“Organizacioni odbor Bh. povorke ponosa obavještava javnost da će događaji, odnosno projekcija filma, diskusija i zabava, koji su planirani za subotu 18.03. u Banjaluci biti održani bez obzira na kontinuirane napade, te pokušaje diskreditovanja i opstrukcije djelovanja i rada Organizacionog odbora Bh. povorke ponosa, kao i na homofobne, transfobne i fašističke napade pojedinaca”, izjavili su organizatori.

Oni dodaju da je važno naglasiti da su, kao i svaki put do sad, događaje prijavili nadležnom Ministarstvu unutrašnjih poslova, odnosno policiji, te da su u stalnoj komunikaciji sa policijskim predstavnicima. Ističu da je policija upoznata sa svim što se događa, od vrste događaja do prijetnji i pokušaja zaustavljanja cijele organizacije događaja.

Dodaju i da su, samo prošle godine, u Banjaluci održana čak tri različita događaja u organizaciji Organizacionog odbora Bh. povorke ponosa i savezničkih organizacija bez ikakvih prijetnji, diskreditovanja i pokušaja zabrane, te stoga i pitaju – “Šta se to promijenilo?”

Oni naglašavaju da niko nema pravo da ograničava LGBTIQ osobe na život u četiri zida i da, iako je Organizacioni odbor Bh. povorke ponosa već godinama aktivno prisutan u Banjaluci kao i u Srpskoj, nikada prije nije postojao sličan stepen otpora prema sprovođenju njihovih aktivnosti.

Posebno naglašavaju da se navedeni događaji, odnosno projekcija filma i diskusija, održavaju u znak solidarnosti sa svim aktivistima/kinjama, novinarima/kama, te ostalim građanima/kama koji će biti pogođeni ukoliko se kriminalizuje kleveta u Republici Srpskoj.

Ističu i da raduje da postoji velika podrška iz Banjaluke i sa cijelog područja Republike Srpske, te da to savezništvo samo potvrđuje da u Srpskoj postoji snažan otpor protiv pokušaja gušenja slobode govora i udruživanja.

Topić: Ovakvim ponašanjem će zabraniti slobodu i u ta “četiri zida”

Tanja Topić, politička analitičarka, za GERILU kaže da je fascinantno licemjerstvo čuvara javnog čudoređa koji su do sada svoje rigidne stavove obrazlagali tobožnjim poštovanjem svačije seksualnosti, istovremeno je sabijajući u “sopstvena četiri zida”.

“Sad su je zbog uznemirenosti “čestititih” odlučili protjerati i iz ta četiri zida. Poruka je poražavajuća za cjelokupno društvo – uskoro će nam početi izdavati službene certifikate prema kojem će politički vrhovni poglavica određivati boju kože, boju očiju, proporcije tijela i psihološki profil porodica, seksualne preferencije. Oni koji se ne uklope u profil rigidnog, zadrtog, ograničenog, patrijarhalnog dežurnog moraliste neće više moći da budu slobodni ni u svoja četiri zida”, kaže za naš portal Topićeva.

Ozren Perduv, član Pravde za Davida i aktivista za ljudska prava, na svom FB profilu je ukazao na sličnosti kroz koje je prošla i grupa PZD. Perduv je i jedan od panelista u okviru diskusije koja će se održati u okviru sutrašnjeg događaja.

“Ako je iko u Banjaluci imao problem da ostvari pravo na slobodu okupljanja, onda smo to mi. I ako je iko osjetljiv na uskraćivanje tog Ustavom datog prava – mi smo. Naravno da sam prihvatio poziv. SVI, ali SVI, imaju pravo da uživaju Ustavom garantovana prava i slobode, pa tako i pravo na slobodu okupljanja. Naravno, podrazumijeva se poštovanje Zakona o javnom redu i miru i Zakona o javnom okupljanju. Ne smije biti diskriminacije po bilo kom osnovu!”, naglasio je Perduv.

On je dodao da je opštepoznato da pripadnici LGBT zajednice u BiH i te kako imaju problem da ostvare pravo na javno okupljanje.

