dva metra od samog izvorišta, a drugi je protest protiv nelegalno oduzetog zemljišta Zemljoradničke zadruge Podnovlje koje je grad prenio u svoje vlasništvo i prodao kompaniji Etmax”, istakao je ranije za Gerilu Slobodan Dragičević iz Podnovlja prilikom jednom od protesta.

Na problem ukazuje i struka.

„Ovakvim projektima se uništava poljoprivredno zemljište ali i omogućava privatnicima da struju prodaju tržištima gdje oni žele i isti se ne obavezuju da tu struju ostave u našoj zemlji”, upozorio je Vladimir Topić iz Centra za životnu sredinu.

Ekonomista Damir Miljević dodatno naglašava da se „u normalnim zemljama ne gradi na poljoprivrednom zemljištu jer je to blago”, upozoravajući da se ovakvim projektima dugoročno gubi jedan od najvrijednijih resursa.

“Sa stanovišta društva, poljoprivredno zemljište je jedan od najvrijednijih prirodnih resursa i u tom kontekstu postavljanje solarnih panela i bilo koja druga  djelatnost, kad su u pitanju koncesije koja će upropastiti poljoprivredno zemljište, ne bi se trebala dozvoliti”, izričit je Miljević u razgovoru za naš portal.

Šta je starije: Sistem ili rupa u sistemu?

Slučaj Podnovlja sve više ukazuje na obrazac u kojem formalno postoje određene dozvole, ali izostaje ona ključna – ekološka. Upravo ta dozvola treba da procijeni uticaj projekta na okoliš, vodu i zemljište, i da definiše uslove pod kojima se radovi mogu izvoditi.

Bez nje, svaki zahvat ove vrste ostaje bez osnovne procjene rizika.

Paralelno s tim, projekat je koncipiran tako da se umjesto jedne velike solarne elektrane gradi više od stotinu manjih objekata snage do 150 kW. Takav model omogućava investitoru da ostane ispod određenih zakonskih pragova, što u praksi znači izbjegavanje koncesionih obaveza i lakši pristup podsticajima za obnovljive izvore energije.

I dok se administrativni i pravni okvir projekta pokazuje sve složenijim, spor oko zemljišta na kojem se gradi dodatno komplikuje cijelu situaciju. Parcela koja je bila u posjedu Zemljoradničke zadruge Podnovlje prešla je u vlasništvo Grada Doboja, a potom prodata investitoru, zbog čega se postupak vodi pred Vrhovnim sudom Republike Srpske, dok je predmet formiran i u Tužilaštvu BiH.

Dodatno, Pravobranilaštvo BiH pokrenulo je postupak zaštite državne imovine, pozivajući se na odluke Ustavnog suda koje poljoprivredno zemljište tretiraju kao imovinu države.

Tek nakon što su radovi već uznapredovali, a sporovi otvoreni na više nivoa, u javnost dolazi potvrda da projekat nema ekološku dozvolu. Upravo taj redoslijed, a čega smo se nagledali u Republici Srpskoj i BiH, prvo gradnja – pa dozvole, predstavlja suštinu problema na koji ukazuju i stručnjaci i lokalna zajednica.

U Podnovlju, gdje su mještani na vrijeme upozoravali na rizike po vodu i zemljište, ova činjenica dodatno razotkriva način na koji se sprovodi „zelena tranzicija“, pretvarajući je, u očima javnosti Republike Srpske, u još jedan primjer prodaje magle pod okriljem institucija.

Dejan Rakita / GERILA

The post Bez ekološke dozvole grade preko stotinu solarnih elektrana, Podnovlje kod Doboja u fokusu inspekcije first appeared on Gerila.info.

Iz ove institucije navode da se trenutno prikuplja dokumentacija i da postupaju u skladu sa Zakonom o Pravobranilaštvu BiH. Ipak, proces već na početku nailazi na prepreke – traženi dokumenti i ugovori iz nadležnih institucija Republike Srpske još uvijek nisu dostavljeni, što dodatno usporava postupanje u predmetu.

U zahtjevu koji je upućen Pravobranilaštvu, a u koji je Gerila imala uvid, Aarhus centar upozorava na „ozbiljne indicije o nezakonitom raspolaganju poljoprivrednim zemljištem koje, prema važećem zakonodavstvu, predstavlja državnu imovinu“  . Upravo ovo pitanje – ko raspolaže zemljištem i na koji način – nalazi se u središtu višednevnih protesta u ovom naselju.

