Nakon sjednice Glavnog odbora PSS-a Stanivuković je rekao da će pokret podržati kandidate SDS-a Branka Blanušu za predsjednika Republike Srpske i Marinka Božovića za srpskog člana Predsjedništva BiH.

Stanivuković je odluku predstavio kao potez u korist zajedničkog nastupa opozicije, navodeći da su potrebni odgovornost i jedinstvo onih koji žele promjene.

Poručio je da odluka nije donesena pod pritiskom, niti uz bilo kakve uslove. Naglasio je da PSS za podršku kandidatima SDS-a nije tražio funkcije, ministarska mjesta, političke sporazume, potpise ili garancije.

„Naš jedini cilj su promjene koje će donijeti bolju budućnost Republici Srpskoj i njenim građanima“, poručio je Stanivuković.

Lider PSS-a je pozvao i ostale opozicionare da podrže zajedničke kandidate. Poseban poziv uputio je Nebojši Vukanoviću i Listi za pravdu i red, dok je zahvalio Jeleni Trivić i Narodnom frontu na, kako je naveo, strpljenju i spremnosti za razgovor.

PSS će se, prema njegovim riječima, u narednom periodu fokusirati na formiranje kandidatskih lista za Narodnu skupštinu Republike Srpske i Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH.

The post Draško Stanivuković odustao od kandidature za predsjednika Republike Srpske first appeared on Gerila.info.

Ozren Perduv biće kandidat za poslanika u Parlamentarnoj skupštini BiH. On će biti na zajedničkoj listi Liste za pravdu i red i PDP Republike Srpske koju predvode Nebojša Vukanović i Igor Crnadak. Perduv je jedno od najprepoznatljivijih nepolitičkih lica Banjaluke u posljednjih deset godina a prvi put se u javnosti pojavio 2018. godine nakon ubistva dvadesetjednogodišnjeg mladića Davida Dragičevića. Perduv je bio jedan od najredovnijih učesnika svakodnevnih protesta na Trgu Krajine a zbog insistiranja na tome da se otkriju imena ubica Davida Dragičevića više puta je privođen, praćen i saslušavan od strane banjalučke policije.

Poznat je kao jedan od najbeskompromisnijih boraca za pravdu i ljudska prava u Banjaluci i Republici Srpskoj. Bio je kandidat na jednim od prethodnih lokalnih izbora za odbornika u banjalučkoj skupštini.

Juče je banjalučka advokatica Jovana Kisin Zagajac objavila kako je kao nestranačka ličnost pristupila kandidatskoj listi ove koalicije na čijem čelu će biti Igor Crnadak. Ranije je na istu izbornu listu upisano i ime Saše Lazića osnivača pokreta Banjaluka zove. Oni su kandidati za poslanike u NSRS.

“Okupili smo sve zdrave opozicione snage u Banjaluci“, rekao je kratko za Gerila info Nebojša Vukanović predsjednik Liste za pravdu i red.

Kada su inokosne kandidatske pozicije u pitanju od juče je situacija nešto jasnija u odnosu na dan ranije. SDS je potvrdio da će Branko Blanuša biti kandidat te stranke za predsjednika Republike Srpske ali su iz te stranke objavili, (ne)očekivano da će Marinko Božović biti kandidat za člana Predsjedništva BiH. Božović će biti drugi kandidat opozicionih stranaka za ovu poziciju jer je Vukanović ranije predao kandidaturu za člana Predsjedništva. Kandidat koalicije na vlasti je Željka Cvijanović aktuelni član Predsjedništva iz Republike Srpske.

Nezvanično, Božovićevu kandidaturu pogurao je Beograd preko Andreja Vučića, brata Aleksandra Vučića predsjednika Srbije a koji ima veliki uticaj na gotovo sve stranke u Republici Srpskoj, kako bi lider Liste za pravdu i red bio onemogućen da pobijedi na izborima.

Kandidat SNSD-a i stranaka oko te stranke za predsjednika Republike Srpske je Savo Minić aktuelni predsjednik Vlade Republike Srpske. SDS je isturio Branka Blanušu. Čeka se potez ambicioznog predsjednika PDP-a Draška Stanivukovića. Očekuje sa da i on objavi kandidaturu za predsjednika Republike do 7. jula. Mnogi vjeruju da povlačenje Branka Blanuše još nije isključeno iz scenarija.

Vladimir Kovačević, Gerila info

The post Kod Vukanovića na listi i Ozren Perduv! first appeared on Gerila.info.

Škrbić je prvi put imenovan na mjesto dekana 1. oktobra 2016. godine. Nastavno-naučno vijeće Medicinskog fakulteta je, na osmoj sjednici koja je održana 30. juna te iste godine, donijelo Odluku o usvajanju prijedloga za imenovanje dekana i na osnovu te odluke Univerzitet je donio rješenje o Škrbićevom imenovanju. Bivši ministar zdravlja i socijalne zaštite Srpske treći je put imenovan za dekana Medicinskog fakulteta 4. jula 2024. godine.

Tadašnji docent Predrag Ćeranić prvi put je za dekana Fakulteta bezbjednosnih nauka imenovan u julu 2017. godine. U julu 2021. godine Ćeranić je razriješen dužnosti da bi potom ponovo bio biran na isto mjesto. Ćeranić je treći put izabran za dekana u maju prošle godine i taj mandat ističe u julu 2029. godine. I on se, kao i Škrbić, nalazi u „punom“ trećem dekanskom mandatu. Ćeranić je ujedno i jedan od najodanijih političkih komentarora Dodikove stranke.

