Istraživanja su potvrdila bogatstvo flore, faune i geološko-paleontološkog nasljeđa ovog područja. Zabilježeno je prisustvo brojnih rijetkih, endemskih i zakonom zaštićenih vrsta biljaka, gljiva i životinja – od šišmiša i ptica grabljivica do vodozemaca, gmizavaca i insekata. Posebno su istaknuti očuvani šumski ekosistemi bukve, jele, smrče i bora, ali i rijetke, reliktne biljne zajednice koje su danas sve rjeđe u Bosni i Hercegovini.

Rezultati, kako ističu istraživači i aktivisti, ostavljaju malo prostora za dilemu. Majevica ispunjava sve uslove da dobije status parka prirode, što je predviđeno i važećim Prostornim planom Republike Srpske. Lokalni okolišni pokreti podsjećaju da su još 2024. godine podnijeli Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske zahtjev za proglašenje Majevice zaštićenim područjem, te da izrada Studije zaštite predstavlja ključni korak u tom procesu.

„Rezultati istraživanja jasno pokazuju da Majevica ima neprocjenjivu prirodnu i kulturnu vrijednost. Naša poruka je jednostavna – zaštita Majevice nije prepreka razvoju, već jedina garancija da će ovaj kraj imati budućnost“, poručila je Andrijana Pekić iz Udruženja građana „Čuvari Majevice“.

Izložba je podsjetila i na kulturno-istorijski značaj Majevice. Prema podacima Zavoda za zaštitu i korištenje kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Tuzlanskog kantona, na ovom području evidentirano je oko 40 lokaliteta sa stećcima, dok se najveća nekropola stećaka u Bosni i Hercegovini nalazi upravo na Majevici, na razmeđi sela Piperi i Jablanica. Za mnoge mještane, ti nalazi dodatno potvrđuju da se ne radi o „praznom prostoru“ za eksploataciju, već o prostoru identiteta i kontinuiteta života.

Poruke sa skupa bile su jasne i kada je riječ o viziji razvoja. Građani i aktivisti insistiraju na održivim modelima – očuvanoj prirodi, zdravoj poljoprivredi i stočarstvu po kojima je Majevica decenijama poznata, te odgovornom razvoju turizma. S druge strane, eksploatacija litijuma i drugih takozvanih kritičnih mineralnih sirovina doživljava se kao direktna prijetnja pitkoj vodi, zemljištu, zdravlju ljudi i opstanku lokalnih zajednica.

„Održiva poljoprivreda, stočarstvo i odgovoran turizam su modeli razvoja koji čuvaju prirodna dobra i donose dugoročnu korist ljudima. Rudarenje litijuma nosi rizike koje Majevica i njeni stanovnici ne mogu i ne smiju prihvatiti“, istakla je Snežana Jagodić Vujić iz Ekološkog udruženja „Eko put“ iz Bijeljine.

Otpor lokalne zajednice nije nov. Više od šest hiljada građana iz Bijeljine, Zvornika, Lopara i Ugljevika potpisalo je peticiju kojom se od Narodne skupštine RS traži moratorijum na sva geološka istraživanja i eksploataciju ruda na Majevici. Iako je Narodna skupština RS dva puta odbila da podrži inicijativu za zabranu rudarenja litijuma, Skupština opštine Lopare je u julu 2025. godine jednoglasno usvojila Rezoluciju o sprječavanju otvaranja rudnika litijuma, jasno poručivši da se protivi bilo kakvim dogovorima s domaćim ili stranim investitorima.

U međuvremenu, Vlada RS je povukla poteze koji su dodatno pojačali nepovjerenje građana. Iako je zakonom propisan rok od dvije godine za podnošenje zahtjeva za eksploataciju nakon završenih istraživanja – rok koji je u slučaju nalazišta na Majevici isticao 31. jula prošle godine – taj rok je pomjeren do februara 2025. godine. Paralelno s tim, izmjenama Zakona o geološkim istraživanjima uklonjena je odredba koja je garantovala obavezno učešće lokalne zajednice u javnim raspravama, što su analitičari ocijenili kao ozbiljan korak unazad u transparentnosti.

