Banjalučka policija zabranila je održavanje mirnog okupljana spred Narodne skupštine Republike Srpske. Okupljanje su najavili mještani više ozrenskih sela zbog najavljenog početka geoloških istraživanja na toj planini i pored sporova koji se i dalje vode na osnovu izdatih i osporenih rješenja. U banjalučkoj policiji su saopštili da skupovi nisu dozvoljeni na udaljenosti manjoj od pedeset metara od štićenih objekata. Nisu, međutim odgovorili na pitanje da li je skup dozvoljen na udaljenosti od 51 metra od skupštine. Inače, okupljanja ispred zgrade skupštine redovno organizuju političke stranke ali i pristalice vladajućeg SNSD-a. Policija ih nikada, do sada, nije u tome spriječila.

Iz banjalučke Policijske uprave su saopštili da da su od PU Doboj dobili informaciju da se među onima koji su planirali da dođu na skup u Banjaluku nalaze bezbjednosno interesantna lica koja bi mogla ugroziti javnu bezbjednost u Banjaluci.

U udruženju Ozrenski studenac navode da to prosto nije istina.

“Ispalo je da smo mi poput neke terorističke organizacije. Ja pozivam PU Banjaluka i PU Doboj da nam dostave imena i prezimena tih ljudi i mi ćemo ih javno iščlaniti iz udruzenja jer ti navodi jednostavno nisu tačni“, rekao je danas na konferenciji za medije Zoran Poljašević iz ekološkog udruženja Ozrenski studenac.

Kompanija Lykos je za 22. maj najavila početak geoloških istraživanja na Ozrenu. Istovremeno na Okružnom sudu u Banjaluci i dalje je u toku upravni spor koji su protiv rješenja Ministarstva energetike i rudarstva Republike Srpske pokrenuli mjesna zajednica Sočkovac i opština Petrovo. U nedelju su mještani MZ Sočkovac na referendumu gotovo jednoglasno rekli ne početku geoloških istraživanja.

“Došli smo da ponovo, dok se održava skupština u Banjaluci, jasno i glasno poručimo da skupština u Banjaluci, resorno ministartsvo i svi ostali moraju konačno da čuju glas judi koji žive na Ozrenu“, rekao je Slobodan Sarić predsjednik MZ Sočkovac.

Predsjednik Vlade Republike Srpske Savo Minić rekao je danas da on smatra da se glas naroda treba čuti i poštovai ali, zanimljivo, kaže i da nema dovoljno informacija o tome šta se dešava na Ozrenu.

“Treba se uvijek poštovati glas naroda i građana, barem ja imam takav stav. Upoznat sam, jutros sam razgovarao sa načelnikom Petrova. Ja ne znam do detalja sve. Dogovorili smo se da dođe do mene“, rekao je danas Minić.

Sa druge strane Nebojša Vukanović poslanik Liste za pravdu i red u NSRS kaže da je, prije svega, sramota nedozvoljavanje javnog mirnog skupa ispred skupštine.

“Mislim da je nedopustivo da mještanima Ozrena, koji realno jesu ugroženi, nije dozvoljeno da mogu s mirom održati ni konferenciju za novinare ispred skupštine jer je ona prije svega narodna i niko je ne ugrožava izjavom za medije i ja ne razumijem zbog čega policija Republike Srpske, ja mogu slobodno reći, pokušava da omalovaži te ljude koji se bore za svoju đedovinu“, rekao je Vukanović.

U banjalučkom Centru za životnu sredinu napominju da je Bosna i Hercegovina generalno u velikom problemu kada su i aktuelni ali i najavljeni rudarski projekti u pitanju.

“Mi imamo danas situaciju da se na prostoru Republike Srpske a generalno i cijele BiH imamo toliko lokacija kada uzmemo osnovne parametre šta se dešava sa životnom sredinom i rudnike koji već postoje i koji prave probleme, ovoliki broj rudnika koji su planirani kroz geološka istraživanja i kroz pripremanje za dodjelu koncesija na Majevici što Vlada RS planira već više od godinu dana jedonstavno je neizdrživo za prostor, za BiH koja je mala preko petnaest lokacia se aktivno priprema da postanu rudnici. Od Novog Grada u Devetacima novi rudnik uglja, preko Jezera, preko Ozrena, preko Majevice, preko novog projekta u dolini Krivaje plus lokacije koje se trenutno istražuju u okolini Srebrenice, Bratunca, Zvornika, Foče, Čajniča. Mnogo je lokacija a mi mnogo imamo problema sa već postojećim rudnicima“, rekao je Vladimir Topić iz Centra za životnu sredinu Banjaluka.

Vladimir Kovačević, Gerila info

The post Ozrenci pred skupštinom. Policija zabranila skup. Tvrdi da među njima ima kriminalaca! first appeared on Gerila.info.

To se navodi u dopisu koji je ova kompanija 12. maja uputila Opštini Petrovo, načelniku opštine i nadležnom odjeljenju za prostorno uređenje i stambeno-komunalne poslove, a dopis je u Opštini Petrovo zaprimljen narednog dana.

U dokumentu koji potpisuje direktor Mladen Lujić, Lykos navodi da je nosilac prava na istraživanje po rješenju Ministarstva energetike i rudarstva Republike Srpske broj 05.04/310-638-5/24 od 11. marta 2026. godine.

„U skladu sa Zakonom o geološkim istraživanjima Republike Srpske i tačkom 7. Rješenja Ministarstva energetike i rudarstva Republike Srpske broj 05.04/310-638-5/24 od 11.03.2026. godine ovim putem Vas obavještavamo da od 22.05.2026. godine počinjemo sa izvođenjem radova“, navodi se u dopisu kompanije.

Ta najava stigla je u trenutku kada je protiv istog rješenja već pokrenut sudski postupak. Prema dokumentu koji je objavio predsjednik Mjesne zajednice Sočkovac Slobodan Sarić, Opština Petrovo je pred Okružnim sudom u Banjaluci podnijela tužbu protiv Ministarstva energetike i rudarstva RS, sa prijedlogom odgađanja izvršenja, radi poništenja rješenja kojim je Lykosu odobreno izvođenje detaljnih geoloških istraživanja.

Drugim riječima, dok se pred sudom osporava zakonitost rješenja, kompanija lokalnu zajednicu obavještava da namjerava početi radove.

Za Sarića, ali i veliki dio mještana Sočkovca, Kakmuža i okolnih ozrenskih sela, to nije samo pravno pitanje, već pitanje opstanka, povjerenja i elementarnog prava lokalnog stanovništva da odlučuje o prostoru u kojem živi i u kakvom orkuženju će ubuduće da živi.

„Sva naša dosadašnja pravna borba u cilju obustavljanja ovog nakaradnog “ projekta”, nije bila dovoljna da pomenuta kompanija konačno shvati da narod ovog kraja ne želi i ne odobrava njihove aktivnosti. Ovu borbu za svoja ljudska prava nismo mi željeli ,ona nam je nažalost nametnuta i nije pitanje više hoćemo li ili necemo da se borimo vec hoćemo li ili nećemo da postojimo“, napisao je Sarić.

Sarić je naveo da kompanija, najavom početka radova, ignoriše volju građana, proteste i javne skupove, jednoglasnu odluku Skupštine opštine Petrovo od 15. aprila 2026. godine kojom je izraženo protivljenje geološkim istraživanjima, kao i činjenicu da je raspisan referendum za 17. maj.

Priča je počela krajem marta, kada je australijska kompanija Yugo Metals LTD, registrovana u Pertu, objavila na Australijskoj berzi hartija od vrijednosti da joj je Ministarstvo energetike i rudarstva RS dodijelilo prava na projekat geoloških istraživanja metala na području Sočkovca. Tako da su ovu, za njih jako važnu informaciju, stanovnici Ozrena saznali su ne od institucija Republike Srpske, nego sa berzanske objave jedne strane kompanije, na internetu.