U septembru 2016. godine Borko Petrović je prvi put imenovan najprije za vršioca dužnosti dekana, a potom i za dekana Fakulteta fizičkog sporta i vaspitanja. Drugi put je za dekana biran u decembru 2020. godine i to većinom glasova (jedan glas suzdržan, dva člana NNV nisu prisustvovala sjednici). Treće Petrovićevo ustoličenje desilo se u septembru 2024. godine.

Škrbić, Ćeranić i Petrović lako bi se mogli naći u poziciji u kojoj se nalazi aktuelni rektor Univerziteta u Banjoj Luci Radoslav Gajanin. On je nedavno izabran treći put za rektora, a zbog tog imenovanja je profesor Poljoprivrenog fakulteta i poslanik SNSD-a u parlamentu Srpske Boris Pašalić tužio Senat Univerziteta u Banjoj Luci.

Sa Univerziteta kažu kako se dekani Fakulteta fizičkog vaspitaenja i sporta, Fakulteta bezbjednosnih nauka i Medicinskog fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci nalaze u trećem mandatu i dodaju da su izabrani prema važećem Zakonu o visokom obrazovanju.

„Podsjećamo da je Ministarstvo za naučnotehnološki razvoj i visoko obrazovanje, mišljenjima od 31. maja 2024. i 27. januara 2026. godine, potvrdilo zakonitost izbora u treći mandat za rektore, direktore visokih škola, prorektore i dekane koji su na prvi mandat i drugi bili izabrani po prethodno važećem Zakonu o visokom obrazovanju“, odgovaraju sa Univerziteta na naša pitanja.

U navedenim mišljenjima je, navode sa Univerziteta, istaknuto da se mandati počeli po prethodnom zakonu, ne sabiraju sa mandatima po novom Zakonu o visokom obrazovanju, te da nema prepreke da se novi zakon koristi u punom kapacitetu, odnosno da se omogućava izbor u dva mandatna perioda za rektore, direktore visokih škola, prorektore ili dekane.

Poslanik PDP-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske i član parlamentarnog Odbora za kulturu, nauku, obrazovanje i sport Tanja Vukomanović kaže za GERILU kako o stanju na Univerziteu i njegovoj privatizaciji dovoljno govori podatak da ova tri imenovanja do sada niko nije osporio.

„Negodovanja u akademskoj zajednici ima, ali mnogi strahuju za svoja radna mjesta, posebno imajući u vidu da su raniji pokušaji traženja pravde često završavali posljedicama po one koji su se žalili. Čak i kada su slučajevi završili na sudovima. Na ovaj način sudovi i Univerzitet degradiraju NSRS negirajući zakone i uspostavljajuci sudsku praksu suprotnu zakonima koje donosi NSRS“, istakla je Vukomanović.

Ukoliko sud zauzme stav da je treći mandat rektora nezakonit zbog zakonskog ograničenja broja mandata, dodaje ona, teško je vidjeti zbog čega isti princip ne bi važio i za dekane koji se takođe nalaze u trećem uzastopnom mandatu.

„Gajaninov slučaj je doveden u pitanje zato što je postojao konkretan protivkandidat Boris Pašalić koji je podnio tužbu. Trenutno nije poznato da postoje postupci protiv trećih mandata pomenutih dekana, iako je kršenje zakona očigledno. Klub poslanika PSS-a tražio je tumačenje zakona od Zakonodavnog odbora NSRS. Dobili smo potvrdan odgovor. Tražili smo komentar predsjednika Vlade Republike Srpske i resornog ministra, ali još uvijek nema konkretnih odgovora“, kazala je Tanja Vukomanović.

Podsjećamo da je Pašalić tužio Senat Univerziteta u Banjoj Luci zbog izbora Radoslava Gajanina za treći mandat rektora. Tužba otvara pitanje da li je Senat prekršio Zakon o visokom obrazovanju Republike Srpske, ali i da li su pojedine institucije svjesno ignorisale pravna ograničenja kako bi omogućile ostanak aktuelnog rukovodstva Univerziteta. Usred ovog postupka promijenjen je sudija, a predmet je dodijeljen sudiji Branimiru Jukiću.

Goran Dakić, Gerila info

The post Škrbić i Ćeranić gaze Gajaninovim (ne)zakonitim stopama first appeared on Gerila.info.

Pravila ponašanja u izbornom periodu strogo su definisana Poglavljem 7 Izbornog zakona BiH, koje zabranjuje preuranjenu kampanju odnosno organizovanje javnih skupova, dijeljenje promotivnih materijala i plaćeno oglašavanje od dana raspisivanja do potvrđivanja rezultata izbora.

Međutim, član 1.1a istog zakona definiše da se ove zabrane odnose isključivo na političke partije, nezavisne kandidate i koalicije koje su zvanično ovjerene za učešće. S obzirom na to da su rokovi za ovjeru stranaka i nezavisnih kandidata tek 6. juna 2026. godine, a za koalicije 23. juna, stvoren je zakonski vakuum u kojem se izborni propisi de facto ne primjenjuju, a prekršaji ne mogu sankcionisati.

Ovu prazninu u zakonu i neažurnost institucija već uveliko koriste brojni političari, pa su tako širom zemlje vidljivi su bilbordi koji promovišu novonastale stranke i političke pokrete, poput onih dr Vlade Đajića i Draška Stanivukovića, koje je TI BiH prijavio Centralnoj izbornoj komisiji (CIK) zbog preuranjene kampanje.

CIK je, međutim, donio odluku po kojoj ovi politički subjekti koji ne podliježu sankcijama, jer nisu zvanično ovjereni, čime su odredbe zabrane preuranjene kampanje faktički obesmišljene.

