Protiv izmjena Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji UIO ponovo je glasao član Upravnog odbora Zijad Krnjić, čime je još jednom blokirano stavljanje u funkciju novoizgrađenog prelaza na mostu preko Save.

Bez tog pravilnika, koji podrazumijeva raspoređivanje carinskih službenika i organizaciju rada na novoj lokaciji, prelaz ne može biti otvoren, bez obzira na to što je infrastruktura već završena i spremna za upotrebu.

„Samo je Zijad Krnjić bio protiv ponovo. Šteta je ogromna. Jedan čovjek maltretira pet miliona ljudi na granicama“, rekao je ministar finansija i trezora BiH Srđan Amidžić.

“Odluku je blokirao član UO iz reda eksperata kojeg imenuje Vlada FBiH Zijad Krnjić. Nažalost i po peti put pokušali smo da vidimo da li u BiH ima zdravog razuma, ali nema ga na žalost. Apsurd BiH. Za otvaranje prelaza u Gradišci glasali su svi izuzev Krnjića. Јedina dobra stvar u ovome je političke prirode, a ona je da BiH ovakva ne može da postoji. Ako se ovako nastavi niko živ nas više neće sastaviti. Ovo je poruka za sve Srbe, šta bi bilo kada bi o nama odlučivala Federacija BiH”, dodao je Amidžić.

Ministarka finansija Zora Vidović naglašava da su svi predstavnici iz RS glasali za otvaranje prelaza.

„Zaista ne mogu da vjerujem da se ovo dešava“, izjavila je Vidović.

Ali Krnjić tvrdi da problem nije u samom prelazu, već u širem sistemu koji, kako kaže, mjesecima ne funkcioniše.

„Kvalifikacije Amidžića i Vidović su netačne. Postoji veliki broj važnih odluka koje čekaju. RS za prvi kvartal duguje Federaciji više od 150 miliona KM, a taj dug će rasti. Predložio sam da razgovaramo o svemu, ali to nije prihvaćeno“, naveo je Krnjić.

On insistira da se pitanje otvaranja prelaza ne može odvojiti od raspodjele prihoda od PDV-a između entiteta, odnosno od novih koeficijenata i poravnanja dugova. Upravo taj zahtjev, kako ističe Krnjić, postao je ključna tačka spora i razlog zbog kojeg svaki naredni pokušaj završava bez rezultata.

Dok političari razmjenjuju optužbe, posljedice su konkretne. Novi prelaz u Gradišci, planiran za početak decembra 2025. godine, i dalje nije u funkciji. Saobraćaj se i dalje odvija preko starog mosta, gdje se formiraju višesatne kolone, posebno tokom praznika i turističke sezone.

Krnjić, međutim, umanjuje razmjere štete, tvrdeći da bi novi prelaz uglavnom služio za putnički saobraćaj, dok bi većina teretnog transporta i dalje ostala na staroj lokaciji.

„Naravno da će biti bolje kad novi prelaz bude otvoren, ali u odnosu na sadašnje stanje nema velike štete“, kaže on.

Privredna komora Republike Srpske već je najavila pravne korake, uključujući i krivičnu prijavu protiv Krnjića zbog blokade donošenja akata potrebnih za rad prelaza. Angažovan je i advokatski tim koji razmatra mogućnost zahtjeva za nadoknadu štete.

Iz Uprave za indirektno oporezivanje ranije su upozorili da je riječ o projektu od strateškog značaja i pozvali sve političke aktere da omoguće njegovo stavljanje u funkciju. Uprkos tim apelima, rješenje ni danas nije ugledalo svjetlost dana.

Dejan Rakita / GERILA

The post Granični prelaz Gradiška i dalje zatvoren: Peti put bez dogovora, Krnjić opet protiv first appeared on Gerila.info.

Magazinović je podsjetio da je Predstavnički dom 16. marta po hitnom postupku usvojio Prijedlog zakona o dopuni Zakona o akcizama koji omogućava Savjetu ministara BiH da u uslovima poremećaja na tržištu privremeno smanji ili ukine akcize na naftne derivate. Magazinović je istakao da se time omogućava brza reakcija na rast cijena goriva, zaštita standarda građana i očuvanje privrede.

„Rast cijena goriva pokreće lanac poskupljenja roba i usluga od kojih su neka neopravdana. Cijene se nakon stabilizacije goriva rijetko vraćaju na raniji nivo. Svi znamo šta se dešava kada gorivo poskupi: slijedi lanac poskupljenja, neka opravdana, ali mnoga i neopravdana. Teret ostaje na leđima građana i privrede. I zbog sprječavanja takvih pojava je ovaj zakon bitan“, istakao je Magazinović.

Delegat u Klubu Srba Doma naroda PS BiH Želimir Nešković navodi da je razgovorao sa kolegama u Domu naroda pvodom usvajanja ovog zakona. On ističe da su od 1. marta cijene benzina porasle u prosjeku za oko 50 pfeniga, a dizela čak za više od 80 pfeniga po litru.

„Mislim da u ovom trenutku ne postoji važnije i hitnije pitanje u našoj državi. Problemi prouzrokovani krizom na Bliskom istoku i divljanjem cijena goriva prijete da prerastu u pravu ekonomsku katastrofu za naše građane, ako država ne reaguje pravoremeno. Nažalost, iz SNSD-a čujemo negativne reakcije i najave da ovo ne žele podržati. Ne znam da li su svjesni koliku štetu na taj način prave našim građanima i njihovim kućnim budžetima“, kazao je Nešković.

Nešković vjeruje kako će za dvadesetak dana cijena dizela po litru biti blizu četiri konvertibilne marke i da će u tom momentu pritisak javnosti i u Republici Srpskoj, ali i u cijeloj BiH biti toliko veliki da će SNSD ostati sam u „negativnom“ stavu.

„Moraće u jednom momentu pokleknuti. Ja razumijem da oni na ovaj način žele da obezbijede veće prihode u budžet Republike Srpske kako bi se prije svega pripremali za narednu kampanju za opšte izbore u oktobru ove godine. Taj novac im treba da ispune ona obećanja koja su do skora bila teško ispunjiva povećanje plata prosvjetarima, dva povećanja plata zaposlenih u javnom zdravstvenom sektoru Republike Srpske. Ali, povrh svega tu su u igri njihovi lični interesi koji se upravo pokrivaju sredstvima iz budžeta Republike Srpske“, istakao je Nešković.

Predsjednik Narodnog fronta Jelena Trivić kaže da smanjenje akciza na gorivo ne bi samo učinilo gorivo jeftinijim, nego bi i onemogućilo rast i divljanje svih drugih cijena, jer mnogi u lancu svoja poskupljenja pravdaju upravo visokom cijenom goriva.

„Ukoliko danas delegati SNSD-a u Domu naroda PS BiH budu blokirali rad ovog doma, kao što to čine unazad već godinu i po dana, te ne dozvole glasanje za odluku kojom bi se snizile ili privremeno ukinule akcize na gorivo, biće to direktan udar na građane i privredu Srpske“, kazala je Jelena Trivić.

Dok sve zemlje u okruženju primjenjuje niz mjera kako bi ublažila udare visokih cijena na svoje građane, te kako bi pomogla privredu, posebno poljoprivredne proizvođače, samo se u Srpskoj vlast ućutala na ovu temu i ne daju apsolutno nikakav odgovor zašto ništa konkretno nije učinjeno za građane i privredu kako bi se ublažili negativni efekti posljednje krize izazvane ratom u Iranu.

