U Opštinskoj izbornoj komisiji su saopštili da je protiv geoloških istraživanja glasalo 97,9 odsto izašlih na referendum. Referendumsko pitanje glasilo je “Da li ste za provođenje geoloških istraživanja na području mjesne zajednice Sočkovac?”

Pravo glasa na “ekološkom referendumu” imalo je 757 mješana ove mjesne zajednice.

Načelnik Petrova Ozren Petković ranije je rekao kako glas naroda mora biti uvažen.

Gerila info je ranije objavila da je kompanija Lykos najavila početak geoloških istraživanja na Ozrenu za 22. maj. Udruženja građana i građani koji se protive istraživanjima i budućem rudniku na Ozrenu najavili su olupljanje na Ozrenu 22. maja. Prije toga, najavili su, dolazak u Banjaluku pred zgradu Narodne skupštine Republike Srpske 19. maja.

Ozrenci brane Ozren pred NSRS!

Gerila info

The post Sočkovac na referendumu rekao “Ne” geološkim istraživanjima! first appeared on Gerila.info.

Kompanija Lykos Balkan Metals obavijestila je Opštinu Petrovo da 22. maja počinje detaljna geološka istraživanja na istražnom prostoru „Petrovo“, iako se lokalno stanovništvo, Mjesna zajednica Sočkovac i Skupština opštine Petrovo protive projektu. Ozrenci su najavili dolazak pred Narodnu skupštinu Republike Srpske!

“Zbog novonastale situacije vazano za geološka istraživanja i opravdanog straha otvaranja rudnika  i biološkog nestanka, odlazimo pred skupštinu Republike Srpske u Banjaluku da zajedno kažemo dosta je ćutanja“, piše u saopštenju aktivista sa Ozrena.

Opština Petrovo je pred Okružnim sudom u Banjaluci pokrenula upravni spor protiv Ministarstva energetike i rudarstva Republike Srpske, tražeći poništenje rješenja kojim su istraživanja odobrena i odgađanje njegovog izvršenja.

U dokumentu koji potpisuje direktor Mladen Lujić, Lykos navodi da je nosilac prava na istraživanje po rješenju Ministarstva energetike i rudarstva Republike Srpske broj 05.04/310-638-5/24 od 11. marta 2026. godine.

„U skladu sa Zakonom o geološkim istraživanjima Republike Srpske i tačkom 7. Rješenja Ministarstva energetike i rudarstva Republike Srpske broj 05.04/310-638-5/24 od 11.03.2026. godine ovim putem Vas obavještavamo da od 22.05.2026. godine počinjemo sa izvođenjem radova“, navodi se u dopisu kompanije.

Ta najava stigla je u trenutku kada je protiv istog rješenja već pokrenut sudski postupak. Prema dokumentu koji je objavio predsjednik Mjesne zajednice Sočkovac Slobodan Sarić, Opština Petrovo je pred Okružnim sudom u Banjaluci podnijela tužbu protiv Ministarstva energetike i rudarstva RS, sa prijedlogom odgađanja izvršenja, radi poništenja rješenja kojim je Lykosu odobreno izvođenje detaljnih geoloških istraživanja.

Na društvanim mrežama nezadovoljni stanovnici Ozrena napominju da neće dozvoliti početak geoloških istraživanja na toj planini.

The post Ozrenci brane Ozren pred NSRS! first appeared on Gerila.info.

To se navodi u dopisu koji je ova kompanija 12. maja uputila Opštini Petrovo, načelniku opštine i nadležnom odjeljenju za prostorno uređenje i stambeno-komunalne poslove, a dopis je u Opštini Petrovo zaprimljen narednog dana.

U dokumentu koji potpisuje direktor Mladen Lujić, Lykos navodi da je nosilac prava na istraživanje po rješenju Ministarstva energetike i rudarstva Republike Srpske broj 05.04/310-638-5/24 od 11. marta 2026. godine.

„U skladu sa Zakonom o geološkim istraživanjima Republike Srpske i tačkom 7. Rješenja Ministarstva energetike i rudarstva Republike Srpske broj 05.04/310-638-5/24 od 11.03.2026. godine ovim putem Vas obavještavamo da od 22.05.2026. godine počinjemo sa izvođenjem radova“, navodi se u dopisu kompanije.

Ta najava stigla je u trenutku kada je protiv istog rješenja već pokrenut sudski postupak. Prema dokumentu koji je objavio predsjednik Mjesne zajednice Sočkovac Slobodan Sarić, Opština Petrovo je pred Okružnim sudom u Banjaluci podnijela tužbu protiv Ministarstva energetike i rudarstva RS, sa prijedlogom odgađanja izvršenja, radi poništenja rješenja kojim je Lykosu odobreno izvođenje detaljnih geoloških istraživanja.

Drugim riječima, dok se pred sudom osporava zakonitost rješenja, kompanija lokalnu zajednicu obavještava da namjerava početi radove.

Za Sarića, ali i veliki dio mještana Sočkovca, Kakmuža i okolnih ozrenskih sela, to nije samo pravno pitanje, već pitanje opstanka, povjerenja i elementarnog prava lokalnog stanovništva da odlučuje o prostoru u kojem živi i u kakvom orkuženju će ubuduće da živi.

„Sva naša dosadašnja pravna borba u cilju obustavljanja ovog nakaradnog “ projekta”, nije bila dovoljna da pomenuta kompanija konačno shvati da narod ovog kraja ne želi i ne odobrava njihove aktivnosti. Ovu borbu za svoja ljudska prava nismo mi željeli ,ona nam je nažalost nametnuta i nije pitanje više hoćemo li ili necemo da se borimo vec hoćemo li ili nećemo da postojimo“, napisao je Sarić.

Sarić je naveo da kompanija, najavom početka radova, ignoriše volju građana, proteste i javne skupove, jednoglasnu odluku Skupštine opštine Petrovo od 15. aprila 2026. godine kojom je izraženo protivljenje geološkim istraživanjima, kao i činjenicu da je raspisan referendum za 17. maj.

Priča je počela krajem marta, kada je australijska kompanija Yugo Metals LTD, registrovana u Pertu, objavila na Australijskoj berzi hartija od vrijednosti da joj je Ministarstvo energetike i rudarstva RS dodijelilo prava na projekat geoloških istraživanja metala na području Sočkovca. Tako da su ovu, za njih jako važnu informaciju, stanovnici Ozrena saznali su ne od institucija Republike Srpske, nego sa berzanske objave jedne strane kompanije, na internetu.

Uslijedili su sastanci u Petrovu, zahtjevi Ministarstvu da potvrdi ili demantuje informaciju, javni skup u Sočkovcu i sve jasnije protivljenje mještana. Na skupu održanom 4. aprila u Domu kulture u Sočkovcu, u organizaciji Ekološkog udruženja „Ozrenski studenac“, građani Kakmuža, Sočkovca i Karanovca poručili su da neće dozvoliti devastaciju Ozrena i da se protive bilo kakvim geološkim istraživanjima koja bi mogla voditi ka otvaranju rudnika.

„Neće o nama odlučivati Banjaluka i to iza zatvorenih vrata, krijući od nas, koji smo krvarili za ovaj Ozren“, bila je jedna od poruka sa tog skupa.