Podsjećamo, TI BiH je i ranije u više navrata prijavljivao Vladu Đajića zbog različitih oblika vođenja preuranjene kampanje ali i zloupotrebe javnih resursa sa ciljem lične promocije. Ovim potezima on je praktično samo nastavio praksu iz perioda kada je djelovao unutar SNSD-a, koristeći nedorečenosti izbornog zakona kako bi nesmetano vodio promociju.

Paralelno s tim, bilježe se klasični primjeri zloupotrebe javnih događaja i institucija u svrhe lične promocije funkcionera u periodu kad to nije dozvoljeno. Tako je opštinski odbor SNSD-a u Foči na svojoj zvaničnoj Facebook stranici istakla da je “Opština Foča pokrovitelj maturske večeri”, uz fotografije i tekst u kojem načelnik Milan Vukadinović i predsjednik Skupštine Nikola Vasiljević, obojica iz te stranke, dočekuju maturante, prisvajajući javni događaj za vlastitu promociju.

Slična praksa nesmetano se odvija i u online prostoru, gdje se pravila otvoreno krše plaćenim oglašavanjem što najbolje demonstrira Mirnes Ajanović, vijećnik u Gradskom vijeću Tuzle i predsjednik stranke BOSS koji, bez obzira na zakonske zabrane preuranjene kampanje, kontinuirano objavljuje i promoviše plaćene oglase na platformi Facebook od kojih su mnogi obilježeni kao političko oglašavanje čak i od strane ove kompanije.

Iako ovakvi potezi predstavljaju drastično kršenje pravila ponašanja u predizbornom periodu za koje je previđena kazna od 3 do 30 hiljada KM za stranke i koalicije odnosno 3 do 15 hiljada KM za kandidate, oni ostaju nesankcionisani  jer politički subjekti zvanično još nisu ovjereni kod CIK-a.

U cilju suzbijanja sličnih pojava te jačanja integriteta izbornog procesa, Transparency International u BiH počinje proces sveobuhvatnog monitoringa predizbornih aktivnosti političkih subjekata, kandidata ali i institucija vlasti, javnih funkcionera te javnih ustanova, preduzeća te njihovih rukovodioca. Praćenje uključuje terensko posmatranje događaja, monitoring medija i online prostora ali i javne potrošnje u periodu od raspisivanja izbora a sve uočene nepravilnosti će biti dokumentovane i prijavljene nadležnim institucijama na postupanje, u nastojanju da se svaki prekršaj adekvatno adresira i sankcioniše.

Zbog toga TI BiH poziva sve učesnike izbornog procesa, uključujući političke stranke, kandidate, javne institucije kao i funkcionere da se pridržavaju pravila i zakonskih odredbi kako bi se izbori sproveli u fer i poštenoj atmosferi sa što manje zloupotreba i primjera koji umanjuju povjerenje građana u sam izborni proces.

(transparentno.ba)

The post Nema kazne do ovjere: Stranke nesmetano vode preuranjenu kampanju first appeared on Gerila.info.

Vukanović je saopštio da je njegova Lista skupila oko 6000 potpisa za njegovu kandidaturu za člana Predsjedništva. Da su skupili potpise saopštili su i iz Narodnog Fronta. To su na Facebooku objavili neki od članova te stranke navodeći da oni nisu imali potrebu da se time hvale, jasno aludirajući na objave Liste za pravdu i red.

Igor Crnadak koji je napustio stranku koja je pod kontrolom Draška Stanivukovića i koji je osnovao PDP Republike Srpske i dalje, u međuvremenu skuplja potpise za učešće svoje stranke na narednim izborima. Zanimljivo, Nebojša Vukanović nakon što je za njegovu kandidaturu skupljeno dovoljno potpisa pozvao je svoje pristalice da potpis za učešće na izborima daju Crnatku.

Nebojša Vukanović ponovio je kako će on i njegova stranka podržati kandidaturu Branka Blanuše za predsjednika Republike Srpska.

“Mi od početka govorimo da ćemo podržati Blanušu. U srijedu očekujemo da će lider Pokreta Sigurna Srpska Draško Stanivuković i lidr Narodnog Fronta Jelena Trivić podržati kandidata SDS-a”, rekao je Vukanović.

Branko Blanuša predsjednik SDS-a ranije je rekao kako je on sigurno kandidat SDS-a za predsjednika Republike Srpske ali da još nije kandidat cijele opozicije. Za sada, jasno je, ima podršku jedino Liste za pravdu i red.

Draško Stanivuković predsjednik PDP-a ranije je pozivao na jedinstvo opozicije u izboru kandidata za inokosne funkcije ali su članovi njegovog pokreta istovremeno isticali kako je Stanivuković najbolji kandidat. Slično je govorio i sam Stanivuković.

“Imamo zicer. Taj zicer sam ja“, rekao je predsjednik PDP-a prije nekoliko dana.

Stanivukovićeva potencijalna kandidatura nailazi na velik otpor kod dijela opozicionih glasača koji smatraju da gradonačelnik Banjaluke nije istinska opozicija sistemu koji Republikom Srpskom vlada dvadeset godina.

Vladimir Kovačević, Gerila info

The post Vukanović predao potpise, Crnadak i dalje skuplja! first appeared on Gerila.info.

Radulović je izgubio podršku Sanivukovićevih odbornika nedugo nakon što je gostujući u jednom podkastu rekao kako smatra da Branko Blanuša treba da bude kandidat za predsjednika Republike Srpske. Slučajno ili ne, nakon toga podršku u lokalnom parlamentu su mu uskratili odbornici stranke na čijem čelu je Draško Stanivuković.