„Danas im je jedinstvena prilika da učine nešto korisno za narod. Ukoliko propuste tu priliku, jer cijene goriva diktiraju i sve druge cijene, biće jasno po ko zna koji put da se SNSD bavi isključivo populističkim ili bolje rečeno lovačkim pričama o velikim pobjedama koje su ostvarili za Srpsku na spoljnopolitičkom planu, dok svoj sopstveni narod guraju u siromaštvo“, istakla je Jelena Trivić.

Predsjednik PDP-a i gradonačelnik Banje LukeDraško Stanivuković izjavio je da je danas važan dan kada će političari u BiH imati priliku da donesu odluku o smanjenju akciza na gorivo i time na djelu pokažu da su spremni pomoći građanima ove zemlje.

„Pozivam još jednom sve da pokažu odgovornost, a posebno delegate SNSD-a, od kojih smo već slušali izgovore da ovo nije dobra odluka, da još jednom dobro razmisle koliko građanima može značiti privremeno ukidanje akciza na gorivo. Dok druge zemlje regiona djeluju – Srbija već u dva navrata smanjuje akcize, Italija ih snižava, Slovenija uvodi ograničenja – samo kod nas vlast i dalje bira tišinu i odugovlačenje. Građani očekuju konkretne poteze, a ne izgovore“, rekao je Stanivuković.

Član Predsjedništva SDS-a Aleksandra Pandurević kaže da samo od SNSD-a zavisi hoćemo li gledati inflaciju kakvu smo gledali devedesetih godina. Ukoliko SNSD ostane pri starom stavu i blokira privremeno smanjenje akciza, na jesen će, smatra Aleksandra Pandurević, biti više gladnih nego sitih.

„Ako u budžetu imamo novca da predsjednik Republike kao Deda Mraz dijeli 70 miliona, bez ikakve transparentnosti; ako u budžetu ima novca da se kupuje kockarnica u Brčkom; ako država ima novca da od jednog kuma kupi zgradu od 100 miliona; ako u budžetu ima novca da za ništa Rašidu Serdarovu damo 240 miliona – kako fiskalnu stabilnost Republike Srpske može ugroziti 100 miliona KM, pri čemu ima veći prihod od PDV“, kaže Pandurevićeva.

Poljoprivrednik na 100 hektara uštedi 7.500 evra na manjoj cijeni goriva. Za nabavke vještačkog đubriva država daje beskamatne kredite. Beskamatne kredite imaju i poljoprivrednici mlađi od 40 godina i žene, dok su ostali krediti za poljoprivrednike sa kamatom od 1 odsto.

„Crna Gora je smanjila akcize na dizel za 50 odsto, a na benzin za 25 odsto. Kod nas, poljoprivrednik koji obrađuje 100 hektara, na regresiranom gorivu uštedi 3.000 evra. Cijene azotnih i mineralnih gnojiva, po toni, u zadnja dva mjeseca porasle su za 200-300 KM. Kod nas, selo gori, a SNSD se češlja“, rekla je Pandurevićeva.

Neizvjesnost na svjetskom tržištu energenata se nastavlja, a širom Evrope gorivo je sve skuplje, dok se u pojedinim zemljama, kao što je Slovenija, već javljaju prve nestašice. U Srbiji je država već reagovala tako što se odrekla dijela akcize na naftu i naftne derivate, zabranila izvoz benzina i oslobodila dio zaliha. Te mjere na godišnjem nivou državu bi mogle koštati dvije milijarde evra.

U Sloveniji su nestašice sve prisutnije i pored oštrih mjera koje uključuju sve češća ograničenja točenja do 30 litara. Zbog velike potražnje pumpe širom ove zemlje ostale su bez goriva, u prvom redu bez dizela. Slovenačka vlada tvrdi da goriva ima dovoljno, ali da je problem sa transportom zbog veće tražnje i da će zbog toga angažovati i vojne kapacitete.

I pored toga što goriva ima na pumpama, Vlada Hrvatske planira da ograniči cijene goriva, a intenzivno se razgovara i o paketima pomoći građanima.

Goran Dakić, Gerila info

The post Dom naroda o akcizama: Selo gori, a SNSD se češlja first appeared on Gerila.info.

Za izmjene je glasalo 27 poslanika (SDA, DF, Trojka – SDP, NS i NiP, PDP, SDS i Za pravdu i red, NES, Naprijed i BH inicijativa Fuada Kasumovića). Četiri poslanika bila su protiv, a četiri su bila suzdržana. Protiv su glasali poslanici SNSD-a Sanja Vulić, Miroslav Vujičić, Milorad Kojić i Nebojša Radmanović. Oni su bili protiv i 2021. godine kada je identične izmjene Zakona o PDV-u predložio Klub zastupnika SDA.

Kojić je naveo kako ne postoji jasan odgovor na pitanje na koji će se način zakon primjenjivati u praksi te je kazao da su protiv hitnog postupka, a ne protiv sadržaja i namjere. Na kraju su glasali i protiv hitne procedure i protiv samih izmjena Zakona. Suzdržani su bili zastupnici HDZ-a Marinko Čavara, Predrag Kožul, Darijana Filipović i Slavko Matić.

Pravnik Milko Grmuša podsjeća da je prije 50 godina usvojen Zakon o obligacionim odnosima na temeljima skice čiji autor je bio srpski pravnik prof. dr Mihailo Konstatinović, nekadašnji dekan Pravnog fakulteta u Beogradu, ministar, nosilac Albanske spomenice i otac čuvenog srpskog pisca, filozofa, esejiste i književnog kritičara Radomira Konstantinovića.

Zakon o obligacionim odnosima (ZOO) je, smatra Grmuša, najsavršenije pravno djelo i jedan od najvažnijih civilizacijskih legata Jugoslavije. ZOO je omogućio praktično u nemogućim političkim i društvenim uslovima da privreda u Jugoslaviji preživi i da se kasnije razvija u tržišnu zdravu ekonomiju.

„To što je stvar konstantno otežavana politikom i birokratijom nešto je drugo. Ono što najveći broj ljudi nema pojma jeste da ZOO i dan-danas važi u svim zemljama bivše Jugoslavije koje su ga prihvatile sa sasvim malim izmjenama i ne da nije bio prepreka za ulazak Slovenije i Hrvatske u EU, već je bio jedan od najvažnijih alata da se to desi“, priča Grmuša.

Razlog uspjeha ZOO bio je u činjenici da je profesor Konstatinović, u maniru legendarnog i genijalnog Valtazara Bogišića, tvorca Opšteg imovinskog zakonika za Knjaževinu Crnu Goru iz 1888. godine, apstraktne i uglavnom nerazumljive pravne pojmove i teoretske konstrukte pisao jednostavnim narodnim jezikom, pitkog i jasnog stila, „da svak živ to razumije“.

„Danas, pedeset godina kasnije, u Bosni i Hercegovini izmjenama Zakona o porezu na dodatu vrijednost idemo nazad, ne samo prije 1977. godine već i prije formiranja rimskog prava na čijim temeljima je sagrađeno praktično cjelokupno moderno pravo, uključujući i naše. Naime, poništavanjem razlike između aleatornih i komutativnih ugovora, što je pravna srž usvojene izmjene Zakona o porezu na dodatu vrijednost u Predstavničkom domu PS BiH prije neki dan, BiH postaje prva zemlja u Evropi koja napušta u potpunosti osnovna pravila ugovornog prava i ulazi u eksperiment koje niko ne može da predvidi“, tvrdi Grmuša.

Komutativni su oni ugovori kod kojih je u trenutku zaključenja za obje ugovorne strane poznata visina i uzajamni odnos prestacija, tako da svaka od njih tačno zna šta prima i šta po ugovoru daje. Dakle, u momentu zaključenja ugovora poznate su obaveze ugovornih strana i većina obligacionih ugovora spada u ovu vrstu ugovora, jer se još prilikom zaključenja ugovora svaka ugovorna strana obavezuje nešto da da ili učini drugoj strani.