“Danas se oglasio lažni predsjednik Republike Srpske koji je rekao da očekuje od nadležnih organa da zabrani bilo kakve aktivnosti ljudi iz BH Povorke ponosa u Banjaluci. Takođe se oglasio i mlađani gradonačelnik Banjaluke koji se pridružio stavovima lažnog predsjednika i koji je rekao da neće dozvoliti korišćenje gradskih javnih površina niti gradskih prostorija Grada Banja Luka za “aktivnosti” te grupacije. A, dozvoljava korišćenje gradskih, naših, prostorija udruženju građana koje u Srbiji prikuplja potpise za oslobađanje iz zatvora ubica nekadašnjeg premijera Srbije Zorana Đinđića. Sramno”, naglasio je Perduv.

Dodik i Stanivuković protiv događaja čiji sadržaj i ne znaju

Podsjećamo, predsjednik Srpske Milorad Dodik je rekao da mu održavanje sutrašnjeg događaju “smeta” i da je “protiv toga”.

“Nadležni organi Republike Srpske treba da razmotre mogućnosti da planirane aktivnosti u okviru “Povorke ponosa” u Banjaluci ne budu održane, zbog opravdanih razloga koje su navela brojna udruženja i organizacije”, napisao je Dodik na tviteru, a kasnije ponovio i na konferenciji za medije u Narodnoj skupštini.

Naveo je i da mu se posljednjih dana veliki broj udruženja i organizacija obratio pismima u kojima izražavaju zabrinutost i veliku uznemirenost zbog najave održavanja aktivnosti u okviru “Povorke ponosa” najavljenih za subotu, 18. marta, u Banjaluci.

“Zbog opravdanih razloga koje su naveli, smatram da nadležni organi treba da razmotre mogućnosti kako bi s organizatorima najavljenog skupa dogovorili da se planirani događaji ne održe”, obrazložio je Dodik.

I gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković je izjavio, povodom najava aktivnost “Bh. povorke ponosa”, da su se Gradskoj upravi obratile i nevladine organizacije sa zahtjevom da se ovakav događaj otkaže, te da ih je on obavijestio da nijedna javna površina, ni prostor nisu dostupni za tako nešto.

“Banjaluku niko nije pitao. Ne samo Banjaluku, nego bilo koju drugu institiciju u Republici Srpskoj. Mi nismo za tako nešto, prosto to ne podržavamo. Težimo patrijarhalnim, tradicionalnim, porodičnim odnosima i znamo šta je naša vjera i identitet našeg naroda. Meni je zaista drago što je Banjaluka baštionik tako nečega ovdje, a integralno i u BiH. U redu, to neko radi tamo u Sarajevu i neka radi. Ovdje niti je ko pitao za bilo koji gradski prostor, trg ili tako nešto, niti imamo bilo kakve veze. Moram reći, ne bismo dopustili tako nešto”, rekao je gradonačelnik Banjaluke.

The post Neinformisanost političara i diskriminacija proizvode netrpeljivost i nasilje, a ne samo postojanje LGBTIQ osoba! first appeared on Gerila.info.

Mjesec dana nakon prve Parade ponosa u BiH, koja je održana 8. septembra u Sarajevu, portal World Politics Review se pita može li LGBT zajednica u BiH iskoristiti zamajac koji je proizvela parada u borbi za veća prava LGBT osoba?

Tim povodom su razgovarali sa Zoricom Mršević, istraživačicom i naučnom savjetnicom u Institutu društvenih nauka u Beogradu i profesorkom Fakulteta za evropske pravne i političke studije u Novom Sadu.

Na pitanje kakvo je trenutno stanje LGBT prava u Bosni i Hercegovini i koliko je jaka LGBT zajednica u BiH, profesorka Mršević ističe da LGBT osobe još uvijek nemaju jednaka prava kao heteroseksualne osobe, što je slučaj gotovo svuda na Zapadnom Balkanu. Širom regije mnoge LGBT osobe se ne usuđuju istupati u javnosti kao pripadnici te populacije iz straha da će ih njihova porodica odbiti, da će možda morati napustiti školu, izgubiti posao ili biti izloženi drugim oblicima diskriminacije i zlostavljanja. Takođe, za istopolne parove ne postoji način da registruju svoju vezu. Međutim, stvari se polako mijenjaju zahvaljujući sve većoj vidljivosti LGBT zajednice te, između ostalog, pozitivnim uticajima iz drugih dijelova regiona i iz svijeta.

