Novinarka BN televizije Vesna Vukmirović fizički je napadnuta jutros, 4. avgusta, u Glogovici kod Podnovlja, gdje je sa snimateljem došla da pripremi prilog o vodi iz lokalnog vodovoda, koju je Institut za javno zdravstvo Republike Srpske ocijenio kao zdravstveno neispravnu.

Istovremeno, pojedini mještani Podnovlja pozivaju se u policiju zbog bilborda kojim su od institucija i političara tražili odgovor na pitanje: „Ko gazi Vrhovni sud Republike Srpske?“

Prema nezvaničnim saznanjima Gerile, policijsko postupanje pokrenuto je nakon prijave poslanice SNSD-a Sanje Vulić, koja se nalazila među osobama prikazanim na bilbordu i koja je ranije najavila krivične prijave i građanskopravno procesuiranje osoba povezanih sa njegovim postavljanjem. Ta informacija za sada nije zvanično potvrđena.

Tako je policija, koja je ranije mještanima odgovarala da nije nadležna da zaustavlja radove na spornom zemljištu i da prvo moraju reagovati inspekcijski organi, pronašla osnov da reaguje zbog karikature i pitanja postavljenog na bilbordu.

Novinarku pozvali po izjavu, pa je napali

Ekipa BN televizije došla je na teren na poziv stanovnika zabrinutih zbog rezultata analize vode. Vukmirović je prethodno pokušala dobiti i drugu stranu priče.

Najprije je kontaktirala Gordanu Stojić, koju su joj mještani naveli kao odgovorno lice u udruženju koje upravlja lokalnim vodovodom. Stojić joj je, prema navodima novinarke, rekla da je već dvije godine u ostavci i uputila je na Slavka Brestovca.

Vukmirović je zatim telefonom pozvala Brestovca i zatražila izjavu o stanju vode. On ju je, kako kaže, pozvao da dođe do njegove kuće.

Prema izjavi novinarke, po ulasku u dvorište Brestovac je počeo vikati, vrijeđati je i prijetiti joj riječima da će je „prebiti“ ukoliko bude „bezobrazna“.

„Onda je ženska osoba skočila na mene, izgrebala mi lijevu ruku i pokušala da mi otme telefon. Vrištala sam i izašla iz dvorišta“, rekla je Vukmirović za portal Buka.

Prema njenim riječima, Brestovac je zatim izrekao i prijetnju da će ih „sve pobiti“. Snimatelj koji je bio sa njom verbalno je napadnut.

Novinarki je ukazana pomoć najprije u Hitnoj službi, a zatim i u Urgentnom centru dobojske bolnice. Nakon toga otišla je u policiju kako bi dala izjavu.

„Osim ogrebotina i modrica, dobro sam, samo sam jako uznemirena zbog svega što smo doživjeli“, rekla je Vukmirović i u razgovoru za Gerilu rekla da je strah i za sebe, ali posebno za živote svoje djece.

Novinarska ekipa BN televizije nije došla nepozvana da ulazi na privatni posjed, nego nakon što je osoba od koje je tražena izjava sama pozvala novinarku da dođe. Vukmirović je radila osnovni novinarski posao, odnosno pokušala je dobiti odgovor druge strane o pitanju od očiglednog javnog interesa.

Slučaj je prijavljen policiji, a konačnu kvalifikaciju događaja i odgovornost učesnika treba da utvrde nadležni organi.

Stefan Blagić iz udruženja Restart Srpska, koje posljednjih sedmica zajedno sa mještanima ponovo ukazuje na događaje u Podnovlju, kaže da je Vukmirović profesionalno pratila slučaj i da je napadnuta samo zato što je tražila izjavu.

„Žena je otišla samo da traži izjavu o stanju sa vodom, što je sasvim normalno. Na terenu je napadnuta, pozvana je u kuću čovjeka koji je trebalo da da izjavu o stanju sa vodom i tu je napadnuta“, rekao je Blagić.

On očekuje najstrože sankcije za odgovorne, ocjenjujući da je situacija u Podnovlju postala nepodnošljiva.

Napad na novinarku posebno je ozbiljan jer je uslijedio nakon višednevnog pritiska na stanovnike koji javno govore o projektu solarnih elektrana, vodi i nepostupanju institucija.

Mještani Podnovlja moraju u policiji zbog pitanja sa bilborda

Policija je posljednjih dana počela pozivati pojedine mještane Podnovlja na razgovore u vezi sa bilbordom koji su postavili zajedno sa Restartom Srpska.

Na bilbordu su se, uz pitanje „Ko gazi Vrhovni sud Republike Srpske?“, nalazile karikature Sanje Vulić, poslanika SNSD-a Obrena Petrovića, gradonačelnika Doboja Borisa Jerinića i vlasnika kompanije ETMAX Siniše Maksimovića.

Vulić je tvrdila da nema nikakve veze sa projektom solarnih elektrana i da joj se takvim prikazivanjem „crta meta na čelu“. Najavila je krivične prijave, utvrđivanje identiteta svih povezanih sa bilbordom i zahtjev za naknadu štete.

Iz Restarta su odgovorili da na bilbordu nije nacrtana meta, već postavljeno pitanje od javnog interesa, te da policijska zaštita političara ne može značiti i zaštitu od kritike, karikature i odgovornosti za javno djelovanje.

Jedna od mještanki koju je policija kontaktirala jeste Ana Đukić, koja mjesecima javno govori o radovima, zemljištu i strahu stanovnika za vodu i budućnost sela.

Đukić nije odbila saradnju sa policijom, ali je insistirala da bilo kakvo saslušanje ili davanje izjave bude obavljeno u prisustvu njenog advokata.

Takav zahtjev posebno dobija na težini u okolnostima u kojima se stanovnici već mjesecima osjećaju nezaštićeno pred institucijama. Kada su prijavljivali nastavak radova nakon presude Vrhovnog suda RS, odgovarano im je da policija nije nadležna i da prvo moraju postupati inspekcije. Kada je, međutim, na privatnom zemljištu osvanuo bilbord sa pitanjem o odgovornosti, policijska reakcija bila je znatno brža.

Radnici su najprije tokom dana došli sa motornim pilama kako bi uklonili konstrukciju. U tome ih je spriječio Novak Danilović, predsjednik Zemljoradničke zadruge Podnovlje, koji se kreće u invalidskim kolicima i koji je svojim tijelom stao pred radnike.

Nakon što su mu se pridružili drugi stanovnici, radnici su se povukli, a policija je sačinila zapisnik.

Ono što nije urađeno po danu, završeno je poslije ponoći. Nepoznate osobe ušle su na privatni posjed i skinule plakat sa bilborda.

Presuda postoji, radovi se nastavljaju, voda je neispravna, ali… koga briga

Cijeli slučaj počeo je oko približno 28,5 hektara nekadašnjeg poljoprivrednog zemljišta na lokalitetu Crkveno brdo. Zemljište koje je bilo evidentirano kao posjed Zemljoradničke zadruge Podnovlje upisano je na Grad Doboj, a potom prodato kompaniji ETMAX za oko milion i po maraka.

Na njemu je planirana gradnja više od stotinu formalno odvojenih solarnih elektrana, pojedinačne snage manje od 150 kilovata.

Mještani i dio stručne javnosti od početka upozoravaju da je jedinstven projekat podijeljen na veliki broj manjih elektrana kako bi se izbjegle obaveze koje prate veća energetska postrojenja, uključujući koncesione naknade i složenije postupke procjene uticaja na životnu sredinu.

Vrhovni sud Republike Srpske je 2. aprila ovd godine ukinuo raniju odluku Okružnog suda u Doboju i osporio način na koji je izvršen upis zemljišta na Grad Doboj. RUGIPP je nakon toga poništio svoj raniji zaključak i predmet vratio na ponovno odlučivanje.

Spor oko zemljišta time nije završen, nego praktično vraćen na početak.

Radovi, međutim, nisu vraćeni na početak.

Nakon presude su nastavljeni, a prema informacijama sa terena čak i ubrzani. Postavljane su metalne konstrukcije i paneli, a zatim je počelo i priključenje pojedinačnih elektrana na distributivnu mrežu.

Institucije su odgovornost prebacivale jedne na druge. Republički inspektorat upućivao je na Grad Doboj, dok je gradska urbanističko-građevinska inspekcija odgovarala da se radi o imovinsko-pravnom sporu za koji su nadležni sudovi. U takvom institucionalnom haosu investitor je nastavljao svoj posao.

Dodatnu zabrinutost izazvala je analiza vode iz lokalnog vodovoda, koju su mještani sami platili nakon što Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite RS nije odgovorilo na njihov raniji zahtjev.

Institut za javno zdravstvo RS – Regionalni centar Doboj utvrdio je da je uzorak uzet 23. jula na Spomen-česmi u Podnovlju zdravstveno neispravan sa aspekta ispitanih fizičko-hemijskih parametara.

Nalaz ne dokazuje da su radovi na solarnim elektranama uzrok neispravnosti vode i uppravo zbog toga stanovnici traže proširena ispitivanja, analize na druge metale i nezavisnu hidrogeološku procjenu koja bi utvrdila uzrok promjene kvaliteta vode.

