Građani Jezera, kao i susjednih opština Jajce, Mrkonjić Grad i Šipovo, zajedno sa eko aktivistima iz cijele BiH održali su mirni protest kojim su lokalnim i republičkim vlastima stavili do znanja da ne žele da se u blizini rijeke Plive vrše geološka istraživanja o postojanju rudnih bogatstava.

Iako je od strane organizatora bila pozvana i načelnica opštine Snežana Ružičić, ona se na njih nije odazvala, a eko aktivisti iz Jezera su najavili pokretanje njenog opoziva.

Na planinama oko opštine Jezero duže od godinu dana traju geološka istraživanja minerala bakra, barita, olova, cinka, srebra. Dozvolu je izdalo Ministarstvo rudarstva i energetike Republike Srpske, a rudu traži firma “SNK Metali” iz Bijeljine, koja je u vlasništvu “Lykos Balkan Metals”.

Oni koji su zabrinuti zbog geoloških istraživanja u ovom mjestu u centralnoj Bosni i Hercegovini, koje ima oko 1.000 stanovnika, negodovanje zbog bušenja su iskazivali na društvenim mrežama.

Amela Šabić Ahmečković, jedan od organizatora ovog protesta, rekla je da se “na teritoriji opštine Jezero vrše detaljna geološka istraživanja, s čim većina našeg naroda nije upoznata”.

“Mještane Jezera je zabrinulo to što se ta istraživanja vrše ovdje u brdu Otomalj i Sinjakovo, na samoj obali rijeke Plive. Mi Jezerani smo protiv bilo kakvog istraživanja u našem mjestu. Ta istraživanja mogu dovesti do eventualnog otvaranja rudnika te time ugroziti život i zdravlje ljudi na ovom području. Rijeka Pliva bi takođe ovim i straživanjem najgore stradala. Jezero nije rudarski grad i bilo kakav rudnik ovdje nije dobrodošao”, rekla je ona okupljenim građanima.

Šabić Ahmečković dodaje da bi se samim otvaranjem rudnika većina otpadnih voda salijevala u Plivu, Vrbas i dalje do Banjaluke.

“Da li ćemo mi svoju djedovinu napustiti zbog ovih koji nama nude 20.000 KM da se iselimo? Nećemo. Ja ću sama, ako neće niko, stajati na onom mostu, pa šta bude bude.  Mi smo na zadnjem okruglom stolu postavili 51 pitanje na osnovu tih geoloških istraživanja. Još uvijek nismo dobili odgovore. Volim svoje mjesto, volim svoju djedovinu. Ne dam Jezero, pa šta bude neka bude”, poručila je Amela Šabić Ahmečković.

Situacija je dodatno dobila na značaju početkom februara, kada su iz ove kompanije saopštili da su na tri lokacije u Jezeru pronašli zlato, te da nastavljaju istraživanja.

Bojan Vuković iz udruženja „Ozrenski studenac“ kazao je okupljenim građanima da su on i njegovi sugrađani i na Ozrenu imali sličan problem.

“Mi smo bili složni, istrajali smo i može se reći da smo završili sa tim problemom. Mi smo došli ovdje da vas podržimo, da istrajete kao što smo mi istrajali u svojoj borbi. Ovo je vaša borba, mi vas možemo doći podržati i dati vam podršku i iskustvo koje smo stekli sa istraživanjima”, rekao je Vuković.

Milan Kutanjac, odbornik u Skupštini Opštine Jezero, rekao je da neće prodati svoju djedovinu za sitne pare.

“Jezero je jako bogato, imamo ogroman potencijal u turizmu, ribarstvu, šumarstvu, u proizvodnji zdrave hrane. To su zdrave investicije na kojima se može graditi, a ne na rudnicima i prašini. Ne želimo da naša djeca gutaju prašinu. Ja sam jedan od odbodnika koji je potpisao inicijativu da se zaustave ova geološka istraživanja”, dodao je Kutanjac.

On je, kao i ostali odbornici u Skupštini Opštine Jezero, glasao za Zaključak kojim se traži od Ministarstva energetike i rudarstva Republike Srpske ukidanje rješenja o geološkim istraživanjima na teritoriji opštine koje sprovode SNK Metali.

