Centralna izborna komisija BiH (CIK BiH) utvrdila je i objavila spisak kandidata za predsjednike i zamjenike predsjednika biračkih odbora za Lokalne izbore 2024, nakon čega je TI BiH pozvao građane da prijave saznanja o političkoj povezanosti lica sa spiska kandidata.

Odgovor javnosti bio je brz i konkretan – pristigle su prijave za 54 osobe koje su u vezi s političkim partijama ili obavljaju funkcije u stranačkim organima, a koje su se kandidovale za predsjedavanje biračkim odborima.

Ovakva imenovanja imaju potencijal da ozbiljno naruše integritet izbornog procesa i povjerenja građana u same izbore, te je u suprotnosti sa Izbornim zakonom BiH, naročito izmjenama koje je nametnuo visoki predstavnik, a koje navode da predsjednik biračkog odbora i njegov zamjenik ne smiju biti članovi niti obavljati dužnost u organima političke partije niti smiju biti uključeni u bilo kakve aktivnosti koje ih sprječavaju da obavljaju svoje dužnosti na nepristrasan način.

Osim toga, TI BiH je identifikovao još 24 osobe koje su bile kandidati na prethodnim izborima, a sada se prijavljuju za mjesto na kom direktno upravljaju izbornim procesom na dan održavanja izbora, što Izborni zakon BiH takođe izričito zabranjuje.

TI BiH je sve informacije proslijedio CIK BiH te još jednom poziva sve građane da nastave prijavljivati ovakve slučajeve, kako bi se osiguralo da su osobe koje nadziru proces glasanja imenovane u skladu sa zakonom, odnosno da nisu politički opredijeljene niti uključene u stranačke aktivnosti.

Građani mogu prijaviti sve vrste nepravilnosti putem email adrese izbori@ti-bih.org ili koristeći aplikaciju Reflektor: Izbori 24 koja je dostupna za Android i iOS pametne uređaje. Reflektor omogućava građanima da jednostavno, anonimno i sigurno prijave nepravilnosti i zloupotrebe u toku i neposredno pred početak izborne kampanje kako bi se rasvijetlile izborne nepravilnosti i osigurao transparentan i pošten izborni proces.

Spisak kandidata za predsjednike i zamjenike predsjednika biračkih odbora možete pronaći na stranici CIK-a a pretraživi izvod iz spiska možete naći na Transparentno.ba.

(transparentno.ba)

The post Uprkos zakonskoj zabrani: Stranačka lica na čelu biračkih odbora first appeared on Gerila.info.

Po prijavama TI BiH strankama i kandidatima izrečeno je do sada 11 sankcija u iznosu od 43.000 KM, ali se one uglavnom odnose na preuranjenu kampanju. Sa druge strane, tempiranje i otvaranje javnih radova pred izbore i podjela jednokratnih novčanih pomoći građanima i dalje su dominantan oblik ponašanja javnih funkcionera u predizbornom periodu, a izmjene izbornog zakone nametnute od strane OHR-a i koje su trebale spriječiti zloupotrebu javnih resursa, u praksi do sada nisu dale rezultat.

To pokazuje i podatak TI BiH da su svi nivoi vlasti kroz jednokratne pomoći građanima u proteklih mjesec dana podijelili preko 29 miliona KM različitim kategorijama stanovništva. Sa druge strane TI BIH je objavio interaktivnu mapu gdje je locirao 350 primjera predizbornih radova koji su počeli ili završili u proteklih mjesec dana čija vrijednost iznosi 139 miliona KM.

Ipak Centralna izborna komisija (CIK) je do sada izrekla samo dvije sankcije za zloupotrebu javnih resursa, koje se odnose na nezakonito korišćenje sredstava komunikacije, dok po odredbi koja zabranjuje indirektnu kupovinu glasova kroz jednokratne novčane ili nenovčane pomoći građanima još niko nije sankcionisan.