Lokalnim vodovodom, prema navodima mještana, snabdijeva se oko 140 domaćinstava, kao i osnovna škola koju pohađaju 124 učenika. Stanovnici su o nalazu obavijestili ministarstva zdravlja i prosvjete, tražeći hitno postupanje.

Riječ stručnjaka: Gradonačelniče Jerinić, da li biste ovaj projekat prihvatili pored svoje kuće?

Otvoreno pismo gradonačelniku Doboja Borisu Jeriniću uputila je i prof. dr Marija Tasić, redovna profesorica Tehnološkog fakulteta Univerziteta u Nišu i članica Saveza hemijskih inženjera Srbije.

Podnovlje solari

Tasić u pismu upozorava da radovi čija se zakonitost ozbiljno osporava, uz nerazjašnjene rizike po izvorišta vode, mogu uticati na zdravlje, bezbjednost i kvalitet života stanovnika Podnovlja.

Od gradonačelnika traži da javnosti budu dostupne lokacijski uslovi, građevinske i ekološke dozvole, vodni akti, odluke o procjeni uticaja na životnu sredinu i stručne analize na osnovu kojih se tvrdi da je projekat bezbjedan.

Posebno ukazuje na nepostojanje javno dostupne procjene zajedničkog, kumulativnog uticaja više od stotinu formalno odvojenih elektrana, nastavak radova nakon presude Vrhovnog suda RS i gradnju u blizini vodozahvata i dva izvorišta koja koriste domaćinstva, škola i stočni fond.

„Svaka havarija, curenje ili neadekvatna zaštita mogu predstavljati rizik za zemljište i podzemne vode“, navodi Tasić, tražeći nezavisnu hidrogeološku provjeru i privremenu obustavu radova dok se činjenice ne razjasne.

Profesorica naglašava i da laboratorijski nalaz sam po sebi ne dokazuje da su solarne elektrane uzrok neispravnosti vode. Međutim, smatra da takav rezultat nalaže hitno i nezavisno ispitivanje, kao i jasno obavještavanje stanovništva i škole o tome da li je voda bezbjedna za piće i pripremu hrane.

Od Grada Doboja traži da objasni na kojem se pravnom osnovu radovi nastavljaju dok traje ponovljeni postupak u vezi sa upisom zemljišta i da obezbijedi poštovanje presude Vrhovnog suda RS.

Na kraju pisma gradonačelniku postavlja pitanje koje u Podnovlju već mjesecima ostaje bez odgovora:

„Da li biste prihvatili da se ovakav projekat gradi pored Vaše kuće bez potpunih odgovora na pitanja o vodi, zemljištu, zdravlju, otpadu i zakonitosti?“ž

I tako, dok se institucije bave bilbordom, ljudima koji su ga postavili i pitanjem ko je izgovorio koju riječ, stanovnici Podnovlja i dalje ne znaju šta se nalazi u vodi koju piju, ko će zaštititi njihovo izvorište i na osnovu čega se radovi nastavljaju.

A novinarka koja je pokušala dobiti odgovor druge strane završila je u Hitnoj pomoći i policiji.

„Plodno zemljište, voda i zdravlje ljudi nisu resursi koje možemo vratiti ako pogriješimo“, zaključila je profesorica Tasić.

U Podnovlju je, međutim, već odavno postavljeno više od jednog pitanja. Problem je što institucije uporno odgovaraju na neka druga.

Dejan Rakita / GERILA

The post Podnovlje pod pritiskom: Napadnuta novinarka BN TV, mještane policija poziva zbog bilborda first appeared on Gerila.info.

Rezultat je sada potvrdio najmanje ono što su, kako kažu, već mogli vidjeti golim okom, odnosno da voda iz lokalnog vodovoda nije zdravstveno ispravna.

Uzorak su 23. jula uzeli radnici Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske – Regionalnog centra Doboj, nakon što su mještani platili njihov izlazak na teren, uzorkovanje i analizu. Na posljednjoj stranici izvještaja, koji su stanovnici dostavili Gerili, uzorak je ocijenjen kao „zdravstveno neispravan“.

„Prvo smo se pismenim dopisom 9. jula obratili Ministarstvu zdravlja i socijalne zaštite RS. Do danas nam ništa nisu odgovorili, a nismo mogli čekati jer smo golim okom vidjeli da je voda mutna. Mještani sela skupili su novac i platili izlazak na teren, uzorkovanje i analizu“, navode stanovnici Podnovlja za Gerilu.

Prema njihovim riječima, u izvještaju je evidentirana vrijednost mutnoće od 9,9, kao i povećana koncentracija gvožđa. Mještani tvrde i da su im dvije ljekarke iz Instituta ukazale na masni trag u vodi, koji može upućivati na prisustvo ulja, deterdženata ili drugih hemijskih materija.

Kažu da im je zbog takvih rezultata preporučeno da hitno urade dodatnu analizu na teške metale.

„Ovo nema nikakve veze sa hlorom u vodi. Rečeno nam je da hitno uradimo analizu na teške metale. Sada ponovo skupljamo novac da platimo dolazak radnika Instituta iz Banjaluke, a za svaki pojedinačni teški metal moramo posebno platiti analizu“, poručuju mještani.

Važno je, međutim, naglasiti da dosadašnji izvještaj nije obuhvatio kompletnu analizu na teške metale i da sam po sebi ne utvrđuje uzrok neispravnosti vode. Za dalje zaključke potrebni su dodatni laboratorijski nalazi, kao i nezavisna hidrogeološka i ekološka ispitivanja.

Nalaz, ipak, potvrđuje da zabrinutost stanovnika nije mogla biti odbačena kao neosnovan strah i da nadležne institucije sada moraju utvrditi zbog čega je voda ocijenjena kao zdravstveno neispravna, da li je bezbjedna za korištenje i koje mjere treba hitno preduzeti.

Vodom se snabdijevaju domaćinstva i škola sa 124 učenika

Prema podacima mještana, lokalni vodovod koristi oko 140 domaćinstava. Istom vodom, tvrde, snabdijeva se i Osnovna škola „Dositej Obradović“, koju pohađaju 124 učenika.

Zbog toga su stanovnici 30. jula na centralnom protokolu Vlade Republike Srpske predali nove dopise Ministarstvu zdravlja i socijalne zaštite RS i Ministarstvu prosvjete i kulture RS.

Ministarstvo zdravlja ponovo su obavijestili o dešavanjima u selu i rezultatima analize, dok su Ministarstvu prosvjete ukazali na činjenicu da vodu koristi i škola.

„Obavještavamo Ministarstvo zdravlja po ko zna koji put o dešavanjima u selu, a Ministarstvo prosvjete da ovdje postoji osnovna škola sa 124 učenika koji koriste tu vodu“, kažu mještani.

Iz udruženja Restart Srpska, koje je posljednjih dana zajedno sa stanovnicima pokušalo vratiti slučaj Podnovlja u fokus javnosti, ocijenili su da je riječ o novoj dimenziji ekološko-pravne afere koja mjesecima traje bez konkretnog odgovora institucija.

„Završena su ispitivanja uzoraka vode iz Podnovlja. Institut za javno zdravstvo Republike Srpske utvrdio je da je voda iz lokalnog vodovoda zdravstveno neispravna, na šta smo i upozoravali“, saopštili su iz Restarta.

U Podnovlju se već mjesecima vode protesti i pravne borbe zbog gradnje više od stotinu solarnih elektrana kompanije ETMAX na području Crkvenog brda.

Riječ je o približno 28,5 hektara nekadašnjeg poljoprivrednog zemljišta koje je Grad Doboj upisao na sebe, a potom za oko milion i po maraka prodao kompaniji ETMAX iz Banjaluke. Zemljoradnička zadruga Podnovlje osporava takav prenos, tvrdeći da je zemljište nezakonito oduzeto Zadruzi.

Vrhovni sud Republike Srpske je 2. aprila osporio način na koji je zemljište upisano na Grad Doboj, nakon čega je Republička uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove svoj raniji zaključak poništila i predmet vratila na ponovno odlučivanje.

Radovi, međutim, nisu zaustavljeni.

Naprotiv, u mjesecima nakon presude nastavljeno je postavljanje metalnih konstrukcija i solarnih panela, a počelo je i priključenje elektrana na distributivnu mrežu. Ranije je i ekološka inspekcija utvrdila da investitor za preko stotinu pojedinačnih solarnih elektrana nema potrebne ekološke dozvole, ali ni nakon toga nije donesena odluka o obustavi gradnje.

Mještani od početka upozoravaju da se radovi izvode blizu izvorišta vode kojim se snabdijevaju stanovnici i stočni fond. Upravo je zaštita vode, uz spor oko vlasništva nad zemljištem, bila jedan od dva glavna razloga zbog kojih su u martu počeli proteste.

Sada je prvi put zvanično utvrđeno da je uzorak vode iz lokalnog vodovoda zdravstveno neispravan.

Bilbord uklonjen, pitanja ostala

Samo nekoliko dana prije objavljivanja rezultata analize, stanovnici Podnovlja i Restart Srpska postavili su na privatnom zemljištu bilbord sa pitanjem: „Ko gazi Vrhovni sud Republike Srpske?“

Sanja Vulić, šefica Kluba poslanika SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, je nakon toga najavila krivične prijave, tvrdeći da joj se bilbordom „crta meta na čelu“. Policija je obišla lokaciju, a pojedini stanovnici pozivani su na informativne razgovore.

