Piše: detektor.ba

Izmjenama Krivičnog zakonika Republike Srpske, kojima je ponovo u ovom entitetu kriminalizovana kleveta, predviđena je novčana ili zatvorska kazna za objavljivanje ili prikazivanje fotografije ili videozapisa bez pristanka osobe sa snimka u slučaju kada je objavljivanje imalo ili je moglo imati štetu po lični život.

Advokatica Jovana Kisin Zagajac objašnjava da je ovaj član preširok, ali da zakonodavac nije od krivičnog gonjenja izuzeo snimke sačinjene na javnom mjestu.

“Snimanje na javnom mjestu nije propisano kao element koji isključuje krivično gonjenje pa samim tim iako se, po standardima Evropskog suda, u svjetlu tumačenja prava na slobodu izražavanja podrazumijeva sloboda snimanja na javnim površinama (uz određene kriterijume). Valja istaći da ovaj kriterij nije jasno definisan u našim nacionalnim zakonima”, kaže Kisin Zagajac.

Ona navodi i da je to mnogo bolje definisano u Zakonu o javnom informisanju i medijima Republike Srbije, gdje je jasno propisano u kojim situacijama nije potreban pristanak za objavljivanje ličnog spisa. Između ostalog, pristanak nije potreban, po tom zakonu susjedne Srbije, ako je lice svojim javnim izjavama, odnosno ponašanjem u privatnom, porodičnom ili profesionalnom životu privuklo pažnju javnosti i na taj način dalo povoda za objavljivanje informacije, odnosno zapisa.

“Kako Republika Srpska nema ovakve odredbe u svojim zakonima a kako bismo utvrdili da li u konkretnom slučaju postoje elementi krivičnog djela neovlaštenog objavljivanja, mi se moramo voditi opštim smjernicama i standardima Evropskog suda za ljudska prava kada je u pitanju sloboda javnog izražavanja (a na šta nas upućuje i Ustav Republike Srpske), a prije svega trebamo utvrditi da li je objavljeni snimak ličnog karaktera”, objašnjava Kisin Zagajac.

Pomoć treba tražiti i u Zakonu o zaštiti ličnih podataka. Osnova za krivično gonjenje moglo bi biti, objašnjava Kisin, ukoliko se procijeni da se u prvobitnom objavljenom video-zapisu radi o zapisu ličnog karaktera. Ukoliko se snimak ne bude smatrao zapisom ličnog karaktera, nema osnova za krivično gonjenje, smatra Kisin Zagajac. Ključno pitanje je, objašnjava ova banjalučka advokatica, da li je prvobitnim snimkom omogućen uvid u identitet snimljenog lica ili je identitet otkriven naknadno na drugi način.

Iz banjalučke Policijske uprave nisu odgovorili na pitanja u vezi sa načinom na koji je otkriven identitet žene, kao i da li su u otkrivanju identiteta ulogu imali policijski službenici.

Banjalučki novinari strahuju da će tragedija u kojoj je jedan život izgubljen biti zloupotrijebljena za dalje ograničavanje medijskih sloboda. Dejan Rakita, novinar iz Banjaluke, podsjeća da u ovom slučaju niko ne postavlja pitanje odgovornosti institucija “koje nisu uradile ništa da tragedija bude spriječena”, već će se kola slomiti na autoru snimka.

On smatra i da je dio javnosti u ovom slučaju licemjeran jer se prvo “hranila” snimkom i djelila ga na mrežama, da bi, poslije tragedije, “svi postali generali nakon bitke”. Rakita vjeruje da će vlast u Republici Srpskoj ovu nesreću iskoristiti za dodatno ograničavanje medijskih sloboda, kao što je zloupotrijebljena tragedija sa smrtnim ishodom u Laktašima nakon “online” nasilja i objavljenog ponižavajućeg snimka.

“A poenta cijele priče jeste, koliko se meni čini, da se pošalje poruka, opet novinarima, da ne smiju objavljivati snimke prvenstveno političara ukoliko oni nisu svjesni da se snimaju. Odnosno, ako bismo sada, na primjer, imali situaciju da se ponovi tajno snimanje u aferi ‘Potkivanje’, onaj ko je snimio neku osobu kako uzima mito i time dokazao i raskrinkao kriminal, može krivično da odgovara, što je apsurd”, kaže za BIRN BiH novinar Dejan Rakita.

Ljiljana Smiljanić iz banjalučkog Kluba novinara napominje da jeste važno prekinuti tradiciju linča po društvenim mrežama. Navodi da se društvenim mrežama svakodnevno dijele različiti snimci, ali da je teško dokazati nečiju namjeru da snimak postane “viralan”.