Za to vrijeme, portal Gerila raspolaže informacijama da je po ovom slučaju formiran i predmet u Tužilaštvu Bosne i Hercegovine, te da postupa tužilac Feđa Fejzagić. Upit je upućen Tužilaštvu, ali odgovori još uvijek nisu dostavljeni.

Građani Podnovlja već danima protestuju protiv izgradnje solarnih elektrana na oko 28 hektara obradivog zemljišta, u neposrednoj blizini kuća i izvorišta vode. Riječ je o projektu kompanije Etmax, koji, prema tvrdnjama mještana, podrazumijeva izgradnju preko 100 pojedinačnih solarnih elektrana.

„Mi se ovdje nalazimo okupljeni iz dva osnovna razloga. Prvi je zaštita izvorišta vode za vodosnabdijevanje mještana jer se radovi izvode na jedan do dva metra od samog izvorišta, a drugi je protest protiv nelegalno oduzetog zemljišta Zemljoradničke zadruge Podnovlje koje je grad prenio u svoje vlasništvo i prodao kompaniji Etmax“, rekao je ranije za Gerilu Slobodan Dragičević.

Prema navodima mještana, ključni problem nije samo lokacija, već i način realizacije projekta. Tvrde da je investitor parcelu podijelio na preko 100 manjih cjelina kako bi svaka pojedinačna elektrana ostala ispod zakonskog praga od 150 kW, čime se izbjegava plaćanje koncesionih naknada.

„Došlo je do parčanja zemljišta kako bi se izbjeglo plaćanje koncesija i drugih taksi. Sve te elektrane biće spojene na jedan vod i to je, po našem mišljenju, totalna zloupotreba zakona“, tvrdi Dragičević.

Na apsurdnost ovakvih projekata upozoravaju i stručnjaci i aktivisti. Vladimir Topić iz Centra za životnu sredinu ističe da se ovakvim modelom omogućava privatnim investitorima da proizvode energiju za tržišta van zemlje, dok lokalna zajednica snosi posljedice.

„Ovakvim projektima se uništava poljoprivredno zemljište, a istovremeno omogućava privatnicima da struju prodaju gdje žele. Tako da mi faktički radimo dekarbonizaciju drugih zemalja“, kaže Topić.

Sličnog je stava i ekonomista Damir Miljević, koji upozorava da se u uređenim sistemima ovakvi projekti ne grade na obradivom zemljištu.

“Sa stanovišta društva, poljoprivredno zemljište je jedan od najvrijednijih prirodnih resursa i u tom kontekstu postavljanje solarnih panela i bilo koja druga djelatnost, kad su u pitanju koncesije koja će upropastiti poljoprivredno zemljište, ne bi se trebala dozvoliti”, ističe Miljević.

Pored energetskog aspekta, građani upozoravaju i na direktnu prijetnju vodozahvatu iz kojeg se snabdijeva oko 140 domaćinstava. Radovi se, kako tvrde, izvode u neposrednoj blizini zone sanitarne zaštite, a institucije, uključujući inspekcije, do sada nisu reagovale na njihove prijave.

U pozadini svega nalazi se i spor oko vlasništva zemljišta. Mještani tvrde da je navedeno zemljište, koje je decenijama bila u posjedu Zemljoradničke zadruge Podnovlje, bez sudske odluke prepisano na Grad Doboj, a zatim promptno prodato privatnom investitoru. Taj spor trenutno se nalazi pred Vrhovnim sudom Republike Srpske.

Iz Aarhus centra poručuju da se u ovom slučaju ne radi o protivljenju obnovljivim izvorima energije, već o načinu na koji se projekti provode.

„Energetska tranzicija ne smije služiti kao izgovor za ugrožavanje izvorišta, obradivog zemljišta i prava građana da budu informisani i uključeni u odluke koje direktno utiču na njihov život“, navode.

Upravo zbog toga Podnovlje, kako ističu, više nije samo lokalni problem, već pitanje poštivanja zakona i odgovornosti institucija.

U međuvremenu, radovi na terenu se nastavljaju, a građani najavljuju da neće odustati od protesta dok se ne razjasne sve okolnosti.

Na pitanja koja je Gerila uputila 14. marta, kompanija Etmax i Grad Doboj ni nakon gotovo mjesec dana nisu dostavili odgovore.