“Razlog je taj što CIK sve isplate iz budžeta za koje vlasti tvrde da su planirane jer su isplaćene iz budžetskih stavki , smatra “redovnim subvencijama” i u tome ne vidi ništa sporno bez obzira što to nisu redovna mjesečna ili godišnja davanja nego jednokratna davanja najčešće od 50 ili 100 KM tempirana pred izbore. Zbog toga su odbačene brojne prijave TI BIH za zloupotrebu javnih resursa, iako su CIK-u dostavljeni jasni dokazi da se radi o davanjima koja su tempirana pred ove izbore i nisu se ranije isplaćivala”, kaže Ivana Korajlić, izvršna direktorica TI BIH.

TI BiH je već ukazao na brojne primjere gdje se isplate jednokratnih pomoći socijalnim kategorijama u Nevesinju i Istočnom Novom Sarajevu, organizovanje besplatnog izleta za penzionere od strane gradonačelnice Sarajeva, te podjela kartica za besplatan prevoz penzionerima od strane gradonačelnika Banjaluke, ne smatraju zloupotrebom javnih resursa. U slučajevima gdje su se stranke na društvenim mrežama promovisale preko infrastrukturnih projekata i socijalnih davanja, sankcije su izrečene protiv SDA, Naše stranke, SDP-a i SNSD-a ali samo za preuranjenu kampanju, dok je teško očekivati sa ovakvom praksom da će iko biti sankcionisan za zloupotrebu resursa.

Još se čeka odluka po prijavi protiv načelnika Lukavca koji je pred ove izbore prvi put uveo jednokratnu pomoć boračkim kategorijama od 100 KM, a Ljubuški i Tomislavgrad uvode jednokratna davanja za učenike od po 200 KM. Pored toga nastavljeno je i sa praksom funkcionerske kampanje, a od 161 događaja javnih institucija ili ustanova koja su pratili posmatrači TI BiH, na preko 73% prisutni su bili kandidati na lokalnim izborima, dok su na 16% događaja iznošene političke poruke, što je zakonom zabranjeno. Izdvajamo primjer koncerta organizovanog povodom dana opštine Čelinac na kojem su se okupljenim građanima obraćali kandidati SNSD-a za gradonačelnika Banjaluke i nosilac liste ove partije, a zbog izrečenih političkih poruka upućena je i prijava CIK-u.

Zabilježeno je i 18 primjera zloupotrebe djece u političke svrhe, a u jednoj od odluka CIK-a odbačena je prijava TI BiH protiv SNSD-a u Prnjavoru uz tvrdnju da se na materijalima koji su dijeljeni u prostorijama udruženja djece sa posebnim potrebama ne nalaze stranačka obilježja, iako se ista jasno vide na fotografijama.

Takođe, zabilježeno je i 12 primjera plaćenog oglašavanja institucija koje promovišu kandidate, te korišćenja sredstava komunikacije za izbornu kampanju. TI BiH je osim toga evidentirao i 21 primjer omogućavanja posebnih pogodnosti građanima koji se u najvećoj mjeri odnose na besplatne javne usluge, preglede, koncerte, putovanja i slično. Na osnovu prijave TI BiH, CIK je izrekao sankciju protiv Ujedinjene Srpske jer je odbornica ove stranke organizovala akciju besplatnih pregleda uz isticanje logotipa političke partije. Dva slučaja prijavljena su Regulatornoj agenciji za komunikacije i Vijeću za štampu zbog objavljivanja predizbornih anketa koje ne sadrže relevantne podatke kao i pravljenja uličnih anketa od strane medija koje se predstavljaju kao reprezentativan stav birača o kandidatima, što je zakonom zabranjeno.

TI BiH već dugo ukazuje da zloupotrebe javnih resursa daju neprimjerenu prednost pojedinim kandidatima na izborima, ali vlasti godinama nisu imale sluha da kroz izmjene zakonske regulative ovu pojavu adekvatno sankcionišu. Posljednjim izmjenama koje je nametnuo visoki predstavnik  uvedene su nove odredbe koje se tiču ponašanja stranaka i funkcionera u predizbornom periodu i zloupotrebe javnih resursa, ali zbog različitih tumačenja samih odredbi i nespremnosti da se ove pojave sankcionišu, zloupotreba resursa i dalje ostaje dominantno obilježje kampanje.