Podsjećamo, lokalno stanovništvo Lopara se godinama protivi najavama otvaranja rudnika litijuma, a o tome je Gerila.info u više navrata izvještavala. Prije godinu dana tadašnji predsjednik RS Milorad Dodik primio je predstavnike kompanija Rock Tech Lithium i Arcore AG, a neposredno prije toga Arcore je podnio zahtjev za eksploataciju litijuma Ministarstvu energetike i rudarstva RS. Projekat je, uprkos otporu, i dalje u procedurama za dobijanje rudarske koncesije.

Sa današnje izložbe poručeno je da Majevica nije prostor za rizične projekte i brze profite, već dom za oko pola miliona ljudi koji na ovom području žive, rade i planiraju svoju budućnost. Poruka lokalne zajednice ostaje ista – razvoj da, ali ne po cijenu uništenja prirode, zdravlja i prava ljudi da odlučuju o prostoru u kojem žive.

Dejan Rakita / GERILA

The post Nauka potvrdila: Majevica je prirodno blago, ne prostor za rudnik litijuma first appeared on Gerila.info.

Prethodna ekološka dozvola za „Joviće“ poništena je u julu ove godine na osnovu tužbi Centra i drugih organizacija, ali je Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske dalo preduzeću “Prirodna energija” iz Šipova. Ministar Bojan Vipotnik potpisao je novo rješenje o izdavanju ekološke dozvole iako u Šipovu mjesecima traju protesti protiv namjere da na rijeci Plivi bude izgrađena ova mala hidroelektrana.

Inače ekološka dozvola za ovu MHE poništena je u julu ove godine nakon tužbe Centra za životnu sredinu i Fondacije ACT protiv rješenja Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske. Ukupno je podneseno šest tužbi i sve su do sada uvažene.

Ekološka dozvola za MHE „Jovići“ izdata je kompaniji “Prirodna energija” d.o.o. Šipovo, koja planira izgradnju objekta snage 0,6 MW, s pregradnim pragom, dovodnim kanalom, ribljom stazom i mašinskom zgradom s dvije turbine.

Projekat izgradnje mini hidroelektrane “Jovići” planiran je u zoni zaštite prirodnog pejzaža, a za potrebe investitora oko 120 metara obale je izuzeto iz zaštitnog pojasa. Za takvu intervenciju zakonski je obavezna izrada Studije uticaja na životnu sredinu, ali je Ministarstvo dalo prednost realizaciji privatnog energetskog projekta nad očuvanjem prirode. Investitor, kako tvrde organizatori protesta koji je u aprilu ove godine održan u Šipovu, nije ishodovao sve neophodne dozvole i saglasnosti, iako je koncesija potpisana još davne 2006. godine, odnosno prije skoro dvije decenije.

Ipak, otpor na terenu ne jenjava, poruka je mještana Šipova.

„Ovo je poruka svima koji misle da će ljudi ovdje spavati dok im uzimaju rijeku. Pliva nije naša privatna prćija, ona je naslijeđe i obaveza prema budućim generacijama“, kaže Jovan Todorović iz neformalne inicijative Čuvari Plive.

Podsjeća da je nedavna protestna šetnja „Pliva teče – ne damo je“ okupila građane iz Šipova, Jajca, Mrkonjić Grada i šire: „Čim se ne zna ni ko je tačno investitor ni koje su stvarne dozvole na stolu – nešto nije u redu. Nećemo pristati da sutra kupujemo flaširanu vodu zato što neko gradi elektranu za džep jednog ili dva čovjeka.“

„Kad sud obaveže na Plan remedijacije i rekultivacije, ta obaveza se ne može preskočiti novim papirima. To je pitanje pravne sigurnosti, a ne dobre volje“, kaže Vladimir Topić iz Centra za životnu sredinu.