“U ovom konkretnom slučaju, treba imati u vidu da je snimak nastao na javnom mjestu, gdje nema zabrane snimanja, i osoba na snimku jeste napravila prekršaj, što je i policija potvrdila. Da li to znači da niko ne smije da snimi kršenje zakona ako će taj snimak dospjeti u javnost? Za to vrijeme, mi ostajemo društvo u kojem od malih nogu ismijavate druge ili neko ismijava vas. U medijima čitamo i slušamo neprimjerena obraćanja političara, iznošenje prljavog veša, gledamo novo moralno dno u rijalitijima. Uvijek se bavimo posljedicama, a moguće uzroke ni ne primećujemo”, kaže Smiljanić.

Psiholog Srđan Puhalo kaže da su bizarnosti postale glavna vijest na društvenim mrežama.

“Nekada ljudi nisu imali društvene mreže i takve informacije su imale ograničen domet što se tiče prostora, vremena i uticaja. Danas se takve informacije munjevito šire društvenim mrežama i niko ih ne može zaustaviti. I tu su klasični mediji, čak i portali nemoćni”, smatra Puhalo.

On je siguran i da najveći broj ljudi koji mrežama dijeli nečiji privatni kompromitujući sadržaj ne radi to iz krajnje najgore namjere.

“Više mi se čini da je cilj kritika takvog ponašanja, koja vrlo lako se pretvara u otovoreni linč pojedinca. Naravno, posljedice po osobu koja je snimana mogu biti različite, a to zavisi najviše od njene sposobnosti da se odupre tom javnom pritisku. Neki to uspiju, a kod drugih to izazove autodestruktivnost, psihičke probleme, pa i smrt. Jednostavno, niko od nas ne razmišlja mnogo o posljedicama koje naše ponašanje na društvenim mrežama izaziva kod drugih. U realnom životu, o tome se i te kako vodi računa”, objašnjava Puhalo.

The post Tragična smrt Banjalučanke i neodgovorena pitanja o snimku i ismijavanju first appeared on Gerila.info.

Iz Policijske uprave su istakli da su poslanici poučeni o odredbama Zakona o javnom okupljanju i da je javno okupljanje moguće održati na Trgu Krajine i u Parku “Mladen Stojanović”, na lokacijama koje je odredila lokalna zajednica, objavila je agencija SRNA.

Poslanici iz opozicije za sutra su najavili “skupštinu na otvorenom” na platou Narodne skupštine Republike Srpske, prenose mediji.

The post Policija zabranila skup opozicije ispred zgrade NSRS first appeared on Gerila.info.

Prijave su izdavane članovima grupe “Pravda za Davida” u maju 2019. godine kada su se članovi ove grupe okupljali u dvorištu hrama Hrista Spasitelja u Banjaluci. Sve prijave su na sudovima proglašene za nezakonite.

Članovi Pravde za Davida su, zbog naredbe o nesprovođenju istrage protiv šesnaest banjlučkih policajaca, glavnom tužiocu OJT Banjaluka Zoranu Bulatoviću, podnijeli pritužbu. Od pritužbe, kažu, ne očekuju ništa osim obrazloženja u nekoliko rečenica zašto se odbija. Kažu da je jasno iz naredbe da je tužiteljka Gordana Radujko saslušala samo dvojicu od šesnaest prijavljenih policajaca i to načelnika PU Banjaluka, miloša Brkića i komandira PS Centar Banjaluka, Vladana Šikluljka.

“Zašto su samo njih dvojica saslušani, zašto nisu saslušani niže rangirani policajci pa da oni kažu ko im je naređivao da postupaju kako su postupali“, pita Ozren Perduv iz grupe “Pravda za Davida”.

Zanimljivo, tužiteljka Gordana Radujko nije saslušala nikoga od četrnaest podnosilaca krivične prijave protiv policajaca. OJT Banjaluka smo poslali pitanja u vez sa ovim slučajem, pitali smo i zašto Radujko nije saslušala nikoga od podnosilaca prijave a odgovore ćemo objaviti kada i ukoliko ih dobijemo.

Ozren Perduv kaže da ne očekuje nikakav pozitivan ishod nakon podnošenja pritužbe jer su sve dosadašnje prijave protiv policajaca u OJT Banjaluka odbačene.

“Očekujem da glavni tužilac Zoran Bulatović ovaj put bude bar malo maštovitiji i da obrazloženje za odbijanje pritužbe da na više od nekoliko rečenica”, rekao je Perduv.

Perduv je rekao i da OJT Banjaluka uopšte nije tretiralo štetu koja je pričinjena budžetu Republike Srpske zbog pisanja neosnovanih prekršajnih prijava i sudskih procesa koji su uslijedili nakon toga.