Dejan Rakita / GERILA

The post Podnovlje pod lupom: Pravobranilaštvo BiH pokrenulo postupak zbog sporne prodaje zemlje za solarne elektrane first appeared on Gerila.info.

Na jednoj strani je investitor, firma Etmax, na drugoj mještani koji tvrde da se na oko 28,5 hektara obradivog zemljišta, u neposrednoj blizini kuća, škole i izvorišta vode, pokušava progurati projekat koji će promijeniti lice sela.

Grad Doboj je spornu lokaciju  površine cca 1,4 miliona metara kvadratnih pod sumnjivim okolnostima upisao u svoj posjed i prodao Etmaxu, iako je u zemljišnim knjigama kao posjednik bila upisana Zemljoradnička zadruga “Podnovlje”. Pravni zastupnici ZZ “Podnovlje” su zbog ovoga podnijeli i krivične prijave protiv gradonačelnika Borisa Jerinića i drugh lica, o čemu je prvi pisao portal Impuls.

Riječ je o obradivoj poljoprivrednoj površini poznatoj kao Crkveno brdo koja je najmanje od 1972. godine u posjedu Zemljoradničke zadruge „Podnovlje“, a koju je preme navodima pravnih zastupnika zadruge gradska vlast nezakonito prepisala na Grad Doboj, a zatim je takođe na nezakonit način prodala.

Cijeli projekat rasparčan je na 92 pojedinačne solarne elektrane snage do 150 kilovata, kako bi se izbjeglo plaćanje koncesija i drugih obaveza. Ranije su mještani za Gerilu upozoravali da se radovi izvode i u blizini dva vodozahvata iz kojeg se vodom snabdijeva oko 140 domaćinstava, u šta smo se imali priliku i lično uvjeriti, te da je riječ o prostoru na kojem su generacije stanovnika proizvodile hranu, hranile stoku i pokušavale da održe selo živim.

Ali ono što se u Podnovlju danas najjasnije čuje nije samo pravni ili ekološki argument. To je osjećaj poniženja, ističu napi sagovornici. Oni su za Republiku Srpsku dali sve, a sada im institucije okreću leđa, ignorišu ih, pa čak i vrše pritisak da se popusti pred namjerama investitora.

„Prvo da vam se zahvalim što ste došli, da uključite nas građane i da vi znate koji nam je problem u selu“, kaže Ana Đukić, stanovnica Podnovlja, govoreći o borbi koja, po njenim riječima, traje još od 2023. godine, kada su mještani pokušali da dobiju odgovore od gradskih vlasti.

Ona tvrdi da je na sastanku sa gradonačelnikom Borisom Jerinićem ostalo više pitanja nego odgovora.

„Gradonačelnik je došao samo da nas ispoštuje, bio je tu i kad smo pokušali da mu postavljamo pitanje, on je skočio i otišao. Tako da mi nismo mogli od njega ništa saznati“, kaže Đukićeva.

Za veći dio sela, priča o solarnim panelima nije počela kroz javnu raspravu, zvanično obavještenje ili razgovor sa institucijama, nego pojavom mašina na terenu.

„Do neki dan kad su ljudi došli da nam rade ovdje na ovom zemljištu, kad su došle prve mašine, tad smo saznali za panele, da će nam postaviti panele i mi smo se okupili ovdje da izrazimo naše nezadovoljstvo“, dodaje Ana za Gerilu.

U njenim riječima provlači se ista poruka koju ponavljaju i drugi mještani – da se o selu odlučuje bez sela. Da su dopisi slani, vrata institucija obijana, ali da odgovora nema.

„Poslali smo u pet ministarstava, nikad niko se nije nama obratio da nam sasluša bar naše probleme. Išli smo i pojedinačno u neke inspekcije, u dobojske inspekcije. Niko nije htio da dođe da nam objasni“, kaže Đukićeva.

Za nju je dodatno sporno to što se solarni kompleks planira, kako kaže, „u srcu sela“ – uz kuće, blizu škole i pored vodozahvata.

„Imamo mi ovdje i dva vodozahvata. 150 metara nam je udaljena osnovna škola. Znači u centru, u srcu sela su nam to postavljaju. Okruženo kućama. Znači nećemo imati ni pitku vodu, ni stoku, nećemo imati ni povrće zdravo, ni ništa“, upozorava ona.