TI BIH poziva i građane da se uključe i putem aplikacije Reflektor prijave slučajeve kršenja izbornog zakona ili zloupotrebe javnih resursa u kampanji.

(transparentno.ba)

The post Transparency International: Značajno povećanje javne potrošnje pred izbore, izmjene Izbornog zakona nisu spriječile zloupotrebu javnih resursa first appeared on Gerila.info.

Sedam sankcija odnosi se na preuranjenu izbornu kampanju i to najviše zbog sponzorisanih oglasa na drušvenim mrežama, iznošenja programa stranke prije vremena  ili objava političkih partija koje su se javno hvalile projektima javnih organa. Tako su SNSD i SDA kažnjeni su sa po 3.500 KM zbog toga što su se na društvenim mrežama hvalili asfaltiranim ulicama i drugim projektima ali CIK nije smatrao da se ovde radi o zloupotrebi javnih resursa za političku promociju. Republička stranka Srpske (5.000), pokret Možemo bolje (4.000) i HNP (3.000) kažnjeni su zbog plaćenog oglašavanja prije početka izborne kampanja, dok je DNS dobio kaznu od 3.000 KM zbog iznošenja programa stranke prije vremena.

Ujedinjena Srpska dobila je sankciju od 3.000 KM jer je odbornica ove stranke na Palama Slavka Brezo organizovala akciju besplatnih PAPA testova ispred političke partije čiji logo se nalazio na promotivnim plakatima. CIK je smatrao da u njenoj objavi ima elemenata preuranjene kampanje, ali ne i obećavanja materijalne i druge koristi biračima.

Samo dvije kazne za zloupotrebu javnih resursa

Ipak, osim preuranjene kampanje CIK je do sada rijetko kažnjavao po novim odredbama Izbornog zakona koje se odnose na zloupotrebu javnih resursa. Po prijavama TI BiH izrečena je samo jedna sankcija i to načelnici opštine Jezero Snježani Ružičić koja je zloupotrijebila asfaltiranje puta od 160 metara za stranačku promociju, napisavši na  društvenim mrežama da “SNSD stigne asfaltom i do sela gdje se spajaju zemlja i nebo”!  Ipak u njenom slučaju ključno je bilo, po ocjeni CIK-a, to što je za promociju koristila službenu facebook stranicu opštine, pa je kažnjena po članu zakona koji zabranjuje zloupotrebu sredstava komunikacije za izbornu kampanju. U gotovu istom slučaju po prijavi drugog političkog subjekta, kažnjen je načelnik Banovića Bego Gutić jer je na službenoj staranici opštine objavio demanti. CIK je do sada po izvještaju zaprimio 33 prijave za zloupotrebu janvih resursa, a osim ove dvije sankcije i desetak koje još nisu riješene, gotovo su sve odbijene.

Asfaltiranje ulica i jednokratna novčana davanja i dalje su dominantan obrazac ponašanja kandidata, ali gromoglasno najavljene izmjene izbornog zakona koje je nametnuo OHR  do sada nisu dale gotovo nikakav efekat. Iako je zakonom jasno zabranjeno pružanje jednokratne novčane ili nenovčane pomoći građanima u ovom predizbornom periodu (osim ako to nije planirano u okviru redovnih budžetskih subvencija) po ovoj odredbi još niko nije sankcionisan.

Razlog je taj što CIK  sve isplate iz budžeta za koje vlasti tvrde da su planirane na različitim stavkama, smatra “redovnim subvencijama” bez obzira što to nisu redovna mjesečna ili godišnja davanja. Tako je odbačena prijava TI BiH zbog jednokratnog plaćanja maturske večeri u Nevesinju, jer je CIK u odluci naveo da su sredstva za ovu jednokratnu pomoć izdvojena “iz budžetske rezerve koja predstavlja dio planiranih sredstava budžeta”.  Jednokratne isplate maturantima iz budžeta opštine Istočno Novo Sarajevo takođe nisu smatrane zloupotrebom resursa jer je načelnik naveo da su sredstva planirana budžetom, a iz istog razloga odbačena je i prijava protiv gradonačelnice Sarajeva zbog finansiranja besplatnog izleta za penzionere iz opštine u kojoj će biti kandidat.  Besplatne kartice za prevoz penzionera koje se prvi put dijele u Banjaluci pred ove izbore po mišljenju CIK-a smatraju se “redovnim davanjima koja su realizovana i prethodnih godina” a nije bilo sporno ni to što se na promotivnim plakatima nalazi lični logo i parola gradonačelnika.