“U samoj naredbi i obrazloženju je tužiteljka iznijela niz netačnih i nevjerovatnih navoda, od toga da smo mi uništavali crkvenu imovinu što nije tačno do toga da su nas policajci upozoravali da kršimo zakon o javnom redu i miru i javnom okupljanju što isto nije tačno jer policaci koji su stajali kod Elektrokrajine nikada nikome od nas nisu prišli da nas upozore na bilo šta. to ste i vi mediji mogli da vidite jer ste svaki dan bili tamo”, rekao je Perduv.

GERILA info

The post OJT Banjaluka donijelo još jednu naredbu o nesprovođenju istrage protiv policajaca first appeared on Gerila.info.

Iznos koji će biti isplaćen Vukoviću daleko je veći od ovog iznosa, jer su uključene zatezne kamate koje se računaju od decembra 2015. godine, odnosno donošenja prvostepene presude u konkretnom slučaju.

Vukovića su banjalučki inspektori prvo tukli u službenom automobilu, a zatim i u prostorijama tadašnjeg Centra javne bezbjednosti, a danas Policijske uprave Banjaluka.

Prema presudi, Prijedorčanina su nakon hapšenja i dovođenja u prostorije Policijske uprave Banjaluka inspektori vezali za radijator, a zatim za ormar, te ga tukli rukama i nogama u namjeri da od Vukovića iznude priznanje razbojništva, odnosno krađu zlata i automobila.

Kada su vidjeli da Vuković nema namjeru priznati krivično djelo, inspektori su ga otpustili  iz službenih prostorija.

Drugostepenom, pravosnažnom presudom, Vukoviću je na ime pretrpljenih duševnih bolova zbog umanjenja životne sposobnosti i oštećenja bubrega dosuđen iznos od 3.000 maraka. Za pretrpljene fizičke bolove, sud mu je dodijelio iznos od 2.000 maraka, dok je za pretrpljeni strah Vukoviću potrebno isplatiti 800 maraka.

Ukupan iznos koji su poreski obveznici, odnosno građani Republike Srpske, dužni isplatiti zbog nezakonitog postupanja policijskih službenika MUP-a Republike Srpske prema Vanji Vukoviću iznosi 5.800 maraka sa zateznom kamatom i sudske troškove od 1.900 maraka, takođe sa zateznom kamatom.

Sudski postupak po tužbi Vukovića trajao je od novembra 2014. godine. Prvostepena presuda donesena je u decembru 2015. godine, a drugostepena u martu 2019. godine. Zahtjev za blokadu sredstava sa jedinstvenog računa trezora Ministarstva finansija RS podnesen je u februaru 2020. godine.

Ni Osnovni, ni Okružni sud u Prijedoru nisu prihvatili tvrdnje MUP-a Republike Srpske, da se Vuković povrijedio nakon otuštanja iz prostorija banjalučke policije, a što su ujedno opovrgnuli svjedoci među kojima je bila i advokat Vukovića, Milica Cvijanović koja je posjetila svog branjenika kritične noći u prostorijama banjalučke policije.

Vuković je u svojoj izjavi naveo da su ga inspektori Policijske uprave Banjaluka, tadašnjeg Centra javne bezbjednosti Banjaluka, prvo vezali za radijator, pa za ormar, a sve sa ciljem da prizna razbojništvo odnosno krađu zlata i automobila u kojem nije ni učestvovao. Naveo je i da je usljed prebijanja padao u nesvijest više puta.

Svjedoci, među kojima je bila i advokat Vukovića, Milica Cvijanović potvrdili su da je Vanja kritične noći imao hematome na glavi, kao i ogrebotine u predjelu oka.

Vještak medicinske struke Milorad Grujičić utvrdio je da je kod Vukovića postojala traumatska kontuzija u području lijevog bubrega koja je izazvala krvarenje preko urina koje je trajalo mjesec dana. Vještak je utvrdio da je Vukoviću narušena struktura bubrega, te da je u pitanju teška tjelesna povreda.

Osnovni i okružni sudovi u Prijedoru potvrdili su da službenici MUP-a Republike Srpske nisu postupali u skladu sa zakonom.

Zanimljivo je da se MUP RS tokom postupka pozivao na potvrdu o otpustu Vukovića iz službenih prostorija, prema kojoj Prijedorčanin nije imao povrede. Sud međutim, nije poklonio vjeru ovoj potvrdi MUP-a Republike Srpske.

The post Policijski inspektori ga vezali za radijator, pa tukli rukama i nogama do nesvijesti first appeared on Gerila.info.

Trivićeva je prijavila policiji da joj je nepoznata osoba poslala nekoliko ucjenjivačkih poruka kako će objaviti kompromitujuće sadržaje.

“Službenici Policijske uprave Banjaluka, preduzimaju sve neophodne mjere i radnje u cilju rasvjetljavanja krivičnog djela ucjena i otkrivanja izvršioca, nakon što je juče, oko 18,40 časova oštećena osoba prijavila da je putem aplikacija Viber i WhatsApp od strane nepoznatog lica, dobila više poruka ucjenjivačkog sadržaja”, navodi se u saopštenju Policijske uprave Banjaluka.