Ekološki aktivista Zoran Poljašević tada je upozorio da se priča o „samo geološkim istraživanjima“ ne može posmatrati odvojeno od potencijalne eksploatacije. Kompanije koje svoje projekte predstavljaju investitorima na berzi, kako je naveo, ne prikupljaju kapital zbog pukog istraživanja, nego zbog mogućnosti da jednog dana istražni prostor postane rudnik.

Upravo zato je izjava ministra energetike i rudarstva RS Petra Đokića, data na SET-u u Trebinju, dodatno uznemirila mještane. Đokić je tada rekao da Vlada RS podržava geološka istraživanja i da je pitanje eventualnog razvoja ležišta „drugo pitanje“.

„Ne ministre Petre Đokiću, to nije drugo pitanje, to je isto pitanje. I ključno pitanje“, odgovorio je Poljašević sa skupa na Ozrenu.

Za lokalnu zajednicu, najava Lykosa sada potvrđuje ono od čega su strahovali, odnosno da institucije i kompanija nastavljaju proceduru uprkos protivljenju Ozrenaca, i čak uprkos političkom stavu lokalne skupštine i uprkos tužbi koju je sama Opština Petrovo pokrenula protiv Ministarstva. Stav pobunjenih Ozrenaca podržao je i sam načelnik opštine Petrovo Ozren Petković, koji i sam pripada vladajućoj stranci u Srpskoj, odnosno SNSD-u, što samo po sebi, dovoljno govori.

Posebno je važno da se istražni prostor više ne predstavlja samo kao Sočkovac, već kao „Petrovo“. Aktivisti su i ranije upozoravali da promjena imena projekta, smanjenje ili redefinisanje obuhvata i korišćenje različitih pravnih subjekata mogu služiti kao način da se projekat koji je već izazvao otpor lokalnog stanovništva vrati u izmijenjenom obliku.

Yugo Metals je, prema ranijim objavama i dostupnim informacijama, faktički nastavio projekte koji su ranije povezivani sa Lykos Balkan Metalsom. Aktivisti tvrde da je riječ o pregrupisavanju istih interesa i istih rudarskih ambicija, sada prilagođenih berzanskoj komunikaciji i novim zakonskim okolnostima u Republici Srpskoj.

Za sada je jasno samo jedno: Lykos je najavio 22. maj kao datum početka radova. Opština Petrovo je tužila Ministarstvo. Građani su rekli da neće pristati. A Ozren, planina koja je već jednom natjerala institucije i investitore na povlačenje, ponovo ulazi u dane u kojima će se mjeriti stvarna snaga lokalne zajednice.

Dejan Rakita / GERILA

The post Lykos najavio početak radova na Ozrenu: Opština Petrovo tužila Đokićevo Ministarstvo, Ozrenci poručuju – “Dosta je bilo!” first appeared on Gerila.info.

„Ljudi iz Srbije se izvinjavaju što su došli, geolog kaže da bi se on isto ponašao i da bi spriječio mašine da mu uđu u selo. Ušli su nam u šume, u privatne posjede, niko nije bio upoznat. Sve rade kradom, dovode ljude sa strane“, rekao je za Gerilu ozrenski aktivista Zoran Poljašević.

Riječ je o važećoj dozvoli za geološka istraživanja iz oktobra 2023. godine, koja se odnosi na površinsko uzorkovanje na području Ozrena kod Doboja. Zanimljivo je da su ova istraživanja bila u nekoj vrsti hibernacije, donedavno.

Tačnije, sve se promijenilo sa novim rješenjem Ministarstva energetike i rudarstva Republike Srpske, kojim je istoj firmi, Lykos Balkan Metals iz Bijeljine, u martu ove godine odobreno izvođenje detaljnih geoloških istraživanja takođe na planini Ozren, ali području opštine Petrovo. Prema tom rješenju, istraživanja obuhvataju olovo, cink, bakar, srebro i zlato, na prostoru od 10,73 kvadratna kilometra.

Tako su se, nakon nedavno održanog javnog skupa u Sočkovcu, mještanima Ozrena, današnjom blokadom prodružili i Ozrenci sa dobojske strane i poručili šta misle o geološkim istraživanjima, a samim tim i potencijalnom rudarenju na njihovoj planini.

Za lokalno stanovništvo ovo nije nova priča. Ozrenci su već jednom uspjeli da zaustave identičan projekat, kada je Ministarstvo na čijem je čelu Petar Đokić 31. maja 2022. godine poništilo ranije odobrenje i koncesiju za geološka istraživanja na Ozrenu, dodijeljene firmi „Medeni Brijeg“ iz Bijeljine, povezanoj sa Lykosom. Današnji razvoj događaja, kako tvrde, pokazuje da je riječ bila samo o privremenom povlačenju.

Dodatno nepovjerenje izaziva način na koji su građani i lokalne vlasti Petrova saznali za nove planove. Stanovnici Petrova nisu dobili nikakvu zvaničnu informaciju od institucija Republike Srpske. Umjesto toga, vijest o odobrenju geoloških istraživanja objavljena je 23. marta 2026. godine na stranici Australijske berze, gdje je kompanija Yugo Metals LTD iz Perta, a koja je vlasnik Lykosa, saopštila da je dobila prava na projekat istraživanja na području Sočkovca.

Ni Opština Petrovo nije zaprimila zvaničan dopis o ovoj odluci.

Ministar energetike i rudarstva Republike Srpske Petar Đokić nije odgovorio na upite mještana i lokalnih vlasti, ali je nedavno na samitu energetike u Trebinju poručio da Vlada Republike Srpske podržava ovakve projekte.

„Geološka istraživanja su važna i treba ih podržati na bilo kom lokalitetu jer ne predstavljaju nikakve probleme. A da li će se poslije toga ići u eksploataciju, drugo je pitanje“, rekao je Đokić.

Na tu izjavu reagovao je i Zoran Poljašević:

„Đokić se tobože ogradio, ali to je licemjerno. Prije četiri godine sam bio na sastanku kada je lično rekao da se ova firma neće vratiti u Petrovo dok je on ministar. Danas imamo istog investitora – samo pod drugim imenom. U Australiji su ga promijenili, a ovdje i dalje rade pod starim.“

Prema nezvaničnim informacijama, na predstavnike opštinskih vlasti u Petrovu vrše se pritisci, uključujući i prijetnje tužbama od strane kompanije.

Lykos: Sve radimo po zakonu i dozvolama, poštovaćemo volju lokalnog stanovništva

Iz Lykosa, međutim, tvrde da posluju u skladu sa zakonom i da posjeduju sve potrebne dozvole.

„Imamo sve dozvole i radovi se izvode u skladu sa Zakonom o geološkim istraživanjima. Sprječavanje radnika da rade svoj posao nije dozvoljeno. Ostavićemo nadležnim organima da se time bave“, rekao je direktor kompanije Mladen Lujić, dodajući da je za blokadu saznao tek od novinara Gerile.

On ističe da kompanija ima saglasnost Skupštine grada Doboja i da njihovi radovi nisu u suprotnosti sa zakonom.