Uslijedili su sastanci u Petrovu, zahtjevi Ministarstvu da potvrdi ili demantuje informaciju, javni skup u Sočkovcu i sve jasnije protivljenje mještana. Na skupu održanom 4. aprila u Domu kulture u Sočkovcu, u organizaciji Ekološkog udruženja „Ozrenski studenac“, građani Kakmuža, Sočkovca i Karanovca poručili su da neće dozvoliti devastaciju Ozrena i da se protive bilo kakvim geološkim istraživanjima koja bi mogla voditi ka otvaranju rudnika.

„Neće o nama odlučivati Banjaluka i to iza zatvorenih vrata, krijući od nas, koji smo krvarili za ovaj Ozren“, bila je jedna od poruka sa tog skupa.

Ekološki aktivista Zoran Poljašević tada je upozorio da se priča o „samo geološkim istraživanjima“ ne može posmatrati odvojeno od potencijalne eksploatacije. Kompanije koje svoje projekte predstavljaju investitorima na berzi, kako je naveo, ne prikupljaju kapital zbog pukog istraživanja, nego zbog mogućnosti da jednog dana istražni prostor postane rudnik.

Upravo zato je izjava ministra energetike i rudarstva RS Petra Đokića, data na SET-u u Trebinju, dodatno uznemirila mještane. Đokić je tada rekao da Vlada RS podržava geološka istraživanja i da je pitanje eventualnog razvoja ležišta „drugo pitanje“.

„Ne ministre Petre Đokiću, to nije drugo pitanje, to je isto pitanje. I ključno pitanje“, odgovorio je Poljašević sa skupa na Ozrenu.

Za lokalnu zajednicu, najava Lykosa sada potvrđuje ono od čega su strahovali, odnosno da institucije i kompanija nastavljaju proceduru uprkos protivljenju Ozrenaca, i čak uprkos političkom stavu lokalne skupštine i uprkos tužbi koju je sama Opština Petrovo pokrenula protiv Ministarstva. Stav pobunjenih Ozrenaca podržao je i sam načelnik opštine Petrovo Ozren Petković, koji i sam pripada vladajućoj stranci u Srpskoj, odnosno SNSD-u, što samo po sebi, dovoljno govori.

Posebno je važno da se istražni prostor više ne predstavlja samo kao Sočkovac, već kao „Petrovo“. Aktivisti su i ranije upozoravali da promjena imena projekta, smanjenje ili redefinisanje obuhvata i korišćenje različitih pravnih subjekata mogu služiti kao način da se projekat koji je već izazvao otpor lokalnog stanovništva vrati u izmijenjenom obliku.

Yugo Metals je, prema ranijim objavama i dostupnim informacijama, faktički nastavio projekte koji su ranije povezivani sa Lykos Balkan Metalsom. Aktivisti tvrde da je riječ o pregrupisavanju istih interesa i istih rudarskih ambicija, sada prilagođenih berzanskoj komunikaciji i novim zakonskim okolnostima u Republici Srpskoj.

Za sada je jasno samo jedno: Lykos je najavio 22. maj kao datum početka radova. Opština Petrovo je tužila Ministarstvo. Građani su rekli da neće pristati. A Ozren, planina koja je već jednom natjerala institucije i investitore na povlačenje, ponovo ulazi u dane u kojima će se mjeriti stvarna snaga lokalne zajednice.

Dejan Rakita / GERILA

The post Lykos najavio početak radova na Ozrenu: Opština Petrovo tužila Đokićevo Ministarstvo, Ozrenci poručuju – “Dosta je bilo!” first appeared on Gerila.info.

Okupljeni su jednoglasno podržali inicijativu da se o ovom pitanju ide na referendum, kako bi građani direktno odlučili o eventualnom otvaranju rudnika i nastavku istraživanja. Jasno je poručeno da Ozren neće biti prepušten odlukama koje se donose mimo lokalne zajednice.

“Neće o nama odlučivati Banjaluka i to iza zatvorenih vrata, krijući od nas, koji smo krvarili za ovaj Ozren”, poruka je mještana Ozrena.

„Situacija je krajnje ozbiljna i alarmantna. O našoj sudbini neko misli da odlučuje bez nas. To je krajnje drsko, bezobrazno i nedopustivo“, poručeno je iz Udruženja.

Zoran Poljašević iz Ozrenskog studenca je upozorio da priča o „samo geološkim istraživanjima“ ne može biti odvojena od planova za konačno otvaranje rudnika.

Poljašević je jasno stavio do znanja da kompanije koje na berzi predstavljaju projekte ne prikupljaju novac zbog istraživanja, već zbog eksploatacije. Kako je rekao, ono što se danas predstavlja kao istražni projekat, u suštini je najava rudnika.

„Ozren nije samo prostor na karti, nego mjesto gdje ljudi žive i od kojeg žive. Ako ovdje dođe do eksploatacije nikla i drugih metala, posljedice neće osjetiti samo Ozren, nego i svi gradovi koji zavise od njegovih voda i prirodnih resursa”, rekao je za Gerilu Poljašević, dodajući da kompanija već sada svjetskoj javnosti predstavlja resurse Sočkovca kao budući rudnik.

U emotivnom dijelu obraćanja, podsjetio je i na ratnu prošlost ovog kraja, poručivši da Ozrenci ono što su branili krvlju neće prepustiti interesima koji dolaze izvan zajednice. Naglasio je i da su stručne analize, poput onih koje je ranije iznijela Srpska akademija nauka i umjetnosti, upozoravale na ozbiljne posljedice eksploatacije nikla, uključujući devastaciju prostora i ugrožavanje voda.

„Ne možemo pristati na to da informacije o našoj zemlji saznajemo sa stranih berzi, dok naše institucije ćute. To je ponižavajuće za svakog čovjeka koji ovdje živi”, dodao je Poljašević za Gerilu.

Sličan ton imao je i Zoran Vasić, mještanin Sočkovca i ratni vojni invalid, čija je poruka bila jednostavna i direktna – protivljenje ovakvim projektima ne dolazi od juče.

On je podsjetio da je lokalno stanovništvo i ranije ustajalo protiv geoloških istraživanja i da se stav nije promijenio. Za njega je Ozren mnogo više od potencijalnog rudnika – riječ je o prostoru života, prirode i budućnosti.

Vasić ističe da Ozren ima alternativu rudnicima – turizam, prirodne resurse, poljoprivredu i banjske potencijale, poput Termi Ozren. „Ovdje ima mnogo toga što se može razvijati, osim rudnika. A ovo ne dolazi uopšte u obzir“, poručio je Vasić.

Podršku građanima dao je i načelnik opštine Petrovo Ozren Petković, koji je najavio raspisivanje referenduma, čime je lokalna vlast, barem deklarativno, stala uz stav mještana.

Skup u Sočkovcu pokazao je jedinstvo zajednice i spremnost da se aktivno uključi u donošenje odluka koje direktno utiču na njihov život. Međutim, ono što je prethodilo ovom okupljanju dodatno objašnjava zašto je reakcija građana bila ovako snažna.

Redakcija Gerile je upite sa konkretnim pitanjima još 27. marta uputila Ministarstvu energetike i rudarstva Republike Srpske, Opštini Petrovo, kao i kompaniji Yugo Metals, ali do trenutka objavljivanja ovog teksta odgovori nisu dostavljeni.

Alarm je, naime, upaljen krajem marta, kada je kompanija Yugo Metals LTD, registrovana u Pertu, objavila na australijskoj berzi da joj je Ministarstvo energetike i rudarstva Republike Srpske dodijelilo prava na projekat geoloških istraživanja metala na području Sočkovca, u opštini Petrovo.