Radnici su zatim tokom dana pokušali ukloniti bilbord, ali ih je spriječio Novak Danilović, predsjednik Zemljoradničke zadruge Podnovlje i vlasnik parcele na kojoj se nalazi bilbord, koji se kreće u invalidskim kolicima. Pridružili su mu se i drugi mještani, nakon čega su radnici napustili lokaciju.

Ono što nije uspjelo po danu, učinjeno je nakon ponoći, kada je plakat sa bilborda skinut sa privatnog posjeda. Za sada nije poznato ko ga je uklonio.

Dok su institucije brzo reagovale na pitanje ispisano na bilbordu, sa druge strane na molbe i apale mještana Podnovlja o ispravnosti vode odgovora nije bilo.

Plakat je uklonjen preko noći, ali je ostao nalaz Instituta, a sa nalazom i dokaz da voda koju koriste mjeptani zdravstveno nije ispravna.

Mještanima sada, po svemu sudeći, preostaje da ponovo skupljaju novac, ovaj put kako bi saznali šta se nalazi u vodi koju svakodnevno piju i zbog čega je neispravna.

Odgovor koji bi morale dati institucije ponovo će platiti sami, kao što već mjesecima plaćaju i cijenu institucionalnog nemara zbog neizvršavanja presude Vrhovnog suda Republike Srpske.

The post Podnovlje: Mještani sami platili analizu, Institut utvrdio da je voda zdravstveno neispravna first appeared on Gerila.info.

Danilović, koji se kreće u invalidskim kolicima, tada je stao pred radnike, nakon čega su mu se pridružili i drugi mještani, dok je policija izašla na teren i sačinila zapisnik.

Zvaničan nalog za sječu niko nije pokazao, zbog čega vlasnici zemljišta spremaju krivične prijave, a prema saznanjima Gerile u toku jučerašnjeg dana pojedini stanovnici Podnovlja su pozvani na informativni razgovor.

Međutim, ono što nije uspjelo po danu i pred očima stanovnika, učinjeno je tokom noći, kada je plakat uklonjen bez saglasnosti vlasnika zemljišta.

Mještani su najavili da će slučaj prijaviti policiji i zatražiti utvrđivanje identiteta osoba koje su ušle na privatni posjed i skinule plakat.

Bilbord su prije nekoliko dana postavili stanovnici Podnovlja i udruženje Restart Srpska, nakon gotovo četiri mjeseca tokom kojih se radovi na spornim solarnim elektranama nastavljaju uprkos presudi Vrhovnog suda RS.

Slučaj se odnosi na 28,5 hektara nekadašnjeg poljoprivrednog zemljišta koje je Grad Doboj prodao kompaniji ETMAX za izgradnju više od stotinu solarnih elektrana.

Vrhovni sud RS je 2. aprila ove godine osporio način na koji je zemljište upisano na Grad Doboj, nakon čega je RUGIPP predmet vratio na ponovno odlučivanje, ali radovi na terenu nisu zaustavljeni.

Naprotiv, dok su institucije odgovornost prebacivale jedne na druge, postavljanje panela i priključenje elektrana na mrežu dodatno su ubrzani, iako je inspekcija ranije utvrdila i da investitor nema potrebne ekološke dozvole.

Gerila je u više navrata pisala o ovom slučaju.

Plakat je tako uklonjen brže nego što su nadležne institucije uspjele odgovoriti na pitanje koje je na njemu bilo postavljeno.

Očito da je u ovoj državi sujeta, ipak, daleko važnija od pravde.

Dejan Rakita / GERILA

The post Sadržaj bilborda u Podnovlju itekako “boli”: Pod okriljem noći skinut poziv na izvršenje presude Vrhovnog suda RS first appeared on Gerila.info.

Đukić se obratila portalu Gerila, koji mjesecima prati izgradnju više od stotinu solarnih elektrana na spornom zemljištu poznatom kao Crkveno brdo, kao i proteste stanovnika, sudske postupke, inspekcijske nalaze i nastavak radova uprkos presudi Vrhovnog suda Republike Srpske.

Na bilbordu, uz pitanje „Ko gazi Vrhovni sud Republike Srpske?“, nalaze se karikature Sanje Vulić, poslanika SNSD-a Obrena Petrovića, gradonačelnika Doboja Borisa Jerinića i vlasnika kompanije ETMAX Siniše Maksimovića.

Vulić je putem Instagrama saopštila da nema nikakve veze sa solarnim panelima niti sa odlukama na koje se bilbord odnosi, ocijenivši da je riječ o zlonamjernoj kampanji usmjerenoj na njenu diskreditaciju i ugrožavanje bezbjednosti.

„Imajući u vidu da mi je već određena policijska zaštita zbog procjene ugroženosti, ovakvim postupanjem mi se svjesno crta meta na čelu“, navela je Vulić, najavljujući da će od policije tražiti utvrđivanje identiteta i odgovornosti svih koji su učestvovali u postavljanju bilborda, njihovo krivično i građanskopravno procesuiranje, kao i naknadu štete.

Dok Vulić govori o meti koja je, kako tvrdi, nacrtana njoj, Ana Đukić pita da li se meta zapravo crta stanovnicima koji pokušavaju zaštititi zemlju za koju vjeruju da je nezakonito oduzeta Zemljoradničkoj zadruzi Podnovlje.

„Pitam Vas da li neko nama iz vlasti crta metu na čelu i zašto nas policija prebrojava kada dođemo da branimo djedovinu. Mi ne ucjenjujemo nijednog građanina. Političare ne dijelimo na vlast i opoziciju, nego molimo da nam se priključe u odbrani zemlje“, poručila je Đukić.

Ona odbacuje tvrdnje da stanovnici Podnovlja šire strah i podsjeća da su mještani, među kojima su članovi porodica poginulih boraca i ratni veterani, tokom protesta na hladnoći pokušavali zaustaviti radove dok se ne razriješe sporovi oko vlasništva, dozvola i zaštite lokalnog izvorišta vode.

„Želim da Vam odgovorim na Vaše prijetnje vezano za sijanje ‘straha’ među mještanima Podnovlja i borcima koji su dali živote svojih najmilijih i svoju mladost u rovu, da bi vlast prodala našu svetu zemlju, svetinju naših predaka“, navela je Đukić.

Poručila je da lično nema ništa protiv Vulić niti njenih stranačkih kolega, ali da se protivi političkim odlukama koje smatra štetnim za društvo i stanovnike Podnovlja.

Đukić Vulić zamjera što do sada nije došla u Podnovlje, razgovarala sa stanovnicima i vidjela kako danas izgleda nekadašnje poljoprivredno zemljište ispod Manastira Svete Trojice.

„Opet Vas pozivam da lično dođete u naše mjesto, obiđete mještane i vidite crno groblje na našem Crkvenom brdu, kao i groblje naših najmilijih koji su tamo sahranjeni“, poručila je Đukić.

Ona je podsjetila da je javno pozivala sve političke stranke i medije da dođu u Podnovlje i upoznaju se sa slučajem. Tvrdi da predstavnici vlasti pokazuju interesovanje za ovaj kraj uglavnom u vrijeme izbora, ali ne i kada stanovnici traže pomoć zbog projekta koji mijenja izgled i budućnost njihovog sela.

„Sada nemate nikakve veze sa zemljom u Podnovlju, a imate veze sa našim krajem kada su izbori i kada treba izaći u javnost i reći da ste pobijedili na svim biračkim mjestima na Vučijaku. Niste govorili da ste prodali ono što ste osvojili ‘pobjedom’“, navela je Đukić.

Restart: Krivične prijave nisu odgovor na pitanje

Na najavu Sanje Vulić reagovali su i iz udruženja Restart Srpska, čiji su članovi zajedno sa stanovnicima Podnovlja učestvovali u postavljanju bilborda i javnom okupljanju održanom 23. jula.

Iz Restarta tvrde da bilbord ne sadrži prijetnju, poziv na nasilje niti zadiranje u privatni život bilo koje osobe.

„Na bilbordu nije nacrtana meta. Postavljeno je pitanje“, poručili su iz ovog udruženja.

Navode da je riječ o pitanju od javnog interesa: ko snosi političku i institucionalnu odgovornost zbog toga što se radovi nastavljaju uprkos presudi Vrhovnog suda kojom je osporen način upisa zemljišta na Grad Doboj i naknadne prodaje privatnom investitoru.

„Poštujemo pravo svakog lica na bezbjednost, uključujući i Sanju Vulić. Međutim, policijska zaštita ne može predstavljati zaštitu od javne kritike, karikature i pitanja građana“, saopštili su iz Restarta.

Ukoliko gradske vlasti zaista nemaju veze sa projektom, dodaju, to mogu pokazati javnom podrškom izvršenju sudske odluke i zahtjevom da institucije utvrde ko je omogućio nastavak radova na zemljištu čiji je upis osporen.

„Krivične prijave nisu odgovor na pitanje sa bilborda. Odgovor su dokumenti, odluke i utvrđivanje odgovornosti“, poručili su iz Restarta, pozivajući se i na praksu Evropskog suda za ljudska prava prema kojoj politička karikatura i satira uživaju posebnu zaštitu, a granice prihvatljive kritike šire su kada se ona odnosi na političare i njihovo javno djelovanje.