O svemu je obaviješten dežurni tužilac Okružnog javnog tužilaštva Banjaluka.

The post Jelena Trivić prijavila policiji da dobija ucjenjivačke poruke first appeared on Gerila.info.

Transparency International Bosne i Hercegovine (TI BiH) je sredinom 2019. godine podnio krivičnu prijavu protiv policijskih službenika banjalučke Policijske uprave, zbog toga, kako se tvrdi u prijavi, što su policajci u centru Banjaluke, kod Hrama Hrista Spasitelja, sprečavali slobodno kretanje pojedinim građanima samo jer su ih prepoznali kao članove neformalne grupe “Pravda za Davida”.

Banjalučki policajci tada nisu dozvoljavali članovima neformalne grupe ulazak u dvorište crkve, a nerijetko i sjedenje na klupama u centru grada, o čemu je Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) ranije pisala.

Iz Okružnog javnog tužilaštva u Banjaluci je za BIRN BiH potvrđeno da je donesena Naredba o nesprovođenju istrage jer “nema elemenata predmetnog krivičnog djela niti nekog krivičnog djela”.

U Transparency Internationalu BiH navode da su izjavili žalbu protiv ovakve odluke tužiteljke Tanje Mrđe, te da se čeka odluka glavnog tužioca Tužilaštva u Banjaluci Zorana Bulatovića po toj žalbi.

“Svi ovi događaji su dokumentovani video-snimcima, a predmetna tužiteljica je zaključila da, kako nije bilo primjene sile, nema ni elemenata krivičnog djela, iako se kod prijavljenog krivičnog djela ne zahtijeva primjena sile kao obavezni element radnje izvršenja krivičnog djela ili načina kako je djelo izvršeno”, rekao je Uglješa Vuković iz Transparency Internationala.

On kaže da se ovakvim odlukama Tužilaštva šalje zabrinjavajuća poruka – da građani čija su osnovna prava narušena neće dobiti krivičnopravnu zaštitu.

“Bitno je napomenuti da je oštećenima tada ograničeno i uskraćeno pravo na slobodu kretanja, ali i pravo na ljudsko dostojanstvo, čovjekovu privatnost, lični i porodični život, a što su sve Ustavom jamčena prava”, objašnjava Vuković.

Ozren Perduv iz neformalne grupe “Pravda za Davida”, za BIRN BiH kaže da ga odluke Tužilaštva u Banjaluci više ne mogu iznenaditi. On kao bitno ističe to da tužiteljka u Naredbi o nesprovođenju istrage nigdje kao materijalne dokaze ne spominje video-snimke koji su dostavljeni Tužilaštvu.

“Nevjerovatno je da je Tužilaštvu trebalo dvije i po godine da donese tužilačku odluku, mada to nije ništa novo. Od podnošenja nekih naših krivičnih prijava protiv policijskih službenika prošlo je više od dvije godine a epiloga nikakvog nema. Neshvatljivo mi je da tužilac nije našao za shodno da sasluša ikoga od nas koji smo u tom periodu bili izloženi policijskoj represiji”, rekao je Perduv.

Aktivisti neformalne grupe građana “Pravda za Davida” su početkom 2019. godine počeli da se svakodnevno okupljaju u dvorištu Hrama Hrista Spasitelja u centru Banjaluke, nakon što im je zabranjeno da se okupljaju na Trgu Krajine. Sredinom te godine policija je počela da aktivistima grupe brani ulazak u dvorište crkve, ali uz pisanje prekršajnih prijava i sjedenje na javnim klupama na šetalištu pored crkve.

Sve prekršajne prijave koje su tada napisane građanima, na Osnovnom sudu u Banjaluci su proglašene neosnovanima.

Tijelo Davida Dragičevića pronađeno je 24. marta 2018. godine na ušću rijeke Crkvene u Vrbas, u centru Banjaluke. Prvobitna istraga utvrdila je da je smrt nastupila utapanjem bez elemenata krivičnog djela. U junu 2018. godine Okružno javno tužilaštvo (OJT) Banjaluka donijelo je naredbu o sprovođenju istrage protiv N.N. lica zbog ubistva Davida Dragičevića.

Istragu je u aprilu prošle godine preuzelo Državno tužilaštvo.

(Vladimir Kovačević/BIRN BiH)

The post Tužilaštvo nije ozbiljno pristupilo prijavi protiv policajaca, smatraju aktivisti iz Banjaluke first appeared on Gerila.info.

Iz videa nije najjasnije zašto je Dragičević pozvan na informativni razgovor a jedan od policajaca samo je rekao da Davora pozivaju u svojstvu svjedoka, da razgovor zakonski može trajati do 6 časova i da Dragičević ne mora da dođe odmah već kada bude mogao.