S druge strane, aleatorni su oni ugovori kod kojih u trenutku zaključenja ugovorne strane ne znaju tačan obim svojih obaveza, niti ko će na kraju biti povjerilac, a ko dužnik. Njihovo glavno obilježje je da ostvarenje prava i obaveza zavisi od nekog budućeg neizvjesnog događaja na koji ugovorne strane nikako ne mogu uticati ili ne mogu uticati u značajnoj i odlučujućoj mjeri, jer da mogu – to ne bi bili aleatorni ugovori.

„Kao takvi, aleatorni ugovori su izuzeti iz režima PDV-a i to se ne odnosi samo na ugovore o igrama na sreću, već i na ugovore o osiguranju, ugovore o doživotnom izdržavanju i određene finansijske transakcije. Nisu, dakle, igre na sreću izuzete od plaćanja PDV-a zato što ih štiti neko, već zato što po svojoj prirodi pripadaju aleatornim ugovorima koji generalno nisu predmet PDV obaveze“, ističe Grmuša.

To je, navodi on dalje, prepoznala i Direktiva EU 2006/112 koja navodi da ovi ugovori ne mogu biti predmet PDV-a već da ih treba oporezovati direktnim porezima, a što se čini i u EU i u BiH. Zbog te činjenice igre na sreću su direktnim porezima i drugim naknadama daleko opterećenije od drugih poslovnih djelatnosti u BiH i to je smisao navedene EU direktive.

„To struka zna, ali poslanici u BiH nisu opterećeni strukom i njih pravila struke ne obavezuju. Kao što ih ne obavezuju niti sopstvene riječi i obećanja, jer ne možete se istovremeno zalagati za ulazak u EU i postupati suprotno pravnoj stečevini EU. Ne ide“, rekao je Grmuša.

Igre na sreću su, dodaje on, samo kolateralna šteta ovog neznanja i plitkog populizma donosilaca odluka. Prava šteta će tek da nastane, jer je ovaj slučaj pokazao da je crvena linija potpunog amaterizma u sistemu pređena i da će sistem urušiti sam sebe svojim neznanjem, jer uskoro će i sve ostalo biti na udaru neznalica.

„Pritom, da budem potpuno iskren, iako dolazim iz poslovnog svijeta igara na sreću, ima tu negdje i poetske pravde s obzirom na to da su sami priređivači igara na sreću godinama imali šansu da svoje profite usmjere u snaženje know-how vještina, učenje, ulaganje u turizam i snaženje ovog društva, a umjesto toga su većinom birali da ostanu primitivne seljačine čiji jedini smisao je da kupe skupa auta, bahate se, izigravaju najpametnije veličine na svijetu i glume velikog Seju Kalača kojem objektivno nisu ni do koljena“, kazao je Grmuša.

Kad god neka djelatnost postane društveno nepopularna, smatra Grmuša, ona se automatski proglašava „štetnom“, „poročnom“ i „opasnom“, pa se zatim nad njom izvrši fiskalna egzekucija u ime viših ciljeva. I ne bi bilo ništa novo da se pri tome zadržimo na direktnim porezima i naknadama koje su specifične za igre na sreću.

„Čak ne bi problem bio ni da se takva djelatnost – u ovom slučaju igre na sreću – potpuno zabrani. To ima logiku: ako je nešto toliko štetno, onda to morate potpuno da zabranite. Nemojte da budemo malo trudni. Problem nastaje onda kada se u tu priču uvede PDV, kao da je riječ o običnoj usluzi, kao da je riječ o klasičnoj potrošnji i kao da je moguće izjednačiti ulog sa naknadom. Upravo tu leži centralna greška i osnovni problem kod navedene izmjene Zakona o PDV-u“, kaže Grmuša.

Ovdje se ne radi o moralnoj odbrani industrije igara na sreću – koju uopšte ne treba tako braniti, već o logici poreskog sistema. PDV nije porez na „štetnost“. PDV je porez na potrošnju. I PDV ima svoje osnovno pravilo: oporezuje se isporuka dobara i usluga za naknadu. Čim nestane naknade u pravnom i ekonomskom smislu, nestaje i osnova za PDV.

Zato je, kaže Grmuša, prvo i osnovno pitanje: šta je uopšte ulog u igrama na sreću? Po njegovom „skromnom“ iskustvu od 12 godina pravničkog rada u industriji igara na sreću, ovo pitanje ne razumiju ni politika, ni država, ni poreski organi, niti sami priređivači. Čini se da ga jedino donekle razumiju sami igrači.

„Ulog nije cijena, nije naknada, nije ‘fee’. Ulog je ulog – pravni institut aleatornog odnosa. Ulog je novac koji ulazi u mehanizam rizika i slučaja, u kojem je unaprijed ugrađena mogućnost da se isti taj novac vrati, uveća ili izgubi. Ulog nije protivčinidba za neku izvršenu uslugu, već element igre, njen osnovni uslov postojanja. Ulog je stake, nije cijena“, tvrdi Grmuša.

Kad bi ulog bio naknada, onda bi priređivač morao pružiti uslugu koja je srazmjerna ulogu i koja se konzumira bez obzira na ishod. Zato Grmuša navodi da su izmjene Zakona o PDV-u direktno suprotne ZOO, jer ove izmjene tretiraju igre na sreću kao uslugu na koje može da se primijeni institut prekomjernog oštećenja, dok je članom 139. stav 5. ZOO propisano da se taj institut ne primjenjuje na ugovore na sreću.

U igrama na sreću ishod nije „kvalitet usluge“, nego srž odnosa. Dobitak i gubitak nisu nuspojave, nego suština. I baš zato je neosnovano tvrditi da igrač „plaća uslugu“ kada uplaćuje ulog. Igrač ne plaća uslugu, već ulazi u rizik.

„Zagovornici PDV-a na igre na sreću često posegnu za formulacijom da je ‘usluga’ zapravo omogućavanje učešća u igri. Na prvi pogled, to zvuči administrativno zgodno: neko omogućava, neko učestvuje, neko plaća, pa eto PDV-a. Međutim, ta konstrukcija se raspada čim se uvede element javnopravnog režima koji je u igrama na sreću presudan. Naime, u gotovo svim savremenim sistemima država (ili entitet) definiše igre na sreću kao djelatnost od javnog interesa i zadržava ekskluzivno pravo priređivanja koje zatim prenosi na sopstvenu lutriju ili licencirane priređivače, pod strogo propisanim uslovima i sa jasno određenim rokovima – dakle, ne trajno, ne stalno, ne vazda“, objašnjava Grmuša.

Država propisuje pravila igre, tehničke standarde, ograničenja, nadzor, licenciranje, kontrolu i fiskalne obaveze. U tom režimu priređivač nije autonomni „seller“ usluge koji slobodno oblikuje sadržaj i cijenu, već je licencirani operator javnog režima. Igra kao sistem nije njegov proizvod, nego pravni poredak države.

„Ako se traži analogija, ona je bliža sportu nego usluzi. Igraju Barsa i Real. Klubovi i igrači igraju. Fudbalski savez Španije propisuje pravila, sudije, sistem takmičenja i nadzor. Može domaćin utakmice organizovati logistiku, ali to ne znači da je ‘prodavao uslugu igre’. Igra se ne prodaje kao usluga, ona se igra. Tako je i u gamblingu: igra se igra, a država je normativni organizator. Priređivač je izvršilac, ne ‘proizvođač usluge’ u klasičnom smislu“, kazao je Grmuša.