Iza ove rečenice ne stoji samo strah od jednog projekta, nego i sjećanje na vrijeme kada je ta zemlja hranila selo. Đukićeva podsjeća da je Podnovlje nekada živjelo upravo od te ravnice.

„To je u biti najbitnije, da se sačuva poljoprivredno zemljište, jer od ovog sela, od ovog zemljišta je svo selo živjelo. Mi, ako izgubimo ovo, mi nemamo ništa.“

Sličan ton ima i Ljubomir Đurđić, predsjednik Mjesne boračke organizacije Podnovlje. Njegovo svjedočenje je posebno važno jer iza njega ne stoji samo lokalni aktivizam, nego i zajednica u kojoj, kako kaže, živi veliki broj boračkih porodica.

„Tužno je. Za ovu zemlju su ovdje 186 boraca poginulo, 680 boračkih porodica živi na ovome području“, kaže Đurđić.

On podsjeća da, prema tvrdnjama mještana, niko iz zadruge nije bio uredno obaviješten da će zemlja biti oduzeta, niti da se na njoj planira ovakav projekat.

„Imamo i direktora zadruge koji uopšte nikako nije bio obaviješten da će se zemlja uzeti”, kaže Ljubomir u rzazgovoru sa novinarom Gerile.

Đurđić tvrdi da su mještani zato krenuli pravnim putem, ali da je u međuvremenu zemljište prodato investitoru, a da se u cijeloj priči pojavljuju i druge firme, što dodatno produbljuje sumnju.

Za njega je, međutim, najvažnije nešto drugo – da se selo gura u logiku po kojoj od zemlje, vode i infrastrukture više ne živi zajednica, nego pojedinac.

„Ovdje dosta nas može da živi, što se kaže, selo od te zemlje, a u ovom slučaju će samo da živi jedan čovjek i to neko ko nikada nije živio ovdje”, dodaje Đurđić.

Niko od sagovornika ne govori protiv proizvodnje električne energije kao takve, ali govore protiv projekta koji, po njihovom uvjerenju, uzima ono od čega mnogi žive da bi korist imao neko drugi. Đurđić otvoreno kaže da je za investitora ova lokacija povoljna upravo zato što već ima ono što je selu životno važno – vodu, put i svu potrebnu infrastrukturu.

„Ovdje ima sve uslove ovaj investitor. Ima vodu, ima putnu komunikaciju, ima svu infrastrukturu. A na nekoj drugoj lokaciji bi morao da odradi svu infrastrukturu i da dovede struju i vodu“, kaže on, pitajući zašto se projekat nije planirao na prostoru gdje nema kuća i gdje nije ugroženo naselje.

Ogorčen je Ljubomir, inače ratni vojni invalid, do te mjere da kaže da je u stanju, ukoliko se ovaj projekat nastavi uz ignorisanje stanovnika Podnovlja, da proda svoje imanje bilo kome i odseli daleko odavde.

Njegove riječi povremeno prelaze iz ogorčenja u otvoreni očaj. Kaže da u selu danas ima znatno manje učenika nego nekada i da se ljudi već godinama bore sa odlaskom stanovništva. Zbog toga u ovim panelima ne vidi razvoj, nego novi pritisak na one koji su ostali.

„Da je ovdje neko napravio neku fabriku, pa narod bi ćutio to. A ovako smo dobili ekološku bombu“, kaže Đurđić.

Možda najpotresnije svjedočenje dolazi od Milice Gojković, žene koja je rat već jednom platila najtežom mogućom cijenom. Rođena u Podnovlju, živjela je i radila u Zagrebu, odakle se, kako kaže, morala vratiti 1991. godine. Već naredne godine izgubila je sina.

„Sin mi je poginuo 1992. u Doboju, na Putnikovom brdu“, govori Milica Gojković.

Danas, nakon svega, pokušava da za unuku sredi kuću i ostavi joj nešto što će biti oslonac za budućnost. Zato joj je, kaže, teško da prihvati da se preko puta kuće pojavljuju paneli i novi osjećaj nesigurnosti.

„Znači da sam izbjegla otuda da se spasimo. Ovdje svoju djecu sad doživljavam tragediju u svome selu.“

U njenom slučaju, borba protiv projekta dobija i dodatnu dimenziju – odnos institucija prema porodicama poginulih boraca. Upravo ona kategorija stanovništva koja je posebno ranjiva i o kojoj, na sva zvona Milorad Dodik i vlasti u Srpskoj, navodno govore sa pijetetom i uvažavanjem.