Stav Glavnog odbora SDS-a je da ta stranka treba da da oba kandidata za inokosne funkcije. Bilo kakve promjene te odluke moraju biti donesene većinom na glavnom odboru. Glavni odbor SDS-a zakazan je za utorak 12. maja.

U međuvremenu, Gerila info je objavila da će glavni odbor PDP-a danas predložiti Draška Staniukovića za kandidata za predsjednika Republike Srpske. Stanivuković želi da na taj način preduhitri eventualnu potvrdu Blanušine kandidature u utorak. Glavni odbor PDP-a zakazan je za danas poslijepodne. Sam Blanuša je u nekoliko navrata ponovio kako neće odustati od kandidature ali da je sve na organima stranke.

Kandidature za inokosne funkcije mjesecima izazivaju dosta nesuglasica u opozicionim redovima. Nebojša Vukanović predsjednik Liste za pravdu i red rekao je kako on nikada neće podržati kandidaturu Draška Stanivukovića. Njegova stranka podršku daje Branku Blanuši. Vukanović je, inače, počeo sa prikupljanjem potpisa za kandidaturu za člana Predsjedništva BiH iz Republike Srpske.

Kandidaturu Draška Stanivukovića za jednu od inokosnih funkcija na nedavnom zajedničkom sastanku opozicionih lidera podržala je Jelena Trivić predsjednica Narodnog Fronta koja je do prije dva mjeseca bila jedan od najžešćih kritičara Draška Stanivukovića.

Vladimir Kovačević, Gerila info

The post Stanivukovićeva osveta Jovici Raduloviću i SDS-u!? first appeared on Gerila.info.

Branko Blanuša, predsjednik SDS-a, dugo je uvjeravao kako neće odustati od kandidature za predsjednika Republike Srpske. On to nije zvanično još učinio, ali je prijedlogom sporazuma koji je poslao Vukanoviću, Jeleni Trivić i Stanivukoviću nagovijestio da kandidati opozicije treba da budu iz onih stranaka koje su ostvarile najbolji izborni rezultat 2022. godine. Buni, međutim, činjenica da na tim izborima nisu učestvovali Narodni front i Pokret Sigurna Srpska. I Jelena Trivić i Draško Stanivuković su tada bili dio PDP-a. Na pitanje zašto sporazum nije poslao i PDP-u, Blanuša kratko odgovara da je PDP sada dio PSS-a.

Postaje sve očiglednije da SDS polako ali sigurno uzmiče sa ranije zacrtanih pozicija, kaže za Gerila.info novinarka Sanja Krasić.

“Stranka koja je, nošena iznenađujuće dobrim izbornim rezultatom, mjesecima jasno i glasno ponavljala da će Blanuša biti njihov kandidat za predsjednika Republike Srpske, sada ostavlja prostor za dogovor, što je u prevodu ništa drugo nego odustajanje od sopstvene inicijative. Takav zaokret ne djeluje kao strateška fleksibilnost, već prije kao znak slabosti. Time je SDS, prije svega, naštetio sam sebi, narušio je kredibilitet i poslao poruku da nema kapacitet da samostalno iznese ključne političke odluke. Umjesto lidera opozicije, sve više djeluje kao prateći faktor. SDS se našao u poziciji da balansira između sopstvenih ranijih obećanja i realnog odnosa snaga – i u tom balansu, očigledno, gubi. Spekulacije o uticaju Beograda ili o unutrašnjim lobističkim krugovima koji guraju Stanivukovića nisu bez osnova. Naprotiv, djeluje da se prepliću i spoljašnji i unutrašnji faktori koji dodatno razvodnjavaju političku odlučnost SDS-a”, kaže Krasić.

Ona napominje i da, s obzirom na ovakav razvoj situacije, lider Liste za pravdu i red Nebojša Vukanović sa razlogom pokazuje nezadovoljstvo.

“Njegova pozicija je posebno ilustrativna – kao jedan od najglasnijih zagovornika Blanuše, sada ostaje politički marginalizovan, gotovo kao višak. Na kraju, ključni problem opozicije više nije samo nedostatak jedinstva, već odsustvo jasnog liderstva i dosljednosti. A bez toga, svaka priča o ozbiljnoj alternativi vlasti ostaje – samo priča”, kaže Sanja Krasić novinarka iz Banjaluke.

Opoziciono orijentisani birači u Republici Srpskoj na društvenim mrežama sve glasnije i češće (ne svi naravno, već oni koji nisu isključivi u stranačkoj opredjeljenosti) najavljuju bojkot izbora jer Stanivukovića ne doživljavaju kao stvarnog opozcionara.

Tanja Topić, politička analitičarka iz Banjaluke, takođe navodi da je sporazum koji je potpisao Blanuša prst u oko Nebojši Vukanoviću.

“Mislim da se po ponašanju aktera uključenih u sporazum mogu isčitati slijedeće poruke – kao da se vidi povlačenje unutar SDS-a od prvobitnog nauma. Blanuša kao da se predao i pustio da ga vuku po koncu, što iz Beograda što mlađahni ambiciozni političari koji su se već inaugurisali ne samo za kandidate već u predsjedničke fotelje. Zadovoljstvo nekih političkih partija unutar bloka ekvivalentno je razočarenju Pokreta za pravdu i red, te pojedinaca unutar SDS-a i PDP-a, koji ovakve političke bravure smatraju izdajom. Ovaj sporazum je definitivno prst u oko Nebojši Vukanoviću, dok je rukopis prepoznatljiv – beogradski”, komentariše Tanja Topić poruku iz Blanušinog sporazuma za Gerila info.

Novinar Goran Dakić takođe smatra da je Blanušin sporazum izbacivanje Vukanovića iz jednačine, ali ne samo to.