Sud osporio upis, inspekcija utvrdila nedostatak dozvola, ali radovi nisu zaustavljeni

Bilbord koji je izazvao reakciju Sanje Vulić postavljen je nakon višemjesečnih bezuspješnih zahtjeva stanovnika Podnovlja da institucije zaustave radove i utvrde zakonitost cijelog projekta.

Slučaj se odnosi na oko 28,5 hektara nekadašnje poljoprivredne zemlje na lokalitetu Crkveno brdo. Zemljište je bilo evidentirano kao posjed Zemljoradničke zadruge Podnovlje, ali je kasnije upisano na Grad Doboj, koji ga je kompaniji ETMAX prodao za približno milion i po maraka.

Vrhovni sud Republike Srpske je 2. aprila 2026. godine ukinuo raniju odluku Okružnog suda u Doboju i osporio način na koji je izvršen upis zemljišta u korist Grada Doboja. Nakon toga je Republička uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove poništila svoj raniji zaključak i predmet vratila na ponovno odlučivanje, nalažući da se utvrde relevantne činjenice i omogući učešće svim strankama u postupku.

To znači da spor oko prava na zemljištu nije završen, već je praktično vraćen na početak.

Radovi, međutim, nisu vraćeni na početak niti su zaustavljeni. Naprotiv, projekat je u međuvremenu napredovao do postavljanja panela i priključenja pojedinačnih elektrana na distributivnu mrežu.

Prema dokumentima koje je ranije objavila Gerila, ekološka inspekcija Grada Doboja utvrdila je da investitor ima građevinske dozvole za 104 solarne elektrane pojedinačne snage do 149 kilovata, ali da nema potrebne ekološke dozvole. Investitoru je ostavljen rok od 30 dana da ih pribavi, ali radovi ni nakon isteka tog roka nisu obustavljeni.

Informacije sa terena u međuvremenu su govorile da je broj pojedinačnih solarnih elektrana povećan na 106, a zatim i na 118 postrojenja.

Posebnu sumnju izaziva način na koji je projekat podijeljen. Umjesto jedne velike solarne elektrane, na jedinstvenoj površini grade se desetine formalno odvojenih postrojenja snage manje od 150 kilovata. Mještani i dio stručne javnosti smatraju da je takav model izabran kako bi se izbjegle koncesione naknade i složenije procedure koje prate veće energetske projekte.

„Došlo je do parčanja zemljišta na posebne parcele kako bi se izbjeglo plaćanje koncesija i drugih taksi. Sve te elektrane biće spojene na jedan vod i to je, po našem mišljenju, totalna zloupotreba zakona“, rekao je ranije za Gerilu Slobodan Dragičević iz stručne komisije mjesne boračke organizacije Podnovlje.

Institucije su u međuvremenu odgovornost prebacivale jedne na druge. Republički inspektorat predmet je proslijedio Gradu Doboju, uz obrazloženje da je gradska urbanističko-građevinska inspekcija nadležna za objekte za koje lokalna uprava izdaje dozvole. Gradska inspekcija potom je odgovorila da se radi o imovinsko-pravnom sporu o kojem treba da odlučuju sudovi.

Tako je nastao institucionalni krug u kojem sud osporava postupak upisa, RUGIPP vraća predmet na ponovno odlučivanje, inspekcija konstatuje da nema ekoloških dozvola, ali investitor nastavlja radove.

Gerila je u više navrata slala pitanja Gradu Doboju i kompaniji ETMAX, tražeći odgovore o nastavku radova, dozvolama i postupanju nakon presude Vrhovnog suda. Odgovori na naša pitanja nisu nikada dostavljeni.

Za stanovnike Podnovlja zato bilbord nije početak kampanje nego posljedica višemjesečnog ćutanja institucija i kršenja njihovih ljudskih prava.

Ana Đukić poručuje da stanovnici ne traže sukob, već dolazak političara u Podnovlje, razgovor sa ljudima i odgovor na pitanje kako je, uprkos sudskoj odluci i utvrđenim nedostacima u dokumentaciji, nekadašnje poljoprivredno zemljište pretvoreno u kompleks solarnih elektrana.

„Pozivam sve političare, političke stranke iz vlasti i opozicije, medije, a i Vas, Sanja, da dođete. Lično ću Vas ugostiti i upoznati sa prodajom naše svetinje“, poručila je Đukić.

Dok se najavljuju krivične prijave zbog karikature i pitanja na bilbordu, odgovor na pitanje koje je na njemu postavljeno još nije stigao.

U međuvremenu su pripadnici Policijske uprave Doboj obišli sporni bilbord, a pojedine mještane su, prema saznanjima Gerile, pozivali na informativne razgovore. Ista policija je ranije, kada su stanovnici Podnovlja prijavljivali nastavak radova na solarnim elektranama uprkos presudi Vrhovnog suda Republike Srpske, odgovarala da nije nadležna i da prvo moraju reagovati gradski inspekcijski organi.

Tako su institucije, koje nisu pronašle način da zaustave sporne radove, brzo pronašle nadležnost kada se na bilbordu pojavilo pitanje ko je odgovoran za njihovo nepostupanje.

Dejan Rakita / GERILA

The post Podnovlje odgovorilo Sanji Vulić: „Na bilbordu nije meta, već pitanje ko gazi Vrhovni sud“ first appeared on Gerila.info.

Prema informacijama koje su redakciji Gerile dostavili mještani ovog dobojskog naselja, posljednjih dana počelo je priključenje solarnih elektrana na distributivnu elektroenergetsku mrežu.

Riječ je o kompleksu od 104 pojedinačne solarne elektrane, mada posljednje informacije sa terena kažu da je ta brojka sada dostigla cifru od 118 (?!) malih solarnih elektrana, koje se grade u samom centru naseljenog mjesta, između porodičnih kuća, u neposrednoj blizini Osnovne škole “Dositej Obradović”, koju pohađa 124 učenika.

Sve to dešava se uprkos činjenici da je ekološka inspekcija Grada Doboja još ranije utvrdila da investitor ne posjeduje ekološke dozvole za ovaj projekat, iako su one, prema važećim propisima, jedan od osnovnih uslova koji prethodi izdavanju građevinskih dozvola. S obzirom na to da se projekat sastoji od preko stotinu odvojenih solarnih elektrana, investitor bi morao posjedovati isto toliko pojedinačnih ekoloških dozvola. Ipak, radovi nikada nisu obustavljeni, a sada je počelo i priključenje elektrana na mrežu.

“Niko nije ni upozorio selo, nevjerovatno šta se dešava”

Stanovnica Podnovlja Ana Đukić kaže da su mještani za početak priključenja saznali tek kada su ostali bez električne energije.

„Počeli su sa priključenjem prije par dana. Slušam da još stavljaju šipove, ali strašno je to da i pored presude nastavljaju sa tim spornim projektom. Nama je zamrzivač pun mesa pustio vodu. Niko nas nije upozorio, niko u selu nije znao za to. Ovo nije normalno šta nam rade“, kaže Đukićeva za Gerilu.

Dodaje da među stanovnicima raste osjećaj nemoći.

„Ne znam možemo li reći da mi imamo pravnu državu. Većina naroda u Podnovlju je protiv ovoga, ali se boje ili ne smiju pričati. Ali ima i ljudi koji smiju, poput mene, dignuti glas. Ne znam dokle više ovo. Vjerovatno ćemo ići do Strazbura. Borba i dalje traje. Ovo sa strujom će trajati još dugo, tako se priča, nije to samo jedna trafostanica. Nevjerovatno je da se sve ovo dešava”, dodaje Ana u razgovoru za naš portal.

Od presude do priključenja

Vrhovni sud Republike Srpske 2. aprila ove godine ukinuo je raniju odluku Okružnog suda u Doboju i praktično osporio način na koji je zemljište poznato kao Crkveno brdo preneseno sa Zemljoradničke zadruge Podnovlje na Grad Doboj, a potom prodato kompaniji ETMAX.

Nakon toga RUGIPP je poništio svoj raniji zaključak i predmet vratio na ponovno odlučivanje, uz nalog da se u novom postupku utvrde sve relevantne činjenice i omogući učešće svih stranaka.

U međuvremenu je Gerila objavila i dokumente iz kojih proizlazi da je ekološka inspekcija utvrdila kako investitor ne posjeduje potrebne ekološke dozvole, ali uprkos tome nije donesena odluka o obustavi radova.

Još apsurdnije djeluje činjenica da su se institucije međusobno proglasile nenadležnim. Republički inspektorat predmet je proslijedio Gradu Doboju, dok je urbanističko-građevinska inspekcija Grada odgovorila da se radi o imovinsko-pravnom sporu i da nije nadležna za postupanje.

I tako, dok se institucije mjesecima bave pitanjem ko treba da reaguje, na terenu se projekat, u najmanju ruku, kontraverzan – polako privodi kraju.

Šta je odgovorio RUGIPP

Nakon višemjesečnog ćutanja, Republička uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove RS odgovorila je na dio pitanja Gerile.

Iz RUGIPP-a potvrđuju da su na području katastarske opštine Podnovlje od 2024. do 2026. godine zaprimani zahtjevi za promjenu kulture i načina korišćenja zemljišta, te da su u pojedinim predmetima izvršena promjena načina korišćenja parcela u “solarne elektrane”, i to na osnovu građevinskih dozvola.