Dodaje i da je problem širi od jednog projekta: „Stare koncesije se recikliraju uprkos probijenim rokovima i neispunjenim uslovima. Ministarstva i Vlada imaju i osnov i mehanizme da takve ugovore raskinu bez naknade – izostaje samo volja.“

Kontekst u Šipovu dodatno je složen: mještani i ekološke organizacije godinama upozoravaju da je Pliva jedan od najznačajnijih vodnih resursa u BiH i ključ lokalnog identiteta i turizma. Iako je načelnik opštine Milan Kovač javno podržao zahtjeve građana na protestu u aprilu, njegova ranija izjava iz 2022. da „pet rijeka ovog kraja teku bezveze“ ostaje podsjetnik na političku ambivalenciju prema prirodnim dobrima.

Ishod nove tužbe određivaće više od sudbine jedne dozvole. Odlučivaće ima li presuda snagu u praksi i hoće li Pliva, jedan od najvećih izvora pitke vode u Evropi, ostati javno dobro budućnosti ili još jedno gradilište.

Gerila

The post Nova tužba zbog mHE „Jovići“: Centar za životnu sredinu tvrdi da je Ministarstvo ignorisalo presudu, Pliva ponovo na udaru! first appeared on Gerila.info.

Ova građanska inicijativa izrađena je i uredno podnesena u skladu sa Zakonom o referendumu i građanskoj inicijativi Republike Srpske, o čemu smo već pisali, zbog čega je ista bila upućena u skupštinsku proceduru i uvrštena na dnevni red plenarne sjednice. Međutim, NSRS ipak nije usvojila građansku inicijativu—ali uz postupanje organa koje nije bilo u skladu sa zakonom. Zbog toga je, uz pomoć Centra za životnu sredinu, kod Vrhovnog suda Republike Srpske podnesena žalba radi preispitivanje postupanja Narodne skupštine.

Iako je građansku inicijativu jednoglasno podržao Odbor za zaštitu životne sredine, te i određen broj poslanika, konačno neprihvatanje inicijative nije bilo u skladu sa zakonom i poslovnikom o radu skupštine iz razloga što značajan broj poslanika, njih ukupno šesnaest, koji su prisustvovali sjednici i Danu za glasanje, uopšte nije glasalo iako je to bila njihova obaveza.

„Volja građana, izražena putem građanske inicijative je legitimna, dok negativna odluka Narodne skupštine to nije. Praksa apstiniranja od mandata u predstavničkom tijelu nigdje nije utemeljena i dugoročno je pravno štetna, posebno za građanske inicijative. Uz to, na ovaj način glas apstinenata uopšte nije poznat i ne može pravno biti korišten isključivo na štetu predlagača, što je ovdje slučaj—tim prije jer niko od poslanika nije glasao protiv građanske inicijative”, izjavio je Redžib Skomorac, pravni savjetnik u Centru za životnu sredinu.

Naime, uvidom u izvještaj iz Dana za glasanje od 9. 7. 2025. godine, evidentno je da je glasanju prisustvovalo ukupno 58 poslanika. Nakon glasanja, od prisutnih 58 poslanika, vidljivo je da je 17 poslanika glasalo za usvajanje, niko nije glasao protiv, dok je 25 poslanika bilo suzdržano. Dakle, u konačnici, ukupno 16 narodnih poslanika nije glasalo ni na koji način.