“Jeste priklanjanje Drašku, jeste odbacivanje Vukana, jeste poništavanje zaključaka Glavnog odbora SDS-a, jeste pokušaj da se napravi kakav-takav labavi opozicioni dogovor, jeste finalni pucanj u posljednji zdravi nokat SDS-a, jeste priklanjanje politikama unutar stranke koje ne zanima SDS, jeste sve to skup neiskrenosti i budućih podvala, ali jeste i još nešto: politika, onakva kakva nam treba, kakvu smo zaslužili i na kakvu smo navikli”, kaže Dakić.

Pogubno je ako je “jedinstvo” opozicije iz Blanušinog sporazuma postignuto samo kako bi bile zadovoljene nečije dječačke ambicije, kaže novinar Miljan Kovač. On kaže i da je jasno da samo jedinstvena opozicija može pobijediti režim u Republici Srpskoj, ali da je isto tako nejasno šta i ko je trenutno opozicija.

“Međutim, pitanje je oko čega se to jedinstvo gradi i šta bi ta pobjeda značila – da li bi značila stvarne promjene ili je samo cilj da se npr. Dodik zamijeni Draškom. Ne vidim da bi nam samo personalna – kozmetička promjena donijela išta dobro, i tu se može razumjeti oštra reakcija Nebojše Vukanovića. Naročito kada ukazuje na povezanost pojedinih opozicionara sa režimom Aleksandra Vučića u Srbiji. Mijenjati režim Milorada Dodika, za koji ne moramo više ni govoriti koliko je devastirao Republiku Srpsku, onim koji bi bili u službi možda još pogubnijeg režima iz Srbije, nije promjena koja je građanima Republike Srpske potrebna. Osim toga Branko Blanuša je, osim što je na čelu najveće opozicione stranke, na prijevremenim izborima ostvario zadivljući rezultat, takav da ja vjerujem da bi i pobijedio da su ti izbori bili samo malo pošteniji, pa ne vidim smisao tražiti nekog drugog da vodi ovu izbornu trku”, kaže Kovač.

Politički analitičar Velizar Antić kaže da posljednji prijedlog koji je došao iz SDS-a vidi kao još jedan korak u procesu koji će voditi zajedničkim opozicionim kandidatima na sljedećim izborima.

“Ko god je očekivao da će se taj dogovor postići brže, vidimo da se prevario. Ovo je sasvim i logično jer u čitavom procesu učestvuje više političkih partija od kojih svaka ima svoje interese i želi da ih ostvari na najbolji način. Mislim da ovaj poslednji predlog utvrđuje određene osnove dogovora a kada se radi o konkretnim imenima da ostavlja još vremena za dogovor. Blanuša je ostvario jako dobar rezultat na prethodnim prevremenim izborima za Predsednika RS i prihvatio se te borbe kada niko od opozicionih političara to nije hteo. Takođe, nalazi se na čelu najveće i najorganizovanije opozicione partije što mu daje dodatnu snagu. I kada sve ovo imamo na umu biće jako teško da vrh SDS-a objasni članstvu zašto je odustao od mesta predsednika RS i prepustio ga nekoj drugoj partiji. Taj potez bi doneo veliko nezadovoljstvo među članove SDS-a i mislim da oni kao organizacija neće smeti da otvore sukobe unutar stranke koje su jedva uspeli da smire. Tako da kada sve saberemo ja mislim da će Blanuša ponovo biti kandidat opozicije za mesto predsednika RS”, kaže Antić.

On kaže i da mnogo više problema vidi u borbi za mjesto za člana Predsedništva iz Republike Srpske.

“PDP je druga po snazi opoziciona partija u Srpskoj i sa te strane njima bi trebala da pripadne ova funkcija. Međutim, vidimo da je Vukanović apsolutno protiv toga da podrži Draška Stanivukovića za bilo koju poziciju. Da li će se izlaz iz te situacije tražiti u nekom drugom imenu ostaje da se vidi na sledećim dogovorima između opozicionih partija. Sve u svemu, sad smo u situaciji da sve opozicione partije nastoje da ostvare što bolju poziciju pred sledeće izbore i sve u ovim pregovorima dižu sebi cenu. Međutim, ukoliko nema dogovora i zajedničkih kandidata i dođe do eventualnog izlaska na izbore u više kolona, sasvim sigurno neće ni od oktobra uspeti da osvoje vlast. Kada sve ovo znamo ja sam ubeđen da će svi morati da odustanu od maksimalističkih zahteva i da postanu svesni svoje realne snage i podrške u narodu. Kada svi malo progutaju svoje sujete i spuste se na zemlju mislim da će i dogovor biti mnogo bliži. Jer je uslov za promenu vlasti taj da se osvoji mesto predsednika RS. Tek u tom slučaju otvaraju se mogućnosti da se dođe i do većine u Narodnoj skupštini RS. A ako je to svima cilj, dogovor oko kandidata će se lakše postići”, kaže Velizar Antić za Gerila.info.

Stanivukovića kao kandidata za člana Predsjedništva BiH iz Republike Srpske a Branka Blanušu kao kandidata za predsjednika Republike Srpske je na posljednjem zajedničkom sastanku opozicije u Banjaluci pominjala Jelena Trivić predsjednica Narodnog fronta.

Vladimir Kovačević, Gerila.info

The post Šta donosi “Blanušin sporazum”? Jedinstvo ili nove opozicione podjele? first appeared on Gerila.info.