Međutim, RUGIPP nije odgovorio na ključna pitanja koja je Gerila postavila.

Izostali su odgovori o tome koliko je ukupno zahtjeva za solarne elektrane odobreno ili odbijeno u Republici Srpskoj od početka 2023. godine, da li su u ovim predmetima vršeni terenski uviđaji i stručne procjene zemljišta, kada su tačno izvršene promjene kulture zemljišta u katastarskom operatu, kao i da li su na lokalitetu Crkveno brdo evidentirane parcelacije zemljišta radi realizacije ovog projekta.

Bez odgovora su ostala i pitanja koja bi mogla rasvijetliti cijeli postupak promjene namjene zemljišta, pogotovo poljoprivrednog i pogotovo u svrhu prenamjene da bi se na tom zemljištu kasnije pravile solarne elektrane.

Grad Doboj i dalje ćuti

Gerila je prije dvije sedmice, tačnije 26. juna, ponovo zatražila odgovore od Grada Doboja. Zanimalo nas je da li je nakon presude Vrhovnog suda preduzeta bilo kakva aktivnost u vezi sa lokalitetom Crkveno brdo u Podnovlju, da li su u međuvremenu izdavane nove saglasnosti ili drugi akti koji se odnose na nastavak projekta, da li je izvršen nadzor nad radovima i da li je Grad o svemu obavijestio nadležne institucije. Zatražili smo i dokumentaciju koja bi pokazala kako je lokalna uprava postupala nakon što je najviša sudska instanca Republike Srpske osporila upis spornog zemljišta.

Odgovor ni ovog puta nije stigao.

Ćuti i kompanija ETMAX, koja ni nakon višemjesečnih upita nije odgovorila na pitanja Gerile o nastavku radova, nepostojanju ekoloških dozvola i izvođenju projekta uprkos presudi Vrhovnog suda Republike Srpske.

Upravo zbog toga ostaju otvorena brojna pitanja o zakonitosti cijelog projekta, čiji korijeni sežu mnogo prije početka radova.

Podsjetimo, cijeli slučaj vodi se oko zemljišta poznatog kao Crkveno brdo, 28,5 hektara plodne poljoprivredne zemlje koju je Grad Doboj uknjižio na sebe, a potom prodao privatnom investitoru, iako je u katastarskoj evidenciji kao posjednik i dalje bila upisana Zemljoradnička zadruga Podnovlje.

Republička uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove (RUGIPP) dva puta je odbila zahtjev Zadruge da se postupak ponovi. Okružni sud u Doboju odbacio je tužbu, a kasnije je odluka Vrhovnog suda RS sve vratila, ili bar trebala da vrati, na početak. Međutim, na terenu i dalje nema apsolutno nikakvih naznaka izvršavanja presude Vrhovnog suda Republike Srpske.

Gerila info je ranije pisala o tome da na oko 28,5 hektara obradive površine investitor “Etmax” planira izgradnju preko stotinu pojedinačnih solarnih elektrana snage do 150 kW. 

Posebnu sumnju među mještanima izaziva i način na koji je projekat koncipiran. Umjesto jedne velike solarne elektrane, planirana je izgradnja preko stitinu pojedinačnih elektranđa snage do 150 kilovata – upravo ispod zakonskog praga iznad kojeg se plaćaju koncesione naknade.

„Došlo je do parčanja zemljišta na posebne parcele kako bi se izbjeglo plaćanje koncesija i drugih taksi. Sve te elektrane biće spojene na jedan vod i to je, po našem mišljenju, totalna zloupotreba zakona“, rekao je ranije za Gerilu Slobodan Dragičević iz stručne komisije mjesne boračke organizacije Podnovlje.

Dejan Rakita / GERILA

The post Podnovlje uprkos presudi Vrhovnog suda RS – ETMAX uveliko priključuje solarne elektrane: Mještani bez struje, institucije bez odgovora first appeared on Gerila.info.

Na terenu se, međutim, ništa ne zaustavlja.

Na više od 28 hektara zemljišta poznatog kao Crkveno brdo svakodnevno se nastavlja izgradnja kompleksa od 104 solarne elektrane, a posljednje nezvanične info za Gerilu tvrde da je sada u pitanju čak 106 elektrana. Metalne konstrukcije i paneli zauzimaju prostor koji su mještani do prije samo nekoliko mjeseci koristili za poljoprivredu, dok institucije istovremeno vode administrativnu prepisku iz koje proizlazi da gotovo niko ne želi preuzeti odgovornost.

Nova dokumentacija do koje je došla Gerila pokazuje da je pravna situacija dodatno zakomplikovana.

Republička uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove (RUGIP) početkom maja poništila je svoj raniji zaključak kojim je odbijen zahtjev Zemljoradničke zadruge Podnovlje za ponavljanje postupka izlaganja nekretnina te predmet vratila na ponovno odlučivanje. U obrazloženju se direktno poziva na presudu Vrhovnog suda Republike Srpske od 2. aprila ove godine, kojom je utvrđeno da prvostepeni organ nije dovoljno ispitao činjenice i da Zadruzi nije omogućeno puno učešće u postupku. RUGIP je naložio da se u ponovljenom postupku utvrde sve relevantne okolnosti i donese nova odluka.

Drugim riječima, spor oko toga ko je stvarni nosilac prava nad zemljištem nije završen. Naprotiv, vraćen je na početak.

Uprkos tome, na parcelama se i dalje radi.

Još zanimljivije je ono što proizlazi iz dopisa Republičke uprave za inspekcijske poslove Republike Srpske. Nakon što je Zemljoradnička zadruga Podnovlje tražila reakciju republičke inspekcije, iz Inspektorata RS su predmet proslijedili Gradu Doboju uz obrazloženje da je za nadzor nad radovima za koje dozvole izdaje jedinica lokalne samouprave nadležna upravo urbanističko-građevinska inspekcija grada. Drugim riječima, republički inspektori smatraju da oni nisu nadležni za postupanje.

Kada je predmet stigao u Doboj, uslijedio je novi obrt.

Urbanističko-građevinska inspekcija Grada Doboja početkom juna obavijestila je podnosioce prijave da ni ona ne može postupati. U dopisu se navodi da, ukoliko se radi o gradnji na tuđem zemljištu ili o sporu oko vlasništva, to nije pitanje inspekcijskog nadzora nego sudske nadležnosti.

Tako je nastao apsurdan institucionalni krug u kojem jedna institucija predmet šalje drugoj, druga ga vraća sudovima, dok se za to vrijeme na terenu nastavljaju radovi vrijedni milione maraka.

Posebnu težinu cijeloj priči daje činjenica da je još u aprilu ekološka inspekcija Grada Doboja utvrdila da ETMAX za predmetni projekat nema ekološku dozvolu.

U zvaničnom rješenju inspektor je naveo da investitor posjeduje građevinske dozvole za 104 solarne elektrane pojedinačne snage do 149 kilovata, ali da ne posjeduje ekološku dozvolu, zbog čega mu je naloženo da je pribavi u roku od 30 dana.

Taj rok je odavno istekao.

Ono što javnosti nikada nije objašnjeno jeste zbog čega radovi nisu obustavljeni ukoliko je inspekcija utvrdila da projekat nema jedan od osnovnih zakonskih uslova za realizaciju.

Mještani Podnovlja upravo u tome vide suštinu problema.

„Nama svi govore da nisu nadležni. Sud donese presudu, RUGIP vrati predmet na početak, inspekcija kaže da nema ekološke dozvole, policija dođe i napravi zapisnik, a radovi se nastavljaju kao da se ništa nije desilo. Na kraju ispada da niko nije nadležan, osim investitora koji radi šta hoće“, kaže jedan od stanovnika Podnovlja.

Podsjećamo, cijeli slučaj otvorio je pitanje načina na koji je Grad Doboj raspolagao zemljištem koje je godinama bilo evidentirano kao posjed Zemljoradničke zadruge Podnovlje. Nakon prenosa zemljišta na Grad Doboj uslijedila je prodaja kompaniji ETMAX, a zatim i početak realizacije projekta solarnih elektrana.

Dodatne kontroverze izazvao je sam koncept projekta. Umjesto jedne velike solarne elektrane planirana je izgradnja 104 pojedinačna postrojenja snage do 150 kilovata, što je, prema tvrdnjama mještana i dijela stručne javnosti, omogućilo investitoru da izbjegne određene koncesione obaveze predviđene za veće energetske projekte.

Manastir Svete Trojice na Crkvenom brdu preživio je mnoge ratove, promjene država i vlasti, ali teško da je ikada gledao ovakav prizor. Ispod njega danas se, umjesto usjeva, šire redovi solarnih panela, dok se istovremeno po kancelarijama i institucijama vodi bitka oko toga ko je nadležan i ko treba da postupi po sudskim odlukama.

Mještani Podnovlja kažu da vjeru u Boga nisu izgubili i da im i ona, na neki način, pruža utjehu u njihovoj borbi za budućnost svojih domova.

Vjeru u institucije, međutim, svakim novim dopisom, ćutanjem i prebacivanjem odgovornosti sve teže pronalaze. A kada nestane vjera da će zakon važiti jednako za sve, tada mnogo više od jednog komada zemlje postaje sporno.