„Geološka istraživanja ne mogu ugroziti prirodu. U pitanju je površinsko uzorkovanje koje ne može imati negativan uticaj na životnu sredinu“, tvrdi Lujić u razgovoru za Gerilu.

Dodaje i da kompanija ne želi sukob sa lokalnim stanovništvom.

„Radove ćemo pokušati uskladiti kroz razgovor sa mještanima. Ne želimo raditi ništa na silu, ali imamo zakonsko pravo da obavljamo svoju djelatnost. Mislim da je cilj tih ekoaktivista da se mi izguramo kako bi nakon nas došla neka druga firma“, kaže Lujić.

Grad Doboj – Šta je urađeno na Skupštini grada Doboja po pitanju Ozrena?

Posebno pitanje u cijeloj priči jeste uloga Grada Doboja. Skupština grada je u maju 2025. godine jednoglasno donijela odluku o proglašenju planine Ozren za zaštićeno područje sa održivim korišćenjem prirodnih resursa.

Stanovnici i aktivisti tada su tu odluku dočekali kao zaokret i pokušaj zaštite prirodnog bogatstva Ozrena, posebno jer je gradonačelnik Boris Jerinić tvrdio da se time „staje u kraj dezinformacijama o narušavanju biodiverziteta“.

Međutim, ispostavilo se da ta odluka nikada nije upućena Republičkom zavodu za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa RS, zbog čega nije ni mogla proizvesti pravne posljedice. U praksi, ostala je samo politička poruka bez stvarnog efekta.

Odluka Skupštine grada Doboja iz aprila 2025. godine o proglašenju Ozrena za zaštićeno područje nije donesena u skladu sa zakonom. Izostao je čitav niz ključnih koraka – od izrade studije zaštite, koja treba da obrazloži vrijednost i značaj područja, do definisanja režima zaštite, odnosno jasnog utvrđivanja šta je na tom prostoru dozvoljeno, a šta nije.

Nisu utvrđene ni konkretne mjere zaštite, niti smjernice za upravljanje područjem, dok kartografski prilozi i precizno utvrđene granice zaštićenog područja uopšte nisu izrađeni. Takođe, nije sproveden ni zakonom obavezan javni uvid, a cijeli postupak nije okončan upisom u zvanični registar zaštićenih područja koji vodi Republički zavod za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa.

U praksi, to znači da odluka o zaštiti Ozrena nikada nije zaživjela izvan skupštinske sale.

Gradonačelnik Doboja Boris Jerinić danas nije odgovarao na pozive portala Gerila.

Budućnost Ozrena ostaje neizvjesna, ali je sadašnjost prilično jasna – i, za sada, ne obećava. Slika je gotovo ista kao i prije poništenja prve dozvole za geološka istraživanja na Ozrenu koji se odnosi na Petrovo: mještani ponovo stoje ispred mašina, institucije uglavnom ćute, a investitor najavljuje nastavak istraživanja.

Dejan Rakita / GERILA

The post Ozrenci zaustavili geologe: Sukob na terenu zbog novih istraživanja Lykosa! (VIDEO) first appeared on Gerila.info.

Okupljeni su jednoglasno podržali inicijativu da se o ovom pitanju ide na referendum, kako bi građani direktno odlučili o eventualnom otvaranju rudnika i nastavku istraživanja. Jasno je poručeno da Ozren neće biti prepušten odlukama koje se donose mimo lokalne zajednice.

“Neće o nama odlučivati Banjaluka i to iza zatvorenih vrata, krijući od nas, koji smo krvarili za ovaj Ozren”, poruka je mještana Ozrena.

„Situacija je krajnje ozbiljna i alarmantna. O našoj sudbini neko misli da odlučuje bez nas. To je krajnje drsko, bezobrazno i nedopustivo“, poručeno je iz Udruženja.

Zoran Poljašević iz Ozrenskog studenca je upozorio da priča o „samo geološkim istraživanjima“ ne može biti odvojena od planova za konačno otvaranje rudnika.

Poljašević je jasno stavio do znanja da kompanije koje na berzi predstavljaju projekte ne prikupljaju novac zbog istraživanja, već zbog eksploatacije. Kako je rekao, ono što se danas predstavlja kao istražni projekat, u suštini je najava rudnika.

„Ozren nije samo prostor na karti, nego mjesto gdje ljudi žive i od kojeg žive. Ako ovdje dođe do eksploatacije nikla i drugih metala, posljedice neće osjetiti samo Ozren, nego i svi gradovi koji zavise od njegovih voda i prirodnih resursa”, rekao je za Gerilu Poljašević, dodajući da kompanija već sada svjetskoj javnosti predstavlja resurse Sočkovca kao budući rudnik.

U emotivnom dijelu obraćanja, podsjetio je i na ratnu prošlost ovog kraja, poručivši da Ozrenci ono što su branili krvlju neće prepustiti interesima koji dolaze izvan zajednice. Naglasio je i da su stručne analize, poput onih koje je ranije iznijela Srpska akademija nauka i umjetnosti, upozoravale na ozbiljne posljedice eksploatacije nikla, uključujući devastaciju prostora i ugrožavanje voda.

„Ne možemo pristati na to da informacije o našoj zemlji saznajemo sa stranih berzi, dok naše institucije ćute. To je ponižavajuće za svakog čovjeka koji ovdje živi”, dodao je Poljašević za Gerilu.

Sličan ton imao je i Zoran Vasić, mještanin Sočkovca i ratni vojni invalid, čija je poruka bila jednostavna i direktna – protivljenje ovakvim projektima ne dolazi od juče.

On je podsjetio da je lokalno stanovništvo i ranije ustajalo protiv geoloških istraživanja i da se stav nije promijenio. Za njega je Ozren mnogo više od potencijalnog rudnika – riječ je o prostoru života, prirode i budućnosti.

Vasić ističe da Ozren ima alternativu rudnicima – turizam, prirodne resurse, poljoprivredu i banjske potencijale, poput Termi Ozren. „Ovdje ima mnogo toga što se može razvijati, osim rudnika. A ovo ne dolazi uopšte u obzir“, poručio je Vasić.

Podršku građanima dao je i načelnik opštine Petrovo Ozren Petković, koji je najavio raspisivanje referenduma, čime je lokalna vlast, barem deklarativno, stala uz stav mještana.

Skup u Sočkovcu pokazao je jedinstvo zajednice i spremnost da se aktivno uključi u donošenje odluka koje direktno utiču na njihov život. Međutim, ono što je prethodilo ovom okupljanju dodatno objašnjava zašto je reakcija građana bila ovako snažna.

Redakcija Gerile je upite sa konkretnim pitanjima još 27. marta uputila Ministarstvu energetike i rudarstva Republike Srpske, Opštini Petrovo, kao i kompaniji Yugo Metals, ali do trenutka objavljivanja ovog teksta odgovori nisu dostavljeni.

Alarm je, naime, upaljen krajem marta, kada je kompanija Yugo Metals LTD, registrovana u Pertu, objavila na australijskoj berzi da joj je Ministarstvo energetike i rudarstva Republike Srpske dodijelilo prava na projekat geoloških istraživanja metala na području Sočkovca, u opštini Petrovo.