Šef Kluba poslanika PDP-a u parlamentu Srpske Igor Crnadak za GERILU kaže kako se na primjeru profesora Blagojevića vidi koliko vlast ne poštuje ni osnovne, džentlmenske dogovore unutar Narodne skupštine. Raspored učešća u skupštinskim odborima i komisijama je, kaže Crnadak, dogovoren na početku mandata i postoji pravilo da niko nikoga nikome ne osporava.

„Riječ je o članu Odbora za ustavna pitanja koji dolazi iz reda stručnjaka. Ovog člana predlaže PDP. Blagojevića je podržao ne samo PDP, nego i svi opozicioni poslanici, ali vladajuća većina nije htjela glasati za njega iz odmazde, jer on često iznosi kritičke stavove. Njima nije bitno ni to što se radi o profesoru ustavnog prava i o osobi sa svim potrebnim kompetencijama i iskustvom. To je čist dokaz autokratije i partijske države kakvu gradi vladajuća koalicija“, kazao je Crnadak.

Šef Kluba poslanika SNSD-a u NSRS Srđan Mazalica za naš portal kaže da nikakav dogovor o imenovanju člana Odbora nije postignut na Kolegijumu, jer se Kolegijum tim pitanjem ne bavi. Poslanici odlučuju o članovima odbora, navodi poslanik SNSD-a.

„Jednostavno nije bilo saglasnosti za Blagojevićevo imenovanje, a vašoj ću mašti ostaviti da zaključi zašto su poslanici i zbog čega tako odlučili“, rekao je kratko Mazalica za GERILU.

Inače, profesor ustavnog prava Milan Blagojević u više navrata je, povodom smjene Milorada Dodika sa mjesta predsjednika Republike Srpske i presude koju je protiv njge donio Sud Bosne i Hercegovine iznosio stavove suprotne stavovima vladajuće politike u Republici Srpskoj. Tvrdio je sa pravne i ustavne strane, da je i imenovanje Save Minića za mandatara prvi put neustavno jer ga je za mandatara predložio Milorad Dodik u vrijeme kada već nije bio predsjednik Republike.

Goran Dakić, Gerila info

The post Poslanici SNSD-a odbili imenovanje Milana Blagojevića first appeared on Gerila.info.

Čistoća je tražila poskupljenje od 40,5 odsto ali je “pronađen kompromis” na 29,5 odsto. Za su glasali i odbornici okupljeni oko SNSD-a ali i odbornici koje kontroliše Draško Stanivuković. Inače procenat povećanja od 29,5 odsto predložio je gradonačelnik.

Iz Čistoće su rekli kako su oni poskupljenje svojih usluga tražili još ranije a da najnovije poskupljenje neće mnogo uticati na budžete građana jer se radi o poskupljenju od 3 do 4 marke po domaćinstvu.

Zanimljivo je da odbornici PDP-a odnosno Pokreta Sigurna Srpska i SNSD-a sve češće glasaju jednako u lokalnom parlamentu. Toliko često da Mandić navodi kako se radi o novoj skupštinskoj većini. PSS i SNSD isto su u nekoliko navrata glasali kako bi odobrili izmjene više regulacionih planova u gradu a bez Urbanističkog plana.

“Grad je dužan 4 miliona KM Čistoći, a prema izjavama koje smo imali prilike čuti, ali je Čistoći izgleda bilo lakše da se poveća cijena odvoza smeća građanima, nego da se naplate od Grada. I to sve uz zajedničku podršku odbornika PDP-a i skupštinske većine. A izgleda da se u zadnje vrijeme lako postiže dogovor između njih kada treba da podrže povećanje cijena komunalnih usluga (voda, smeće) ili izmjene regulacionih planova, od kojih građani nemaju nikakvu korist. Kao i uvijek, svađe se dešavaju oko stvari koje su bitne za građane, dok se oko stvari koji se odnose na interese krupnog kapitala dogovore bez problema. Tad se ignorišu zahtjevi građana, poput onih koje smo imali za gotovo sve regulacione planove. Što se tiče poskupljenja generalno, prosto je postalo neizdrživo da kad god se neko preduzeće nađe u finansijskom problemu, ono traži ili povećanje cijena usluga ili kredit. A sve se to lomi preko leđa građana. Građani su, izgleda, bitni samo kad se od njih traži glas, ali ne i kako žive između dva izborna ciklusa“, rekla je, za Geria info, odbornica Narodnog Fronta Dijana Ješić.

Poskupljenje odvoza smeća drugo je poskupljenje komunalnih usluga u Banjaluci ove godine. Početkom godine poskupila je voda u gradu.

Gerila info

The post Odvoz smeća u Banjaluci skuplji za 29,5 odsto! Za glasali PSS i SNSD! first appeared on Gerila.info.

Milankovićeva je u izvodnom ulaganju kazala kako je RTRS u 2024. godini emitovao 8.784 sata programa. Od toga je 55,9 odsto programa pripalo vlastitoj produkciji. Na prvom kanalu ostvareno je 135 sati direktnih prenosa. Najzastupljeniji programski sadržaj predstavlja informativni program. Emitovano je i 548 minuta preizbornih hronika.

„Na RTRS-u ima 613 zaposlenih. Ostvareno je u 2024. godini 33,1 milion KM prihoda. Prihodi od RTV takse uzimaju najveće učešće u strukturi prihoda. Rashodi iznose 32,7 miliona KM, dok je dobit 28.000 KM. Sva tri javna servisa se nalaze u problemima. Zapetljani smo u sudske sporove. Jedni smo drugima i tužioci i tuženi. RTRS od BHRT-a potražuje 30, a od FTV-a 195 miliona KM“, kazala je Milankovićeva.