Zato je pitanje „direktne veze“ između uloga i naknade ključno. PDV pretpostavlja da postoji jasna protivčinidba: da se nešto daje za nešto. U igrama na sreću, ulog nije protivčinidba za uslugu. Ulog je element rizika. Ulog se može vratiti, može se uvećati, može nestati. I, što je najvažnije, ulog se često u istom trenutku vrti u ciklusima: dobitak se reinvestira, gubitak se nadoknađuje, sistem funkcioniše kao dinamičan tok, a ne kao jednokratna kupovina usluge.

Ako se na takvu dinamiku nalijepi PDV dolazi se do apsurda, jer se isti novac oporezuje više puta samo zato što je prošao kroz više iteracija igre i to onda nije oporezivanje potrošnje već oporezivanje cirkulacije. Postoji samo jedan način da se PDV logika uopšte približi igri na sreću bez pravnog nasilja: da se identifikuje posebna, izdvojena, nealeatorna naknada koja predstavlja stvarnu uslugu.

„To može biti ulaznica u kazino, članarina, VIP paket, entertainment usluga, pristup lounge prostoru, ili jasno definisan ‘participation fee’ koji nije ulog i ne ulazi u mehanizam dobitka i gubitka. Tu PDV ima smisla jer tu bi postojale usluga, naknada i potrošnja. Ali, oporezivati ulog kao naknadu znači brkati osnovne pojmove. To nije tehnički problem koji će se riješiti pravilnikom, jer je to nemoguće. To je konceptualni problem koji ruši cijeli postojeći sistem“, kategoričan je Grmuša.

Upravo zato svjetska praksa PDV-a tradicionalno izuzima finansijske transakcije, osiguranje i igre na sreću: ne zato što su „svete“ ili „privilegovane“, nego zato što je administrativno i ekonomski neracionalno pokušavati da se na njih primijeni instrument koji je dizajniran za drugačiji tip prometa.

U protivnom, država dođe u situaciju koja je osnovni grijeh svake poreske politike: da postupak oporezivanja postane skuplji od samog ekonomskog dobra koje se oporezuje. Pored toga, kako kaže Grmuša, to je suprotno zakonskim odredbama koje regulišu osnovna poreska načela i sigurno će, ovako ili onako, biti srušeno pred nekim sudom i država će još na kraju morati platiti skupe odštete priređivačima.

„Ako društvo želi strožu politiku prema igrama na sreću, ono ima na raspolaganju mnogo čistije instrumente: posebne naknade, poreze na prihod priređivača, strože uslove licenciranja, ograničenja dostupnosti, preventivne programe i kontrolu. Sve to je legitimna politička odluka. Ali PDV nije instrument za moralnu poruku. PDV je instrument za potrošnju. A ulog nije potrošnja. Ulog je rizik“, zaključio je Grmuša.

Goran Dakić

The post Grmuša protiv izmjena Zakona o porezu na PDV: Sve je na udaru neznalica first appeared on Gerila.info.

Od svega što je napisano u saopštenju-reakciji UIO BiH koje su dobile mnogobrojne redakcije u BiH, osim portala Gerila gdje je originalno objavljen tekst, tačno je jedino to da navedeni Pravilnik još uvijek nije usvojen, ali je takođe činjenica da je on pred samim usvajanjem, da je prošao postupak e-konsultacija, i preostalo je samo da ga Upravni odbor UIO usvoji i objavi. Na sadržaj Pravilnika više ne može da utiče niko, ni građani, ni bilo koji parlament, niko sem Upravnog odbora koji je, prethodno, “skrojio” ovakav Pravilnik.

Budući da su iz UIO naveli da je u pitanju “netačno i nepotpuno tumačenje”, “stvara zabune”, kao i da je u pitanju “netačno informisanje”, pozabavićemo se samim navedenim saopštenjem UIO BiH. Nije zgoreg ni napomenuti da su pitanja o ovoj temi poslata upravo prema Upravnom odboru UIO BiH sa ciljem pojašnjenja Pravilnika, a do današnjeg dana nismo dobili odgovore a, kao što smo već napisali, nismo dobili ni reakciju UIO na tekst koji je, gle apsurda, objavljen upravo na Gerila.info portalu.

U svom saopštenju, pres služba UIO (iako bi reagovati trebao Upravni odbor UIO), navodi da se “zbog činjenice da se u medijima pojavljuju netačna i nepotupna tumačenja nacrta Pravilnika o izjmenama i dopunama Pravilnika o primjeni Zakona o PDV-U u BiH, vezano za ostavrivanje prava povrata PDV-a na kupovinu prve nekretnine, oglašavaju u cilju potpuno tačnog informisanja
javnosti”. Takođe ukazuju da dodatne zabune i sumnje kod potencijalnih korisnika ovog prava može stvoriti “tumačenje propisa od nenadležnih osoba, posebno u vrijeme kada Pravilnik još nije ni usvojen od strane Upravnog odbora UIO”.

Pravilnik, kako smo naveli, još nije usvojen, ali je prošao sve procedure do usvajanja, i gdje je nakon brojnih primjedbi građana (preko 100), tek djelimično usvojen mali broj dok su na većinu primjedbi davana 3 tipska, maltene identična, odgovora.

Ukoliko tekst Gerile, na koji je UIO BiH reagovao, na kraju doprinese da se pomenuti Pravilnik izmjeni na bolje smatraćemo to za svoju veliku pobjedu, uprkos “saopštenju UIO” gdje se naš tekst naziva netačnim ali i gdje se još jednom pokazalo koliko državne institucije itekako “boli” kada se za njihov (ne)rad zainteresuju mediji, pa je tako i ovo saopštenje poslato naprečac, svim mogućim medijima, bez potpisa autora saopštenja, neuredno (sa nekoliko veličina fonta u samom mailu što je u svijetu modernog PR-a izraz neprofesionalnosti), i sa površnom analizom samog teksta, do te mjere, da sam (nepoznati) autor ovo saopštenja-reagovanja očito nije ni čitao dalje od naslova i prvih par rečenica teksta objavljenog na Gerili.

No, krenimo redom.

U saopštenju UIO se navodi da “umačenje propisa od nenadležnih osoba, posebno u vrijeme kada Pravilnik još nije ni usvojen od strane Upravnog odbora UIO, može samo stvoriti dodatne zabune i sumnje kod potencijalnih korisnika ovog prava”.

Iz UIO BiH “zaboravljaju” da akti koji su postavljeni na portalu eKonsultacije imaju pravo komentarisati pojedinci, organizacije, udruženja i svi zainteresovani građani Bosne i Hercegovine. Upravo je iz tih razloga i otvoren portal kako bi se zainteresovanoj javnosti omogućilo da svojim konstruktivnim prijedlozima i razmjenom mišljenja unaprijedi kvalitet pravnih propisa koji se donose u institucijama Bosne i Hercegovine.

Takođe, svi zainteresovani građani imaju pravo u javnosti iznositi svoje mišljenje o propisima koje donose javni organi, bez obzira jesu li oni usvojeni, ili su u procesu usvajanja. Sloboda misli i sloboda izražavanja garantovane su Ustavom BiH i Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i ne odnose se samo na „nadležne osobe“ već na sve građane. Pogrešno je očekivati od zainteresovane javnosti da se suzdržava od izražavanja mišljenja o propisu koji će uticati na prava i obaveze građana, samo zato što isti još nije usvojen. Pri tom, treba imati u vidu da se radi o propisu koji intrigira građane, te da je postupak javnih konsultacija o tom istom propisu završen.

Čak 112 zainteresovanih lica učestvovalo je u postupku javnih konsultacija, upućena su čak 123 prijedloga, od kojih su usvojena i djelimično usvojena samo 23. Iz Izvještaja o održanim konsultacijama proizilazi da su na sve prijedloge data 3 gotovo identična odgovora, što je, kako saznajemo, izaziva revolt kod građana.