“Izvršio sam pritisak i na neke odbornike koji nisu htjeli da potpišu i da glasaju, ali smo na kraju donijeli zaključak kao jednoglasnu odluku koja treba da se poštuje. Zatražili smo sastanak kod ministra Đokića, sastanak koji je bio isceniran gdje nismo baš dobro prošli. Prošli smo kao bosi po trnju. Ono što mi je zaparalo uši kod ministra, postavili smo mu pitanje: „Šta ćemo ministre ako budemo morali da se iselimo iz Jezera?“, on je nonšalantno ljuljajući se na stolici rekao: „Pa napravićemo novo Jezero kao što smo napravilči novi Ugljevik“. E ministre nećemo napraviti novo Jezero dok smo mi ovdje živi. Pitao sam ga šta ako dođe do situacije da ljudi izađu na proteste, da situacija eskalira? Šta će se desiti ako ljudi zaustave mašine? Jer smo mi ovdje rođeni i branimo svoje Jezero. Rekao mi je da ima načina za to, da će očistiti ulice od nas. E nećete očistiti ulice ministre dok smo mi ovdje”, poručio je Kutanjac.

On je poručio načelnici Opštine Jezero Snježani Ružičić da mora stati uz svoj narod, a ne, kako je naveo, da bude za otvaranje rudnika u Jezeru.

Tihomir Dakić, predsjednik Centra za životnu sredinu, rekao je da se građani moraju držati zajedno i da brane svoje interese.

Hajrija Čobo, ekološka aktivistkinja iz Kaknja, rekla je da je došla u Jezero da podrži ne samo Jezerane, već i sve građane BiH koji se bore protiv otvaranja rudnika i prljave tehnologije u prirodnim rezervatima, što Jezero i rijeka Pliva svakako jesu.

“Nakon rudnika nema više ništa. Kod nas u Kaknju nekad u Jugoslaviji je otvoren površinski kop. Ja sam kao dijete išla na Ribnicu i gledala sitne ribice kako mi se vrte oko nožica. Danas Ribnice nema. Rudnik je zatrpao jalovinom. Nema rijeke. Samo su kamaretine jalovine i onog sivog kamena. I ne niče drvo. Nema ni trave, tu ni ptice ne lete. Ništa. Nećete tu nikad ništa zasijati. Tu života ima samo za rudare. A s obzirom na ove mašine, i rudara je sve manje. Ne trebaju rudari, ima bager”, poručila je ona.

“Ne dajte. Ne da ni Ozren. Ne da ni Jezero. Ne da ni Srbija. Ne da ni Makedonija. Ni Crna Gora. Ne da bogami ni Britanija. U sebe ne kopaju. Što u sebe ne kopaju? Što ne kopaju po Australiji? Što nama? Mala je ova zemlja za tolike rudnike. Premala. Ako su nas ratom gonili odavde, pa nas gone nemaštinom, onda je jasno da nas sada gone mašinama. Zašto? Hoće baterije. Elektrane su u nas, pa će staviti hidroelektrane, pa će staviti rudnike, a sebi će napraviti električna vozila od naše sirovine. A nama ništa nema. I sebi će imati zelenu energiju. A kakva nama energija da bude? Od raka. Ko dobije rak nema energije. I svi mi imamo taj jedan problem, jednu pobjegulju. Miloša Bošnjakovića. Koji je došao i u moj Kakanj i nikoga ništa nije pitao i zas*ao rijeku. Isti taj Bošnjaković. Nije on Bošnjaković, on je „divljaković“. Sad je došao i vama. I došao je na rijeku koja može hraniti pola Bosne. Hoće on sebi. E, nećeš. E, nećeš. Nećeš”, rekla je Hajrija Čobo.

Načelnica Jezera Snežana Ružičić se nije pojavila na današnjim protestima, ali je preko svog Fejsbuk profila poručila da su njena vrata svima otvorena, ali da joj nije jasno šta je cilj protesta.

“Ja stalno razgovaram sa strukom i sa svojim narodom. Otvorena sam prema svima, svakoga dana mogu doći kod mene, mogu da ukažu na sve nepravilnosti i sve za šta smatraju da je neophodno po ovom osnovu. Ne znam šta je cilj protesta, daj bože da me ubijede da su svi oni ekolozi”, poručila je Ružičićeva.

GERILA

The post Protest protiv geoloških istraživanja u Jezeru: Plivu vam ne damo! (FOTO, VIDEO) first appeared on Gerila.info.