Po mišljenju TI BiH pod redovnim subvencijama mogu se smatrati samo one koje se isplaćuju redovno svakog mjeseca ili svake godine (npr. godišnji borački dodatak ili mjesečna socijalna davanja) ili druga davanja koja predstavljaju zakonsko stečeno pravo pojedinih kategorija. Ipak s obzirom na dosadašnju praksu CIK-a teško je očekivati da će po ovim odredbama iko biti sankcionisan uprkos brojnim jednokratnim isplatama pomoći građanima koje su tempirane pred izbore.

Brojni primjeri kampanje

Pored intenziviranja javnih radova i podjele jednokratne novčane pomoći, zabilježeni su i brojni slučajevi gdje su se političke stranke direktno promovisale kroz ove projekte ili kroz oglašavanje javnih ustanova i preduzeća.

SDS Кotor Varoš prijavljen za zloupotrebu resursa i preuranjenu kampanju jer je na stranicama javne ustanove „Centar za kulturu i informisanje“ promovisana lista ove stranke, a iz istog razloga prijavljen je i načelnik opštine Višegrad jer je njegova kandidatura ispred stranke objavljena na zvaničnoj stranici opštine. Takođe, u fabričkim novinama javnog preduzeća RITE Ugljevik objavljena je fotografija radnika sa kačketom na kom je logo NPS,  stranke iz koje dolazi generalni direktor tog preduzeća Diko Cvjetinović .

U ovim slučajevima postupci se još vode, kao i po prijavi protiv SNSD-ovih kandidata u Banjaluci, Vlade Đajića i Nikole Šobota, koji su vodili kampanju na manifestaciji “Кrajiško veče” gdje su dijelili majice sa promo natpisima „Svi za naše doktore“, a voditelj programa pozvao je okupljene da glasaju za njih. Niz ovih manifestacije organizovan je i pred prošle izbore i na njima su promovisani kandidati SNSD-a, a najavljeno je još nekoliko ovakvih skupova u Banjaluci koji bi trebali biti održani do Lokalnih izbora.

TI BiH je podnio i dvije prijave protiv HDZ-a koji se na društvenim mrežama hvalio infrastrukturnim projektima u Busovači finansiranim javnim sredstvima, dok je u Žepču zbog asfaltiranja 400 metara puta napisana i pjesma zahvale aktuelnom načelniku.

Takođe, premijer ZDК Nezir Pivić (SDA) prijavljen je zbog objave u kojoj zahvaljuje stranci u ime Vlade kantona i govori da su to prioriteti iz Izborne platforme stranke dok je Nedeljko Кerić, kandidat ispred SNSD u Tesliću prijavljen zbog ulične akcije mjerenja šećera u krvi koja je sadržala banere i promo materijale stranke.

Pored prijava CIK-u, dva portala iz Banjaluke prijavljena su Vijeću za štampu jer su objavili istraživanje javnog mnjenja suprotno Izbornom zakonu, odnosno bez naziva institucije ili imena lica koje je naručilo i platilo istraživanje i bez naziva i sjedišta institucije koja je sprovela istraživanje.

U svim ovim slučajevim postupci se i dalje vode, a TI BiH će nastaviti i u narednom periodu prijavljivati izborne nepravilnosti. TI BIH poziva i građane da se uključe i putem aplikacije Reflektor prijave slučajeve kršenja izbornog zakona ili zloupotrebe javnih resursa u kampanji.

transparentno.ba

The post Samo dvije kazne za zloupotrebu javnih resursa, CIK najviše kažnjava preuranjenu kampanju first appeared on Gerila.info.