„Svedoci smo da je Narodna skupština po drugi put na isti način odbila peticije koje su sprovođene, prva peticija kojom se tražila Deklaracija opštine Lopare 2023. godine, a potom i naša građanska inicijativa gde je određeni broj poslanika, u ovom slučaju njih 16, koji su prisustvovali sednici a koji se nikako nisu izjasnili po pitanju inicijative. Tako da mi ne znamo šta ti poslanici misle, ali znamo da su po zakonu dužni da pritisnu jedno od ta tri dugmeta. Ako nam već taj isti zakon omogućava da se žalimo sudu na glasanje i da tražimo poništenje istog, rešili smo da iskoristimo svoja zakonska prava i uz pomoć Centra za životnu sredinu smo podneli  žalbu kojom tražimo ponovo glasanje u skladu sa propisima. Danas se u svetu obeležava Međunarodni dan borbe protiv ekstraktivizma, tako da koristimo i ovu priliku da još jednom pozovemo naše ‚donosioce odluka’ da donesu odluke koje će nam svima poboljšati kvalitet života, a ne da građani ovog regiona razmišljaju o napuštanju svojih domova”, istakla je Snežana Jagodić-Vujić, članica Inicijativnog odbora i predsjednica Ekološkog udruženja „Eko Put” iz Bijeljine.

Andrijana Pekić, članica Inicijativnog odbora i predsjednica Udruženja građana „Čuvari Majevice” iz Lopara takođe je izrazila podršku preispitivanju spornog glasanja i iznijela jasan stav potencijalno pogođene lokalne zajednice.

„Narod na Majevici je više puta dao do znanja kroz dvije peticije, veliki broj javnih tribina i protesta, da ne želi više otvaranje nikakvih rudnika na Majevici. Majevica će bti park prirode kako je i planirano Prostornim planom Republike Srpske i voljom naroda. Ostajemo predani aktivnostima koje vode tom cilju!”, navela je Pekić.

Dakle, Narodna skupština je propustila da na legitiman način odluči o proglašenju moratorijuma na otvaranje rudnika litijuma na području planine Majevice, i to do okončanja postupka zaštite područja i usvajanja koncesione politike. Usvajanje politike, koja nije legitimna već 20 godina, pravna je pretpostavka i svakako dužnost ovog organa, na koju se inicijativom ukazivalo.

Uprkos znatnoj mobilizaciji društva u cilju zaštite područja, ljudskih prava i demokratskog odlučivanja, zakonodavni organ je zloupotrijebio ovlaštenja, što je nedopustivo koliko i osiono.

„Šteta koju podnosioci žalbe trpe jednaka je šteti koju trpi demokratsko društvo uopšte. Ovakva praksa nelegitimnog odlučivanja u predstavničkim tijelima potpuno obesmišljava predmetni zakon, dok se participativni mehanizmi i učešće građana u odlučivanju dugoročno obeshrabruju. Građani s pravom zahtijevaju minimum demokratije, te se nadamo da će nadležni sud prihvatiti žalbu i intervenisati po prijedlogu građana—tj. da glasanje poništi i skupštini naloži da na narednoj redovnoj sjednici o građanskoj inicijativi odluči u skladu sa Ustavom, zakonom i poslovnikom”, zaključio je Skomorac.

Po žalbi Inicijativnog odbora, koja je podnesena 11. 8. 2025. godine, Vrhovni sud Republike Srpske je dužan da odluči u roku od 30 dana.

Centar za životnu sredinu

The post Da li će Vrhovni sud da preispita glasanje NSRS o Građanskoj inicijativi za Majevicu? first appeared on Gerila.info.

Podrška lokalnih zajednica i udruženja

Građansku inicijativu pokrenula su udruženja „Eko put“ iz Bijeljine, „Čuvari Majevice“ i „PEU Korak“ iz Zvornika, uz podršku stanovnika majevičkog kraja i načelnika osam lokalnih samouprava, koji su već potpisali zajedničku deklaraciju protiv otvaranja rudnika. Cilj inicijative je očuvanje jedinstvenih prirodnih resursa i sprječavanje potencijalnih ekoloških katastrofa.