Plivsko jezero, u koja spadaju Veliko i malo jezero, zajedno sa rijekom Plivom i dva manja jezera Veliki i Mali Đol čine jedinstven biodiverzitet u Bosni i Hercegovini. Veliko i Malo Plivsko jezero je smješteno u dolini Plive, između Jajca i opštine Jezero, dok se Veliki i Mali Đol nalaze između opština Jezero i Šipovo. Veliko Plivsko jezero leži na nadmorskoj visini od 424 m. Dugo je oko 3,3 km, s prosječnom širinom od oko 400, a maksimalnom od oko 700 m. Najveća dubina jezera je oko 36 m. Nastalo je na mjestu gdje Pliva završava svoj tok, nizvodno od naselja Jezero, a završava u naselju Zaskoplje. Malo plivsko jezero je površinski manje, dužine je oko 1 km i širine oko 430 metara, a maksimalna dubina jezera je 36 metara.

Anto Brtan, direktor JU “Agencija za kulturno-povijesnu i prirodnu baštinu i razvoj turističkih potencijala grada Jajca“, ističe da Veliko i malo Plivsko jezero spadaju među najveća i najljepša jezera ne samo u BiH, nego i u ovom dijelu Evrope.

“Dejtonskim sporazumom Veliko jezero je jednim dijelom i u Republici Srpskoj. Plivska jezera predstavljaju jedan od najznačajnijih prirodnih i turističkih kapaciteta u Jajcu. Osim vodopada, najveći broj turista dolazi upravo na Plivsko jezero zbog ambijenta, ali i prirodnog okruženja”, kaže nam jedan od čelnih ljudi zaduženih za turizam u ovom gradu.

Drago Zlatko Kučera je već godinama u penziji, a odrastao je uz Plivu i njena jezera. Trenutno je jedan od najstarijih ribolovaca u Jajcu i sa posebnom ljubavlju govori o ovim jezerima.

“Oba Plivska jezera su riječna jezera, prirodna jezera, na kojima je golim okom vidljiva bistroća te vode. Ta voda je pitka, čak i ovdje, a ona napaja i tvornicu vode u Jajcu. Malo ko ima takvo blago da se može time pohvaliti”, kaže Kučera.

Plivska jezera su najveća prirodna jezera u Bosni i Hercegovini. Oba Plivska jezera imaju veliki značaj za razvoj sporta, rekreacije, sportskog ribolova, turizma i uzgoj ribe. Veliko Plivsko jezero, zbog specifične gustoće vode, idealno je za vožnje kajaka i kanua, te kajakaška takmičenja. Davne 1963.godine na Velikom Plivskom jezeru održano je sedmo Evropsko i vanredno Svjetsko prvenstvo u kajaku i kanuu na mirnim vodama.

Mumin Kenjalić, iz Rafting kluba “Jajce”, na Plivu dolazi od daleke 1962. godine i kaže da svoje dobro zdravlje i kondiciju može da zahvali ponajviše životu uz Plivu i njena jezera.

“Svjetski eksperti su zaključili da je Veliko Plivsko jezero jedno od najboljih voda za održavanje takmičenja na mirnim vodama, poput kajaka i veslanja. Tako je još 1963.godine na ovom jezeru održano vanredno Svjetsko prvenstvo i Evropsko prvenstvo na mirnim vodama. Jedan čuveni Ljubek se za svojih pet Olimpijada uvijek po mjesec dana priprema upravo na Velikom plivskom jezeru”, ponosno ističe Kenjalić.

Anto Brtan, iz JU “Agencija za kulturno-istorijsku i prirodnu baštinu i razvoj turističkih potencijala grada Jajca“, naglašava da je “čistoća vode, na prvom mjestu, nešto što karakteriše Plivsko jezero”.

“Bogat biljni i životinjski svijet je izuzetan na ovim jezerima. Ribari iz cijele BiH redovno dolaze na jezero i kažu da je to za ribare jedna posebna destinacija”.

Oba Plivska jezera imaju prosječnu godišnju temperaturu površinskog sloja vode od 17°C a u dubljim slojevima je oko 5°C niža, što posebni pogoduje uzgoju ribljeg fonda. Zbog toga su Plivska jezera posebno važna destinacija za ribolovce.