Za mještane Ozrena, paradoksalno, to je bio prvi put da su uopšte čuli za takvu odluku. I to sa sajta australijske berze.

Uslijedile su reakcije ekoloških aktivista i lokalnih vlasti, koji su odmah uputili zahtjeve Ministarstvu energetike i rudarstva RS da potvrdi ili demantuje ove navode. Sastanak u opštini Petrovo održan je 24. marta, a istog dana i opština je zatražila zvanično pojašnjenje.

Odgovor, međutim, nije stigao.

Dodatnu težinu cijeloj situaciji daje činjenica da je Ministarstvo još 2022. godine poništilo ranije odobrenje za geološka istraživanja na Ozrenu, nakon snažnog otpora javnosti. Upravo zbog toga, povratak iste priče – sada kroz kompaniju koja je, kako tvrde aktivisti, povezana sa ranijim investitorima – kod građana budi sumnju da se projekat pokušava vratiti pod drugim imenom.

Ministar energetike i rudarstva Republike Srpske Petar Đokić nije odgovorio na upite mještana Ozrena i Opštine petrovo, ali je nedavno na održanom SET-u u Trebinju izjavio je da Vlada RS daje podršku svim istraživačkim projektima u oblasti geologije, uključujući i projekat geoloških istraživanja u Petrovu. On je istakao da su geološka istraživanja važna i da ih treba podržati na bilo kom lokalitetu, jer, kako tvrdi, ne predstavljaju nikakve probleme.

„A da li će se poslije toga ići u projekat razvoja tih ležišta, drugo je pitanje“, rekao je Đokić novinarima u Trebinju, odgovarajući na pitanje da li je data saglasnost kompaniji Yugo Metals za geološka istraživanja u Sočkovcu.

„Ne ministre Petre Đokiću, to nije drugo pitanje, to je isto pitanje. I ključno pitanje“, poručio je Zoran Poljašević sa skupa na Ozrenu, komentarišući Đokićeve riječi.

Kako upozorava Nataša Mazalica iz Centra za životnu sredinu, ovakvi slučajevi ukazuju na širi obrazac u kojem se lokalne zajednice sistematski isključuju iz odlučivanja o sopstvenim resursima.

„Donosioci odluka sistematski rade na tome da se lokalne zajednice u potpunosti isključe iz svih nivoa učešća u donošenju odluka“, navodi Mazalica.

Upravo zbog toga, skup u Sočkovcu nije bio samo reakcija na jednu informaciju, već izraz dugotrajnog nepovjerenja prema institucijama i straha da se odluke donose bez znanja i saglasnosti onih kojih se najviše tiču.

Za sada, odgovora na pitanja Ozrenaca iz Ministarstva nema, ali je odgovor sa Ozrena – jasan.

Dejan Rakita / GERILA

The post Ozrenci jednoglasni: „Ne damo Ozren“ (VIDEO) first appeared on Gerila.info.

Australijska kompanija Yugo Metals LTD, registrovana u Pertu, objavila je 23. marta 2026. godine da joj je Ministarstvo energetike i rudarstva Republike Srpske dodijelilo prava na projekat geoloških istraživanja metala na području Sočkovca, u opštini Petrovo. Ta informacija među stanovnicima Ozrena je popalila sve moguće alarme, pošto se već nekoliko godina o Ozrenu govorilo kao (najvjerovatnije) odbranjenoj planini od rudarskih prijekata.

Kako tvrde i aktivisti i lokalni predstavnici, o novom rješenju resornog ministarstva na čelu sa ministrom Petrom Đokićem ih niko prethodno nije obavijestio.

Istog dana kada je objava postala javna, predstavnici ekoloških udruženja o svemu su obavijestili rukovodstvo opštine Petrovo, nakon čega je već sutradan održan sastanak sa načelnikom, predsjednikom Skupštine opštine i odbornicima iz Sočkovca. Zaključak je bio jasan: od Ministarstva treba hitno tražiti zvanično objašnjenje i potvrdu da li je sporno rješenje zaista izdato.

Prema informacijama sa tog sastanka, predstavnici opštine tvrdili su da nisu dobili nijedan zvaničan dopis u vezi sa odobrenjem za geološka istraživanja. Dogovoreno je i da, ukoliko se informacija potvrdi, a sve su prilike da će biti tako, bude zakazana posebna sjednica Skupštine opštine Petrovo na kojoj bi odbornici zauzeli zvaničan stav.

To što lokalna zajednica o tako ozbiljnom pitanju saznaje iz objave jedne strane kompanije, a ne od institucija Republike Srpske, za mnoge na Ozrenu, pa i u cijeloj Republici Srpskoj i BiH, nije samo administrativni propust, već odavno poruka da se o njihovoj zemlji ponovo odlučuje bez njih.

Ekološki aktivisti podsjećaju da su se Ozrenci još prije četiri godine jasno usprotivili rudarskim projektima i da su tada, nakon snažnog pritiska javnosti, pojedina rješenja bila povučena. Sada, tvrde, gledaju povratak iste priče, samo pod novim imenom i u izmijenjenim pravnim okolnostima.

Posebnu sumnju među aktivistima izaziva razlika između ranije pominjanog obima istraživanja i onoga što se sada pojavljuje u javnosti. Kako navode, raniji projekti obuhvatali su znatno veće površine, dok se sada govori o području od svega deset kvadratnih kilometara. Upravo zbog toga dio njih vjeruje da je riječ o svojevrsnom „testiranju terena“.

„Sumnjivo je što se sada pominje znatno manja površina nego ranije. To liči na probni balon – da se vidi kakva će biti reakcija lokalne zajednice, pa da se kasnije ide sa širenjem projekta“, navode lokalni aktivisti.

Aktivisti tvrde da za kompaniju Yugo Metals nisu pronašli podatke u registru privrednih društava u BiH, te da je raniji projekat „Sočkovac“ sada predstavljen kao projekat „Petrovo“. Za njih je to još jedan razlog da sumnjaju da se iza svega krije pažljivo upakovan povratak rudarskih planova koji su već jednom izazvali snažan otpor stanovništva.

Na zvaničnoj stranici kompanije, uz objavu o odobrenju, prenesena je i izjava izvršnog i privremenog direktora Petra Tomaševića, koji je naveo da to predstavlja „odlučujući trenutak“ za Yugo Metals i da time dobijaju puni pristup unapređenju, kako je rekao, jednog od „najuvjerljivijih visokokvalitetnih polimetalnih sistema u Evropi“.

„Na tržištu gdje sigurna evropska opskrba kritičnim mineralima postaje sve više strateška, Sočkovac nudi rijetku priliku s visokim sadržajem, višestrukim robama i značajnim potencijalom za širenje“, ističe se u saopšenju kompanije.

Ali ono što se u jeziku berze predstavlja kao „prilika“, na Ozrenu se čita sasvim drugačije.

Ekološki aktivista Zoran Poljašević za Gerilu upozorava da se na Ozrenu ponavlja scenario od kojeg su mještani strahovali još prije nekoliko godina, ali sada u izmijenjenoj formi.

Kako kaže, iako se formalno činilo da se dio ljudi povukao iz projekata, u suštini je riječ o reorganizaciji istih struktura.

„Dešava se upravo ono od čega smo strahovali. Miloš Bošnjaković, koji je bukvalno protjeran sa Ozrena, a potom i izgubio rješenje za detaljna geološka istraživanja, zvanično se povukao iz projekta, ali samo kada je riječ o kompanijama koje su listirane na Australijskoj berzi“, navodi Poljašević u razgovoru za naš portal.

Prema njegovim riječima, nova kompanija Yugo Metals LTD nastavlja aktivnosti kroz već postojeće lokalne firme.