Prema posljednjim informacijama Davor Dragičević je otišao sa inspektorima u policijsku stanicu Centar.

Ozren Perduv je na svom profilu objavio da su policajci i njega tražili na adresi ali da su tamo zatekli samo njegove roditelje. Nezvanično i Perduv je na informativnom razgovoru.

Policijskoj upravi Banjaluka smo poslali pitanja u vezi sa pozivanjem članova neformalne grupe “Pravda za Davida” na informativni razgovor a odgovore ćemo objaviti kada i ukolilo ih dobijemo.

Davor Dragičević, inače, prije nekoliko dana je bio u centru pažnje medija u BiH jer je fotografisan u društvu Milorada Dodika u Gospodskoj ulici u Banjaluci. Tada su gotovo svi mediji u Republici Srpskoj objavili kako je Dragičević šetao sa Miloradom Dodikom. Dragičević je kasnije napisao da nije bilo nikakve šetnje već da je on prišao Dodiku sa pitanjem ko je ubio Davida.

Članice Pravda za Davida Sofija Grmuša i Aleksandra Ninić Vranješ su prije više od godinu dana na sudu dobile spor protiv MUP RS koji su tužile zbog diskriminacije. Žalbeni postupak je i dalje u toku. Na presudu se žalilo Pravobranilaštvo Republike Srpske. Tužbu protiv MUP RS, prije nekoliko dana, podnijeli su Davor Dragičević i Suzana Radanović, roditelji ubijenog Davida Dragičevića.

GERILA info

The post Davor Dragičević i Ozren Perduv na informativnom razgovoru first appeared on Gerila.info.

piše BIRN BIH

Čitajući obrazloženje presude, sudija Okružnog suda Branimir Jukić je rekao da je nesporno dokazano da je Grujić kao policijski službenik počinio krivično djelo primanja mita a da bi zajedno sa ranije osuđenom Jelenom Florijan za tada osumnjičenog Branislava Vidića sastavio lažni izvještaj “koji će lakše pasti na Tužilaštvu”.

Grujiću je Sud izrekao i zabranu obavljanja službene dužnosti u trajanju od pet godina nakon pravosnažnosti presude, u šta se neće računati vrijeme provedeno u zatvoru. Prema nepravosnažnoj presudi, od Grujića će trajno biti oduzet i novac kojim je počinjeno krivično djelo primanja mita.

Radi se, kako je navedeno, o dvije stotine obilježenih novčanica od po 100 maraka koje su korištene u toku vršenja posebnih istražnih radnji a koje je Branislav Vidić, nekadašnji direktor banjalučkog Srednjoškolskog doma, Grujiću predao 18. februara 2020. godine ispred restorana “Sirano” u Banjaluci.

“Dokazano je, po mišljenju ovog suda, da je mito zahtijevano, a da je mito primljeno jeste nesporno jer je to snimljeno”, rekao je u obrazloženju presude sudija Jukić.

Jukić je dodao da je zakonom za ovu vrstu krivičnog djela predviđeno od dvije do deset godina zatvora, a da Sud smatra da je kazna od tri godine primjerena. Pojasnio je da nije bilo mjesta olakšavajućim okolnostima jer se radi o policijskom službeniku koji treba da štiti provođenje zakona, ali ni otežavajućim jer Grujić ranije nije osuđivan i u svojoj dugogodišnjoj policijskoj karijeri nema drugih krivičnih djela.

“Jasno je mišljenje Suda da nije bitno ono na čemu je optuženi zasnivao svoju odbranu u završnoj riječi, a to je ko je dužio predmet, da li on ili Jelena Florijan. Bitno je da se Nenad Grujić pojavljivao kao službeno lice tako da je Branislav Vidić pravilno mogao misliti da je i on uključen u rješavanje predmeta, što na kraju nije ni bitno. Bitno je da je tražen mito”, rekao je sudija Jukić u obrazloženju svoje presude.

Optužnicom Republičkog javnog tužilaštva Grujić je optužen da je, zajedno sa inspektorkom Jelenom Florijan, od Branislava Vidića, u toku istrage po prijavi protiv Vidića, zahtijevao i primio mito u zamjenu za sastavljanje po Vidića lakšeg izvještaja.

Grujić je u završnoj riječi tvrdio da nije logično da neko traži mito u fazi kada je izvještaj protiv Vidića, i to po njega nepovoljan, već bio gotov i spreman za slanje u Okružno tužilaštvo.

Branislav Vidić, tadašnji direktor Srednjoškolskog doma u Banjaluci, bio je pod istragom policije zbog prijava o zloupotrebi položaja prilikom zapošljavanja u Srednjoškolskom domu, ali i nenamjenskog trošenja budžetskih sredstava.