Šef Kluba poslanika PDP-a u NSRS Igor Crnadak tvrdi da se kroz signal RTRS-a osjeti krv, odnosno iskonska mržnja prema opoziciji. On smatra da niko iz uprave te kuće ne može da kaže kako je RTRS nepristrasna televizija koja poštuje uređivačke principe.

„RTRS najviše truje medijsku scenu i naše društvo, širi zlo i sije mržnju. Niko od političara ne dijeli narod poput RTRS-a. To je Televizija Pjong Jang u srcu Evrope. Kako izgledaju intervjui sa bivšim predsjednikom Republike Srpske? Odnos prema stvarima koje su loše u društvu je katastrofalan. Da li je RTRS ikada izvijestio o nečemu lošem što je uradio neki funkcioner SNSD-a“, pitao je Crnadak.

On dodaje da RTRS nije izvještavao o imenovanju narko-konzula Fatiha Kola za ambasadora BiH u Panami i podsjeća da je to imenovanje stiglo sa adrese srpskog člana Predsjedništva BiH, odnosno da je Kola imenovala direktno Željka Cvijanović.

„Kol radi za jedan od najopasnijih narko-kartela. Zamislite da su takvog čovjeka imenovali Igor Crnadak i Mladen Ivanić! Išao bi specijalni program, jedan novinar RTRS- a bi bio pred mojom, a drugi pred Ivanićevom zgradom. Zašto RTRS nije izvještavao o Fatihu Kolu? Kada je RTRS uradio emisiju o korupciji? Ili o Viaduktu? To je afera koja traje godinama i koja je kulminirala time da neko nosi ispred naših očiju kući 120 miliona maraka“, naveo je Crnadak.

Lider Liste za pravdu i red Nebojša Vukanović kazao je da se Gospa češće javlja u Međugorju nego on u programu RTRS-a. Gledaoci RTRS-a, kaže Vukanović, znaju koliko je granata ispaljeno na Teheran, ali ne znaju da Termoelektrana Ugljevik ne radi tri mjeseca.

„Za 365 dana na RTRS-u nije objavljena nijedna negativna vijest o SNSD-u i nijedna pozitivna vijest o opoziciji. RTRS nije objavio da je Suljo Čokanović dobio nagradu za humanost SO Srebrenice. Isti taj Suljo Čakanović se slikao u Kravici na Božić 1993. godine i jedan je od najodgovornijih za ponižavanje svih ubijenih u Podrinju. A dobija plakat SO Srebrenica gdje vlast dijele SNSD i SDA“, istakao je Vukanović.

On je uklazao i na nepotizam na RTRS-u ističići da je direktor direkcije Dragica Janković, dok je sekretar njena majka Ljubica. Vozač generalnog direktora je Đuro, Dragičin muž, a u službi za nabavke radi i Duško Janković. Portir na RTRS-u je Dragičin djever, a i njen svekar je radio u ovoj medijskoj kući, ali je otišao u penziju.

Vukanović je na svjetlo dana izvukao i ugovore koje je RTRS potpisao na bijeljinskom firmor „ProVis“ koja ima samo dva zaposlena, a dobila je višemilionske poslove od RTRS-a. „ProVis“ je, tvrdi Vukanović, u vlasništvu bivšeg funkcionera DNS-a Novaka Radumila.

„Ova firma koja ima dva zaposlena nabavila je za RTRS news produkciju sistema za 1,8 miliona KM. Produkcijski server za reportažna kola koštao je 219.000 KM. Oprema za reportažna kola dodatnih 316.000 KM. Kratkoročne obaveze su veće od imovine RTRS-a za devet miliona KM. Potraživanja po sudskim sporovima iznose 73 miliona KM“, kazao je Vukanović.

Poslanik PDP-a Maja Dragojević Stojić istakla je kako je nezavisni revizor dao mišljenje sa rezervom zato što su kratkoročne obaveze RTRS-a 148 miliona KM. Ukupna procijenjena vrijednost potencijalnih obaveza i sudskih sporova protiv RTRS-a prelazi 73 KM, dok je dug RTRS-a prema BHRT-a 50 miliona evra.

„RTRS je tempirana finansijska bomba. Desila se i sramotna podjela paketića koja se odigrala u podrumu RTRS-a. RTRS je, kako smo čuli, emitovala 8.784 sata programa,

čega je 55 odsto vlastite proizvodnje. Međutim u promociji kandidata vladajuće koalicije na prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske posebnu ulogu je igrao RTRS“, tvrdi Dragojević Stojić.

Za 11 dana kampanje, navodi ona, kandidat SNSD-a Siniša Karan prikazan je 57 puta kroz dva sata i 20 minuta, dok je u istom tom periodu Branko Blanuša dobio tek dvadesetak sekundi
prostora. Prikazane su samo dvije njegove izjave.

„U tom periodu se Dodik, iako nema nijednu javnu funkciju, pojavio 66 puta na RTRS-u, a promociji njegovih stavova posvećeno je jedan sat i 45 minuta programa. U 11 dana izborne kampanje zabilježeno je 18 Dodikovih aktivnosti. Za to vrijeme funkcioneri SNSD- a su dobili 11 sati programa, dok je opozicija dobila sedam minuta i dvadeset i četiri sekunde. Ovo nije novinarstvo. Ovo je uvreda za inteligenciju naroda“, rekla je Maja Dragojević Stojić.

Poslanik Liste za pravdu i red u NSRS Zagorka Grahovac kaže kako je posebno zabrinjavajuće to što izvještaj otvoreno govori o rastu kratkoročnih potraživanja koje su najvećim dijelom posljedica rasta potraživanja za RTV taksu. Rast kratkoročnih razgraničenja uslovljen j obavezama za RTV taksu prema emiterima koje su takođe predmet sudskih sporova.