Upravo iz tog razloga bi trebala da postoji potreba da se o temi javno govori i pozivamo odgovorne u UIO BiH da otklone sumnje i zabune za koje tvrde da smo, kao redakcija, izazvali objavom teksta.

Dalje se u Saopštenju UIO navodi da “smatraju bitnim ukazati na odredbe člana 3. Zakona o dopunama Zakonu o porezu na dodatu vrijednost (Službeni glasnik BiH, broj 20/25), kojima je propisano da će “Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine donijeti podzakonske akte za provođenje Zakona nakon stupanja ovog Zakona na snagu, u kojima će se utvrditi uslovi i način pod kojima kupac ostvaruje pravo na povrat PDV-a za kupovinu prvog stambenog objekta, uključujući nadležne organe za izdavanje potvrda kojima se dokazuje ispunjavanje uslova za povrat PDV-a, definiranje minimalnog perioda za otuđenje stambenog objekta od strane korisnika prava na povrat PDV-a, površinu i cijenu stambenog objekta na koju je moguće ostvariti povrat PDV-a, maksimalan iznos povrata PDV-a, broj članova domaćinstva koji ostvaruju ili ne ostvaruju pravo i u kojem obimu, početne rokove u smislu posjedovanja prve nekretnine radi ostvarivanja prava, kao i sve ostale potrebne uslove s ciljem provođenja Zakona.”

Kada već govorimo o članu 3. Zakona o dopunama Zakona o porezu na dodatu vrijednost važno je da javnost bude upoznata da prvobitni Prijedlog Zakona o dopunama Zakona o pdv-u od 24.09.2024. uopšte nije ni sadržavao ovaj član.

Takođe, važno je da javnost zna da je upravo UIO u Mišljenju na Prijedlog zakona od 25.10.2024. predložila da se doda novi stav kojim se reguliše da kupac može da ostvari pravo na povrat pdv-a ukoliko on i svaki član njegovog domaćinstva u poslednjih deset godina nisu imali u vlasništvu i/ili zajedničkom vlasništvu ili suvlasništvu stambeni ili poslovni objekat u BiH, te da se zalagala da Upravni odbor UIO definiše minimalni period za otuđenje stana od strane korisnika prava na povrat pdv-a i površinu stana na koju je moguće ostvariti pravo na povrat.

Pravo je pitanje, zašto se u UIO BiH nisu zalagali da se zakonom definiše površina stana na koji je moguće ostvariti pravo na povrat PDV-a i minimalni period za otuđenje stana, nego su predložili da isključivo Upravni odbor njihove Uprave definiše ove uslove!?

Istina, Zakon daje ovlaštenja UIO da donosi podzakonske propise u konkretnoj oblasti, ali one kojima će se bliže regulisati uslovi i način povrata pdv-a, a ne one koji će uticati na suštinsko ostvarivanje prava.

Dalje se u saopštenju UIO ističe “da se ovdje ne radi o “derogiranju Zakona” kako to pojedinci tumače, već naglašavaju da je odrebama Zakona upravo data obaveza Upravnom odboru UIO da kroz pravilnik definiše gore pomenute uslove isključivo u cilju propisivanja procedure koja će građanima BiH koji ostvaruju ovo zakonsko pravo, to i omugućiti. Podzakonski akt ima za cilj da ova procedura bude potpuno jasna, transparentna i da spriječi bilo kakve zloupotrebe.

U objavljenom testu nije ni osporavano da je Upravni odbor UIO ovlašten da donosi podzakonske propise, već je navedeno sledeće „Pravilnik je, naime, dodao kriterijume koji ne postoje u zakonu, čime je ovo pravo praktično uskraćeno velikom broju potencijalnih korisnika“. Činjenica je, takođe, da u Zakonu nisu propisani kriterijumi odnosno uslovi za ostvarivanje prava na povrat PDV-a za kupovinu prvog stana u šta se vrlo lako uvjeriti čitanjem zakona. Zakonom je propisano da pravo na povrat PDV-a prilikom kupovine prvog stambenog objekta ima punoljetno fizičko lice koje je državljanin Bosne i Hercegovine sa stalnim mjestom prebivališta u Bosni i Hercegovini, koje je kupac stambenog objekta.

Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine jeste Zakonom ovlašten da donese podzakonske akte za sprovođenje Zakona, u kojima bi se, između ostalog, trebali definisati uslovi i način pod kojima kupac ostvaruje pravo na povrat PDV-a, međutim Pravilnikom se ne bi smjeli propisivati uslovi koji utiču na umanjenje datih prava.

Za razliku od Bosne i Hercegovine u susjednoj Srbiji, Zakon o porezu na dodanu vrednost pored prava propisuje i uslove pod kojim kupac prvog stana može da ostvari pravo na povrat PDV-a, pa samim tim postoji pravni osnov za dalju razradu ovih uslova kroz podzakonske akte.

Činjenica je da je u Bosni i Hercegovini Upravnom odboru UIO dato da propisuje uslove za ostvarivanje prava na povrat PDV-a podzakonskim propisima, umjesto da su ova pitanja uređena zakonom – i to je ono na šta iz UIO BiH uporno izbjegavaju da odgovore, čak i u svom saopštenju-reagovanju!

Činjenica je, takođe, i da se Upravni odbor UIO u postupku donošenja zakona zalagao da mu se daju ova ovlaštenja. O razlozima možemo da nagađamo, ali svjesni smo gdje i u kakvom društvu živimo.

Dalje, u saopštenju UIO BiH se navodi da smatraju “posebno potrebnim pojasniti da naslov Ako vam brat ima garsonjeru, neće vam biti vraćen PDV na stan – nije tačan”.

“Nacrtom Pravilnika je propisano je da kupac može ostvariti pravo na povrat PDV-a na 40 metara kvadratnih i dodatnih 15 m2 na članove domaćinstva. Definisanje članova domaćinstva je izvršeno sa ciljem preciziranja ko su osobe na koje se može iskoristi dodatnih 15 metara kvadratnih, a nikako iz razloga da se kupcu uskraćuje pravo na povrat PDV-a. Ukoliko se utvrdi npr. da „brat“ kao član domaćinstva ima stan (imovinu), a „sestra“ je kupac novog stana (i ona nema imovinu ili nije imala u zadnjih 7 godina), ona će moći da ostvari pravo na povrat PDV-a, ali neće moći iskoristiti pravo na povrat za dodatnih 15 metara kvadratnih na „brata“ kao člana domaćinstva, jer on već ima stan”, navodi se dalje u saopštenju-reagovanju UIO BiH.

Nedopustivo je, zapravo, da se samo na osnovu naslova donosi zaključak da su čitaoci teksta netačno informisani, te da UIO BiH čitaocima dodatno pojašnjava kako se ostvaruje povrat pdv-a na člana domaćinstva. U tekstu je vrlo jasno i precizno navedeno da „Pravilnik, međutim, propisuje da kupac može ostvariti pravo na povrat PDV-a za dodatnih 15m² po članu domaćinstva, ali samo ako taj član u posljednjih sedam godina nije imao u vlasništvu ili suvlasništvu nikakvu nekretninu u BiH – uključujući stan, kuću, apartman ili druge stambene objekte“.

Javnost nije netačno informisana, u objavljenom tekstu javnosti su dostavljene sve informacije i ništa nije sakriveno. Svaka objavljena informacija vrlo lako se može provjeriti jer se radi o prezentovanju činjenica, samo je potrebno tekst pročitati do kraja.