Izvještaj protiv Vidića nikada, zbog hapšenja inspektora Florijan i Grujić, nije poslan u Tužilaštvo.

Jelena Florijan ranije je sporazumno priznala krivicu i osuđena je na godinu dana zatvora. Ona je iskoristila zakonsku mogućnost otkupa kazne.

Na presudu izrečenu Grujiću postoji mogućnost žalbe.

The post Banjalučki inspektor osuđen zbog primanja mita first appeared on Gerila.info.

U vrhu banjalučke policije su tada, uporno, ponavljali kako su se članovi grupe Pravda za Davida okupili bez dozvole i kako su se oglušili o naređenje policajaca da se raziđu. Nikada prije a ni poslije se nije desilo da policija prekine konferenciju bilo koje političke stranke ili organizacije pod izgovorom da je konferencija za medije neprijavljeno javno okupljanje. Inače, u banjalučkoj policiji su tih mjeseci imali čudno poimanje Zakona o javnom okupljanju koje je Osnovni sud u Banjaluci redovno opovrgavao, oslobađajući građane odgovornosti.

Ozren Perduv je tražio sudsko odlučivanje povodom prekršajne prijave koju je tada dobio a na ročištu, održanom na Osnovnom sudu u srijedu 17.11.2021. godine svjedočio je policajac Miroslav Aleksić koji je 7. jula izdao naredbu za privođenje Perduva. Interesantno, njegovo svjedočenje je u suprotnosti sa službenom zabilješkom sačinjenom nakon hapšenja aktivista “Pravde za Davida” 7. jula prošle godine.

U Službenoj zabilješci piše da su policajci obilazili “stanično područje” i da su “tom prilikom uočili neprijavljeno okupljanje članova političke partije “Pokret Pravde” (konferencija za medije). Piše i da su policajci u blizini krivog sata primjetilii petnaestak članova “Pravde za Davida” i novinarske ekipe te da su se uputili ka grupi u kojoj je stajao i Perduv.

“Došavši na lice mjesta pomoćnik komandira Aleksić Miroslav se obratio učesnicima skupa riječima da navedeno okupljanje nije najavljeno nadležnom organu, da nemaju odobrenje od strane grada Banjaluka za korištenje javne površine, te da se isti raziđu sa navedene lokacije jer pomenuti skup nije prijavljen nadležnom organu a što isti odbija da učini govoreći “Zašto bi se udaljili“”, piše u Službenoj zabilješci.

Dalje se navodi da je Perduv lišen slobode s obzirom da se dva puta oglušio o naređenje policijskog službenika. Iz Službene zabilješke se može zaključiti da su policajci bili u redovnoj patroli u centru grada i da su primjetili, kako navode, neprijavljen skup i da su zbog toga reagovali.

Na svjedočenju, međutim, Miroslav Aleksić navodi kako ipak konferencija za medije nije slučajno uočena već da je, nakon što je konferencija najvaljena u medijima, u Policijskoj upravi Banjaluka tim povodom organizovan sastanak rukovodstva uprave na kojem je njemu predočeno da je za 18 časova najavljena konferencija za medije. On svjedoči i da mu je rečeno da policajci 15 ili 10 minuta prije 18 časova budu na trgu Krajine sa patrolom policijskih službenika i da se shodno Zakonu o javnom redu i miru i Zakonu o javnom okupljanju obrati Ozrenu Perduvu i dajeluje u skladu sa njegovim odgovorom.

Pored Perduva taj dan je slobode lišeno još devet lica koji su pokušali da izjave medijima daju ispred Policijske uprave Banjaluka, takođe na javnoj površini.

GERILA info

The post U Službenoj zabilješci jedno na svjedočenju drugo. Gdje policajci govore istinu? first appeared on Gerila.info.

Radi se o zgradi u ovom banjalučkom naselju u ulici Palih boraca 55 a navodi se da je u cijelom slučaju oštećena i Komercijalna banka i to za pola miliona maraka. Šuput, Golić, Mladen Stanić vlasnik firme Sampro BL i Marija Trivić odgovorno lice iz firme MM Home terete se da su prevarili stanare koji su kupovali stanove u pomenutoj zgradi. Stanarima prijeti gubitak stanova zbog upisane hipoteke na zemljište a kojoj nisu bili obaviješteni prilikom prodaje stanova. Gerila info je o cijelom slučaju prva pisala u decembru 2020. godine u tekstu “Kako se otima imovina građanima u Banjaluci”.

O čemu se, zapravo, radi?