“Peticija se obraća Narodnoj skupštini RS da stavi moratorijum na dodjelu koncesija na planini Majevici, dok se ne riješi njen status parka prirode. Ovim putem mi želimo da damo svoj glas javnosti, da nadležni shvate da je volja naroda Majevice zdrav život, zdrava priroda, čista voda i čist vazduh, a ne otvaranje rudnika koji se daju stranim kompanijama za mizerne rudne rente od kojih stanovništvo neće imati nikakve koristi, a ostajaće im samo zagađenje i devastacija prirode, kao i narušavanje zdravlja ljudi”, rekla je za Gerilu Andrijana Pekić Tešanović iz “Čuvara Majevice”.

“Gradjanska inicijativa Majevica park prirode a ne rudnik litijuma izmedju ostalog važna je zato sto je povezala ljude, gradjane, stanovnike ne samo područja Majevice, već mnogo šire, čitave BiiH, da dignu svoj glas za vlastitu budućnost gde želimo da živimo u zemlji gde ćemo piti cistu vodu, udisati zdrav vazduh i jesti hranu uzgojenu na zdravom zemljištu. Ova peticija je važna zato sto je svaki glas bitan i zato sto se svaki čovjek pita”, izjavila je za naš portal Snežana Jagodić Vujić, predsjednica Ekološkog udruženja „Eko put“.

Peticija i naredni koraci

Prikupljanje potpisa trajaće 30 dana, do 19. januara 2025. godine, na posebnim lokacijama u svakoj od navedenih opština. Da bi inicijativa bila razmatrana u Narodnoj skupštini Republike Srpske, potrebno je prikupiti najmanje 3000 potpisa punoljetnih građana s prebivalištem u Republici Srpskoj.

Tekst inicijative već je podnesen Narodnoj skupštini, a konačna odluka o sudbini Majevice zavisi od glasanja u parlamentu.

Neprocjenjiva prirodna baština

Planina Majevica nije samo dom brojnim endemskim vrstama, već i mjesto od velikog paleontološkog značaja. Prema istraživanjima, na ovom području su pronađeni fosilni ostaci marinskih organizama iz Panonskog mora, koji datiraju između deset i petnaest miliona godina. Upravo ove karakteristike čine Majevicu prioritetnim kandidatom za zaštitu u okviru evropske mreže Natura 2000.

Apel građanima

Organizatori pozivaju sve građane Republike Srpske da se uključe u ovu akciju i daju svoj glas za očuvanje planine Majevice.

„Vaš potpis može odlučiti sudbinu jednog od najvrijednijih prirodnih resursa naše zemlje,“ poručili su iz udruženja.

Ova inicijativa predstavlja ključni korak u zaštiti planine Majevica, ali i širi podsjetnik na važnost očuvanja prirodnih bogatstava od ekološki štetnih projekata.

Podsjećamo, vijest da je litijum pronađen u na obroncima planine Majevice odjeknula je medijski u oktobru prošle godine. Geološka istraživanja je radila kompanija „Ar Core” AG iz Švajcarske, a rezultati su navodno pokazali da u toj oblasti rezervi litijuma ima oko 1,5 milion tona.

“Po potvrđenim rezervama i onom što smo radili u istraživanjima konstatovali depozit od 1,5 miliona litijum karbonata. To nije konačna količina projekta, a to će kasnije, kako je to zakon propisao, da se mijenja, a mi očekujemo na više. Što se tiče učešća litijuma u kvantitativnoj strukturi cjelokupne mineralne strukture ležišta on je najmanje prisutan, odnosno najviše je prisutan magnezijum“, rekao je ranije za Gerilu Vladimir Rudić, direktor Ar Core u BiH.

Iako je zakonom propisan rok za podnošenje zahtjeva za eksploataciju litijuma dvije godine od dana završetka istraživanja, a koji  je u slučaju nalazišta litijuma i drugih ruda na teritoriji Lopara imala firma Ar Core koja je vršila i istraživanja i čiji rok je istekao 31.jula ove godine, Vlada RS je odlučila da taj rok pomjeri na početak 2025. godine.

Dejan Rakita / GERILA

The post ČISTA PRIRODA ILI LITIJUM: Počinje potpisivanje peticije u Zvorniku, Bijeljini, Loparama i Ugljeviku first appeared on Gerila.info.