Ona otvoreno govori o tome da se godinama osjećala zaboravljeno, i kao majka poginulog borca i kao žena koja je ostala sama.

„Nikad niko, kad mi je muž umro, nije niko iz boračke došao da mi saučešće izjavi, ni da bi cvijeće donijeli. Za vrijeme korone nikad me niko obišao nije i danas dan niko mi ne dolazi iz boračke pred kuću da me bilo šta pita, da li mi treba“, kaže Gojkovićeva.

Zato ovaj projekat za nju nije samo pitanje solarnih panela.

„I sad hoće da mi unište i ovo što sam ja svojim teškim radom zaradila i borim se i danas dan. Da mi ugroze moju unučad i moje praunuče”, kaže Milica za Gerilu.

Njena priča jasno pokazuje zašto Podnovlje ovu borbu ne doživljava kao tehnički spor. U pitanju je osjećaj da sistem koji je godinama bio nijem prema onima koji su preživjeli rat, sada opet ćuti dok se preko njihovih glava odlučuje o prostoru na kojem žive.

Slično govori i Milorad Blagojević, izbjeglica iz Zavidovića, koji već 33 godine živi u Podnovlju i bavi se pčelarstvom. Njegov pčelinjak nalazi se uz parcelu na kojoj se planiraju solarni paneli. Za njega ovaj projekat otvara egzistencijalno pitanje.

„Mi smo tu 33 godine, a on je došao danas, odnosno juče, i ispada da on ima prednost da ostaje tu, a ja trebam da se maknem. Ako mi on smeta, ja se moram maknuti sa svoga placa. A ja sam, kada sam bježao iz Zavidovića, ponio svoje pčele i šta sada – da opet bježim sa njima i u miru”, pita se Milorad.

Blagojević kaže da se pčelarstvom bavi od 1975. godine a danas, u penziji, ne zna šta da radi ako projekat bude nastavljen.

„Nemamo gdje sada da idemo, jer dolaze i godine i sve, jer ne možete ni naći više lokaciju za pčelarenje.“

On tvrdi da je tražio pomoć od institucija, da je tražio uvid u dozvole i dokumentaciju, ali da odgovore nije dobio.

„Tražili smo svih institucija da nam pomognu, evo konkretno nama, međutim svi se oglušili od lokalne zajednice do Banjaluke, ministarstava”, doda je on.

Blagojević dodatno upozorava da se radovi izvode uz kanal i vodozahvate, da se teren mijenja, da voda leži gdje ranije nije ležala i da se zadire u prostor koji je, kako kaže, i ranije bio osjetljiv upravo zbog vode. Njegove tvrdnje o mogućim posljedicama po zdravlje ljudi i pčela, kao i bojazan od zračenja, hemije i povećanja temperature, za sada nisu potvrđene zvaničnim nalazima nadležnih institucija. Ali one jesu važan dio straha koji danas postoji među mještanima, tim više što na terenu, prema njihovim riječima, izostaje jasan i uvjerljiv odgovor nadležnih.

Na pitanje zašto nema više ljudi na protestima, naši sagovornici kažu da ih je u početku bilo više, ali da su vremenom odustajali pod različitim pritiscima – i direktnim i indirektnim – dok su neki, kako navode, bili prinuđeni da se povuku zarad o(p)stanka na poslu ili nekog drugog benefita.

„Doboj je, kao što znate, grad slučaj“, kažu naši sagovornici, ističući da je većina stanovništva pod određenim uticajem vladajućeg SNSD-a, te da je upravo strah ključni razlog zbog kojeg se veći broj mještana Podnovlja ne pridružuje protestima.

Dodaju i da su pokušavali da uključe medije poput RTRS-a i ATV-a, ali da su njihovi pozivi ostali bez odgovora. Većina medija u Republici Srpskoj, pa čak i oni koji ističu svoju objektivnost, kako tvrde, ili su prestali da prate proteste ili ovu priču jednostavno ignorišu.

Ranije smo pitanja u vezi sa ovim slučajem uputili Gradu Doboju i firmi Etmax, ali odgovori do danas nisu stigli. Gerila će ih objaviti čim budu dostavljeni.