Najviše zabranjenih priloga primila je Socijaldemokratska partija BiH (SDP BiH) koja je prijavila oko 83.000 KM donacija privatnih preduzeća u postizbornom izvještaju za posljednje opšte izbore, a među donatorima našlo se i 14 privatnih kompanija koje su sklapale poslove sa državom. To je zabranjeno Zakonom o finansiranju političkih partija, a zanimljivo je da je većina zabranjenih donatora poslovala sa organima u kojima SDP čini dio vlasti.

Tako je “DINALSA” d.o.o. Sarajevo koja je finansirala SDP sklopila u prošloj godini dva ugovora o izvođenju javnih radova sa Gradskom upravom Grada Sarajeva vrijedna preko 113 hiljada KM, zatim dva ugovora sa Općinom Centar Sarajevo preko 400.000 KM, četiri ugovora sa Općinom Ilidža vrijedna preko 550.000 KM, a tu su i brojni drugi ugovori sa ostalim institucijama čija vrijednost daleko premašuje dozvoljeni zakonski prag od 10.000 KM zbog čega ovo preduzeće nikako nije smjelo biti donator političke partije. Donator SDP-a Dinamico d.o.o. iz Kalesije takođe je prošle godine dobio  ugovore od  grada Tuzla, Vlade Tuzlanskog kantona i drugih organa izvršne vlasti, što je zabranjeno zakonom. Među donatorima SDP-a je i JATA Group koja je samo od Grada Srebrenika dobila desetine ugovora vrijednih ukupno preko 3,1 milion KM. Preduzeće Behic Sanny boy d.o.o. Bihać dobijalo je, između ostalog, i poslove od Grada Bihaća, a osim SDP-a finansiralo je i Pokret za modernu i aktivnu Krajinu gradonačelnika Bihaća Šuhreta Fazlića. Isti slučaj je i sa firmama Babilon i Terakop koje su dobijale ugovore o javnim nabavkama od organa izvršne vlasti a donirale su i SDP i SDA. Takođe, firma Amitea dobijala je značajne ugovore od Grada Mostara i drugih javnih organa, a pojavljuje se među donatorima SDP-a i Stranke za Bosnu i Hercegovinu.

Stranka demokratske akcije (SDA) prikazala je pojedinačno najviše donacija privatnih preduzeća – 137.800 KM, a među donatorima ove stranke nalazi se i šest kompanija koje su poslovale sa organima izvršne vlasti. Pored pomenuta dva, među zabranjenim donatorima SDA je i preduzeće AGI iz Konjica koje je samo od gradske uprave Grada Konjica u kojoj SDA ima gradonačelnika dobilo šest ugovora vrijednih preko 650.000 KM. Takođe, donator SDA je i Širbegović inžinjering iz Gračanice koji je poslovao sa lokalnim zajednicama u cijeloj BiH.

Stranke ne prijavljuju donacije

Ostale stranke prijavile su samo manje donacije, a brojne velike partije ni ove godine nisu prikazivale donacije privatnih preduzeća. Tako SNSD, koji je po procjeni TI BiH na kampanju potrošio preko 2 miliona KM, u izvještajima nije prikazao ni jednu marku donacija privatnih preduzeća.

HDZ BiH prikazao je svega 6.000 KM donacija privatnih kompanija, a među donatorima ove partije je i Vodoprivreda Posavina koja je od općine Odžak i Ministarstva poljoprivrede Posavskog kantona gdje HDZ BiH ima vlast, dobila ugovore vrijedne preko 84.000 KM. Narod i pravda (NIP) u izvještaju ima prijavljeno nekoliko manjih donacija, a sporna je firma Conram koja je tokom prošle godina sklopila više ugovora o javnim nabavkama sa lokalnim zajednicama.

Poseban problem je slučaj Tehničkog remonta Bratunac koji je sa 12.000 KM finansirao Republičku stranku Srpske, čiji je predsjednik Slaven Risitić ujedno i direktor ovog preduzeća. Ova donacija sporna je po dva osnova jer Republika Srpska i dalje ima značajan manjinski udio u vlasništva Tehničkog remonta Bratunac koji na svom sajtu navodi da RS “time pruža podršku prilikom sklapanja komercijalnih ugovora“. Pored toga sporno je i to što Tehnički remont godinama dobija vrijedne poslove od MUP-a RS, a samo prošle godine dobio je ugovor od 49.000 KM i nije se smio naći među donatorima stranaka.