„Međutim, nova kompanija ‘Yugo Metals LTD’ nastavlja da radi sa preduzećima ‘Lykos Balkan Metals’ i ‘SNK Metali’, čiji je osnivač Bošnjaković. Riječ je o pregrupisavanju istih ljudi zbog potencijalnih akcionara na berzi i ponovnog pokušaja da dođu na Ozren“, ističe on.

Poljašević upozorava da su izmjene Zakona o geološkim istraživanjima Republike Srpske dodatno promijenile odnos snaga i suštinski smanjile uticaj lokalne zajednice.

Kako kaže, na Ozrenu se sada dešava presedan u odnosu na raniju praksu.

„Nakon dvije izmjene Zakona o geološkim istraživanjima, danas na Ozrenu imamo po prvi put slučaj da Ministarstvo energetike i rudarstva Republike Srpske izdaje jednoj stranoj kompaniji prava na istraživanja metala, iako su i mjesna zajednica i opština na čijoj se teritoriji nalazi istražno polje izričito protiv projekta“, navodi Poljašević.

Posebno problematičnim smatra način na koji se projekti razvijaju kroz berzanske mehanizme.

„Najveći problem je što kompanija već u fazi istraživanja rezultate objavljuje na australijskoj berzi i, ukoliko procijeni projekat kao finansijski opravdan, automatski stiče osnov za eksploataciju. U tom slučaju bi projekat najvjerovatnije bio prodat nekoj od velikih međunarodnih rudarskih kompanija poput Dandija ili Rio Tinta, a tada ga je gotovo nemoguće zaustaviti“, upozorava Poljašević.

On se osvrnuo i na izostanak reakcije lokalnih vlasti, podsjećajući da je načelnik Opštine Petrovo najavio da će zatražiti informacije od Ministarstva, ali da odgovora i dalje nema.

„Načelnik je obećao još u utorak da će tražiti informaciju o famoznom rješenju, ali se do danas nije oglasio, iako je već petak“, kaže Poljašević.

Za njega je posebno zabrinjavajuće to što građani ključne informacije o svojoj budućnosti dobijaju iz inostranstva, a ne od institucija.

„Ova situacija, gdje Ozrenci informacije o prostoru na kojem žive saznaju sa stranice Australijske berze, a ne od Opštine i Vlade Republike Srpske, dovoljno govori“, poručuje on.

„Nama u ovoj situaciji ne preostaje ništa drugo nego da se organizujemo i tijelima branimo svoju imovinu i svoj kraj”, zaključuje Poljašević u razgovoru za Gerilu.

Predsjednik mjesne zajednice Sočkovac Slobodan Sarić saopštio je građanima da su svi prisutni na sastanku bili protiv eventualnog izdavanja dozvole za geološka istraživanja i da će poštovati volju ljudi koji su ih izabrali da brane njihove interese.

Upravo zato među najvažnijim pitanjima koja danas lebde nad Ozrenom nisu samo ona da li je rješenje zaista izdato i ko ga je potpisao, nego i zašto lokalna zajednica o tome nije obaviještena, zašto eventualno odobreno istražno polje nije odmah vidljivo u zvaničnom katastru odobrenih istražnih područja i koliko još vremena institucijama treba da građanima saopšte ono što kompanija već predstavlja investitorima i berzi kao gotovu stvar.

Ako se potvrdi da je Ministarstvo izdalo rješenje, onda se s pravom postavlja pitanje zbog čega su opština Petrovo i lokalno stanovništvo zaobiđeni. Ako rješenje nije izdato, onda je pitanje još ozbiljnije – kako je moguće da kompanija takvu informaciju objavi na berzi i da za to ne snosi posljedice.

Vanredna sjednica Skupštine opštine Petrovo, koju lokalni predstavnici najavljuju ukoliko se informacije potvrde, mogla bi biti prvi odgovor na novi talas zabrinutosti Ozrenaca.

Nataša Mazalica iz Centra za životnu sredinu upozorava da se iza aktuelnih dešavanja ne krije izolovan slučaj, već dugotrajan obrazac u kojem se lokalne zajednice sistematski isključuju iz odlučivanja o sopstvenim resursima.

Kako kaže, iskustva iz posljednjih nekoliko godina, koliko traju geološka istraživanja i intenzivira se priča o kritičnim mineralima, jasno pokazuju smjer u kojem se kreću odluke vlasti.

„Donosioci odluka sistematski rade na tome da se lokalne zajednice u potpunosti isključe iz svih nivoa učešća u donošenju odluka, posebno kada je riječ o eksploataciji prirodnih resursa“, navodi Mazalica, dodajući da su izmjene Zakona o geološkim istraživanjima, ali i pokušaji kriminalizovanja klevete, „postavili temelje za brutalno odvajanje zajednica od prirode u kojoj i od koje žive“.

U takvom okviru, tvrdi, priča o rudnicima kao razvojnoj šansi nema uporište u stvarnosti.

„Rudnici neće donijeti nikakvu dobrobit ljudima, niti mogu biti zeleni ili ekološki. Ovakvim projektima puniće se džepovi prvo podobnih, a potom stranih kompanija kojima odlazi gotovo sav profit“, upozorava Mazalica.

Kao potvrdu navodi i aktuelne projekte u regionu, gdje se posljedice, kako kaže, već jasno vide.

„Na primjeru rudnika u Varešu možemo to posmatrati u realnom vremenu“, ističe ona.

Na kraju upozorava da problem nije samo u pojedinačnim projektima, već i u kapacitetima sistema koji bi trebalo da ih kontroliše.

„Sistem pod kojim funkcionišemo i država u kojoj živimo nemaju kapaciteta da na adekvatan način obezbijede očuvanje prirode i zaštitu ljudi“, zaključuje Mazalica.

Upite sa konkretnim pitanjima uputili smo Ministarstvu energetike i rudarstva Republike Srpske, Opštini Petrovo, kao i kompaniji Yugo Metals, ali do trenutka objavljivanja ovog teksta odgovori nisu dostavljeni.

Ko je Yugo Metals: Od Jezera do Sinjakova i Čajniča – mnogo projekata, ali i otvorenih pitanja

Australijska kompanija Yugo Metals Limited, registrovana u Pertu, djeluje u Bosni i Hercegovini kroz više povezanih pravnih subjekata, među kojima su sada najpoznatiji „SNK Metali“ d.o.o. Bijeljina i raniji projekti povezani sa kompanijom „Lykos Balkan Metals“. Yugo Metals je faktički nekadašnji Lykos, preuzeo je sve njegove projekte, a sa ovim projektom na Ozrenu, ako se potvrdi, i projekat firme Medeni brijeg na Sočkovcu.

U ranijem periodu ključna figura u projektima bio je Miloš Bošnjaković, često percipiran kao centralni operativni čovjek na terenu za mnogobrojne kontraverzne rudarske projekte u BiH , dok firmom sada upravlja Mladen Lujić, uz širi međunarodni menadžment koji vodi kompaniju prema investitorima i berzi.

Model poslovanja ostaje isti – kapital se prikuplja na berzi, a istraživanja se realizuju kroz lokalne firme koje formalno nose projekte. Upravo kroz takav model razvijaju se i dva najaktuelnija istražna polja u zapadnom dijelu Republike Srpske – „Jezero“ i „Sinjakovo“, koja se često u javnosti pogrešno poistovjećuju, iako je riječ o dva odvojena projekta koja graniče na planini Otomalj iznad samog Jezera, ali sa različitim pravnim statusom.

Istražno polje „Jezero“ nalazi se isključivo na teritoriji opštine Jezero i obuhvata istraživanja olova, cinka, bakra, barita i pratećih metala.