Za mještane Ozrena, paradoksalno, to je bio prvi put da su uopšte čuli za takvu odluku. I to sa sajta australijske berze.

Uslijedile su reakcije ekoloških aktivista i lokalnih vlasti, koji su odmah uputili zahtjeve Ministarstvu energetike i rudarstva RS da potvrdi ili demantuje ove navode. Sastanak u opštini Petrovo održan je 24. marta, a istog dana i opština je zatražila zvanično pojašnjenje.

Odgovor, međutim, nije stigao.

Dodatnu težinu cijeloj situaciji daje činjenica da je Ministarstvo još 2022. godine poništilo ranije odobrenje za geološka istraživanja na Ozrenu, nakon snažnog otpora javnosti. Upravo zbog toga, povratak iste priče – sada kroz kompaniju koja je, kako tvrde aktivisti, povezana sa ranijim investitorima – kod građana budi sumnju da se projekat pokušava vratiti pod drugim imenom.

Ministar energetike i rudarstva Republike Srpske Petar Đokić nije odgovorio na upite mještana Ozrena i Opštine petrovo, ali je nedavno na održanom SET-u u Trebinju izjavio je da Vlada RS daje podršku svim istraživačkim projektima u oblasti geologije, uključujući i projekat geoloških istraživanja u Petrovu. On je istakao da su geološka istraživanja važna i da ih treba podržati na bilo kom lokalitetu, jer, kako tvrdi, ne predstavljaju nikakve probleme.

„A da li će se poslije toga ići u projekat razvoja tih ležišta, drugo je pitanje“, rekao je Đokić novinarima u Trebinju, odgovarajući na pitanje da li je data saglasnost kompaniji Yugo Metals za geološka istraživanja u Sočkovcu.

„Ne ministre Petre Đokiću, to nije drugo pitanje, to je isto pitanje. I ključno pitanje“, poručio je Zoran Poljašević sa skupa na Ozrenu, komentarišući Đokićeve riječi.

Kako upozorava Nataša Mazalica iz Centra za životnu sredinu, ovakvi slučajevi ukazuju na širi obrazac u kojem se lokalne zajednice sistematski isključuju iz odlučivanja o sopstvenim resursima.

„Donosioci odluka sistematski rade na tome da se lokalne zajednice u potpunosti isključe iz svih nivoa učešća u donošenju odluka“, navodi Mazalica.

Upravo zbog toga, skup u Sočkovcu nije bio samo reakcija na jednu informaciju, već izraz dugotrajnog nepovjerenja prema institucijama i straha da se odluke donose bez znanja i saglasnosti onih kojih se najviše tiču.

Za sada, odgovora na pitanja Ozrenaca iz Ministarstva nema, ali je odgovor sa Ozrena – jasan.

Dejan Rakita / GERILA

The post Ozrenci jednoglasni: „Ne damo Ozren“ (VIDEO) first appeared on Gerila.info.

Australijska kompanija Yugo Metals LTD, registrovana u Pertu, objavila je 23. marta 2026. godine da joj je Ministarstvo energetike i rudarstva Republike Srpske dodijelilo prava na projekat geoloških istraživanja metala na području Sočkovca, u opštini Petrovo. Ta informacija među stanovnicima Ozrena je popalila sve moguće alarme, pošto se već nekoliko godina o Ozrenu govorilo kao (najvjerovatnije) odbranjenoj planini od rudarskih prijekata.

Kako tvrde i aktivisti i lokalni predstavnici, o novom rješenju resornog ministarstva na čelu sa ministrom Petrom Đokićem ih niko prethodno nije obavijestio.

Istog dana kada je objava postala javna, predstavnici ekoloških udruženja o svemu su obavijestili rukovodstvo opštine Petrovo, nakon čega je već sutradan održan sastanak sa načelnikom, predsjednikom Skupštine opštine i odbornicima iz Sočkovca. Zaključak je bio jasan: od Ministarstva treba hitno tražiti zvanično objašnjenje i potvrdu da li je sporno rješenje zaista izdato.

Prema informacijama sa tog sastanka, predstavnici opštine tvrdili su da nisu dobili nijedan zvaničan dopis u vezi sa odobrenjem za geološka istraživanja. Dogovoreno je i da, ukoliko se informacija potvrdi, a sve su prilike da će biti tako, bude zakazana posebna sjednica Skupštine opštine Petrovo na kojoj bi odbornici zauzeli zvaničan stav.

To što lokalna zajednica o tako ozbiljnom pitanju saznaje iz objave jedne strane kompanije, a ne od institucija Republike Srpske, za mnoge na Ozrenu, pa i u cijeloj Republici Srpskoj i BiH, nije samo administrativni propust, već odavno poruka da se o njihovoj zemlji ponovo odlučuje bez njih.

Ekološki aktivisti podsjećaju da su se Ozrenci još prije četiri godine jasno usprotivili rudarskim projektima i da su tada, nakon snažnog pritiska javnosti, pojedina rješenja bila povučena. Sada, tvrde, gledaju povratak iste priče, samo pod novim imenom i u izmijenjenim pravnim okolnostima.

Posebnu sumnju među aktivistima izaziva razlika između ranije pominjanog obima istraživanja i onoga što se sada pojavljuje u javnosti. Kako navode, raniji projekti obuhvatali su znatno veće površine, dok se sada govori o području od svega deset kvadratnih kilometara. Upravo zbog toga dio njih vjeruje da je riječ o svojevrsnom „testiranju terena“.

„Sumnjivo je što se sada pominje znatno manja površina nego ranije. To liči na probni balon – da se vidi kakva će biti reakcija lokalne zajednice, pa da se kasnije ide sa širenjem projekta“, navode lokalni aktivisti.

Aktivisti tvrde da za kompaniju Yugo Metals nisu pronašli podatke u registru privrednih društava u BiH, te da je raniji projekat „Sočkovac“ sada predstavljen kao projekat „Petrovo“. Za njih je to još jedan razlog da sumnjaju da se iza svega krije pažljivo upakovan povratak rudarskih planova koji su već jednom izazvali snažan otpor stanovništva.

Na zvaničnoj stranici kompanije, uz objavu o odobrenju, prenesena je i izjava izvršnog i privremenog direktora Petra Tomaševića, koji je naveo da to predstavlja „odlučujući trenutak“ za Yugo Metals i da time dobijaju puni pristup unapređenju, kako je rekao, jednog od „najuvjerljivijih visokokvalitetnih polimetalnih sistema u Evropi“.

„Na tržištu gdje sigurna evropska opskrba kritičnim mineralima postaje sve više strateška, Sočkovac nudi rijetku priliku s visokim sadržajem, višestrukim robama i značajnim potencijalom za širenje“, ističe se u saopšenju kompanije.

Ali ono što se u jeziku berze predstavlja kao „prilika“, na Ozrenu se čita sasvim drugačije.

Ekološki aktivista Zoran Poljašević za Gerilu upozorava da se na Ozrenu ponavlja scenario od kojeg su mještani strahovali još prije nekoliko godina, ali sada u izmijenjenoj formi.