„Pošto ste vi stanari u ovoj zgradi predlažemo da se i vi obratite investitoru da isti izmiri svoje obaveze prema Banci, a sve u cilju kako bi se izbjegao sudski spor i troškovi koje bi proizveo isti, kako bi se izbjegli gubici imovine stanara koji su ušli u posjed imovine pod hipotekom, te kako bi se nakon izmirenja kredita i brisala hipoteka na imovini.“

Na ovaj, teži, način stanari zgrade u ulici Palih boraca 55 u Banjaluci saznali su da su stanovi koje su kupili navodno pod hipotekom. Iako ih niko, kada su kupovali stanove, nije obavijestio da se stanovi koje kupuju nalaze pod bilo kakvom hipotekom, praktično im prijeti oduzimanje stanova.

U zgradi se, inače, nalazi osamnaest stanova i četiri poslovna prostora. Stanari su nam u decembru prošle godine pokazali kupoprodajne ugovore na kojima piše da su jedini vlasnici stanova na kojima nema nikakvog upisanog tereta. Gdje je problem?

Investitor podigao kredite- ugovor o reprogramu na već završenom objektu

Kompanija MM Home iz Banjaluke, osnovana u maju 2009. godine, od Komercijalne banke u Banjaluci dobila je kredit za gradnju stambenih objekata u visini od milion maraka.

Hipoteka je stavljena na zemljište na kojem je izgrađena zgrada u ulici Palih boraca 55, čijim stanarima sada prijeti oduzimanje stanova.

2011. godine, nakon što je zgrada sagrađena i useljena, MM Home sa Komercijalnom bankom pravi reprogram kredita na još 806.000 maraka, pod starim garancijama i bez da je iko obavijestio stanare, tvrde stanari.

Taj kredit iskorišten je za gradnju druge zgrade istog investitora u ulici Rade Kondića u naselju Rosulje u Banjaluci, tvrde sagovornici Gerila.info.

Oni uvjeravaju i da je ugovor o reprogramu na već završenom objektu ovjeren kod notara Gorana Golića.

To potvrđuju i podaci iz Privremenog lista nepokretnosti koji je u novembru ove godine sačinila Područna banjalučka jedinica Republičke uprave za geodetske i imovinsko pravne poslove Republike Srpske.

Takođe, stanari stvrde da ih niko nije, iako je to obavezno, obavijestio kao zainteresovanu sranu da RUGIP radi izlaganje.

Budući da kredit nije vraćen, a da hipoteka očigledno na neki način postoji banka prijeti stanarima koji su kupili stanove od investitora.

„Stan od 42 kvadrata sam kupila od Dušana T. Kod notara Gorana Golića smo napravili ugovor o kupoprodaju stana 3. septembra 2011. godine. Notar mi je garantovao da stan nije pod opterećenjem, odnosno da nema hipoteka. Republička uprava za geodetske i imovinsko pravne poslove -područna jedinica Banjaluka je izdala rješenje prava upisa svojine jedan kroz jedan. Imam posjedovni list da je stan moje vlasništvo“, rekla je, u decembru, za Gerila info jedan od vlasnika stanova u ulici Palih boraca 55, Gordana Radošević.

Isti notar radio i ugovore o kupoprodaji stanova i reprograma kredita

Ona pojašnjava da je doživjela pravi šok kada je banka obavijestila stanare da je neophodno da oni izvrše pritisak na investitora da vrati kredit kako bi sačuvali svoje stanove.

„Tada smo otišli u banku sa našim advokatom i ja sam lično vodila svog advokata. Tada je rečeno pravniku koji zastupa banku da su trebali pratiti svoj reprogram kredita i opteretiti etažne zajednice u zgradi da kupci budu upoznati sa stanjem. Poslije sam saznala da je lično notar Goran Golić radio na ugovoru o reprogramu kredita između banke i investitora i to na nedovršenu zgradu, a zgrada je bila završena i useljena. Banka nije tražila saglasnost od vlasnika stanova, da li su saglasni da se da reprogram kredita i da se zgrada stavi pod hipoteku. Notar me nije upozorio sa tom situacijom jer u tom slučaju ja ne bih kupila stan. Ja kao običan čovjek mislim da je banka bila u dogovoru sa investitorom, a notar je to aminovao,“ svjedoči Gordana Radošević.

Tvrdila je tada da će lično čitav slučaj da prijavi policiji jer smatra da je prevarena od „strane prodavca i notara koji su morali biti upoznati sa cijelim slučajem a banka zajedno sa njima“.

Notar Goran Golić kojeg stanari pominju kao nekoga ko je posredovao ugovoru o reprogramu kredita nije želio da komentariše navode stanara zgrade u ulici Palih boraca 55.

„Nisam u mogućnosti da udovoljim Vašem zahtjevu iz razloga što davanje bilo kakvih podataka vezanih za obradu notarskih isprava trećim licima predstavlja povredu čuvanja notarske tajne,“ kratko nam je, u decembru, odgovorio notar Goran Golić.

Ko je i na koji način omogućio da na stanove koje su kupili građani bude stavljena hipoteka, a da oni za to ne znaju ništa ključno je pitanje.