Ministarstvo energetike i rudarstva RS je 2022. godine odobrilo istraživanja, a zatim u dva navrata produžavalo rok – početkom i sredinom 2025. godine. Međutim, oba ta produženja su osporena na sudu. Okružni sud u Banjaluci je krajem 2025. godine poništio rješenja Ministarstva, prihvatajući tužbe Centra za životnu sredinu i građana. To praktično znači da, prema dostupnim informacijama, kompanija trenutno nema važeće rješenje za istraživanja na tom polju, a pokrenut je i postupak pred Vrhovnim sudom RS radi preispitivanja presude.

Za razliku od toga, istražno polje „Sinjakovo“ predstavlja zaseban projekat, teritorijalno mnogo širi, jer obuhvata opštine Jezero, Šipovo i Mrkonjić Grad. Fokus istraživanja ovdje je drugačiji – bakar, željezo i prateći metali – a i pravni status je drugačiji. Prvo rješenje izdato je 2021. godine i važilo je do sredine 2023, dok je novo rješenje izdato krajem 2024. godine i važi do kraja 2026. godine, za površinu od oko 49,5 kvadratnih kilometara.

Važno je napomenuti da na planini Otomalj, iznad Jezera, graniče ova dva istražna polja, a da aktivisti sumnjaju da se to zloupotrebljava pa istraživanja za Sinjakovo “pokrivaju” i granični dio i zalaze u istražno polje “Jezero” na Otomalju, u nepsorednoj blizini rijeke Plive, jezera Veliki i Mali Đol, ali i samog centra Jezera.

Treći važan projekat kompanije u Republici Srpskoj nalazi se u Čajniču, gdje Yugo Metals, prema vlastitim podacima, raspolaže istražnim područjem od oko 50 kvadratnih kilometara. Tu su, kako navode, identifikovane značajne koncentracije bakra, ali i zlata i srebra, što kompanija koristi kao osnov za dalja istraživanja. Ipak, i ovdje ključni podaci dolaze primarno iz izvještaja same kompanije, bez jasnijih javno dostupnih informacija.

Šta se desilo sa obećanjima o zaštiti Ozrena?

Prije samo deset mjeseci činilo se da Ozren ide ka zaštiti, a ne ka novom otvaranju prostora za rudarske projekte.

Skupština Grada Doboja je u maju prošle godine jednoglasno donijela odluku o proglašenju Ozrena za zaštićeno područje sa održivim korišćenjem prirodnih resursa, što je tada predstavljeno kao značajan zaokret lokalnih vlasti i važan korak ka očuvanju planine. Iako je riječ bila o najnižem, šestom nivou zaštite, i tada su i aktivisti i stručnjaci upozoravali da krajnji cilj mora ostati proglašenje nacionalnog parka, kako je i predviđeno Prostornim planom Republike Srpske.

Gradonačelnik Doboja Boris Jerinić tada je tvrdio da je zaštita Ozrena u interesu grada i Republike Srpske, dok su ekološka udruženja poručivala da njihova višegodišnja borba konačno daje rezultat. Upravo zato današnji povratak priče o geološkim istraživanjima u Sočkovcu, svega nekoliko mjeseci nakon takvih odluka i poruka, za stanovnike Ozrena djeluje kao nagli i duboko uznemirujući politički obrt.

Apsurdno – iako ta riječ u zemlji poput Bosne i Hercegovine odavno gubi na težini – Ozren je do juče predstavljan kao dragocjen prirodni rezervat koji treba sačuvati, a danas se ponovo pojavljuje u kontekstu istraživanja nikla, kobalta i drugih metala.

Dejan Rakita / GERILA

The post Ozren iz Australije saznao šta mu se sprema, mještani poručuju: „Izaći ćemo pred mašine“ first appeared on Gerila.info.

U međuvremenu, prema podacima Ujedinjenih nacija, do 23 miliona tona plastike godišnje završava u svjetskim rijekama, jezerima i okeanima. Globalni pregovori o prvom pravno obavezujućem sporazumu za borbu protiv zagađenja plastikom nastavljaju se u Švajcarskoj u avgustu, dok je ovogodišnja kampanja pod sloganom #BeatPlasticPollution pozvala na akciju svih nivoa društva na globalnom nivou.

Na lokalnom novou u BiH, kako kaže Tihomir Dakić iz Centra za životnu sredinu, “pojedine institucije, pogotovo u Republici Srpskoj, postale su tajnije, kriju informacije, rade za dobrobit pojedinaca i kompanija”, dok s druge strane pojedine strane kompanije “kao da su čekale neku ustavnu krizu da pojačaju svoje djelovanje na prostoru BiH”.

Uprkos tome, Dakić prepoznaje i svjetlije tačke – sve više građana prepoznaje da je zaštita prirode pitanje opstanka:

“Ljudi su responsivniji, informisaniji, zainteresovaniji za ovu životnu temu.”

Ekološki alarm: BiH gubi prirodu – i tlo pod nogama

Ekolozi upozoravaju da stanje u kojem se nalazi priroda BiH nije samo zabrinjavajuće – već alarmantno.
Zoran Poljašević iz udruženja Ozrenski studenac podsjeća: “Planeta je za posljednjih 50 godina izgubila preko 70% populacije divljih životinja. Bosna i Hercegovina je država koja je zaštitila prirodu na tek nešto više od 3% svoje teritorije što je stavlja na samo začelje ne samo regionalne i evropske, nego i svjetske liste, a zat ov rijeme je EU prosjek blizu čak 30%.”

On dodaje da nova saznanja o prisustvu mikroplastike u ljudskim tkivima dodatno naglašavaju hitnost:

“Ako to dodamo na spisak problema, jasno je u kom pravcu moramo ići.”

Trgovska gora: potencijalna ekološka bomba na granici kod Novog Grada

Na granici s Hrvatskom, opasnost ima ime – Trgovska gora. Plan da Hrvatska odlaže radioaktivni otpad iz nuklearke Krško tik uz rijeku Unu i bh. granicu, ekološki aktivista Mario Crnković iz Green Team-a opisuje kao “anticivilizacijsko ponašanje, sa obrisima ekološkog rasizma”.

“Došli smo u vremena kada zdrava životna sredina više nije nešto što se podrazumijeva, već nešto za šta se moramo boriti i izboriti.”

Crnković upozorava na opasan presedan – da ekonomski jače zemlje opasni otpad guraju ka slabijim.

“Zdrava životna sredina je pravo koje svi trebaju imati, a ne luksuz rezervisan za odabrane.”

Dvoje mladih, dva otpora: Inovacija iz Sarajeva, borba iz Prijedora

Nasuprot nečinjenju institucija stoji generacija koja djeluje. Bez političkih funkcija, bez javnih fondova, ali sa jasnom misijom.

U Sarajevu, Muhamed Hamamdžić, donedavno srednjoškolac, razvija sa timom hibridnu vertikalnu vjetroturbinu koja koristi i solarnu i vjetro energiju za napajanje javne rasvjete.

“Mi smo odlučili napraviti nešto što kod nas ne postoji, a u svijetu je sve traženije.”

Turbina, uz solarni panel od 70W, funkcioniše kao samoodrživ energetski sistem. Ono što je čini još vrijednijom – sve je povezano s mobilnom aplikacijom koju je tim samostalno razvio.

“Aplikacija omogućava korisnicima da u realnom vremenu prate stanje uređaja – od napona baterije do učinkovitosti punjenja.”

Njegov projekat Turbine Tech već je privukao interes potencijalnih investitora, iako se sve razvija bez sistemske podrške.

“Zbog nedostatka podrške, mnogi mladi odustanu – i tu nestaju ideje. Ali mi nećemo stati”, kaže Hamamdžić.

U Prijedoru, Milica Končar, ekspert za cirkularnu ekonomiju, već godinama stoji na prvoj liniji fronta protiv mini spalionica i ilegalnih rudnika.