Takođe, manje donacije od privatnih kompanija koje su poslovale sa organima izvršne vlasti primali su Hrvatska republikanska stranka i Socijaldemokrate BiH, a i u ovim slučajevima TI BiH je prijave proslijedio CIK-u. Nažalost, zakon zabranjuje strankama da primaju donacije samo od onih preduzeća koja su poslovala sa organima izvršne vlasti, dok su brojni stranački donatori poslovali i sa javnim ustanovama i javnim preduzećima gdje političke stranke imaju kontrolu nad svim procesima donošenja odluka, što zakon ne tretira.

Iako su ove godine stranke prijavile 552.510 KM donacija privatnih preduzeća, što je znatno više nego ranijih godina, brojne velike političke stranke koje dugo učestvuju u vlasti godinama ne prijavljuju donacije privatnih kompanija. Tako pored SNSD-a treba istaći da, na primjer, Ujedinjena Srpska i Socijalistička Partija nisu prijavile ni jednu marku ovih donacija. Sa druge strane, političke partije teško mogu opravdati ogromne troškove izborne kampanje, jer su po podacima TI BiH SNSD, Ujedinjena Srpska i još šest političkih partija prikrili najmanje 1,5 miliona KM troškova protekle izborne kampanje. TI BIH već dugo ukazuje da zbog lošeg Zakona o finansiranju političkih partija stranke uspijevaju sakriti svoje stvarne finansijere i iznose prihoda sa kojima raspolažu, a posebno rashoda koje ni sama CIK ne može utvrditi.

Transparentno.ba

The post TI BIH prijavio devet stranaka zbog primanja donacija od preduzeća koja su dobijala tendere od države first appeared on Gerila.info.

Percepcija da su svi političari isti uveliko se zasniva na činjenici da ne postoje individualni glasovi unutar političkih partija. Stvara se osjećaj da svakim danom sve više i više jačaju oligarhijske tendencije unutar političkih partija. Gledajući partijske skupštine i sastanke stičemo utisak da je uprava partijskih aktivnosti u rukama nekolicine privilegovanih. Kao posljedica toga, u državnom parlamentu diskusija je samo formalnost – sve je unaprijed odlučeno u partijskim odborima. Vođe političkih partija imaju još jedno sredstvo za uvećanje svoje stranačke moći – monopol na partijsku blagajnu. Raspolaganje stranačkim novcem im omogućava da članove svoje partije, posebno poslanike u državnom i lokalnim parlamentima, drže na povocu, zato što im partija plaća izborne troškove ili isplaćuje mjesečna primanja na ime izdržavanja. S tim u vezi, poslušnost i poštovanje šefa partije se nameće kao obaveza. Zadatak partijskih poslušnika sastoji se u tome da podržavaju šefa i njegove najbliže pomoćnike. Možemo reći da za člana partije i poslanika u parlamentu hrabrost da ima svoje mišljenje predstavlja slabost, dok je potčinjenost mišljenju partijskog vođe prednost i predstavlja redovno stanje duha.

Navedeni presjek stanja unutarstranačke demokratičnosti dao je Mojze Ostrogorski u svojoj knjizi „Demokratija i političke partije“. Problem je što je on opisivao stanje u partijskom sistemu i političkom životu Engleske na početku 20. vijeka. Dakle, prije 100 godina. Slaviša Orlović u knjizi „Političke partije i moć“ zaključuje da je razočarenje u političke partije nastalo kao posljedica njene nedemokratske strukture. Kod Engleza prije 100 godina, a kod nas danas. Nije strašno, kasnimo samo 100 godina za Englezima.