Na kraju iz UIO BiH poručuju – “U cilju daljeg izbjegavanja netačnog informisanja javnosti Uprava za indirektno oporezivanje vam stoji na raspolaganju za bilo kakvo pojašnjenja, s tim da molimo da se sačeka da predmetni Pravilnik prvo bude usvojen od strane Upravnog odbora UIO”.

Nevjerovatno je da iz UIO BiH poručuju javnosti da “treba da sačeka da predmetni pravilnik prvo bude usvojen od strane Upravnog odbora UIO, pa da se tek onda daju pojašnjenja” i to dovoljno govori o shvatanju nadležnih o transparentnosti institucija koje finansiraju svi građani ove zemlje.

Pojašnjenja i obrazloženja potrebno je davati dok propis nije usvojen, jer se samo tako može uticati na njegovo poboljšanje.

I dalje čekamo na odgovore Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje BiH…

Dejan Rakita / GERILA

The post UIO BiH reagovao na tekst Gerile: Gerila reaguje na saopštenje UIO BiH first appeared on Gerila.info.

Ovo će, kako je rekao Srđan Amidžić, biti veliko olakšanje za 6284 PDV obveznika a do povećanja praga moglo bi doći u narednim danima. Već sutra bi trebalo biti usvojeno na sjednici Doma naroda BiH, najavljuje Amidžić.

Nakon toga je potrebno, kako je rekao, oko mjesec dana za donošenje podzakonskih akata kao i definisanje procedure po kojoj mali preduzetnici imati mogućnost da se preregistruju kod Uprave za indirektno oprezivanje Bosne i Hercegovine.

“Ovo je praktički nama minut do 12 i dugo smo na to čekali. Ipak je to jedna velika vijest za sve radnje koje su do sada radile, da imaju sigurnu budućnost. Ovo je poruka i mladima da se isplati baviti zanatstvom“, rekao je Jovica Bratić, direktor Zanatsko-preduzetničke komore RS.

Amidžić je rekao da će ovaj proces koštati budžet BiH ali da će to sigurno doprinjeti poboljšanju uslova rada malim preduzetnicima.

“Moramo znati da to i košta. To podrazumijeva smanjenje javnih prihoda. Ove godine će to biti preko 25 miliona maraka kojih se država odrekla, ali to je nešto što moramo preuzeti na sebe, ako želimo da zanatstvo živi“, rekao je ministar finansija i trezora BiH.

Prije samo mjesec i po dana je upravo SNSD, čiji je i Amidžić kadar u Savjetu ministara BiH, stopirao, u prvom čitanju,  izmjene Zakona o PDV-u kojim bi se podigao prag za ulazak u PDV sistem sa 50.000 na 100.000 KM.

Zakon je dobio potrebnu većinu, ali ne i entitetsku jer su delegati iz SNSD-a glasali protiv i to iz razloga što prvi zakon o kojem se treba raspravljati je zakon o Ustavnom sudu BiH.

Tada je Radovan Kovačević, delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH iz redova SNSD-a, prije glasanja o izmjenama Zakona o PDV-u, rekao je da je politički stav iz Republike Srpske da se ne usvaja nijedan zakon dok se ne usvoji Zakon o Ustavnom sudu BiH, te da samo iz tog razloga neće usvajati zakone.

Kao što je poznato, Zakon o Ustavnom sudu BiH u međuvremenu nije usvojen, ali izgleda da se stav SNSD-a o usvajanju zakona na BiH nivou ipak promijenio.

GERILA

The post PRAG ZA ULAZAK U PDV SISTEM SE USKORO POVEĆAVA? Amidžić najavio moguće povećanje na 100.000 KM first appeared on Gerila.info.

Stopa PDV-a na luksuznu robu iznosiće 22 odsto, dok bi se na ostale proizvode i usluge primjenjivala dosadašnja jedinstvena stopa PDV-a od 17 odsto.

Prema usaglašenim dopunama Zakona, Uprava za indirektno oporezivanje BiH zadužena je da precizira na koju će se robu primjenjivati ove stope PDV-a, čija je primjena vremenski ograničena do 31. decembra.

Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH je, na inicijativu SDS-a, usvojio uvođenje stope od pet odsto za prvu kategoriju proizvoda, te stope od 22 odsto za luksuzne proizvode.

Nakon što je Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH usvojio amandmane Dušanke Majkić (SNSD) o uvođenju nulte poreske stope za prvu kategoriju proizvoda i ograničavanje primjene zakona do 31. decembra, te davanje UIO da precizira proizvode na koje će se primjenjivati nove poreske stope, uslijedilo je formiranje Zajedničke komisije oba parlamentarna doma za usaglašavanje teksta zakona.

Pozdravljajući usvajanje nulte poreske stope, poslanik SDS-a Mirko Šarović, izjavio je da je nezadovoljan vremenskim ograničavanjem primjene zakona, te najavio da će odmah u Predstavničkom domu biti pokrenuta procedura da se dogovorena nulta stopa PDV-a primjenjuje trajno.

Prema njegovim riječima, problem je i to što što UIO treba da precizira na koje će se proizvode primjenjivati diferencirane poreske stope umjesto dosadašnje opšte od 17 odsto.

“S obzirom na to da je iz UIO najavljeno za to potrebno vrijeme, osnovano sumnjamo da do primjene nulte, odnosno diferencirane stope ne bi moglo doći u vremenskom roku predviđenom za primjenu zakona, odnosno do kraja godine”, rekao je Šarović.

Podsjećamo, Narodna skupština Republike Srpske je na 29. posebnoj sjednici, održanoj u martu ove godine, usvojila Zaključke u vezi sa Informacijom o mjerama u oblasti indirektnih poreza za ublažavanje negativnih efekata inflacije kojim se predlaže da se u parlamentarnu proceduru BiH uputi prijedlog Zakona o dopuni Zakona o PDV-u, kojim će biti definisane snižena stopa PDV-a od nula odsto na osnovne životne namirnice i viša od 22 odsto na luksuzna dobra i usluge.

https://www.gerila.info/naslovna/nsrs-usvojila-zakljucke-o-ukidanju-akciza-i-smanjenju-stope-pdv-a/

Gerila.info/Glas Srpske

The post Usaglašena nulta stopa PDV-a na osnovne životne namirnice first appeared on Gerila.info.

Narodna skupština Republike Srpske usvojila je danas na 29. posebnoj sjednici Zaključke u vezi Informacije o mjerama u oblasti indirektnih poreza za ublažavanje negativnih efekata inflacije kojim se predlaže da se u parlamentarnu proceduru BiH uputi prijedlog Zakona o dopuni Zakona o PDV-u, kojim će biti definisane snižena stopa PDV-a od nula odsto na osnovne životne namirnice i viša od 22 odsto na luksuzna dobra i usluge.

Takođe, usvojen je prijedlog da se ukinu akcize na naftu i naftne derivate uz ograničenje ove mjere na jedan mjesec počevši od 1. aprila ove godine, sa mogućnošću produženja u zavisnosti od kretanja cijena u narednom periodu.

ZAКLJUČCI U VEZI INFORMACIJE O MJERAMA U OBLASTI INDIREКTNIH POREZA ZA  UBLAŽAVANJE NEGATIVNIH EFEКATA INFLACIJE

1. Usvaja se Informacija o mjerama u oblasti indirektnih poreza za ublažavanje negativnih efekata inflacije.

2. Narodna skupština  Republike Srpske predlaže da se u paralmentarnu proceduru BiH uputi Prijedlog Zakona o dopuni Zakona o porezu na dodatu vrijednost, kojim će biti definisane snižena stopa PDV-a od 0% na osnovne životne namirnice i viša stopa PDV-a od 22% na luksuzna dobra i usluge, uz temporalno ograničenje do 31.12.2022. godine. Po sniženoj stopi PDV-a od 0% oporezuje se promet dobara i usluga i uvoz dobara, i to:

– lijekovi, brašno, hljeb dobijen od svih vrsta brašna, mlijeko i mliječni proizvodi, jestiva ulja, jestive masnoće životinjskog i biljnog porijekla, so, šećer, homogenizovana dječija hrana i oprema za novorođenčad, sjemena i sadni materijal.