“Jednostavno Jajce ima sreću da mu je priroda podarila sve ove prirodne ljepote, dvije rijeke, sedam jezera, dvadeset i jednu vrstu ribe. Mislim da smo i moralno i zakonski obavezni da to čuvamo i za sebe i za buduće generacije”, opominje Drago Zlatko Kučera, kao neko ko je na Plivi već mnogo decenija.

Sa njim se slaže i kolega iz Sportsko-ribolovnog udruženja „Zlatovčica“ Jajce, Mario Rajić koji ističe da je ljubav prema Plivskim jezerima “ljubav od malih nogu”.

“Neizbrisiva je to ljubav. Poslije rata sam izbjegao u Hrvatsku u Zagreb. Pecao sam tamo na Savici, a zamišljao Jajce i Plivska jezera. To je jedino što me je vratilo ovamo, ova jezera. Svaki slobodan trenutak ja sam ovamo gore, na jezeru”, emotivan je Rajić kada govori o jezerima.

Plivska jezara spadaju u salmonidne vode i to je nešto na št su Jajčani posebno ponosni, ističe Drago Zlatko Kučera.

“Ovo je bila čista salmonidna voda. Lipljen, pastrmka i zlatovčica su ribe koje se ističu. Ovo jezero ima status salmonidnog jezera i mi smo ponosni na to što imamo sedam vrsta salmonidnih riba, ali su etiološki različite”.

Sa njim se slaže i Bego Zolić koji naglašava da se jedino u Velikom jezeru nikada nije ulovio som.

“U Malom jezeru ima soma, štuke, amura, šarana, sunčanice, grgeča, bjelice, jošavke, a na Velikom jezeru ima i štuke, pastrmke, lipljena, linjaka. Jedino smuđa nemamo ni u jednom od dva jezera”, kaže Zolić.

U Velikom plivskom jezeru prisutna je i jedna endemska vrsta ribe – zlatovčica. Zlatovčica je inače stanovnik morskih voda ali u vremenu mrijesta ona migrira u slatke vode. Na Balkanskom poluostrvu ipak, u dva jezera – Velikom Plivskom jezeru i Bohinjskom jezeru postoji je slatkovodna forma ove ribe koja je nemigraciona. Zlatovčica jezerka je tipični predstavnik hladnih  i čistih, ali i kiseonikom bogatih voda.

“Mi smo u jezeru imali jezersku zlatovčicu, vrstu ribe, a vjerovatno je imamo i sada ali je niko dugo nije ulovio. To je riba velikih dubina koja se hrani florom dna i dugo godina je bila specifičnost Plivskog jezera. Vrlo je teško uloviti, a to je i endemska vrsta ribe. Po toj ribi mi smo nazvali naše ribolovno društvo”, ističe Kučera kao najiskusniji jajački ribar.

Nedaleko od Velikog Plivskog jezera, uzvodno od Plive, između opština Jezero i Šipovo smještena su dva jezerska bisera – Veliki i mali Đol. Iako su daleko manja od Plivskih jezera, ova dva jezera koja se takođe napajaju rijekom Plivom, izuzetno su bogata florom i faunom. Milan Kutanjac je rođen u Jezeru, a i njegovi preci vode porijeklo sa podrušja opštine Jezero.

“U dolini rijeke Plive, neposredno uz desnu obalu, se nalaze Veliki i Mali Đol koji zajedno sa Plivom čine jedan hidrološki sistem. Udaljeni su svega 300 metara jedan od drugog. Veliki Đol je površine dva hektara, dok je Malog Đola pola hektara. Veliki Đol karakteriše voda koja je dokazano ljekovita, bogata je sumporom i jodom”, ističe Kutanjac.

Milan je prepoznao turistički potencijal jezera Đol i pokrenuo turistički kompleks uz samo jezero, koje u posljednje vrijeme bilježi sve više posjeta. Veliki i mali Đol su smješteni u selu Čerkazovići, a posebno su zanimljivi ribolovcima.

“Jezero je smješteno skoro kraj guste šume, tako da je životinski svijet itekako prisutan. Jezero je izuzetno bogato ribom, i to pastrmkom, štukom, linjakom, šaranom, bjelicom i mnoge druge. Imamo i dosta ribolovaca koji dolaze bukvualno iz cijelog svijeta da love kod nas”, naglašava Kutanjac.