Kako kaže, iako se formalno činilo da se dio ljudi povukao iz projekata, u suštini je riječ o reorganizaciji istih struktura.

„Dešava se upravo ono od čega smo strahovali. Miloš Bošnjaković, koji je bukvalno protjeran sa Ozrena, a potom i izgubio rješenje za detaljna geološka istraživanja, zvanično se povukao iz projekta, ali samo kada je riječ o kompanijama koje su listirane na Australijskoj berzi“, navodi Poljašević u razgovoru za naš portal.

Prema njegovim riječima, nova kompanija Yugo Metals LTD nastavlja aktivnosti kroz već postojeće lokalne firme.

„Međutim, nova kompanija ‘Yugo Metals LTD’ nastavlja da radi sa preduzećima ‘Lykos Balkan Metals’ i ‘SNK Metali’, čiji je osnivač Bošnjaković. Riječ je o pregrupisavanju istih ljudi zbog potencijalnih akcionara na berzi i ponovnog pokušaja da dođu na Ozren“, ističe on.

Poljašević upozorava da su izmjene Zakona o geološkim istraživanjima Republike Srpske dodatno promijenile odnos snaga i suštinski smanjile uticaj lokalne zajednice.

Kako kaže, na Ozrenu se sada dešava presedan u odnosu na raniju praksu.

„Nakon dvije izmjene Zakona o geološkim istraživanjima, danas na Ozrenu imamo po prvi put slučaj da Ministarstvo energetike i rudarstva Republike Srpske izdaje jednoj stranoj kompaniji prava na istraživanja metala, iako su i mjesna zajednica i opština na čijoj se teritoriji nalazi istražno polje izričito protiv projekta“, navodi Poljašević.

Posebno problematičnim smatra način na koji se projekti razvijaju kroz berzanske mehanizme.

„Najveći problem je što kompanija već u fazi istraživanja rezultate objavljuje na australijskoj berzi i, ukoliko procijeni projekat kao finansijski opravdan, automatski stiče osnov za eksploataciju. U tom slučaju bi projekat najvjerovatnije bio prodat nekoj od velikih međunarodnih rudarskih kompanija poput Dandija ili Rio Tinta, a tada ga je gotovo nemoguće zaustaviti“, upozorava Poljašević.

On se osvrnuo i na izostanak reakcije lokalnih vlasti, podsjećajući da je načelnik Opštine Petrovo najavio da će zatražiti informacije od Ministarstva, ali da odgovora i dalje nema.

„Načelnik je obećao još u utorak da će tražiti informaciju o famoznom rješenju, ali se do danas nije oglasio, iako je već petak“, kaže Poljašević.

Za njega je posebno zabrinjavajuće to što građani ključne informacije o svojoj budućnosti dobijaju iz inostranstva, a ne od institucija.

„Ova situacija, gdje Ozrenci informacije o prostoru na kojem žive saznaju sa stranice Australijske berze, a ne od Opštine i Vlade Republike Srpske, dovoljno govori“, poručuje on.

„Nama u ovoj situaciji ne preostaje ništa drugo nego da se organizujemo i tijelima branimo svoju imovinu i svoj kraj”, zaključuje Poljašević u razgovoru za Gerilu.

Predsjednik mjesne zajednice Sočkovac Slobodan Sarić saopštio je građanima da su svi prisutni na sastanku bili protiv eventualnog izdavanja dozvole za geološka istraživanja i da će poštovati volju ljudi koji su ih izabrali da brane njihove interese.

Upravo zato među najvažnijim pitanjima koja danas lebde nad Ozrenom nisu samo ona da li je rješenje zaista izdato i ko ga je potpisao, nego i zašto lokalna zajednica o tome nije obaviještena, zašto eventualno odobreno istražno polje nije odmah vidljivo u zvaničnom katastru odobrenih istražnih područja i koliko još vremena institucijama treba da građanima saopšte ono što kompanija već predstavlja investitorima i berzi kao gotovu stvar.

Ako se potvrdi da je Ministarstvo izdalo rješenje, onda se s pravom postavlja pitanje zbog čega su opština Petrovo i lokalno stanovništvo zaobiđeni. Ako rješenje nije izdato, onda je pitanje još ozbiljnije – kako je moguće da kompanija takvu informaciju objavi na berzi i da za to ne snosi posljedice.

Vanredna sjednica Skupštine opštine Petrovo, koju lokalni predstavnici najavljuju ukoliko se informacije potvrde, mogla bi biti prvi odgovor na novi talas zabrinutosti Ozrenaca.

Nataša Mazalica iz Centra za životnu sredinu upozorava da se iza aktuelnih dešavanja ne krije izolovan slučaj, već dugotrajan obrazac u kojem se lokalne zajednice sistematski isključuju iz odlučivanja o sopstvenim resursima.

Kako kaže, iskustva iz posljednjih nekoliko godina, koliko traju geološka istraživanja i intenzivira se priča o kritičnim mineralima, jasno pokazuju smjer u kojem se kreću odluke vlasti.

„Donosioci odluka sistematski rade na tome da se lokalne zajednice u potpunosti isključe iz svih nivoa učešća u donošenju odluka, posebno kada je riječ o eksploataciji prirodnih resursa“, navodi Mazalica, dodajući da su izmjene Zakona o geološkim istraživanjima, ali i pokušaji kriminalizovanja klevete, „postavili temelje za brutalno odvajanje zajednica od prirode u kojoj i od koje žive“.

U takvom okviru, tvrdi, priča o rudnicima kao razvojnoj šansi nema uporište u stvarnosti.

„Rudnici neće donijeti nikakvu dobrobit ljudima, niti mogu biti zeleni ili ekološki. Ovakvim projektima puniće se džepovi prvo podobnih, a potom stranih kompanija kojima odlazi gotovo sav profit“, upozorava Mazalica.

Kao potvrdu navodi i aktuelne projekte u regionu, gdje se posljedice, kako kaže, već jasno vide.

„Na primjeru rudnika u Varešu možemo to posmatrati u realnom vremenu“, ističe ona.

Na kraju upozorava da problem nije samo u pojedinačnim projektima, već i u kapacitetima sistema koji bi trebalo da ih kontroliše.

„Sistem pod kojim funkcionišemo i država u kojoj živimo nemaju kapaciteta da na adekvatan način obezbijede očuvanje prirode i zaštitu ljudi“, zaključuje Mazalica.

Upite sa konkretnim pitanjima uputili smo Ministarstvu energetike i rudarstva Republike Srpske, Opštini Petrovo, kao i kompaniji Yugo Metals, ali do trenutka objavljivanja ovog teksta odgovori nisu dostavljeni.

Ko je Yugo Metals: Od Jezera do Sinjakova i Čajniča – mnogo projekata, ali i otvorenih pitanja

Australijska kompanija Yugo Metals Limited, registrovana u Pertu, djeluje u Bosni i Hercegovini kroz više povezanih pravnih subjekata, među kojima su sada najpoznatiji „SNK Metali“ d.o.o. Bijeljina i raniji projekti povezani sa kompanijom „Lykos Balkan Metals“. Yugo Metals je faktički nekadašnji Lykos, preuzeo je sve njegove projekte, a sa ovim projektom na Ozrenu, ako se potvrdi, i projekat firme Medeni brijeg na Sočkovcu.