Po višoj stopi PDV-a od 22% oporezuje se promet dobara i usluga i uvoz dobara, i to:

– visokokvalitetna vina (uključujući pjenušava vina) i alkoholna pića, visokokvalitetne cigare i cigarilosi, luksuzni parfemi, toaletne vode i kozmetika, uključujući proizvode za ljepotu i šminku, odjeća i obuća od krzna i kože reptila, nakit i srodni proizvodi, satovi i njihovi dijelovi, vrhunski električni ili optički aparati, luksuzna vozila za prevoz lica na zemlji, u zraku ili na vodi, umjetnička djela, kolekcionarski predmeti i antikviteti, pirotehnički proizvodi za vatromete, upaljači za cigarete (mehanički ili električni), džepni, stolni i ostali od plemenitih kovina, luksuzna naliv pera i oružje.

3. Narodna skupština Republike Srpske predlaže da se u parlamentarnu proceduru BiH uputi u formi prijedloga Zakona o akcizama u BiH, kojim će predložiti izmjenu člana 17. Zakona, na način da iznosi akciza za naftne derivate iznose 0,00 КM po litri naftnog derivata, uz temporalno ograničenje na jedan mjesec od 01.04.2022. godine, sa mogućnošću produženja u zavisnosti od kretanja cijena u narednom periodu.

Zaključci stupaju na snagu narednog dana od dana objavljivanja u „Službenom glasniku Republike Srpske“.

Usvojene zaključke predložili su i usvojili klubovi poslanika vladajuće većine SNSD, SP, DEMOS, US i NPS, dok su opozicione stranke SDS, PDP, DNS i SPS bile susdržane.

Predsjednik Vlade RS Radovan Višković je izjavio da ima uvjeravanja Fadila Novalića, predsjednika Vlade FBiH, da će ta vlada podržati prijedlog koji je stigao iz RS, te da će pomenute mjere stupiti na snagu već početkom aprila.

Zora Vidović, ministrica finansija RS, kao Predlagač je izjavila da bi RS izgubila 111 miliona maraka na osnovu smanjenja stope PDV-a, te oko 17,7 miliona maraka na osnovu ukidanja akciza. Prema usvojenom prijedlogu, smanjenje stope PDV-a bi važilo do kraja godine, dok bi se odluka o akcizama usklađivala na mjesečnom nivou u zavisnosti od kretanja cijena nafte na svjetskim tržištima.

Predstavnici opozicionih stranaka optužili su vladajuću koaliciju da ove mjere predlažu iako znaju da neće dobiti saglasnost u drugom entitetu, te ističu da se radi o marketingu bez istinske volje da se nešto promijeni.

Narodni poslanik Nebojša Vukanović danas se obratio na sjednici NSRS na kojoj se raspravljalo o mjerama oblasti indirektnih poreza za ublažavanje negativnih efekata inflacije.

“Je li moguće da dođu Evropljani kako vi tvrdite i da nas iz Evrope, hajde ja poštujem, nismo k'o Nijemci dostigli tehnologiju da napravimo auto, kariolu, kamion, avion, ali da ne znamo pomusti kravu i posijati njivu bez Evrope, pa ako je tako onda dabogda pocrkali od gladi. Ali je problem što u ovoj državi ima para za svašta. 189 miliona KM dobio je Prointer, gđo Stojićić, za 4-5 godina od osnivanja. Kilo paprika prije krize, objavio sam, košta 7,20 KM, ne bi da su punjene. Vi ne želite da se odreknete luksuza. Moram da pozdravim Delegaciju iz EU, ako su još tu, oni su zakuhali to što vi danas kušate. Četiri godine akciza, a mi Hercegovci ne vidjesmo neku korist, ni bolji put”, poručio je Vukanović.

“Samo zbog SNSD-a još juče gorivo nije bilo jeftinije za 40 feninga po svakom litru i to treba da zna svaki prevoznik, taksista, poljoprivrednik, svaki čovjek u ovoj zemlji. Sve ostalo što danas izvode je jedna bespotrebna farsa”, rekao je predsjednik PDP-a Branislav Borenović tokom konferencije za medije nakon obraćanja u Narodnoj skupštini Republike Srpske.

Rekao je da SNSD-ova vlast zloupotrebljava NSRS kako bi se izvukli iz nečega što su sami napravili svojom odlukom da kazne narod Srpske, tako što nisu glasali za ukidanje akciza.

“Što se tiče današnje rasprave o smanjenju stope PDV-a i ovo što predlažu je liječenje njihovih frustracija. Mogli smo umjesto svega ovoga danas razgovarati o rebalansu budžeta u kojem ima preko 300 miliona KM za javnu potrošnju, za kumovske zgrade, objekte, softvere kompanija bliskih njima. Zaboravili su reći da su samo u prva dva mjeseca prihodi od PDV, zbog poskupljenja, skočili za 250 miliona KM, od čega direktno za budžet Srpske 60 miliona KM. I umjesto da se odriču takvog povećanja prihoda i pomognu svakom čovjeku, oni sve zadržavaju i još neće da se odreknu akciza čije ukidanje je moglo najdirektnije da pomognu”, poručio je Borenović.

Borenović je rekao da najveću odgovornost za to snosi SNSD:

“Ta stranka nema hrabrosti da to kaže narodu. Poštenije je, čestitije, reći da neće da ukinu akcize i smanje cijenu govora. A o kolikom se novcu radi, bilo je dovoljno da prihodi iz prva dva mjeseca pokriju šestomjesečno ukidanje akciza. A da se ukine neroduktivna potrošnja, čija je očigledna namjena omogućavanje privilegija prijateljima, kumovima i srodnicima funkcionera ove vlasti svako novorođenče je moglo dobiti 5000 KM, penzije povećati za 10%, povećati borački dodatak ili pojednostavljeno, svako domaćinstvo 1000 KM direktne podrške u vrijeme krize”, istakao je Borenović.

Naglasio je da je cilj SNSD-a da nikada ne dođe do ukidanja akciza:

“Sada bi išle procedure koje smo već prošli, Predstavnički dom, Dom naroda, pa će se igrati oko hitne, pa oko redovne procedure, pa će sve na red doći za jedno šest godina, što znači nikada. To je i njihov cilj, jer neće da odustanu od stotina miliona KM koje izdvajaju građani iz svojih džepova”, rekao je Borenović.

(Mondo/Nezavisne novine/RTVBN/Avaz)

The post NSRS usvojila zaključke o ukidanju akciza i smanjenju stope PDV-a first appeared on Gerila.info.

Vlada za sada nije uputila nikakvu inicijativu Savjetu ministara BiH kako bi, eventualno, bila zaustavljena naplata akciza na gorivo u Bosni i Hercegovini na određen period. Time bi se zaustavilo divljanje cijena na pumpama u Republici Srpskoj gdje su cijene pojedinih naftnih derivata prije dva dana prešle granicu od 2,60 maraka.

Akcize na gorivo u nadležnosti su Uprave za indirektno oporezivanje BiH odnosno Savjeta ministara Bosne i Hercegovine.

Za sada nema informacija ni o eventualnom smanjenju stope PDV-a na osnovne životne namirnice u Bosni i Hercegovini. To su već uradile gotovo sve zemlje u regionu, reagujući na inflaciju i poskupljenja.