Veliki problem Plivskim jezerima predstavlja ljudska nebriga u vidu divlje gradnje na obalama jezera.

Anto Brtan, iz “Agencije za kulturno-povijesnu i prirodnu baštinu i razvoj turističkih potencijala grada Jajca“ nezadovoljan je odnosom poedinih stanovnika obala Velikog Plivskog jezera.

“Cijelo to područje je proglašeno nacionalnim spomenikom BiH i samim tim podliježe posebnim mjerama što se tiče gradnje. Međutim uprkos tome, ako prošetamo sa jedne i druge strane jezera vidimo da ima bespravne gradnje. Mislimo da država treba preduzeti još dosta toga da se to spriječi. Prije rata je to bilo nezamislivo, čak i za najviše partijske funkcionere. Očito je da su se te neke mjere devalvirale ali moraće se tome stati u kraj”, ogorčen je Brtan.

Sa njim se slaže i iskusni rafter Mumin Kenjalić.

“U zadnje vrijeme je oko Plivskog jezera pošast živa. Ljudi su pokupovali placeve oko jezera i niko nikog ne pita. Inspekcija kao pravi neke prijave, ali ti se ljudi ne obaziru, oni su maltene privatizovali samu obalu Plivskog jezera, a ne može je niko privatizovati u tom smislu”.

Mario Rajić, kao predsjednik Sportsko-ribolovnog udruženja, naglašava da je sama obala Plivskog jezera ozbiljno narušena.

“Narušena je obala Plivskog jezera i to ozbijlno u posljednje vrijeme, pogotovo desna strana gledajući nizvodno. To je nelegalna gradnja jer postoji crvena linija, a mi smo kao NVO pisale opštinskim organima. Krade se obala, prave se podzide. Ja sam više sebi neprijatelja stvorio kao predsjednik ribolovačkog udruženja, nego kroz 35 godina rada u policiji”, upozorava Rajić na velike probleme u divljoj gradnji na obalama jezera.

Dodatni problem, simptomatičan za rijeke i jezera u BiH, su i fekalne vode i nedostatak prečišćivača na Plivskim jezerima i rijeci Plivi.

Drago Zlatko Kučera kaže da se sva fekalna voda iz Jajca i okolnih mjesta slijeva u Plivu i njena jezera, što je velika šteta.

“Sad u oba Plivska jezera imamo algu, kako su je nazvali iz Instituta iz Mostara, alga ubica koja uništava sve, i floru i faunu. A ona je isključivo endem zagađenih voda. Mi imamo bistroću vode ali kad bismo sad uradili analizu njenog sastava, vi bi ste se prenerazili od rezultata koliko je tu teških metala i svega ostalog”, tvrdi Kučera.

Mumin Kenjalić je kao član Rafting klub “Jajce” prišao, kako kaže, skoro sve rijeke u BiH svojim čamcem.

“Ali gdje god pogledate tu su kanalizacione cijevi koje vode u naše rijeke. Kanalizacije su kod nas u BiH, maltene svugdje, svedene u naše rijeke i jezera. Mislim da je prvi zadatak naše države da se riješi prečišćavanje otpadnih voda”, upozorava Kenjalić-

Zbog izuzetne prirodne i istorijske vrijednosti Plivska jezera sa kompleksom mlinova, popularnih „mlinčića“ koji se nalaze između Velikog i Malog jezera proglašen je 2009. godine nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine. Stanovnici koji su rođeni u okolini Plive ponosni su na svoju rijeku i njena jezera.

Mario Rajić, je preko 40 godina profesionalni ribolovac. U Jajce se vratio iz Zagreba jer, po sopstvenom priznanju, ne može bez Plivskih jezera.

“Svaki slobodan trenutak ja sam na Plivskom jezeru.  Nekad ne pokosim oko kuće, koliko sam često na jezeru. Čudna je to voda. Neobjašnjiva”.

Članak je realizovan u sklopu regionalnog projekta „Partnerstvo za prirodu“ koji podržava Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit u ime njemačke vlade, a koji Centar za životnu sredinu realizuje u partnerstvu sa Centrom za zaštitu ptica iz Crne Gore i Društvom za zaštitu i proučavanje ptica iz Srbije.

The post Reportaža: Čudna voda – Pliva i njena jezera (VIDEO) first appeared on Gerila.info.