U ranijem periodu ključna figura u projektima bio je Miloš Bošnjaković, često percipiran kao centralni operativni čovjek na terenu za mnogobrojne kontraverzne rudarske projekte u BiH , dok firmom sada upravlja Mladen Lujić, uz širi međunarodni menadžment koji vodi kompaniju prema investitorima i berzi.

Model poslovanja ostaje isti – kapital se prikuplja na berzi, a istraživanja se realizuju kroz lokalne firme koje formalno nose projekte. Upravo kroz takav model razvijaju se i dva najaktuelnija istražna polja u zapadnom dijelu Republike Srpske – „Jezero“ i „Sinjakovo“, koja se često u javnosti pogrešno poistovjećuju, iako je riječ o dva odvojena projekta koja graniče na planini Otomalj iznad samog Jezera, ali sa različitim pravnim statusom.

Istražno polje „Jezero“ nalazi se isključivo na teritoriji opštine Jezero i obuhvata istraživanja olova, cinka, bakra, barita i pratećih metala.

Ministarstvo energetike i rudarstva RS je 2022. godine odobrilo istraživanja, a zatim u dva navrata produžavalo rok – početkom i sredinom 2025. godine. Međutim, oba ta produženja su osporena na sudu. Okružni sud u Banjaluci je krajem 2025. godine poništio rješenja Ministarstva, prihvatajući tužbe Centra za životnu sredinu i građana. To praktično znači da, prema dostupnim informacijama, kompanija trenutno nema važeće rješenje za istraživanja na tom polju, a pokrenut je i postupak pred Vrhovnim sudom RS radi preispitivanja presude.

Za razliku od toga, istražno polje „Sinjakovo“ predstavlja zaseban projekat, teritorijalno mnogo širi, jer obuhvata opštine Jezero, Šipovo i Mrkonjić Grad. Fokus istraživanja ovdje je drugačiji – bakar, željezo i prateći metali – a i pravni status je drugačiji. Prvo rješenje izdato je 2021. godine i važilo je do sredine 2023, dok je novo rješenje izdato krajem 2024. godine i važi do kraja 2026. godine, za površinu od oko 49,5 kvadratnih kilometara.

Važno je napomenuti da na planini Otomalj, iznad Jezera, graniče ova dva istražna polja, a da aktivisti sumnjaju da se to zloupotrebljava pa istraživanja za Sinjakovo “pokrivaju” i granični dio i zalaze u istražno polje “Jezero” na Otomalju, u nepsorednoj blizini rijeke Plive, jezera Veliki i Mali Đol, ali i samog centra Jezera.

Treći važan projekat kompanije u Republici Srpskoj nalazi se u Čajniču, gdje Yugo Metals, prema vlastitim podacima, raspolaže istražnim područjem od oko 50 kvadratnih kilometara. Tu su, kako navode, identifikovane značajne koncentracije bakra, ali i zlata i srebra, što kompanija koristi kao osnov za dalja istraživanja. Ipak, i ovdje ključni podaci dolaze primarno iz izvještaja same kompanije, bez jasnijih javno dostupnih informacija.

Šta se desilo sa obećanjima o zaštiti Ozrena?

Prije samo deset mjeseci činilo se da Ozren ide ka zaštiti, a ne ka novom otvaranju prostora za rudarske projekte.

Skupština Grada Doboja je u maju prošle godine jednoglasno donijela odluku o proglašenju Ozrena za zaštićeno područje sa održivim korišćenjem prirodnih resursa, što je tada predstavljeno kao značajan zaokret lokalnih vlasti i važan korak ka očuvanju planine. Iako je riječ bila o najnižem, šestom nivou zaštite, i tada su i aktivisti i stručnjaci upozoravali da krajnji cilj mora ostati proglašenje nacionalnog parka, kako je i predviđeno Prostornim planom Republike Srpske.

Gradonačelnik Doboja Boris Jerinić tada je tvrdio da je zaštita Ozrena u interesu grada i Republike Srpske, dok su ekološka udruženja poručivala da njihova višegodišnja borba konačno daje rezultat. Upravo zato današnji povratak priče o geološkim istraživanjima u Sočkovcu, svega nekoliko mjeseci nakon takvih odluka i poruka, za stanovnike Ozrena djeluje kao nagli i duboko uznemirujući politički obrt.

Apsurdno – iako ta riječ u zemlji poput Bosne i Hercegovine odavno gubi na težini – Ozren je do juče predstavljan kao dragocjen prirodni rezervat koji treba sačuvati, a danas se ponovo pojavljuje u kontekstu istraživanja nikla, kobalta i drugih metala.

Dejan Rakita / GERILA

The post Ozren iz Australije saznao šta mu se sprema, mještani poručuju: „Izaći ćemo pred mašine“ first appeared on Gerila.info.

Ipak, ova odluka predstavlja svojevrstan zaokret političke većine u Doboju u odnosu na protekli period ali i značajan korak u očuvanju prirodnog bogatstva Ozrena i rezultat je višegodišnjih napora lokalnog stanovništva, ekoloških udruženja i naučne zajednice.

Gradonačelnik Doboja Boris Jerinić, istakao je da je ova odluka u interesu grada i Republike Srpske, te da se njome staje u kraj dezinformacijama o navodnim planovima za narušavanje biodiverziteta tog područja.

Zoran Poljašević, lider ekološkog udruženja “Ozrenski studenac” iz Petrova, za Gerilu kaže da je odluka Skupštine grada Doboja pozitivno iznenađenje.

“Iako se radi o šestom nivou zaštite dok aktuelni Prostorni plan Republike Srpske predviđa daleko strožiji drugi nivo (nacionalni park), treba napomenuti da na ovaj način lokalna uprava donosi zaštitu ovog posebnog područja u nivou koji je zakonom predviđen, više nivoe zaštite donosi Vlada, odnosno Narodna skupština RS. Iako ova odluka predstavlja potvrdu da naš rad u proteklih skoro četiri godine nije bio uzaludan, mi nastavljamo naše aktivnosti u cilju zaštite planine Ozren kako to predviđa Prostorni plan”, ističe Poljašević u razgovoru za naš portal.

On doda je da je u planu da se u toku maja, zajedno sa UG Fojničani iz Maglaja, dostave rezultate dvogodišnjeg istraživanja biodiverziteta Ozrena Zavodu za zaštitu kulturno-istorijskog nasljeđa Republike Srpske.

“Upravo ova istraživanja, odnosno nalazi, čiji su nosilac UG Fojničani u sklopu Mreže za zaštitu prirode BiH, predstavljaju ključni argument za zaštitu Ozrena, kako na lokalnom, tako i na republičnom nivou”, dodaje Pošaljević.

Saglasan sa njim je i ekolog Vladimir Topić iz Centra za životnu sredinu.