Zanimljivo, priču o promjeni stope PDV-a na osnovne životne namirnice u BiH, u Republici Srpskoj predvodi, umjesto predstavnika izvršne vlasti, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik. On je najavio kako bi trebalo razmišljati o tome da PDV na osnovne životne namirnice bude smanjen na 10 odsto.

Ukoliko se to i desi to neće biti znatna razlika navodi ekonomista Zoran Pavlović. Hrvatska je, na primjer, najavila smanjenje stope PDV-a na hranu sa 13 na 5 odsto. Hrvatska smanjuje PDV i na energente, higijenske uloške i tampone kao i na ulaznice na sportska takmičenja i kulturna dešavanja.

GERILA info

The post I dalje niko ne reaguje na cijene goriva first appeared on Gerila.info.

Fiktivnim pretvaranjem novih skupocjenih luksuznih automobila u teretna vozila, privatni poduzetnici u BiH utajili su najmanje pet miliona maraka PDV-a, saznaje Žurnal.

Većinu lažnih dokumenata na osnovu kojih su, recimo, novi luksuzni Mercedesi, Škode, Audiji “pretvarani” u teretna i transportna vozila izdala je firma Centar Motor Široki Brijeg, koja je u vlasništvu obitelji Ševo. Kriminal je godinama pokrivalo državno Ministarstvo prometa i komunikacija  u kojem glavnu riječ vodi sekretar Igor Pejić.

Prema informacijama Žurnala, Uprava za indirektno oporezivanje već je provela kontrolu u brojnim privatnim preduzećima gdje je utvrđeno nezakonito odbijanje PDV-a. Ukratko, ukoliko uvozite ili kupujete luksuzni automobil, dužni ste na njega platiti PDV u iznosu od 17 posto. Međutim, ako je u pitanju kupovina teretnog vozila za potrebe firme, PDV se ne plaća. Upravo tu pogodnost privatni poduzetnici su koristili kako bi izbjegli plaćanje PDV-a na nabavku skupocjenog automobila, mijenjajući kroz proces homologacije status vozila iz luksuznog u teretno. Žurnal je u posjedu dokumentacije koja dokazuje ovaj kriminal.

IZ LIMUZINE U KAMION

Firma M.R.M. iz Ljubuškog prodala je najmanje šest luksuznih automobila koji su, uz pomoć fiktivne dokumentacije, pretvoreni u “teretna vozila”. Jedan od kupaca je kompanija KTM- Brina iz Posušja. Za 162 hiljade maraka posuška je kompanija od od M.R.M.-a kupila Audi Q7. To znači da je KTM-Brina trebala platiti PDV u iznosu od oko 27 hiljada maraka. Međutim, fiktivnom homologacijom automobil Audi Q7 je pretvoren u teretni, pa je firma iz Posušja izbjegla plaćanje PDV-a.

Na isti način i firma PROMARK d.o.o. Mostar je kupila automobil VW Tiguan. Cijena je bila 79.130 KM. Kako bi izbjegli plaćanje PDV-a u iznosu od oko 13 hiljada maraka, automobil je pretvoren u teretno vozilo. Suvlasnik firme PROMARK je Ante Vidačak, jedan od najbližih saradnika lidera HDZ-a BiH Dragana Čovića. Homologaciju je uradila firma Centar – Motor iz Širokog Brijega kojom upravlja HDZ-ova poduzetnička obitelj – Ševo.

Osim POMARK-a i KTM-Brina iz Posušja, od autokuće M.R.M. iz Posušja na identičan su način automobile nabavile i firme Eurokontakt, Eurotrans i Femis. U pitanju su GOLF vrijednosti 51 hiljadu maraka, te dva VW Tiguana čije su cijene bile 75 hiljada, odnosno 71 hiljadu maraka.

Firma TT Kabeli iz Širokog Brijega na isti način je kupila dvije Škode  Superb. Automobili su nabavljeni 15. februara i 7. marta 2017. godine od kompanije Apolo d.o.o. Mostar. Centar – motor iz Širokog Brijega je uradio homologaciju, pa su ove Škode postale teretna vozila. Na ovaj način izbjegnuto je plaćanje PDV-a u iznosu do 15 hiljada maraka.

I Auto kuća Lijanovići na sličan je način trgovala automobilima. Od njih su Mercedese kupovale firme Violeta, Trgoten i Kramar. Među najmanje tri kupljena skupocjena luksuzna automobila je i Mercedes GLC čija je vrijednost po ugovoru iznosila 103 hiljade maraka. Ovaj automobil je kupila firma Kramar d.o.o. Ljubuški, a “pretvorbom” Mercedesa GLC u teretno vozilo, izbjegnuto je plaćanje PDV-a u iznosu od oko 17 hiljada maraka.

Sarajevska firma AC Quatro koja je u vlasništvu porodice Bakira Alispahića, ratnog ministra unutrašnjih poslova RBiH, na ovaj je način prodala najmanje dva automobila. Za 63 hiljade maraka firma E.I. Invest d.o.o,. Sarajevo kupila je aVW Tiguan, dok je kupac drugog automobila Vedad Magoda. U pitanju je VW Arteon koji je koštao 83 hiljade maraka. Ova dva automobila su pretvorena u teretna vozila, pa je izbjegnuto plaćanje PDV-a u iznosu od oko 25 hiljada maraka.

Preko 200 hiljada maraka koštao je Audi Q8 kojeg je firma Bara d.o.o.  Tešanj kupila od tuzlanskog Inter-auta. Kupoprodajni ugovor potpisan je 16. avgusta 2018. godine, a cijena je bila 207 hiljada maraka. Kako bi se izbjeglo plaćanje PDV-a u iznosu od 30 hiljada maraka, ovaj luksuzni automobil je pretvoren u – teretno vozilo. Auto kuća “Inter-auto” je prodala i Audi Q3 vrijedan 63 hiljade maraka. Kupac je firma Pavgord iz Foče, a tom prilikom je izbjegnuto plaćanje PDV-a u iznosu od oko devet hiljada maraka.

I Auto centar Italy d.o.o. Sarajevo na identičan je način prodao automobil firmi Tranzitexport d.o.o. Sarajevo. Alfa Romeo vrijedan 100 hiljada maraka kupljen je 19. oktobra 2018. godine, a Tranzitexport je pretvorbom automobila u teretno vozilo izbjegao plaćanje PDV-a u iznosu od 17 hiljada maraka. Inače, firma Tranzitexport ranije je osuđivana zbog utaje PDV-a, a njenog vlasnika Dževada Halilovića policijske agencije dovode u vezu i sa pranjem novca za narko kartel Tito i Dino.

Porsche leasing d.o.o. Sarajevo na isti je način prodavao automobile. Od njih su Škode Karoq kupili Elektromont, Z.K. Komerc d.o.o. i Apolo d.o.o. U pitanju su automobili prosječne vrijednosti od oko 50 hiljada maraka, što znači da je samo prodajom/kupovinom ova tri automobila država oštećena za oko 25 hiljada maraka PDV-a.

Pretvaranje luksuznih automobila u teretna vozila još su radile firme Brčko Gas, Nutria, Am Šped, Star Centar Živinice, Andre i Giovani d.o.o. Čitluk, Master Džambo, Nuić, ING Eko  i drugi. U teretna vozila pretvarani su Audi A7, SEAT ALTECA, Mercedes GLE, Audi Q5, Mercedes GLC, Škoda Superb, VW Golf, VW Tiguan…

(zurnal.info)

The post BH. BIZNISMENI UTAJILI NAJMANJE 5 MILIONA MARAKA: Luksuzne automobile fiktivno pretvarali u teretna vozila first appeared on Gerila.info.