Dok se u Republici Srpskoj često govori o zaštiti boraca, porodica poginulih i pravu naroda da ostane na svom, u Podnovlju se danas vidi koliko te riječi vrijede kada se sudare sa interesom kapitala i političke moći. I zato ova priča nije samo priča o jednom selu kod Doboja, niti samo o solarnim panelima. Ovo je priča o tome kakav odnos institucije imaju prema ljudima koji su preživjeli rat, sačuvali zemlju i pokušali da na njoj ostanu – samo da bi ih danas isti taj sistem ostavio bez glasa, bez zaštite i bez elementarnog poštovanja.

Dejan Rakita / GERILA

The post Sramota na obrazu Republike Srpske: U Podnovlju se gaze borci, majke poginulih boraca i izbjeglice first appeared on Gerila.info.

Kako kažu mještani, okupljeni su odlučni da spriječe nastavak radova dok se ne razjasni niz spornih pitanja – od vlasništva nad zemljištem do potencijalnog ugrožavanja lokalnog vodovoda.

Podsjetimo, spor se odnosi na parcelu od 284 dunuma (oko 28,5 hektara), koja je decenijama bila korištena kao jedinstvena poljoprivredna površina i prema navodima mještana pripadala Zemljoradničkoj zadruzi Podnovlje. Prema njihovim tvrdnjama, zemljište je potom prešlo u vlasništvo Grada Doboja, a zatim prodato kompaniji Etmax iz Banjaluke za izgradnju solarnih elektrana.

Mještani tvrde da je investitor parcelu podijelio na 92 manje parcele, na kojima planira graditi pojedinačne solarne elektrane snage do 150 kW.

„Došlo je do parčanja zemljišta na 92 posebne parcele kako bi se izbjeglo plaćanje koncesija i drugih taksi. Sve te elektrane biće spojene na jedan vod i to je, po našem mišljenju, totalna zloupotreba zakona“, kaže Slobodan Dragičević, član stručne komisije mjesne boračke organizacije Podnovlje.

Izvorište vode i poljoprivredno zemljište

Mještani upozoravaju da se radovi izvode u neposrednoj blizini izvorišta vode iz kojeg se snabdijeva lokalno stanovništvo. Prema njihovim procjenama, na ovaj vodovod je priključeno oko 140 domaćinstava iz Podnovlja i okolnih sela, dok se voda koristi i za napajanje stočnog fonda.

Predsjednik lokalne Boračke organizacije Ljubo Đurđić upozorava da se radovi odvijaju u zoni ekološke zaštite.

„Uža zona ekosanitarne zaštite je ugrožena jer se radovi izvode na mjestu vodozahvata sa kojih se vodom napajaju domaćinstva i stočni fond. Prijeti nam ekološka katastrofa“, rekao je ranije Đurđić.

Žalbe institucijama bez odgovora

Stanovnici Podnovlja tvrde da su se u proteklim sedmicama obraćali brojnim institucijama Republike Srpske, ali da do danas nisu dobili odgovore.

Prema dokumentima koje su dostavili redakciji Gerile, 3. marta ove godine podnesene su žalbe zbog diskriminacije stanovnika Podnovlja prema više institucija.

Žalba sa identičnim sadržajem je upućena Ministarstu pravde u Vladi RS, zatim Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske, zatim Ministarstvu energetike i rudarstva RS, Ministarstvu uprave i lokalne samouprave RS, kao i Ministarstvu rada i boračko-invalidske zaštite RS.

U tim dopisima mještani navode da se u „srcu sela“ planira izgradnja kompleksa od 92 solarne elektrane, upozoravajući da se projekat realizuje u naseljenom području u neposrednoj blizini kuća, na poljoprivrednom zemljištu i u zoni ekološke zaštite izvorišta vode, kao i u blizini osnovne škole i pčelinjaka.

U žalbama se navodi i da se stanovništvo obraćalo institucijama Republike Srpske za pomoć, ali da na njihove dopise – do sada nije stigao nijedan odgovor.

Još ranije su mediji obavili da Okružno javno tužilaštvo u Doboju postupa po navodima krivične prijave protiv gradonačelnika Doboja Borisa Jerinića i drugih odgovornih lica.

Prijava se odnosi na sumnju da je počinjeno krivično djelo zloupotrebe položaja ili ovlašćenja, odnosno nezakonitog prisvajanja i prodaje zemljišta u Podnovlju kompaniji Etmax radi izgradnje solarnih elektrana.

EUFOR se uključio u slučaj

Dok institucije Republike Srpske na žalbe stanovnika za sada ne odgovaraju, u cijeli slučaj uključili su se, nenadano, i pripadnici EUFOR-a.