„Dakle, sistem finansiranja javnog servisa nije stabilan, nego je opterećen sporovima, nenaplaćenim potraživanjima i međusobnim neriješenim odnosima. I zato treba direktno pitati: koliko je ukupno sudskih sporova vezano za RTV taksu i kolika je njihova ukupna finansijska vrijednost? Javnost ima pravo da zna da li je ovo sistem koji funkcioniše ili sistem koji se održava na sudskim sporovima i knjigovodstvenim konstrukcijama“, navodi Grahovčeva.

I izvještaju, nastavlja ona, stoji kako RTRS raspolaže gotovinom i gotovinskim ekvivalentima od svega 1,4 miliona maraka iako se barata sa desetinama i stotinama miliona kroz aktive, potraživanja i obaveze. To jasno pokazuje koliko je tanka realna likvidna osnova kada se ogole velike tabele.

Istovremeno, obaveze iz poslovanja rastu za 29 odsto, a obaveze prema dobavljačima u zemlji rastu sa oko 1,4 miliona KM na preko 2,27 miliona KM. I na ovom nivou vidi se rast tereta poslovanja. Nije, dakle, riječ samo o velikim apstraktnim brojkama, nego o konkretnom rastu obaveza unutar samog sistema.

„Izvještaj navodi i da su u 2024. godini ukupni prihodi iznosili 33,2 miliona KM, a ukupni rashodi 33 miliona KM. Na prvi pogled poslovanje je pozitivno – postoji dobit, sistem funkcioniše. Ali problem je opet u strukturi. Jer nije dovoljno pogledati samo konačan zbir prihoda i rashoda. Mora se pogledati od čega se ti prihodi sastoje, koliko su stabilni, koliko su naplaćeni, a koliko su sporni. Mora se pogledati i da li se iza tog formalnog pozitivnog rezultata krije rast obaveza, rast nenaplaćenih potraživanja i rast finansijske neizvjesnosti“, istakla je Zagorka Grahovac.

U protivnom, dobija se bilans koji na papiru izgleda bolje nego što je stvarno stanje. Zato se postavlja pitanje da li finansijski izvještaj RTRS-a zaista pokazuje stabilno poslovanje ili samo formalno pozitivan rezultat iza kojeg ostaju ogromna potraživanja, obaveze i sporovi.

Izvještaj govori i o ulaganjima, o lizingu, o nabavci vozila, o ugovorima zakupa, o povećanju nematerijalne imovine kroz nabavku programa i prava emitovanja. Sve to, tvrdi Zagorka Grahovac, može biti legitimno. Ali opet se nameće pitanje prioriteta.

„Ako javni servis ulaže, zapošljava, održava veliku strukturu i širi svoje finansijske obaveze, onda javnost mora vidjeti i rezultat toga kroz kvalitetniji, raznovrsniji i profesionalniji program. A kada istovremeno imate više od pola programa u reprizama i stalne sumnje javnosti u objektivnost informativnog programa, onda je jasno da se mora tražiti više odgovora. Ne može se sve svesti na to da sistem radi zato što tehnički nije stao“, rekla je Grahovčeva.

Ona podvlači kako nigdje ne postoji odgovor na pitanje koliko građani vjeruju RTRS-u. Nigdje ne postoji analiza pritužbi, analiza zastupljenosti različitih stavova, analiza profesionalnih standarda i analiza samokritike. Zašto izvještaj ne sadrži nijednu ozbiljnu analizu povjerenja gledalaca i slušalaca u RTRS?

„Da li je ikada urađena analiza optimalnog broja zaposlenih i njihove raspoređenosti u odnosu na stvarne rezultate koje RTRS proizvodi? Ako imate 613 zaposlenih, a više od polovine programa čine reprize, onda problem očigledno nije samo u broju ljudi, nego u načinu kako se sistem vodi i kakvi su mu prioriteti. Zato mislim da ovaj izvještaj ne smijemo posmatrati kao puku tehničku formu koju treba rutinski usvojiti“, rekla je Grahovčeva.

Građani Republike Srpske, ističe ona, ne finansiraju RTRS da bi gledali propagandu, reprize i jednostrano tumačenje stvarnosti. Građani finansiraju RTRS da bi imali javni servis. A javni servis ne može biti ni partijski, ni poslušnički, ni samodovoljan.

„Da li RTRS radi u interesu javnosti ili u interesu vlasti? Sve dok na to pitanje nemamo jasan i uvjerljiv odgovor, ovakvi izvještaji možda mogu biti formalno uredni, ali ne mogu biti suštinski zadovoljavajući“, kazala je ona.

Primjedbu na rad RTRS-a imao je i bivši predsjednik UKC-a i bivši predsjednik Gradskog odbora SNSD-a u Banjoj Luci Vlado Đajić. On je, nakon „pada“ i afere sa snimkom na kojem se nalazi presuđeni kriminalac Nenad Radinković, uklonjen sa RTRS-a. Đajiću to ne smeta, ali mu smeta sklanjanje jedne „humanitarne“ vijesti.

„Zajedno sa našim narodom iz dijaspore skupili smo preko 5.000 paketića povodom Svetog Nikole i podijelili u Bronzanom Majdanu, kao i u svim opštinama i crkvama. Prilog je objavljen na RTRS-u, a nakon dva sata je skinut. Zašto je prilog skinut? Znam ko je zvao i koga i ko je tražio da se prilog skine, ali ne želim da govorim o imenima“, rekao je Đajić.

Goran Dakić, Gerila info

The post Kasna rasprava o RTRS-u: Pjong Jang u srcu Evrope first appeared on Gerila.info.