“S obzirom na dosadašnje nastupe i stav rukovodstva grada Doboja gdje se davala podrška kompaniji za istraživanje nikla i kobalta, ova odluka je iznenađujuća, ali bez obzira na to pozdravljamo odluku koja se tiče zaštite Ozrena. Kategorija 6 je najniži oblik zaštite i nikako ne odgovara zaštiti Ozrena, jer je ova planina puna svojih prirodnih i kulturnih vrijednosti i prepoznata i u Prostornom Planu RS kao prostor za uspostavljanje Nacionalnog parka. U tom smijeru treba da ide zaštita i podrška grada Doboja i rukovodstva, to ćemo imati priliku vidjeti u narednom periodu”, ističe Topić za Gerilu.

Naglašava da je neophodno da se ovome priključi i opština Petrovo s obzirom da je veliki dio Ozrena i na teritoriji te opštine.

“Opštine i gradovi treba da podrže inicijativu za zaštitu u većem rangu zasigurno, a na Republičkom nivou treba da se razmatra integralna zaštita planine Ozren. Za proces proglašenja treba uraditi studiju zaštite a tome doprinose udruženja sa Ozrena upravo sprovodeći mnogobrojna istraživanja i istraživačke kampove kampove godinama unazad. Odluka pokazuje da su udruženja građana koja se godinama bore za zaštitu Ozrena u pravu i da je njihova borba opravdana”, zaključuje Topić u razgovoru za Gerilu.

„Ova pobjeda pripada svim građanima koji su stajali uz Ozren, svim udruženjima i istraživačima koji su vjerovali u vrijednost ovog dragulja prirode. Ovo nije kraj, već novi početak, i za Ozren i za druge lokalitete koje moramo sačuvati“, poručuju iz UG Fojničani i dodaju da je Odluka o zaštiti Ozrena “snažan pokazatelj da sinergija odlučnog lokalnog stanovništva, organiziranog civilnog društva i aktivne naučne zajednice može pokrenuti pozitivne promjene”.

“Krajnja namjera je da se to područje proglasi nacionalnim parkom”, izjavio je gradonačelnik Doboja Boris Jerinić nakon usvajanja pomenute odluke o zaštiti Ozrena, dodajući da će u tom pravcu djelovati poslanici iz Doboja u Narodnoj skupštini Republike Srpske.

Odluka o zaštiti Ozrena dolazi nakon višegodišnjih protesta i aktivnosti lokalnog stanovništva protiv geoloških istraživanja koja su imala za cilj otvaranje rudnika nikla i kobalta. Građani su izražavali zabrinutost zbog potencijalnog zagađenja životne sredine i ugrožavanja zdravlja ljudi.

Bitno je sjetiti se da vlasti u Doboju do skora nisu blagonaklono gledali na građanski aktivizam za očuvanje planine Ozren i da usvajanje odlike, barem se tako nadaju i naši sagovornici, predstavlja prekretnicu u odnosu lokalnih političara prema ovoj jedinstvenoj planini i području.

Podsjećamo, upravo je većina u Skupštini grada Doboja okupljena oko aktuelnog gradonačelnika Borisa Jerinića i gradskog odbora SNSD-a, na sjednici održanoj 25.maja 2023.godine izglasala Odluku o davanju saglasnosti za izvođenje detaljnih geoloških, geohemijskih i geofizičkih istraživanja kompaniji „Lykos Balkan Metals“ d.o.o. Bijeljina. Prijedlog odluke se pojavio neposredno prije sjednice Skupštine i nije bio među materijalima koje su dobili odbornici. Tada je upozoravano da je time povrijeđen poslovnik o radu Skupštine Grada Doboja, koji propisuje rokove za uvrštavanje u dnevni red pojedinih tačaka, a Zakonom o ekologiji propisano je da se ovakve odluke moraju staviti na javni uvid najmanje 30 dana prije stavljanja na dnevni red odluke.

Godinu dana prije usvajanja te odluke, u 2022.godini, ponajprije zahvaljujući aktgiviznu stanovnika Ozrena i eko aktivista, poništene su date saglasnosti vezane za geološka i rudna istraživanja dijela Ozrena koji pripada Opštini Petrovo,  gdje je istraživanja trebala da vrši firma „Medeni brijeg“, kćerka kompanije “Lykos Balkans Metals“, a koje je izdalo Ministarstvo energetike i rudarstva RS.

Vlada Srpske je prije četiri godine, u decembru 2021.godine, donijela odluku da se dio ovog područja, ali samo 132 hektara površine i koji je sastavni dio područja Doboja, proglasi zaštićenom zonom. Tako je trenutno jedini formalno zaštićeni dio Ozrena vrh Gostilj, koji je 2021. godine proglašen zaštićenim staništem trave ive (Teucrium montanum). Tradicionalno branje ove ljekovite biljke, koje se održava svakog septembra, 2018. godine uvršteno je na UNESCO Reprezentativnu listu nematerijalnog kulturnog nasljeđa.

Zanimljivo, i entitetske vlasti nisu imale sluha za Ozren, odnosno uopšte za brigu lokalnih stanovnika i aktivista na teritoriji cijele Republike Srpske, pa su na prijedlog Vlade RS usvojene izmjene Zakona o geološkim istraživanjma RS kojima su isključene lokalne zajednice iz odlučivanja kada je davanje koncesija u pitanju, a koji je usvojen u NSRS krajem 2023.godine.

Ekološka udruženja, poput Ekološkog udruženja “Ozrenski studenac” iz Petrova, Centra za životnu sredinu, Čuvara Ozrena, UG Fojničani iz Maglaja, u saradnji s Mrežom za zaštitu prirode u BiH, doprinijela su ovom uspjehu kroz promociju, istraživanja i značajna otkrića, uključujući i otkriće endemskog Ozrenskog pauka (Porrhomma ozrenense).

Upravo su iz Centra za životnu u sredinu i “Ozrenskog studenca” u Evropskom parlamentu krajem prošle godine imali priliku govoriti pred evroparlamentarcima.

O borbi za očuvanje Ozrena portal Gerila je pisao u nekoliko navrata, a u produkciji našeg portala urađen je i kratki dokumentarni film na ovu temu.

Upravo na obroncima planine Ozren nalazi se najveća koncentracija crnog bora u Evropi, velike zalihe pitke vode, mineralnih i alkalnih voda, te ogroman broj tradicionalnih manifestacija i istorijskih spomenika od kojih s neke pod zaštitom UNESCO-a.

Odluka Skupštine Grada Doboja o proglašenju Ozrena zaštićenim područjem sa održivim korišćenjem prirodnih resursa predstavlja značajan korak ka očuvanju ovog prirodnog dragulja. Međutim, borba za Ozren nije završena. Lokalno stanovništvo, ekološka udruženja i naučna zajednica nastavljaju da se zalažu za dalju zaštitu i očuvanje Ozrena, s ciljem da se ova planina proglasi nacionalnim parkom, kako je predviđeno Prostornim planom Republike Srpske.

Ova odluka predstavlja primjer kako sinergija lokalnog stanovništva, civilnog društva i naučne zajednice može dovesti do pozitivnih promjena u zaštiti prirodnih bogatstava.

Dejan Rakita / GERILA

The post Da li je Skupština grada Doboja stavila tačku na rudarenje na Ozrenu? first appeared on Gerila.info.