Borbu golorukog naroda koji je prije par dana svojim tijelima branio Unu podržao je i Ulrich Eichelmamm, direktor međunarodne organizacije RiverWatch.

“Mislim da moramo pobijediti u ovoj borbi. Kad sam prvi put čuo šta se dešava, prva misao mi je bila da nikad ne bih ni pomislio da se neko usuđuje da pipne Unu. Iako je ovo zaštićeno područje, neko je sve to ignorisao i počeo radove. U tom trenutku sam prekinuo svoj odmor i pridružio se otporu lokalaca”, rekao je Eichelmamm.

Božica Keča, mještana sela Donja Suvaja, za Gerilu kaže da narod ovog kraja neće dozvoliti dalje uništavanje rijeke ali da je šteta već učinjena i da je korito rijeke Une teško vratiti u njeno prvobitno stanje.

“Devastira se ova prelijepa rijeka, a mi nismo bilo obavijesteni o tome, već smo samo jednog dana ostali bez vode, jer su nam presjekli lokalni vodovod. Mi ne želimo da se naša rijeka devastira, da se ubijaju ribe, rakovi i sve sto je rijetkost u današnje vrijeme”, kazala je Keča.

Maja Sever, predsjednica Evropskog udruženja novinara, je zajedno sa svojom djecom došla da pruži podršku u borbi protiv ovog projekta koji narušava prirodni unikat kakvo je Vrelo Une.

“Ne možemo i ne smijemo dozvoliti devastaciju naše prirode, izvora, rijeka, jer je to nešto najvažnije što pripada građanima i ovoj zemlji. Ukoliko dozvolimo da krene i ukoliko dozvolimo prvu ovakvu devastaciju bez potrebnih dozvola, bez poštivanja zaštitnog projekta i Nature 2000, kojoj pripada ovo područje, onda nema kraja. Ovo nam je ono najvrijednije što imamo i mi i vi, naši dragi susjedi u BiH i zato treba pokazati da ne damo”, istakla je Sever.

Darko Rundek koji je održao koncert na izvoru Une je poručio da bi ovo uništavanje rijeke dovelo do gradnje hidrocentrale koja bi proizvodila mjesečnu struju u vrijednosti od 1.000 evra.

“Nema baš nikakvog razloga za gradnju te hidrocentrale, osim nekih lokalnih mućki, koje bi trebalo što prije spriječiti”, kazao je Rundek. Ovo je jedan od rijetkih primjera u Hrvatskoj da se nešto gradi, ali mislim da je to trend kojem ćemo, nadam se, uskoro stati u kraj”, istakao je Rundek.

Među okupljenim građanima koji traže pravdu za Unu pojavio se i Samir Hamzić – predstavnik investitora koji grade mini hidrocentralu, ali je odbio da odgovori na pitanja novinara Gerile.

Nikola Kurija iz Centra za životnu sredinu, je izjavio da borba za Unu neće stati i da će i danas ali i svih narednih dana mještani, aktivisti kao i brojni drugi ljudi protestovati zbog izgradnje mini-hidroelektrane, čija je gradnja počela na samo nekoliko stotina metara od njenog izvora.

“Nalazimo se u Hrvatskoj gdje ova prelijepa rijeka izvire, a već nakon nekoliko kilometara ona ulazi u BiH i gradi jedan od najljepših nacionalnih parkova u Evropi. Okupili smo se ovdje da pomognemo u borbi mještana protiv izgranje male hidrocentrale i da spasimo ovaj dragulj prirode”, istakao je Kurija.

GERILA

The post Gerila u Donjoj Suvaji: Narod, aktivisti i Darko Rundek protiv mašina a za spas Une (FOTO, VIDEO) first appeared on Gerila.info.

The post Šamar Parku prirode: Komunalno preduzeće napravilo deponiju tik uz Unu! first appeared on Gerila.info.