LGBT aktivisti u BiH posjeduju značajnu snagu i sposobnost zbog više razloga. Prvo, mnogi mladi građani BiH imaju korist od stipendija koje im omogućavaju studiranje u inostranstvu, uglavnom u zapadnoj Evropi. Tamo komuniciraju i uče od članova LGBT organizacija na univerzitetima. Bez obzira na sopstveni rodni identitet, vraćaju se kući obogaćeni ovim znanjem i iskustvom LGBT aktivizma.

Drugo, što je još važnije, u BiH djeluje veliki broj nevladinih organizacija i grupa za pomoć, u kojima je zaposleno puno LGBT osoba koje žive, ​​rade i otvoreno komuniciraju sa svojim profesionalnim i društvenim kontaktima na terenu. Na nedavno održanoj Paradi ponosa učestvovao je i američki ambasador u BiH, koji se javno izjašnjava kao homoseksualac. U interakciji sa strancima, građani BiH koji možda nisu u kontaktu sa LGBT osobama, polako se navikavaju na postojanje različitih rodnih i seksualnih identiteta.

To su važni faktori koji su doprinijeli nedavnom razvoju LGBT aktivizma u BiH, koji je doveo do organizovanja prve parade ponosa u BiH. Iako često svjedočimo negativnim reakcijama prema ovom aktivizmu, one obično dodatno podstiču napore aktivista. Izazov za LGBT aktiviste u BiH biće da očuvaju taj zamah i uspješno organiziraju drugu i treću paradu ponosa, istovremeno radeći na tome da povećaju vidljivost LGBT zajednice i da zagovaraju zakonska poboljšanja njihovog statusa.

Što se značaja prve parade ponosa za Bosnu i Hercegovinu tiče, i pitanja koji su drugi važni koraci
koji su doveli do unaprijeđenja prava LGBT osoba u BiH posljednjih godina, profesorka Mršević navodi da činjenica da je prva parada ponosa u Sarajevu privukla hiljade učesnika, kao i vrlo temeljne pripreme za taj događaj, svjedoče o snazi ​​i sposobnosti LGBT aktivista u BiH. Organizovanje takvog događaja nije posao koji može obaviti samo par entuzijasta i šačica dobrovoljaca. To zahtijeva pažljivo planiranje i koordinaciju.

Ti su događaji važni jer ruše prepreke i pomažu u prevladavanju otpora napretku LGBT prava. Oni takođe osporavaju diskriminatorne i stavove pune predrasuda. Kao i kod drugih parada ponosa, dan poslije parade u Sarajevu bio je miran dan, a život je tekao kao i obično. Ni jedna od biblijskih strahota koje su prizivali protivnici parade nije se dogodila. Nebo se nije srušilo na „grad grijeha“.

Uz zalaganje za proširenje LGBT prava i borbe protiv nasilja i homofobije, parada je bila opšti poziv na solidarnost i saosjećanje sa zajednicama koje su marginalizovane i potlačene, uključujući radnike, migrante i etničke manjine poput Roma. Sigurno je da ovi građani BiH sada imaju više “vazduha” i da su u mogućnosti da žive otvorenije i sigurnije nego prije.

Trebaće neko vrijeme kako bi se potpuna korist od parade materijalizovala i trajni aktivizam da se podigne svijest da se LGBT prava tiču i naše djece, komšija, kolega. To nije samo apstraktna ideja uvezena iz inostranstva, korisna samo strancima. Šire razumijevanje ove suštine s vremenom će podstaći promjene u javnim politikama.

Održavajući uspješnu paradu ponosa koja je BiH stavila u međunarodno središte pažnje, lokalnim aktivistima se takođe pružila mogućnost da uspostave i poboljšaju linije komunikacije sa svojim kolegama u drugim dijelovima Balkana, od Slovenije do Bugarske. Prekogranična saradnja omogućava aktivistima iz BiH da uče na iskustvu iz tih zemalja koje su nekoliko koraka ispred BiH i da pomognu onima koji zaostaju u određenim pitanjima. Jednostavno, cijela regija se kreće prema većim ljudskim pravima za LGBT populaciju.