Prema saznanjima Gerile, riječ je o pripadnicima poljske jedinice EUFOR-a, koji su stacionirani u blizini Podnovlja.

Oni su razgovarali sa stanovnicima koji protestuju već nekoliko dana, a potom su, kako saznajemo, posjetili i Policijsku stanicu Doboj, gdje su razgovarali sa pripadnicima MUP-a Republike Srpske.

Tokom tog razgovora, prema izvorima našeg portala, pripadnici EUFOR-a su policiji sugerisali da postupaju oprezno prema građanima koji protestuju, naglašavajući da je riječ o mirnim protestima i legitimnom građanskom pravu.

Nakon toga su, prema našim saznanjima, kontaktirali i sa predstavnicima kompanije Etmax, odakle im je rečeno da investitor posjeduje sve potrebne dozvole za realizaciju projekta.

Stanovnici Podnovlja poručuju da će protesti biti nastavljeni sve dok se ne razjasni spor oko vlasništva nad zemljištem i zakonitosti projekta.

„Ne branimo samo zemlju nego i opstanak sela“, poručuju mještani.

Kompaniji Etmax i Gradu Doboju ranije smo uputili pitanja u vezi sa ovim slučajem, ali do trenutka objave teksta odgovori nisu stigli te ćemo ih objaviti čim budu dostavljeni.

Dejan Rakita / GERILA

The post Podnovlje peti dan protestuje protiv solarnih elektrana, dok vlasti ćute, EUFOR se uključio first appeared on Gerila.info.

Na lokaciji se pojavila i policija, ali za razliku od prethodnih dana, ovoga puta niko od okupljenih građana nije legitimisan niti pozivan na informativni razgovor.

Prema riječima mještana, protest je usmjeren na dva ključna pitanja – zaštitu izvorišta vode i sporni način na koji je zemljište, koje je ranije pripadalo Zemljoradničkoj zadruzi Podnovlje, prešlo u vlasništvo Grada Doboja, a potom prodato privatnom investitoru.

Slobodan Dragičević, član stručne komisije mjesne boračke organizacije Podnovlje, kaže da su građani odlučili da mirnim protestima pokušaju zaustaviti radove dok se spor oko zemljišta i dozvola ne razriješi.

„Mi se ovdje nalazimo danas okupljeni iz dva osnovna razloga. Prvi je zaštita izvorišta vode za vodosnabdijevanje mještana jer se radovi izvode na jedan do dva metra od samog izvorišta, a drugi je protest protiv nelegalno oduzetog zemljišta Zemljoradničke zadruge Podnovlje koje je grad prenio u svoje vlasništvo i prodao kompaniji Etmax”, ističe Dragičević.

Solarni projekat podijeljen na 92 elektrane

Prema navodima mještana, riječ je o kompleksu od 284 dunuma (oko 28,5 hektara), koji je godinama bio korišten kao jedinstvena poljoprivredna površina.

Građani tvrde da je investitor parcelu podijelio na 92 manje parcele, na kojima planira graditi pojedinačne solarne elektrane snage do 150 kW, što je zakonski prag ispod kojeg se ne plaćaju određene koncesione naknade.

„Došlo je do parčanja zemljišta na 92 posebne parcele kako bi se izbjeglo plaćanje koncesija i drugih taksi. Sve te elektrane biće spojene na jedan vod i to je, po našem mišljenju, totalna zloupotreba zakona“, tvrdi Dragičević.

On dodaje da je prvobitna ideja malih solarnih elektrana bila da se postavljaju na javne objekte poput škola i vrtića, kako bi se smanjili troškovi energije za lokalne zajednice, ali da se sada takav model, kako kaže, koristi za privatne projekte velikih razmjera.

Vladimir Topić iz Centra za životnu sredinu upozorava na svu apsurdnost ovakvih projekata iz oblasti obnovljivih izvora energije.

“Ovakvim projektima se uništava poljoprivrdeno zemljište ali i omogućava privatnicima da struju prodaju tržištima gdje oni žele i isti se ne obavezuju da tu struju ostave u našoj zemlji. Tako da mi radimo dekarbonizaciju drugih zemalja. Druge zemlje faktički dobijaju tu tzv čistu energiju a u našoj zemlji to nije moguće”, ističe Topić za Gerilu.