Ne samo u Podnovlju, ne samo u Doboju.

Dejan Rakita / GERILA

P.S. Institucije Republike Srpske, Grad Doboj, kao i kompanija ETMAX, ni nakon višemjesečnih upita nisu odgovorili na pitanja portala Gerila o ovom slučaju. U međuvremenu, radovi u Podnovlju se nastavljaju.

The post Podnovlje nakon presude: Niko nije nadležan da zaustavi radove, a solarne elektrane niču iz dana u dan first appeared on Gerila.info.

Gerila je pozvala jedan od kontakt brojeva navedenih u oglasima za angažman radnika na projektu solarnih elektrana u Podnovlju. U telefonskom razgovoru potvrđeno nam je da se radovi odvijaju punim intenzitetom i da firma aktivno traži nove montere solarnih panela.

„Dnevnica je 120 maraka. Uveliko se već radi, a tek će se raditi udarnički od utorka i ima posla narednih četiri-pet mjeseci sigurno. Ekipa iz Banjaluke je već formirana, oni već dolaze, a mi iz Modriče tek treba da napravimo ekipu, trebaju nam još tri čovjeka da zaokružimo ekipu“, rekao je sagovornik Gerile.

Dodaje da je organizovan i prevoz za radnike, te da je riječ o „sigurnoj firmi“.

„U pitanju je Etmax iz Ramića, postoji već 14 godina, sigurna je firma“, kaže naš sagovornik.

Na pitanje da li radnici dobijaju ugovore o radu, sagovornik nerado odgovara:

„Plata se isplaćuje na ruke, nema ugovora.“

Sve to dešava se u trenutku kada se oko projekta u Podnovlju vodi nekoliko paralelnih sporova i postupaka. Vrhovni sud Republike Srpske ukinuo je raniju odluku Okružnog suda u Doboju i praktično otvorio put za novo odlučivanje o zemljištu poznatom kao Crkveno brdo — oko 28,5 hektara plodne zemlje koje je Grad Doboj prebacio na sebe, a potom prodao kompaniji “Etmax”.

Istovremeno, ekološka inspekcija Grada Doboja ranije je utvrdila da investitor nema ekološku dozvolu za projekat, iako je riječ o osnovnom zakonskom uslovu za realizaciju ovakvih zahvata. Uprkos tome, radovi nisu obustavljeni.

Stanovnici Podnovlja već mjesecima upozoravaju da se solarni paneli postavljaju u neposrednoj blizini kuća i izvorišta vode iz kojeg se snabdijeva lokalno stanovništvo, dok dio njih tvrdi da su zbog protesta i obraćanja institucijama bili izloženi pritiscima i pozivima na informativne razgovore u policiji.

Iz kompanije “Etmax” ni ovaj put nisu odgovorili na pitanja Gerile, iako smo ih ponovo kontaktirali povodom novih okolnosti, uključujući nastavak radova uprkos presudi Vrhovnog suda Republike Srpske, kao i informacije o angažovanju radnika.

Mještani Podnovlja tvrde da od nadležnih institucija ne mogu dobiti odgovor šta se dešava sa provođenjem presude Vrhovnog suda Republike Srpske i zbog čega se radovi nesmetano nastavljaju.

Prije nekoliko dana je na lokaciju u Podnovlju izašla i policija, nakon prijave stanovnika Podnovlja. Međutim, prema riječima mještana, policijski službenici su sačinili zapisnik i poručili da za dalje postupanje prvo moraju reagovati nadležne inspekcije.

Damjan Ožegović iz Transparency International u Bosni i Hercegovini kaže za Gerilu da cijeli slučaj pokazuje ozbiljan odnos institucija prema građanima i javnom interesu.

„Ovaj slučaj pokazuje na očigledan nemar nadležnih organa prema mještanima koji strahuju za svoju neposrednu okolinu. Nemar se prvo vidi pri samom odabiru lokacije za ovakve projekte bez konsultacija lokalne zajednice, ali se ponajbolje vidi u daljem istrajavanju uprkos protestnom negodovanju mještana. Obnovljivi izvori energije jesu primamljivi za investiranje, ali se to ne smije raditi na štetu mještana niti na štetu javnog interesa“, rekao je Ožegović.

Posebnu pažnju javnosti ranije je izazvao i način na koji je projekat organizovan. Umjesto jedne velike solarne elektrane, planirana je izgradnja više od stotinu pojedinačnih elektrana snage do 150 kilovata — upravo na granici koja u Republici Srpskoj omogućava ostvarivanje prava na podsticaje za obnovljive izvore energije, ali i izbjegavanje određenih koncesionih obaveza za veće energetske projekte. 

Dok se u Podnovlju nastavljaju radovi, iz Regulatorna komisija za energetiku Republike Srpske juče je stiglo novo saopštenje koje pokazuje koliko je tržište solarne energije u Republici Srpskoj postalo unosan i prenatrpan prostor.

„Obavještavamo javnost da su količine za podsticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora utvrđene Programom o korišćenju obnovljivih izvora energije za cjelokupan period 2022-2030. godina raspoređene rješenjima Regulatorne komisije“, naveli su iz RERS-a.

Dodali su i da će svi novi zahtjevi za podsticaje biti odbijani jer više nema raspoloživih količina električne energije za podsticanje.

Takav rasplet nije iznenađenje ako se uzme u obzir ogromna ekspanzija solarnih projekata u Republici Srpskoj posljednjih godina i veliki broj investitora koji su tražili pravo na podsticaje za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora.

Prema informacijama do kojih je došla Gerila, situacija bi se uskoro mogla ponovo promijeniti upravo zbog ogromnog interesa za solarne elektrane i subvencije koje prate ovaj biznis.

Na moguće političko-ekonomske veze u sektoru solarne energije nedavno je na sjednici Narodne skupštine RS upozorio i narodni poslanik Nebojša Vukanović tokom rasprave o izmjenama Zakona o električnoj energiji Republike Srpske.

„Tokom diskusije o izmjenama Zakona o električnoj energiji u Republici Srpskoj, koji predviđa uvođenje mogućnosti skladištenja električne energije iz solarnih elektrana kroz velike baterije, govorio sam o unosnom biznisu političara vlasti, poslanika i funkcionera SNSD-a sa solarama, u koji su ušli zahvaljujući političkim vezama i trgovini interesima, bliskosti sa čelnicima Elektroprivrede Republike Srpske i Regulatorne komisije za energetiku, a neki sa ciljem pranja prljavog novca i ulaska u legalne tokove“, napisao je Vukanović na svom blogu.

I tako. Institucije ćute, sudski postupci traju, a političke optužbe postaju sve glasnije, a radovi u Podnovlju ne staju.

Na zemljištu koje je predmet višestrukih sporova svakodnevno niču novi redovi metalnih konstrukcija i solarnih panela, dok se istovremeno traže nove ekipe radnika za naredne mjesece intenzivne gradnje.

Presuda Vrhovnog suda Republike Srpske za sada, očigledno, nije promijenila ništa, osim što je još jednom pokazala koliko malo u praksi znače zakoni i sudske odluke kada radovi i interesi investitora, očito, ne smiju stati.

Dejan Rakita / GERILA

The post Radovi ne staju uprkos presudi: Etmax traži nove radnike za solarne elektrane u Podnovlju, dnevnice 120 KM i „plata na ruke“ first appeared on Gerila.info.

Presuda je donesena 2. aprila ove godine, a pravni zastupnik Zadruge zaprimio ju je krajem aprila. Njome je ukinuta ranija odluka Okružnog suda u Doboju i otvoren prostor za novi postupak oko zemljišta poznatog kao Crkveno brdo — oko 28,5 hektara plodne poljoprivredne zemlje na kojoj se već mjesecima izvode radovi na izgradnji kompleksa solarnih elektrana.

Uprkos tome, u Podnovlju se uveliko postavljaju šipovi i paneli.

Zbog nastavka radova danas je na lokaciju izašla i policija, nakon prijave stanovnika Podnovlja. Međutim, prema riječima mještana, policijski službenici su sačinili zapisnik i poručili da za dalje postupanje prvo moraju reagovati nadležne inspekcije.

Ana Đukić, stanovnica Podnovlja, kaže za Gerilu da je razočarana odnosom institucija prema građanima koji mjesecima pokušavaju da dobiju odgovore.

„Ljudi iz Etmaxa su ušli u posjed i pored pravosnažne presude, pri tome niko ništa nam ne govori niti nas obavještava, kao da se nas koji ovdje živimo sve ovo ne tiče. Nema reakcije ni od jedne institucije, niko nam nije odgovorio na mnogobrojne upite koje šaljemo već mjesecima. Policija je maloprije došla u Podnovlje i napravila zapisnik, ali su rekli da to nije u njihovoj nadležnosti, odnosno da mora nadležna inspekcija da dođe i utvrdi stanje i da tek tada oni mogu zatvoriti gradilište. Ovo je katastrofa i evidentno je da mi živimo u državi bezakonja“, rekla je Đukićeva.

Slučaj Podnovlje već mjesecima izaziva ozbiljna pitanja o načinu na koji se raspolaže poljoprivrednim zemljištem, ali i o tome kako funkcionišu institucije kada se interesi građana sudare sa interesima investitora.