Zanimljiva su razmišljanja i Roberta Mihelsa koji u svojoj knjizi „Sociologija partija u savremenoj demokratiji“ opisuje partijski život Njemačke na početku 20. vijeka. Dakle, opet prije 100 godina, ali možemo pronaći sličnosti sa sadašnjim stanjem u RS i BiH. Mihels ističe da su političke partije apsolutističke i u njima je prepoznao militantnu i vojničku prirodu. Rješenja moraju biti brza, disciplina stroga, zapovijesti apsolutne a poslušnost pravovremena. Uočio je da opšta potreba masa da obožavaju vođe dolazi do posebnog izražaja u političkim partijama. Zvuči poznato?

Što se oligarhijskih tendencija u političkim partijama tiče, zapazio je jaku centralizaciju partijskog odlučivanja i gomilanje ovlašćenja u malo ruku, što nerijetko vodi tendenciji ka zloupotrebi moći, i unutar političke partije, i u društvu, kako u tadašnjoj Njemačkoj, tako i danas u RS i BiH.

Zanimljiva je i konstatacija da učešće u vlasti u izvjesnoj mjeri umanjuje demokratske kapacitete političkih partija, što najbolje možemo vidjeti na primjeru SNSD-a. Takođe, sa  brojčanim rastom partije borba za velika načela postaje nemoguća. S tim u vezi, samo male partije mogu sebi priuštiti luksuz postojane, principijelne i hrabre partijske politike. Slično državi, i političke partije počivaju na autoritetu i disciplini, što umanjuje njihov demokratski potencijal.

Kako bi prepoznali stepen unutrašnje demokratičnosti političkih partija, možemo se poslužiti kriterijumima praćenja i mjerenja kvaliteta unutrašnjih demokratskih odnosa u političkim partijama na koje je ukazao Vukašin Pavlović u svojoj knjizi „Država i društvo“. On ističe da je stepen demokratičnosti u načinu izbora partijskog rukovodstva izuzetno važan kriterijum unutrašnje demokratičnosti političkih partija. Dalje, ograničavanje mandata i princip rotacije na ključnim partijskim funkcijama je takođe važna mjera unaprijeđenja unutrašnjih demokratskih odnosa. Možemo vidjeti na primjeru vladajuće koalicije u RS da ovaj kriterijum nije ispoštovan. Marko Pavić je predsjednik DNS 15 godina, Petar Đokić je predsjednik Socijalističke partije od 2002. godine, dok je Milorad Dodik predsjednik, prvo Stranke nezavisnih socijaldemokrata a onda i Saveza nezavisnih socijaldemokrata, više od 20 godina.

Važan kriterijum kvaliteta unutrašnjih demokratskih odnosa u političkim partijama je i odgovornost partijskog vođstva za neuspješne političke poteze, što nije čest slučaj u političkom životu RS i BiH. Pored toga, spremnost na različita mišljenja i toleranciju partijskih frakcija je takođe važan kriterijum koji najčešće nije prisutan u političkim partijama u RS i BiH.

Transparentnost partijskih finansija je jedan od najvećih problema koji utiču na stepen demokratičnosti političkih partija. Nerijetko, posebno pred izbore, političke partije u RS i BiH kriju, kao zmija noge, priliv i trošenje novca, ubacajući crv sumnje u javnost u vezi sa zakonitošću svojih finansijskih tokova.

Sve u svemu, može se izvući opšti zaključak da demokratičnost jednog društva u velikoj mjeri zavisi od demokratičnosti političkih partija. Nerijetko lideri partija iste oligarhijske principe koji važe u njihovim partijama primjenjuju na društvo i državu, ponašajući se kao da su njihovi vlasnici. Takođe, stranački lideri koji su osnovali partije ili su bili među osnivačima ponašaju se kao da su partije njihovo vlasništvo, što posljedično dovodi do toga da imaju isti osjećaj kad je i država u pitanju – ponašaju se kao da je država njihovo vlasništvo. Države razvijenije demokratije od naše prošle su kroz ovu fazu „dječijih bolesti“ demokratije prije jedan vijek. Ostaje nam samo nada da evolucija demokratije u RS i BiH neće trajati toliko dugo.

The post Demokratičnost političkih partija kao preduslov demokratičnosti društva first appeared on Gerila.info.