Ovo je za portal Gerila potvrdio i sam Poljašević.

“Istina je, ostao sam bez posla, i to na način da mi je na dan isticanja ugovora na određeno vrijeme, 31.januara, moj šef kratko rekao da mi je danas posljednji dan na poslu. Naglašavam da sam u ovom preduzeću radio proteklih 19 mjeseci i da sam, logično, očekivao produženje ugovora. Iznenađen jesam ali nastavljam i dalje svoju ekološku aktivnost”, rekao je za naš portal Poljašević.

Podsjećamo, u prošli ponedjeljak, 29.januara, u Administrativnom centru Vlade RS održana je navedena javna rasprava na kojoj je došao veliki broj građana, uglavnom iz Doboja, Lopara i Mrkonjić Grada.

Esad Salčin, pomoćnik ministra za energetiku i rudarstvo, je, ispred organizatora javne rasprave, rekao da su geološka istraživanja značajna za razvoj kao i da se ona trenutno intenzivno odvijaju na cijelom prostoru Republike Srpske i da su zabilježeni dobri rezultati.

“Geološka istraživanja treba redovno izvoditi, ne samo zbog istraživanja ležišta mineralnih sirovina, nego i zbog hidro-geoloških, geo-tehničkih i inžinjersko-geoloških istraživanja” rekao je Salčin.

Mještani prisutni na javnoj raspravi su, najvećim dijelom, burno reagovali iznoseći svoje stavove o promjenama zakona koji bi definisao buduća geološka istraživanja na teritoriji Srpske.

“Kada je u pitanju nacrt Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o geološkim istraživanjima, sporna je većina predloženih izmjena i dopuna, budući da se radi o znatnim intervencijama u propisu koji je usvojen tek prošle godine, što ne predstavlja dug period primjene koji bi ukazao na potencijalne konfliktne situacije i ponudio održiva rješenja u primjeni zakona. Ponuđene izmjene i dopune Zakona su u funkciji ozbiljnog umanjenja kriterijuma na osnovu kojih se odobrava izvođenje detaljnih geoloških istraživanja. Predložena rješenja imaju za cilj olakšavanje procedura, a ne detaljnu regulaciju kako to tvrdi predlagač”, ističu iz Centra za životnu sredinu (CZŽS).

Neke od spornih izmjena, kako navode iz CZŽS, su ukidanje obaveza pribavljanja mišljenja nadležnog organa o potrebi prethodne procjene uticaja iz procedure odlučivanja o odobravanju istražnih prava, a to ukida potrebu  konsultovanja organa nadležnih za zaštitu životne sredine.

Posebno ističu, a što su i prisutni građani naglasili, ukidanje potrebe pribavljanja mišljenja organa lokalne samouprave, odnosno organa koji zastupa interese građana lokalne zajednice.

Treća primjedba odnosi se na izmjenu u kojoj je predloženo da se količine koje se mogu izuzeti u procesu ispitivanja, povećavaju za čak 50 puta odnosno sa 200 na 10.000 metara kubnih!

Među brojnim govornicima, jedan od najglasnijih upravo je bio Zoran Poljašević koji je naveo da se, konkretno na Ozrenu, strahuje od kopanja kobalta i nikla na ovom području, kao i da su ti metali kancerogeni.

Poljašević, kao i još nekoliko aktivista, naveli su tada da su već mjesecima žrtve targetiranja pojedinih medija, uglavnom portala za koje se sumnja da su u sprezi sa određenim političkim strukturama u vlasti Srpske.

Novinar Dragan Maksimović za Gerilu kaže da sistem u kojem živimo već odavno ne može ponuditi građanima sigurnost koja bi im trebala biti zagarantovana.

“U takvim uslovima ljudi pribjegavaju posljednjim metodama odbrane svog integriteta istupajući javno da li putem društvenih mreža ili u medijima ako imaju priliku. Rezultati toga su strašni, posebno kada se radi o aktivistima koji kasnije trpe pritiske, da li kroz mobing na poslu ili kroz famoznu kensl kulturu u kojoj vas uz pomoć svojih medija diskredituju na sve moguće načine. Najbolji primjer za to je nedavna izjava načelnika Zajednickog štaba Oružanih snaga BiH koji je preuzimajući dužnost kao jedan od prioriteta u radu i kao prijetnju bezbjednosti, društvene mreže vidio kao jedan od glavnih problema”, ističe Maksimović.

“Razlog za takvo ponašanje su ljudi koji rade u tim institucijama, niži službenici, uglavnom seoski đilkoši povučeni stranačkim putem na ta mjesta, koji se u nedostatku znanja i sadržaja u izvjestajima koje plasiraju nadređenima, bave svima onima koji nesto javno kažu protiv tih institucija i targetiraju ih kao problem“, dodaje Maksimović u izjavi za naš portal.

Zanimljivo, pomenutoj javnoj raspravi nije prisustvovao niko od novinara RTRS-a iako je Administrativni centar vlade RS udaljen od zgrade Javnog servisa RS svega pedesetak metara.

Ipak, to ih nije spriječilo da se tekst o javnoj raspravi, a koju su pratili skoro svi mediji sa redakcijama i dopisništvima u Banjaluci, objavi na zvaničnom portalu RTRS-a.

Nije teško za pogoditi, u samom tekstu nema ni jedne riječi o prisutnim građanima Ozrena, Doboja, Lopara, Mrkonjić Grada i njihovom protivljenju datim izmjenama Zakona o geološkim istraživanjima.

GERILA

The post Pritisci na eko aktiviste nakon održane javne rasprave o geološkim istraživanjima u Vladi RS?! first appeared on Gerila.info.

Aktivisti i mještani tvrde da je kompanija Lykos Balkans vršila istraživanja i u periodu kada za to nije imala dozvole jer je resorno ministarstvo nakon protesta na Ozrenu poništilo ranije odluke. Ispitivanja su vršena helikopterom, iz vazduha tvrde mještani i pokazuju video snimke. To u kompaniji Lykos Balkans demantuju. U ovoj kompaniji tvrde i da od istraživanja do eventualnog otvaranja rudnika na Ozrenu može proći nekoliko desetina godina i da za to treba uložiti nekoliko stotina miliona maraka.

U međuvremenu u Ministarstvu rudarstva i energetike Republike Srpske kojim upravlja ministar Petar Đokić i dalje odbijaju da pred kamerama Gerila info razgovaraju na temu rudarenja u Republici Srpskoj.

U filmu Gerila info o ispitivanjima tla na Ozrenu govorili su mještani te planine, iguman manastira Sveti Nikola na Ozrenu, poslanici, generalni direktor kompanije Lykos, neki od ministara u Vladi Republike Srpske. Na tvrdnje o umješanosti pojedinaca iz SNS-a u kopanje uglja u Prijedoru odgovorio je član Predsjedništva te stranke i ministar inostranih poslova Srbije Nikola Selaković.

Kakva sudbina čeka Republiku Srpsku ukoliko bude usvojen Zakon o geološkim istraživanjima koji razvlašćuje lokalne zajednice? Nacrt je već usvojen.

The post Film “Bitka za Ozren” (Video) first appeared on Gerila.info.