Naposlijetku, na pitanje postoje li drugi znakovi nedavnog napretka na Balkanu, i koje su glavne prepreke koje ometaju širenje LGBT prava u regiji, profesorka Mršević je naglasila da se prepreke koje koče širenje LGBT prava u regiji ne razlikuju od prepreka s kojima se suočavaju u drugim zemljama. One podrazumijevaju konzervativne stavove i religiozna učenja koja obeshrabruju toleranciju prema LGBT osobama. Sve evropske zemlje koje su ranije organizovale parade ponosa susrele su se sa sličnim preprekama, uglavnom od strane sugrađana koji su se zalagali za svetost svojih „tradicija“.

Takođe, vidimo i želju u nekim elitnim krugovima za očuvanjem “statusa quo”. Neke heteroseksualne osobe, koje tradicionalno uživaju bolju socijalnu mobilnost od LGBT osoba, nastoje da održe svoj
povlašteni socijalni status. Bez obzira na prednosti koje donose ova prava, pojedinci u BiH osjećaju potrebu za sputavanjem LGBT osoba u borbi za jednaka prava.

Balkan još uvijek zaostaje za ostalim dijelovima Evrope. Međutim, uprkos mnogim preprekama, napredak je vidljiv iz godine u godinu. Parade ponosa samo su dio okruženja koje povećava toleranciju i svjesnost o LGBT pravima.

The post World Politics Review: Može li Parada ponosa pomoći jačanju prava LGBT zajednice u BiH? first appeared on Gerila.info.

Mjesec dana nakon prve Parade ponosa u BiH, koja je održana 8. septembra u Sarajevu, portal World Politics Review se pita može li LGBT zajednica u BiH iskoristiti zamajac koji je proizvela parada u borbi za veća prava LGBT osoba?

Tim povodom su razgovarali sa Zoricom Mršević, istraživačicom i naučnom savjetnicom u Institutu društvenih nauka u Beogradu i profesorkom Fakulteta za evropske pravne i političke studije u Novom Sadu.

Na pitanje kakvo je trenutno stanje LGBT prava u Bosni i Hercegovini i koliko je jaka LGBT zajednica u BiH, profesorka Mršević ističe da LGBT osobe još uvijek nemaju jednaka prava kao heteroseksualne osobe, što je slučaj gotovo svuda na Zapadnom Balkanu. Širom regije mnoge LGBT osobe se ne usuđuju istupati u javnosti kao pripadnici te populacije iz straha da će ih njihova porodica odbiti, da će možda morati napustiti školu, izgubiti posao ili biti izloženi drugim oblicima diskriminacije i zlostavljanja. Takođe, za istopolne parove ne postoji način da registruju svoju vezu. Međutim, stvari se polako mijenjaju zahvaljujući sve većoj vidljivosti LGBT zajednice te, između ostalog, pozitivnim uticajima iz drugih dijelova regiona i iz svijeta.

LGBT aktivisti u BiH posjeduju značajnu snagu i sposobnost zbog više razloga. Prvo, mnogi mladi građani BiH imaju korist od stipendija koje im omogućavaju studiranje u inostranstvu, uglavnom u zapadnoj Evropi. Tamo komuniciraju i uče od članova LGBT organizacija na univerzitetima. Bez obzira na sopstveni rodni identitet, vraćaju se kući obogaćeni ovim znanjem i iskustvom LGBT aktivizma.

Drugo, što je još važnije, u BiH djeluje veliki broj nevladinih organizacija i grupa za pomoć, u kojima je zaposleno puno LGBT osoba koje žive, ​​rade i otvoreno komuniciraju sa svojim profesionalnim i društvenim kontaktima na terenu. Na nedavno održanoj Paradi ponosa učestvovao je i američki ambasador u BiH, koji se javno izjašnjava kao homoseksualac. U interakciji sa strancima, građani BiH koji možda nisu u kontaktu sa LGBT osobama, polako se navikavaju na postojanje različitih rodnih i seksualnih identiteta.

To su važni faktori koji su doprinijeli nedavnom razvoju LGBT aktivizma u BiH, koji je doveo do organizovanja prve parade ponosa u BiH. Iako često svjedočimo negativnim reakcijama prema ovom aktivizmu, one obično dodatno podstiču napore aktivista. Izazov za LGBT aktiviste u BiH biće da očuvaju taj zamah i uspješno organiziraju drugu i treću paradu ponosa, istovremeno radeći na tome da povećaju vidljivost LGBT zajednice i da zagovaraju zakonska poboljšanja njihovog statusa.