Damir Miljević, ekonomista i ekspert iz oblasti energetike i zelene tranzicije, dodaje da se nigdje “u normalnim zemljama ne gradi na poljiprivrednom zemljištu jer je to blago, nego se traži druga lokacija za određeni projekat”.

“Sa stanovišta društva, poljoprivredno zemljište je jedan od najvrijednijih prirodnih resursa i u tom kontekstu postavljanje solarnih panela i bilo koja druga  djelatnost, kad su u pitanju koncesije koja će upropastiti poljoprivredno zemljište, ne bi se trebala dozvoliti”, izričit je Miljević u razgovoru za naš portal.

Spor oko vlasništva zemljišta

Poseban problem, prema tvrdnjama mještana, predstavlja način na koji je zemljište prešlo u vlasništvo grada.

Dragičević navodi da je parcela decenijama bila u posjedu Zemljoradničke zadruge Podnovlje, koja je i dalje registrovana u sudskom registru i ima svoje zadrugare.

„Zemljište je oduzeto zadruzi i prepisano na grad bez sudske odluke. Jedino sud može odlučiti o promjeni vlasništva, a ne gradska uprava“, kaže Dragičević.

On tvrdi da je tokom javnog uvida u katastar, prije nekoliko godina, u dokumentaciji navedeno da je zadruga navodno ugašena još 1962. godine i to presudom suda iz Tuzle, što mještani osporavaju.

Zbog toga je, kaže, pokrenut sudski postupak i slučaj se trenutno nalazi pred Vrhovnim sudom Republike Srpske.

Strah od ugrožavanja vode i poljoprivrede

Građani upozoravaju da se radovi izvode u neposrednoj blizini izvorišta vode iz kojeg se snabdijeva više sela.

Prema riječima Ljube Đurđića, predsjednika lokalne Boračke organizacije, riječ je o vodozahvatu koji koristi veliki broj domaćinstava.

„Uža zona ekosanitarne zaštite je ugrožena jer se radovi izvode na mjestu vodozahvata sa kojih se vodom napajaju domaćinstva i stočni fond. Prijeti nam ekološka katastrofa, a ekološka inspekcija neće ni da izađe na teren“, rekao je Đurđić za Impuls portal.

Prema procjenama mještana, na ovaj vodovod je priključeno oko 140 domaćinstava iz Podnovlja, ali i stanovnici okolnih sela.

Osim toga, upozoravaju i na posljedice po lokalnu poljoprivredu.

Veliki dio zemljišta bio je korišten za proizvodnju hrane, a na njemu su nekada postojali objekti za uzgoj stoke i skladištenje žitarica, koji su, prema tvrdnjama mještana, već uklonjeni tokom pripremnih radova.

Porodica Blagojević, koja živi u neposrednoj blizini planiranog kompleksa solarnih panela, strahuje da bi radovi mogli ugroziti i njihov opstanak na tom području. Oni se godinama bave pčelarstvom i trenutno imaju 111 košnica, koje se nalaze tik uz parcelu na kojoj se izvode radovi. Prema riječima mještana, eventualni uticaji projekta na okoliš i kvalitet vode mogli bi direktno pogoditi i pčele, koje su za ovu porodicu glavni izvor prihoda.

„Ne branimo samo zemlju nego i opstanak sela“

Stanovnici Podnovlja tvrde da od projekta solarnih elektrana lokalna zajednica neće imati koristi, dok bi posljedice po život u selu mogle biti dugoročne.

„Ovo zemljište je sačuvano i u ratu. Ne može se sada dati jednom investitoru dok ljudi koji ovdje žive ostaju bez mogućnosti da rade i opstanu“, kaže Dragičević.

On dodaje da mještani žele da se zemljište vrati zadruzi i ponovo koristi za poljoprivrednu proizvodnju, za koju tvrde da postoji i poslovni plan.

U međuvremenu, radovi na ograđivanju i pripremi terena se nastavljaju, a građani najavljuju da će protesti trajati dok se spor oko zemljišta i dozvola ne razriješi.

Na kontakt telefon kompanije Etmax niko se nije javljao, zbog čega smo im pitanja poslali putem e-maila, kao i Gradu Doboju. Njihove odgovore objavićemo čim ih zaprimimo.

Dejan Rakita / GERILA

The post 92 solarne elektrane na jednoj lokaciji: Podnovlje ustalo protiv projekta kod Doboja first appeared on Gerila.info.