Isti investitor napravio zgradu u kojoj se nalaze stanovi direktora Komercijalne banke?

Jedan od vlasnika firme MM Home, koja je bila investitor u gradnju zgrade u ulici Palih boraca 55, Mladen Stanić za Gerila info je tvrdio da je problem nastao u Komercijalnoj banci zbog stavljanja hipoteke gdje joj mjesto nije.

„Zato što su stavili hipoteku na zabilješku, a ljudi već bili uselili“, rekao nam je, prije pola godine, Stanić koji više nije jedan od suvlasnika firme MM Home jer je napustio partnerstvo.

On je tada potvrdio navode, koje su nam iznijeli stanari zgrade u ulici Palih boraca 55, da sadašnji i bivši direktor Komercijalne banke Banjaluka imaju stanove i garaže u drugoj zgradi koju je nakon zgrade u ulici Palih boraca napravio investitor MM Home.

„Imaju stanove. Ta zgrada se nikada ne spominje. Zaključite sami“, kaže Stanić.

Srđan Šuput koji je bio direktor Komercijalne banke u vrijeme kada je MM Home dobio kredit od milion maraka a koji je sada obuhvaćen izvještajem policije za Gerila info je rekao u decembru da ne može da se sjeti konkretnog slučaja od prije više od deset godina.

Rekao je, međutim, da se vjerovatno radi o nevraćenom kreditu, a da hipoteka može stajati na zemljištu, nikako na stanovima.

„Nikada se, dok sam ja radio u banci, a radio sam deset godina, nije desilo da je banka oduzela stanove vlasnicima. To se obično završi tako što banka otpiše dugovanje“, kaže kratko Šuput.

On je porekao da ima stan u bilo kojoj od zgrada koju je izgradio investitor MM Home.

Na rješenje koje je donijela Republička uprava za geodetske i imovinsko pravne poslove Republike Srpske, stanari su uputili žalbu jer postupak nije završen, a u gruntu je upisan teret na njihovu imovinu. U RUGIP-u ne žele previše da otkrivaju detalje postupka.

„Na pitanja „o čemu se radi“, „zašto stanari nisu pozvani“ i „kada će RUGIP odlučivati o žalbi stanara na to rješenje“, iz ove institucije nam je rečeno da ovaj upravni organ ne može odgovarati u formi odgovora na novinarski upit, jer se u konkretnom slučaju radi o upravnom postupku u kome se odlučuje o pojedinačnim pravima, obavezama ili pravnim interesima stranke, u kojem se odluka donosi tek nakon što se potpuno i pravilno utvrde sve relevantne činjenice.

“Ukoliko stranke na koje se odnosi konkretna odluka nisu zadovoljne istom, imaju mogućnost zaštite svojih prava putem žalbenog postupka, a nakon toga i pokretanjem upravnog spora, u zakonom propisanom roku. Da bi bilo ko, pa i novinar, izvršio uvid u spis upravnog predmeta, bilo lično, bilo da mu organ posredno daje informacije o konkretnom postupku, mora učiniti vjerovatnim svoj pravni interes ili dokazati da je predmetna informacija od javnog značaja, naročito kada se radi o predmetu koji nije okončan, jer bi suprotno postupanje bilo protivno Zakonu o opštem upravnom postupku. Sama činjenica da pitanje postavlja novinar ne čini traženu informaciju informacijom od javnog značaja, dok stranke koje učestvuju u postupku imaju zakonom garantovana sredstva zaštite svojih prava“, odgovorila nam je, u decembru, direktor RUGIP-a, Bosiljka Preradović.

Stanari su uvjereni da je u toku pokušaj otimanja njihove imovine. O svemu su pisali Narodnoj skupštini Republike Srpske i poslanicima.

Pitali su kako je moguće da je na ovoj adresi davno prijavljena i registrovana Zajednica etažnih vlasnika koja redovno ispunjava sve svoje obaveze prema državi, a da postoji hipoteka na zgradu i njihove stanove.

„Ja ću takođe ići i sa tužbom za pretrpljeno psihičko maltretiranje. Nadam se da će sudovi ići u dublje razmatranje ovog slučaja i da ćemo mi biti pozvani da damo svoje izjave prije nego što donesu odluku da idemo na parničenje. To bi bilo dodatno i psihičko i finansijsko maltretiranje kao i iscrpljivanje u ovako teškim vremenima“, rekla je, u decembru, za Gerila info Gordana Radošević, vlasnik stana u zgradi u ulici Palih boraca 55 u Banjaluci.

Iz Komercijalne banke u Banjaluci nikada nisu odgovorili na naša pitanja u vezi sa čitavim slučajem.

GERILA info

The post Izvještaj protiv odgovornih za prevaru stanara zgrade na Adi first appeared on Gerila.info.