Što se značaja prve parade ponosa za Bosnu i Hercegovinu tiče, i pitanja koji su drugi važni koraci
koji su doveli do unaprijeđenja prava LGBT osoba u BiH posljednjih godina, profesorka Mršević navodi da činjenica da je prva parada ponosa u Sarajevu privukla hiljade učesnika, kao i vrlo temeljne pripreme za taj događaj, svjedoče o snazi ​​i sposobnosti LGBT aktivista u BiH. Organizovanje takvog događaja nije posao koji može obaviti samo par entuzijasta i šačica dobrovoljaca. To zahtijeva pažljivo planiranje i koordinaciju.

Ti su događaji važni jer ruše prepreke i pomažu u prevladavanju otpora napretku LGBT prava. Oni takođe osporavaju diskriminatorne i stavove pune predrasuda. Kao i kod drugih parada ponosa, dan poslije parade u Sarajevu bio je miran dan, a život je tekao kao i obično. Ni jedna od biblijskih strahota koje su prizivali protivnici parade nije se dogodila. Nebo se nije srušilo na „grad grijeha“.

Uz zalaganje za proširenje LGBT prava i borbe protiv nasilja i homofobije, parada je bila opšti poziv na solidarnost i saosjećanje sa zajednicama koje su marginalizovane i potlačene, uključujući radnike, migrante i etničke manjine poput Roma. Sigurno je da ovi građani BiH sada imaju više “vazduha” i da su u mogućnosti da žive otvorenije i sigurnije nego prije.

Trebaće neko vrijeme kako bi se potpuna korist od parade materijalizovala i trajni aktivizam da se podigne svijest da se LGBT prava tiču i naše djece, komšija, kolega. To nije samo apstraktna ideja uvezena iz inostranstva, korisna samo strancima. Šire razumijevanje ove suštine s vremenom će podstaći promjene u javnim politikama.

Održavajući uspješnu paradu ponosa koja je BiH stavila u međunarodno središte pažnje, lokalnim aktivistima se takođe pružila mogućnost da uspostave i poboljšaju linije komunikacije sa svojim kolegama u drugim dijelovima Balkana, od Slovenije do Bugarske. Prekogranična saradnja omogućava aktivistima iz BiH da uče na iskustvu iz tih zemalja koje su nekoliko koraka ispred BiH i da pomognu onima koji zaostaju u određenim pitanjima. Jednostavno, cijela regija se kreće prema većim ljudskim pravima za LGBT populaciju.

Naposlijetku, na pitanje postoje li drugi znakovi nedavnog napretka na Balkanu, i koje su glavne prepreke koje ometaju širenje LGBT prava u regiji, profesorka Mršević je naglasila da se prepreke koje koče širenje LGBT prava u regiji ne razlikuju od prepreka s kojima se suočavaju u drugim zemljama. One podrazumijevaju konzervativne stavove i religiozna učenja koja obeshrabruju toleranciju prema LGBT osobama. Sve evropske zemlje koje su ranije organizovale parade ponosa susrele su se sa sličnim preprekama, uglavnom od strane sugrađana koji su se zalagali za svetost svojih „tradicija“.

Takođe, vidimo i želju u nekim elitnim krugovima za očuvanjem “statusa quo”. Neke heteroseksualne osobe, koje tradicionalno uživaju bolju socijalnu mobilnost od LGBT osoba, nastoje da održe svoj
povlašteni socijalni status. Bez obzira na prednosti koje donose ova prava, pojedinci u BiH osjećaju potrebu za sputavanjem LGBT osoba u borbi za jednaka prava.

Balkan još uvijek zaostaje za ostalim dijelovima Evrope. Međutim, uprkos mnogim preprekama, napredak je vidljiv iz godine u godinu. Parade ponosa samo su dio okruženja koje povećava toleranciju i svjesnost o LGBT pravima.

The post World Politics Review: Može li Parada ponosa pomoći jačanju prava LGBT zajednice u BiH? first appeared on Gerila.info.