“Nismo bili protiv razvoja, ali kad se projekat pokaže štetnim za zajednicu i prirodu – mi reagujemo”, kaže Milica.

Ona danas predvodi inicijativu “Prijedor se budi”, a najveća trenutna borba vodi se oko rudnika na Bukovoj kosi, gdje mještani već mjesecima protestuju zbog zagađenja i nestanka pitke vode.

“Imamo rudnike bez dozvola, zagađenje sumporom, nestanak pitke vode, saobraćajne opasnosti i ekološku devastaciju. Ljudi su izgubili vodu, a na njivama se slijeva crvena tečnost. I to se događa danas. Na proteste dolazi stotinu ljudi – i po kiši i po suncu. Nećemo odustati. Dosta je ignorisanja”, poručuje Milica.

Građani kao ekološki štit

U zemlji u kojoj se šume sijeku pod zaštitom dozvola, rijeke betoniraju u tišini, a planine nude na koncesiju, građani i aktivisti postaju posljednja brana između prirode i profita.

Tihomir Dakić zaključuje da je u BiH potrebno “apsolutno ujedinjenje građana protiv svih podjela i fragmentacija kako bi se uspjeli odbraniti od štetnog domaćeg i stranog interesa”.

U tom duhu, Svjetski dan zaštite životne sredine ne bi trebao biti samo još jedan datum za protokolarne objave, već podsjetnik da se promjene dešavaju – ali ih ne donosi sistem, već ljudi.

“Zagađenje plastikom guši našu planetu… ali postoji globalni pokret koji zahtijeva hitne promjene”, rekao je nedavno generalni sekretar UN-a Antonio Gutereš.

U BiH, taj pokret se ne mjeri brojem ministara – već brojem mladih poput Muhameda i Milice, aktivista poput Tihomira, Zorana i Maria, te hiljada građana na Bukovoj kosi, Trgovskoj gori, Loparama, Jezeru, Šipovu, Jablanici ili rijeci Uni.

Jer zdrava životna sredina nije luksuz. Ona je pravo. A to pravo se u BiH – i dalje mora braniti.

Dejan Rakita/GERILA

The post Svjetski dan zaštite životne sredine: Putuju li, opet, Evropa i svijet i “ne čekaju na nas”? first appeared on Gerila.info.

Ipak, ova odluka predstavlja svojevrstan zaokret političke većine u Doboju u odnosu na protekli period ali i značajan korak u očuvanju prirodnog bogatstva Ozrena i rezultat je višegodišnjih napora lokalnog stanovništva, ekoloških udruženja i naučne zajednice.

Gradonačelnik Doboja Boris Jerinić, istakao je da je ova odluka u interesu grada i Republike Srpske, te da se njome staje u kraj dezinformacijama o navodnim planovima za narušavanje biodiverziteta tog područja.

Zoran Poljašević, lider ekološkog udruženja “Ozrenski studenac” iz Petrova, za Gerilu kaže da je odluka Skupštine grada Doboja pozitivno iznenađenje.

“Iako se radi o šestom nivou zaštite dok aktuelni Prostorni plan Republike Srpske predviđa daleko strožiji drugi nivo (nacionalni park), treba napomenuti da na ovaj način lokalna uprava donosi zaštitu ovog posebnog područja u nivou koji je zakonom predviđen, više nivoe zaštite donosi Vlada, odnosno Narodna skupština RS. Iako ova odluka predstavlja potvrdu da naš rad u proteklih skoro četiri godine nije bio uzaludan, mi nastavljamo naše aktivnosti u cilju zaštite planine Ozren kako to predviđa Prostorni plan”, ističe Poljašević u razgovoru za naš portal.

On doda je da je u planu da se u toku maja, zajedno sa UG Fojničani iz Maglaja, dostave rezultate dvogodišnjeg istraživanja biodiverziteta Ozrena Zavodu za zaštitu kulturno-istorijskog nasljeđa Republike Srpske.

“Upravo ova istraživanja, odnosno nalazi, čiji su nosilac UG Fojničani u sklopu Mreže za zaštitu prirode BiH, predstavljaju ključni argument za zaštitu Ozrena, kako na lokalnom, tako i na republičnom nivou”, dodaje Pošaljević.

Saglasan sa njim je i ekolog Vladimir Topić iz Centra za životnu sredinu.

“S obzirom na dosadašnje nastupe i stav rukovodstva grada Doboja gdje se davala podrška kompaniji za istraživanje nikla i kobalta, ova odluka je iznenađujuća, ali bez obzira na to pozdravljamo odluku koja se tiče zaštite Ozrena. Kategorija 6 je najniži oblik zaštite i nikako ne odgovara zaštiti Ozrena, jer je ova planina puna svojih prirodnih i kulturnih vrijednosti i prepoznata i u Prostornom Planu RS kao prostor za uspostavljanje Nacionalnog parka. U tom smijeru treba da ide zaštita i podrška grada Doboja i rukovodstva, to ćemo imati priliku vidjeti u narednom periodu”, ističe Topić za Gerilu.

Naglašava da je neophodno da se ovome priključi i opština Petrovo s obzirom da je veliki dio Ozrena i na teritoriji te opštine.

“Opštine i gradovi treba da podrže inicijativu za zaštitu u većem rangu zasigurno, a na Republičkom nivou treba da se razmatra integralna zaštita planine Ozren. Za proces proglašenja treba uraditi studiju zaštite a tome doprinose udruženja sa Ozrena upravo sprovodeći mnogobrojna istraživanja i istraživačke kampove kampove godinama unazad. Odluka pokazuje da su udruženja građana koja se godinama bore za zaštitu Ozrena u pravu i da je njihova borba opravdana”, zaključuje Topić u razgovoru za Gerilu.

„Ova pobjeda pripada svim građanima koji su stajali uz Ozren, svim udruženjima i istraživačima koji su vjerovali u vrijednost ovog dragulja prirode. Ovo nije kraj, već novi početak, i za Ozren i za druge lokalitete koje moramo sačuvati“, poručuju iz UG Fojničani i dodaju da je Odluka o zaštiti Ozrena “snažan pokazatelj da sinergija odlučnog lokalnog stanovništva, organiziranog civilnog društva i aktivne naučne zajednice može pokrenuti pozitivne promjene”.

“Krajnja namjera je da se to područje proglasi nacionalnim parkom”, izjavio je gradonačelnik Doboja Boris Jerinić nakon usvajanja pomenute odluke o zaštiti Ozrena, dodajući da će u tom pravcu djelovati poslanici iz Doboja u Narodnoj skupštini Republike Srpske.

Odluka o zaštiti Ozrena dolazi nakon višegodišnjih protesta i aktivnosti lokalnog stanovništva protiv geoloških istraživanja koja su imala za cilj otvaranje rudnika nikla i kobalta. Građani su izražavali zabrinutost zbog potencijalnog zagađenja životne sredine i ugrožavanja zdravlja ljudi.

Bitno je sjetiti se da vlasti u Doboju do skora nisu blagonaklono gledali na građanski aktivizam za očuvanje planine Ozren i da usvajanje odlike, barem se tako nadaju i naši sagovornici, predstavlja prekretnicu u odnosu lokalnih političara prema ovoj jedinstvenoj planini i području.

Podsjećamo, upravo je većina u Skupštini grada Doboja okupljena oko aktuelnog gradonačelnika Borisa Jerinića i gradskog odbora SNSD-a, na sjednici održanoj 25.maja 2023.godine izglasala Odluku o davanju saglasnosti za izvođenje detaljnih geoloških, geohemijskih i geofizičkih istraživanja kompaniji „Lykos Balkan Metals“ d.o.o. Bijeljina. Prijedlog odluke se pojavio neposredno prije sjednice Skupštine i nije bio među materijalima koje su dobili odbornici. Tada je upozoravano da je time povrijeđen poslovnik o radu Skupštine Grada Doboja, koji propisuje rokove za uvrštavanje u dnevni red pojedinih tačaka, a Zakonom o ekologiji propisano je da se ovakve odluke moraju staviti na javni uvid najmanje 30 dana prije stavljanja na dnevni red odluke.