Grad Doboj je zemljište prepisao na sebe, iako je u katastru kao posjednik i dalje bila evidentirana Zemljoradnička zadruga Podnovlje. Nakon toga zemljište je prodato kompaniji “Etmax”. RUGIP je dva puta odbio zahtjev Zadruge za ponavljanje postupka, a Okružni sud u Doboju prethodno je odbacio njihovu tužbu. Tek je Vrhovni sud Republike Srpske ukinuo takvu odluku i naložio novo odlučivanje.

Paralelno sa sudskim sporovima, otvorena su i pitanja zakonitosti samog projekta.

Ekološka inspekcija Grada Doboja utvrdila je ranije da investitor nema ekološku dozvolu za projekat u Podnovlju, iako je riječ o osnovnom zakonskom uslovu za realizaciju ovakvih zahvata. Investitoru je naloženo da u roku od 30 dana pribavi potrebne dozvole, ali na terenu nije zabilježeno obustavljanje radova.

Stanovnici tvrde da su tokom protesta i obraćanja institucijama nailazili na ćutanje, a dio njih i na pritiske.

„Ovakvim projektima se uništava poljoprivredno zemljište ali i omogućava privatnicima da struju prodaju tržištima gdje oni žele i isti se ne obavezuju da tu struju ostave u našoj zemlji“, upozorio je ranije za Gerilu Vladimir Topić iz Centra za životnu sredinu.

Ekonomista Damir Miljević kaže da je problem dodatno ozbiljan jer se projekat realizuje na vrijednom obradivom zemljištu.

„Sa stanovišta društva, poljoprivredno zemljište je jedan od najvrijednijih prirodnih resursa i u tom kontekstu postavljanje solarnih panela i bilo koja druga djelatnost, kad su u pitanju koncesije koja će upropastiti poljoprivredno zemljište, ne bi se trebala dozvoliti“, rekao je Miljević.

Posebnu sumnju među mještanima izaziva i način na koji je projekat koncipiran. Umjesto jedne velike solarne elektrane, planirana je izgradnja 104 pojedinačne elektrane snage do 150 kilovata — upravo ispod zakonskog praga iznad kojeg se plaćaju koncesione naknade.

„Došlo je do parčanja zemljišta na 104 posebne parcele kako bi se izbjeglo plaćanje koncesija i drugih taksi. Sve te elektrane biće spojene na jedan vod i to je, po našem mišljenju, totalna zloupotreba zakona“, rekao je ranije za Gerilu Slobodan Dragičević iz stručne komisije mjesne boračke organizacije Podnovlje.

Dodatnu zabrinutost izaziva i sama lokacija projekta. Prema navodima Aarhus centra, solarni paneli planirani su „u samom centru naseljenog mjesta, između porodičnih kuća, u neposrednoj blizini osnovne škole, te unutar uže zone eko-sanitarne zaštite“, na prostoru gdje se nalaze izvorišta pitke vode za oko 140 domaćinstava.

U međuvremenu, juče, u nedjelju 17.maja, na teritoriji grada Doboja, a samim tim i u Podnovlju su održani i izbori za savjete mjesnih zajednica. Sagovornici Gerile tvrde da veliki broj stanovnika nije ni znao da se izbori održavaju, te da u samom Podnovlju gotovo nije bilo nikakvog obavještenja.

„Nismo znali za izbore mjesnih zajednica. Ja sam lično tražila da mi naprave zapisnik. Sve je ovo u organizaciji SNSD-a, biraju se između sebe, a niko od stanovnika o tome ništa ne zna. Nikakvog obavještanja, sve u tajnosti“, kaže Ana Đukić.

I drugi mještani sa kojima smo razgovarali tvrde da na oglasnoj tabli mjesne zajednice nije bilo nikakvog obavještenja o izborima. Sve to, kako ističu, budi sumnju u povezanost sa projektom solarnih elektrana u Podnovlju.

Dok institucije ćute, a sudski postupci traju, u Podnovlju se danas direktno sudaraju presuda Vrhovnog suda Republike Srpske i očigledno ignorisanje te odluke od strane gradskih vlasti u Doboju, predvođenih gradonačelnikom Borisom Jerinićem.

Na zemljištu na kojem su se nekada nalazili objekti za uzgoj stoke i skladištenje žitarica danas stoje redovi metalnih nosača i i sve veći broj solarnih panela čiji se broj, iz dana u dan, povećava.

Grad Doboj i kompanija “Etmax” ni nakon višestrukih upita Gerile nisu odgovorili na pitanja o pravnom osnovu prenosa zemljišta, procesu licitacije, ekološkim dozvolama i nastavku radova uprkos presudi Vrhovnog suda Republike Srpske.

Dejan Rakita / GERILA

The post Podnovlje uprkos presudi Vrhovnog suda RS: Šipovi i paneli niču dok institucije ćute, policija nemoćna, mještani ogorčeni first appeared on Gerila.info.

Mještani Podnovlja protestuju zbog neizvršavanja presude Vrhovnog suda Republike Srpske i traže da se sudska odluka konačno ispoštuje. Vrhovni sud Republike Srpske, inače, presudom je osporio prodaju zemljišta na kojem Etmax gradi solarne elektrane.

Presudom Vrhovnog suda Republike Srpske preinačena je ranija odluka Okružnog suda Doboj te poništen akt RUGIP-a kojim je zemljište u Podnovlju uknjiženo na grad Doboj, a zatim pod sumnjivim okolnostima prodato kompaniji Etmax.

Gerila info je ranije pisala da je presudom Vrhovnog suda spor o vlasništvu vraćen na početak, ali i da su na više od 28 hektara plodne zemlje već postavljeni šipovi za preko stotinu solarnih elektrana.

Riječ je o sporu oko zemljišta poznatog kao Crkveno brdo, površine 28.5 hektara plodne poljoprivredne zemlje koju je Grad Doboj prepisao na sebe i potom prodao privatnom investitoru, dok je u katastru još uvijek kao posjednik bila vođena upravo Zadruga.

Republička uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove (RUGIPP) dva puta je odbila zahtjev Zadruge da se postupak ponovi. Okružni sud u Doboju odbacio je tužbu. Tek odluka Vrhovnog suda RS otvorila je vrata koja su do prije mjesec dana bila zatvorena. Međutim na terenu nema naznaka izvršavanja presude Vrhovnog suda Republike Srpske.

Prije petnaestak dana pojavila se informacija da Etmax nema nijednu ekološku dozvolu za projekat u Podnovlju koja je osnovni zakonski uslov za realizaciju ovakvog projekta, a to je utvrdila ekološka inspekcija Grada Doboja, koja je nakon izvršenog nadzora naložila investitoru da u roku od 30 dana pribavi potrebne dozvole. Na terenu, međutim, uprkos tome, nije zabilježeno zaustavljanje radova. Stanovnicima Podnovlja i zadrugarima nadležni iz ekološke inspekcije Grada Doboja nisu se javljali na pozive da odgovore na pitanja zašto radovi i dalje traju ako Etmax nema potrebnu dozvolu.

Gerila info je prije dva mjeseca pisala o tome da na oko 28,5 hektara obradive površine investitor “Etmax” planira izgradnju 104 pojedinačne solarne elektrane snage do 150 kW. Tačno ispod zakonskog praga iznad kojeg se plaćaju koncesione naknade. Prve informacije su govorile  o 92 elektrane, da bi se na kraju ispostavilo da je ta cifra zapravo i veća, a to je sve proizilazilo iz totalne netransparentnosti Grada Doboja i firme Etmax, gdje su građani “tumarali u mraku” tražeći osnovne informacije, kao i zaštitu svojih prava i poštovanje zakona.

Poslanik Liste za pravdu i red u Narodnoj skupštini Republike Srpske Milan Savanović danas je prisustvovao protestima mještana Podnovlja. On kaže da je bitno naglasiti da su mještani ovog sela istrajni u svojim zahtjevima da presuda Vrhovnog suda bude sprovedena. Napominje i da je bitno naglasiti da mještani traže da sporne parcele budu vraćene Zemljoradničkoj zadruzi kao i da svi radovi koje izvodi firma Etmax budu zaustavljeni.

“U blizini same parcele su dva izvora pitke vode koja su jako ugrožena i upitno je i sad u kakvom se stanju nalaze. Mještani su došli sa rješenjem Vrhovnog suda, upoznali s rješenjem policiju, zaposlene koji nisu ni htjeli da uzmu tu papirologiju već su otišli. Narod je kroz otvorenu kapiju prošao, pedesetak ljudi je ušlo unutra gdje se izvode radovi, u krug firme Etmax odnosno na svoju zemlju koja im je privremeno okupirana i ostavili su jasnu poruku i rješenjem Vrhovog suda da se na tom mjestu ne mogu vršiti radovi, da se odmah moraju prekinuti. Ljudi su istrajni u svojim zahtjevima i rekli su da će sljedeći put bukvalno fizički stati i blokirati radove ukoliko s ene postupi po rješenju i presudi Vrhovnog suda. Koliko će ti ljudi još imati strpljenja to niko ne zna, ja sam im dao podršku kao narodni poslanik i biće o ovome riječi na narednoj sjednici skupštine” rekao je za Gerila info Milan Savanović.

Interesantno je da priču u Podnovlju mjesecima izbjegavaju neki od vodećih medija i portala u Republici Srpskoj.