Godinu dana prije usvajanja te odluke, u 2022.godini, ponajprije zahvaljujući aktgiviznu stanovnika Ozrena i eko aktivista, poništene su date saglasnosti vezane za geološka i rudna istraživanja dijela Ozrena koji pripada Opštini Petrovo,  gdje je istraživanja trebala da vrši firma „Medeni brijeg“, kćerka kompanije “Lykos Balkans Metals“, a koje je izdalo Ministarstvo energetike i rudarstva RS.

Vlada Srpske je prije četiri godine, u decembru 2021.godine, donijela odluku da se dio ovog područja, ali samo 132 hektara površine i koji je sastavni dio područja Doboja, proglasi zaštićenom zonom. Tako je trenutno jedini formalno zaštićeni dio Ozrena vrh Gostilj, koji je 2021. godine proglašen zaštićenim staništem trave ive (Teucrium montanum). Tradicionalno branje ove ljekovite biljke, koje se održava svakog septembra, 2018. godine uvršteno je na UNESCO Reprezentativnu listu nematerijalnog kulturnog nasljeđa.

Zanimljivo, i entitetske vlasti nisu imale sluha za Ozren, odnosno uopšte za brigu lokalnih stanovnika i aktivista na teritoriji cijele Republike Srpske, pa su na prijedlog Vlade RS usvojene izmjene Zakona o geološkim istraživanjma RS kojima su isključene lokalne zajednice iz odlučivanja kada je davanje koncesija u pitanju, a koji je usvojen u NSRS krajem 2023.godine.

Ekološka udruženja, poput Ekološkog udruženja “Ozrenski studenac” iz Petrova, Centra za životnu sredinu, Čuvara Ozrena, UG Fojničani iz Maglaja, u saradnji s Mrežom za zaštitu prirode u BiH, doprinijela su ovom uspjehu kroz promociju, istraživanja i značajna otkrića, uključujući i otkriće endemskog Ozrenskog pauka (Porrhomma ozrenense).

Upravo su iz Centra za životnu u sredinu i “Ozrenskog studenca” u Evropskom parlamentu krajem prošle godine imali priliku govoriti pred evroparlamentarcima.

O borbi za očuvanje Ozrena portal Gerila je pisao u nekoliko navrata, a u produkciji našeg portala urađen je i kratki dokumentarni film na ovu temu.

Upravo na obroncima planine Ozren nalazi se najveća koncentracija crnog bora u Evropi, velike zalihe pitke vode, mineralnih i alkalnih voda, te ogroman broj tradicionalnih manifestacija i istorijskih spomenika od kojih s neke pod zaštitom UNESCO-a.

Odluka Skupštine Grada Doboja o proglašenju Ozrena zaštićenim područjem sa održivim korišćenjem prirodnih resursa predstavlja značajan korak ka očuvanju ovog prirodnog dragulja. Međutim, borba za Ozren nije završena. Lokalno stanovništvo, ekološka udruženja i naučna zajednica nastavljaju da se zalažu za dalju zaštitu i očuvanje Ozrena, s ciljem da se ova planina proglasi nacionalnim parkom, kako je predviđeno Prostornim planom Republike Srpske.

Ova odluka predstavlja primjer kako sinergija lokalnog stanovništva, civilnog društva i naučne zajednice može dovesti do pozitivnih promjena u zaštiti prirodnih bogatstava.

Dejan Rakita / GERILA

The post Da li je Skupština grada Doboja stavila tačku na rudarenje na Ozrenu? first appeared on Gerila.info.

Događaj je posvećen zaštiti i održivom upravljanju prirodnim resursima, sa fokusom na razmenu znanja i razmatranje aktuelnih izazova u očuvanju prirodnog nasleđa.

Davor Šupuković iz UG Fojničani koje je uz Mrežu za zaštitu prirode BiH organizator konferencije, ističe da su glavni fokus događaja istraživanja koja su provođena protekli par godina na području planine Ozren.

“Dakle u prvom dijelu konferencije prezentovaćemo značajno bitne nalaze biodiverziteta na području planine Ozren koje govori o prilog zaštite ove planine koja je po Prostorom planu Republike Srpske planirana da bude zaštićena u rangu nacionalnog parka. Takođe, sa druge strane entitetske linije, pećina Mokra Megara koja se takođe nalazi na planini Ozren planirana je za zaštitu i veseli činjenica da je procedura zaštite Mokre Megare praktički već pokrenuta i vjerujemo da će naredne godine taj pećinski kompleks biti zaštićen”, ističe Šupuković.

On dodaje da je jedno od najznačajnijih otkrića koje će biti predstavljeno na konferenciji otkriće endemske vrste pauka a koji je sada dobio ime po planini Ozren.

“Mi stalno govorimo kao organizacije civilnog društva da je nama prioritet da zaštitimo prirodu. Budući da je Bosna i Hercegovina, oba entiteta, dakle imaju samo 3% zaštićenog teritorija, što je ispod svih razina, bilo evropskih, bilo svjetskih, mi smo se i kao država sad obavezali od 2030. zaštititi čak 30% teritorije. Dakle, apsolutno smo najprije za zaštitu prirode, a tek onda kad zaštitimo područja u rangu sa evropskim i svjetskim standardima. Na Ozrenu su otkrivene brojne vrste biljnog i životinjskog svijeta koji su značajne za nauku, a sa nama ovdje je i kolega Marjan Komnenov, speleolog biolog i doktor nauka iz Makedonije, koji je otkrio novu vrstu pauka”, ističe Šupuković.

Marjan Komnenov je naglasio da je BiH u pogledu istraživanja paukova BiH slabo istražena ali da tu postoji veliki potencijal. Pauk koji je otkriven na Ozrenu je senzacija u naučnim krugovima jer je to jedinstvena vrsta i živi fosil.

“U okviru ovog istraživanja koji su započeli Davor Šupuković i njegova ekipa, uspjeli smo da pronažemo novu vrstu pećinskog pauka kojeg smo nazvali Ozrenski pauk. Najbitnije karakteristike su, što je veoma male veličine, svega 2 milimetra. Najbitnija karakteristika je, što su negove oči skoro nestale a za to je bilo potrebno da prođe ogroman vremenski period. Nije u pitanju 100, 200, 1000, već su u pitanju milioni godina, tako da je ovaj pauk je jako stara vrsta, odnosno živi fosil koji živi ovdje u pečeni Megari, daleko prije nego što je čovjek se pojavio kao vrsta. Ovo će da bude lokalni endem za BiH, odnosno za planinu Ozren”, kaže Komnenov.

Davor Šupuković je upozorio na značaj očuvanja prirode poput one koju imamo na planini Ozren jer su tragedije poput one u Jablanici zapravo rezultat ljudskog nemara i neodgovornog odnosa prema prirodi uopšte.

“Ta tragedija je upozorenje nama svima da stvarno, krajnije ozbiljno moramo shvatiti najobičnije kamenolome, a kamoli rudnike. Dakle, ako mi ne možemo iskontrolirati kako se eksploatiše jedan kamenolom, onda ćese  vrlo teško kontrolisati i postojanje jednog rudnika. Dakle mi nismo protiv investicija, kao udruženje i kao mreža, ali smo najprije za zaštu prirodu. I ne može neko područje istovremeno biti i rudnik i nacionalni park. To dvoje ne ide zajedno, to je svakom jasno. Dakle, ako je Ozren i po Prostornom planu Republike Srpske planiran za zaštu u rangu nacionalnog parka, jasno je da smo mi, kao prirodnjaci, kao ljudi koji se bavaju zaštom prirode, prvenstveno za zaštitu tog područja u tom rangu”, zaključio je Šupuković.