Vladimir Kovačević, Gerila info

The post Protest u Podnovlju, mještani traže poštovanje sudske presude! first appeared on Gerila.info.

“Suština cijele priče – čije je zemljište – još je daleko od završetka. Ovom presudom smo se, žargonski rečeno, vratili u igru i dobili priliku da zaštitimo svoja prava”, tako je advokat Zemljoradničke zadruge “Podnovlje” Nebojša Milanović za Radio Slobodna Evropa opisao odluku koja je, makar formalno, prvi pomak u korist mještana sela kod Doboja koji već mjesecima pokušavaju da spriječe ono što sami nazivaju “potpunim parčanjem zakona”.

Riječ je o sporu oko zemljišta poznatog kao Crkveno brdo, površine 28.5 hektara plodne poljoprivredne zemlje koju je Grad Doboj prepisao na sebe i potom prodao privatnom investitoru, dok je u katastru još uvijek kao posjednik bila vođena upravo Zadruga.

“Imamo dokumenta iz katastra u Doboju u kojima se Zadruga vodi kao posjednik tog zemljišta, a taj posjednik uopšte nije bio pozvan u postupak”, kaže Milanović.

Republička uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove (RUGIPP) dva puta je odbila zahtjev Zadruge da se postupak ponovi. Okružni sud u Doboju odbacio je tužbu. Tek odluka Vrhovnog suda RS otvorila je vrata koja su do prije mjesec dana bila zatvorena.

Radovi bez dozvola, institucije bez odgovora

Prije nekoliko dana pojavila se informacija da Etmax nema nijednu ekološku dozvolu za projekat u Podnovlju koja je osnovni zakonski uslov za realizaciju ovakvog projekta, a to je utvrdila ekološka inspekcija Grada Doboja, koja je nakon izvršenog nadzora naložila investitoru da u roku od 30 dana pribavi potrebne dozvole. Na terenu, međutim, uprkos tome, nije zabilježeno zaustavljanje radova. Stanovnicima Podnovlja i zadrugarima nadležni iz ekološke inspekcije Grada Doboja nisu se javljali na pozive da odgovore na pitanja zašto radovi i dalje traju ako Etmax nema potrebnu dozvolu.

Kako je Gerila pisala prije mjesec i po, na oko 28,5 hektara obradive površine investitor “Etmax” planira izgradnju 104 pojedinačne solarne elektrane snage do 150 kW. Tačno ispod zakonskog praga iznad kojeg se plaćaju koncesione naknade. Prve informacije su govorile  o 92 elektrane, da bi se na kraju ispostavilo da je ta cifra zapravo i veća, a to je sve poizilazilo iz totalne netransparentnosti Grada Doboja i firme Etmax, gdje su građani “tumarali u mraku” tražeći osnovne informacije, kao i zaštitu svojih prava i poštovanje zakona.

“Došlo je do parčanja zemljišta na 104 posebne parcele kako bi se izbjeglo plaćanje koncesija i drugih taksi. Sve te elektrane biće spojene na jedan vod i to je, po našem mišljenju, totalna zloupotreba zakona”, kazao je tada za Gerilu Slobodan Dragičević, član stručne komisije mjesne boračke organizacije Podnovlje.

Vladimir Topić iz Centra za životnu sredinu kaže za Gerilu da mu je drago da vidi ovakvu odluku Vrhovnog suda RS.

“To pokazuje da nije legalno došlo do radova od strane firme Etmax i grada Doboja. Ali očekujemo sada i konkretne mjere, prvo da građevinska inspekcija zatvori gradilište, a onda i da grad Doboj zaustavi proceduru izdavanja 104 ekološke dozvole koje firma nije imala. A zatim da se sve vrati u prvobitno stanje u obradivo zemljište koje mještani nogu koristiti”, ističe Topić.

Između zakona i stvarnosti: Selo koje čeka rasplet, ali sada ima i nadu

Mještanin Podnovlja, Milorad Blagojević, čija se kuća i preko stotinu košnica nalaze uz ovo zemljište, za Gerilu kaže da je “poništavanjem presude Okružnog suda u Doboju djelimično je zadovoljena pravda”.

“Napokon je omogućeno pravo učešća kao stranka u postupku ZZ Podnovlje, u ponovljenom Izlaganju RUGIPP-a RS. Ovom presudom je vraćena nada u bolje sutra žiteljima sela Podnovlje, te zagarantovanu poljoprivrednu budućnost, a ne instaliranje 104 elektrane u centru, srcu, naseljenog mjesta. Nada u opstanak života na selu je vraćena, da priroda i čovjek žive u skladu”, rekao je Blagojević za Gerilu.

Ekonomista Damir Miljević dodatno naglašava da se „u normalnim zemljama ne gradi na poljoprivrednom zemljištu jer je to blago”, upozoravajući da se ovakvim projektima dugoročno gubi jedan od najvrijednijih resursa.

“Sa stanovišta društva, poljoprivredno zemljište je jedan od najvrijednijih prirodnih resursa i u tom kontekstu postavljanje solarnih panela i bilo koja druga djelatnost, kad su u pitanju koncesije koja će upropastiti poljoprivredno zemljište, ne bi se trebala dozvoliti”, izričit je Miljević u razgovoru za naš portal.

Kancelarija visokog predstavnika u BiH potvrdila je za Gerilu da je zaprimila zahtjev u vezi sa zaštitom imovine u Podnovlju i izvršila uvid u dokumentaciju.

“Ovaj slučaj izaziva ozbiljnu i osnovanu zabrinutost u pogledu raspolaganja poljoprivrednim zemljištem i mogućeg uticaja na zaštitu životne sredine. Takve okolnosti ukazuju na moguće povrede važećeg zakonodavstva koje zahtijevaju odgovarajuće postupanje”, stoji u odgovoru OHR-a.

Iz Kancelarije visokog predstavnika poručuju da nadležni organi treba da pokrenu “temeljitu, nezavisnu i transparentnu istragu”, uz upozorenje da bi nepostupanje moglo “dovesti u pitanje pravnu sigurnost, imovinska prava i povjerenje javnosti u vladavinu prava”. OHR će, kako navode, “pažljivo pratiti razvoj događaja”.

Slično poručuje i Pravobranilaštvo BiH, koje je formiralo predmet radi zaštite državne imovine, dok je Tužilaštvo BiH potvrdilo da je predmet o “uzurpaciji državnog zemljišta” u fazi analize. Prema važećem zakonodavstvu i odlukama Ustavnog suda BiH, poljoprivredno zemljište je državna imovina kojom entiteti i gradovi ne mogu raspolagati bez odluke države.

Prenos na Grad Doboj, navode iz Aarhus centra, izvršen je netransparentno, nakon čega je zemljište “u vrlo kratkom roku dalje preneseno na privredno društvo Etmax d.o.o. Banja Luka, i to prije okončanja postupka licitacije”.

Iz Aarhus centra naglašavaju i ono što stanovnici sela najviše plaši: solarni paneli planiraju se “u samom centru naseljenog mjesta, između porodičnih kuća, u neposrednoj blizini osnovne škole, te unutar uže zone eko-sanitarne zaštite”, na zemljištu na kojem se nalaze dva izvorišta pitke vode i vodozahvati za oko 140 domaćinstava, školu i stočni fond.

Mještani su se, kažu iz centra, više puta obraćali ministarstvima, Inspektoratu RS i lokalnim inspekcijama, pozivajući se i na Zakon o slobodi pristupa informacijama. Tražene dozvole investitora — do danas nisu dobili.

“Dodatno zabrinjava činjenica da nadležne inspekcije nisu postupile po zahtjevima građana i nisu izašle na teren kako bi izvršile nadzor, uprkos ozbiljnim sumnjama na nezakonitosti i potencijalnim rizicima po okoliš i zdravlje ljudi”, navode iz Aarhus centra, uz ponovljeno upozorenje na mogućnost ekološke katastrofe.

Redakcija Gerile pisala je i Gradu Doboju i firmi “Etmax” sa konkretnim pitanjima o pravnom osnovu prenosa vlasništva, o procesu licitacije i o dozvolama za izgradnju u zoni eko-sanitarne zaštite. Mjesec i po dana kasnije, ni Grad ni investitor nisu odgovorili na ijedno pitanje.

Bageri su već uklonili objekte za uzgoj stoke i skladištenje žitarica, kako tvrde mještani. Većina šipova — nosača za panele — već je postavljena na spornom zemljištu.

U Podnovlju danas, između presuda i saopštenja, između institucija i investitora, ostaje prostor u kojem se odluke tek čekaju, a posljedice se već žive. Umjesto usjeva, iz zemlje su iznikli šipovi. Umjesto zelenila — utabana, ogoljena površina. Današnnje prvomajske praznike u Podnovlju kod Doboja neće obilježiti roštilji i druženja, nego neizvjesnost i pitanja na koja odgovori uporno izostaju.

Ipak, prvi put nakon dugo vremena, među mještanima se nazire i nešto drugo — nada da će najveći i najplodniji dio Podnovlja ponovo biti oran i sijan, a ne prekriven panelima.

Dejan Rakita / GERILA

The post Podnovlje poslije presude: Pravna borba otvorena, šipovi umjesto usjeva, muk iz kabineta Borisa Jerinića i Etmaxa first appeared on Gerila.info.