Profesor doktor Dalibor Ballian sa Šumarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu upozorio je na činjenicu da čovjek može da živi samo sa prirodom a nikako protiv nje.

“Čovječanstvo će postojati dok imamo i posljednje drvo da raste, da nam daje kiseonik i da nam daje vodu. A to drvo zadnje nestane, nestaje i čovječanstvo. Nestajemo mi. Čovjek je pupčanom vrcom vezan s prirodom i ako presječemo tu pupčanu vrcu, nema nam života. Jer priroda nas hrani, priroda nas čuva. Sve ove katastrofe koje nam se dešavaju, kao u Španiji, kod nas Jablanaca, prije deset godina što smo imali, upravo ovde u Doboju, kad je Doboj poplavio, sve to uzrok čovjekov nemar”, naglašava Ballian.

On ističe da je cijela BiH zapravo prava riznica bogatog biodiverziteta ali da smo mi kao društvo više radili na uništavanju nego na očuvanju naših prirodnih bogatstava. Ipak, kako ističe, raduje konferencija koja se održava u Doboju, kao i interesovanje stručne javnosti, mladih osoba ali i medija.

“Kad sam krenuo sa ekološkim aktivizmom prije 19 godina, bilo je nezamislivo da se organizuje jedna ovakva manifestacija kao ovaj što je skup danas. Bio sam sam, sale su bile prazne.  U početku sam se borio proti malih hidrocentrala, a kasnije je krenulo to protiv industrijskih pustinja, kao kamenolomi, deponije. Bilo koja devastacija prirode vodi ka industrijskom pustinju. Danas mene raduje što ima jako mnogo mladi, što imam mojih studenta s mog fakulteta koji praktično nastavljaju ono što sam ja učio”, rekao je Ballian.

Zoran Poljašević iz Ekološkog udruženja “Ozrenski studenac” iz Petrova je istakao da su ljudi sa Ozrena jako ponosni što su bili domaćini ozbiljnih istraživanja biodiverziteta kao i da je lokalno stanovništvo svjesno da živi na planini koje krije bogat i raznolik biodiverzitet. Dodaje da je i borba za zaštitu prirodnog bogatstva ove planine teška kao i svaka aktivistička borba za zaštitu prirode na teritoriji BiH.

“Kada preduzmemo neke aktivnosti u svrhu zaštite prirode na Ozrenu ili bilo gdje u BiH, mi zapravno ne znamo sa čim ćemo se suočiti dok se to ne desi i zato ta borba protiv rudarskih istraživanja i eksploatacije uopšte nije jednostavna. Ako znamo da imamo šumu, da imamo zdravu vodu, svjesni smo da su to obnovljivi resursi, to su ogromni resursi, jer šuma je resurs od koga može da živi i lokalna zajednica ali i država da ima ozbiljnu korist, ali to kao društvo često ne prepoznajemo. Međutim, ne žalimo da ponekad i snosimo posljedice kada je u pitanju borba za zaštitu naše životne sredine i prirodnog bogatstva uopšte”, kaže Poljašević.

Jedan od mnogobrojnih govornika je i prof.dr Ivan Dragičević aa Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu koji je upozorio na problem koncesija i rudarenja u BiH ali i cijeloj regiji.

“Morate biti oprezni jer ako vam neko uđe u neki prostor sa koncesijom za istraživanje, njega ćete vrlo teško “otjerati” sa tog prostora. Koncesionara u tom slučaju štiti međunarodno pravo i to su odštete koje su enormne i zato se treba biti oprezan”, istakao je Dragičević.

Konferenciju je podržao i OSCE.

“U ime misije OSCE ja želim iskazati čast i zadovoljstvo što imamo priliku podržati ovaj značajni događaj posvećen zaštiti prirodnog naslijeđa i unapređenju saradnje među zajednicama u našoj zemlji. Ozren planina sa svojom biološkom raznolikošću i kulturnim značajem, predstavlja idealnu platformu za povezivanjem ljudi i entiteta kroz zajednički cilj očuvanja naše prirode. Tokom protekle dvije godine misija OSCA ja je podržala istraživanje biodiverziteta Ozrena u tri kampa koje su nevladne organizacije iz oba entiteta radile na ovom području, omogućavajući na taj način brojnim stručnjacima da okriju jedinstvene ekosisteme vrste ovog područja, uključujući nedavno otkrivenog endemskog pauka u pećinama Megara. Takođe u saradnji s oružanim snagama BH OSCE je podržao razminiranje područja oko pećine Megara, čime je omogućeno istraživanje i zaštita prirodno od nasljeđa ovog jedinstvenog lokaliteta, a uskoro će biti obnovljena dva mosta na ovom području koja su srušena još u ratnim dešavanjima”, izjavio je Alen Ćosić ispred OSCE.

Pored predstavljanja istraživanja pećinskog kompleksa Mokra Megara, kao i predstavljanje nove vrste pauka koja će nositi ime po Ozrenu, predstavljeni su i drugi značajni nalazi o raznolikosti šišmiša, ptica, vodozemaca, gmizavaca, insekata, kao i biljaka, gljiva, mahovina i algi.

Među govornicima će biti ugledni stručnjaci: prof. dr. Ljiljana Tomović s Biološkog fakulteta Univerziteta u Beogradu, prof. dr. Ivan Dragičević, dipl. ing. geol., s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, i prof. dr. Dalibor Ballian sa Šumarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.

Ova konferencija predstavlja jedinstvenu priliku za produbljivanje saradnje između naučnika, institucija i građana, kako bi se osigurala efikasna zaštita prirodnih resursa u regionu i podigla svest o važnosti biodiverziteta.

Dejan Rakita/GERILA

The post Konferencija Mreže za zaštitu prirode u BiH u Doboju: Očuvanje prirodnih resursa Ozrena ali i cijele BiH treba da bude prioritet svih nas! first appeared on Gerila.info.

Ovo je za portal Gerila potvrdio i sam Poljašević.

“Istina je, ostao sam bez posla, i to na način da mi je na dan isticanja ugovora na određeno vrijeme, 31.januara, moj šef kratko rekao da mi je danas posljednji dan na poslu. Naglašavam da sam u ovom preduzeću radio proteklih 19 mjeseci i da sam, logično, očekivao produženje ugovora. Iznenađen jesam ali nastavljam i dalje svoju ekološku aktivnost”, rekao je za naš portal Poljašević.

Podsjećamo, u prošli ponedjeljak, 29.januara, u Administrativnom centru Vlade RS održana je navedena javna rasprava na kojoj je došao veliki broj građana, uglavnom iz Doboja, Lopara i Mrkonjić Grada.

Esad Salčin, pomoćnik ministra za energetiku i rudarstvo, je, ispred organizatora javne rasprave, rekao da su geološka istraživanja značajna za razvoj kao i da se ona trenutno intenzivno odvijaju na cijelom prostoru Republike Srpske i da su zabilježeni dobri rezultati.

“Geološka istraživanja treba redovno izvoditi, ne samo zbog istraživanja ležišta mineralnih sirovina, nego i zbog hidro-geoloških, geo-tehničkih i inžinjersko-geoloških istraživanja” rekao je Salčin.

Mještani prisutni na javnoj raspravi su, najvećim dijelom, burno reagovali iznoseći svoje stavove o promjenama zakona koji bi definisao buduća geološka istraživanja na teritoriji Srpske.

“Kada je u pitanju nacrt Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o geološkim istraživanjima, sporna je većina predloženih izmjena i dopuna, budući da se radi o znatnim intervencijama u propisu koji je usvojen tek prošle godine, što ne predstavlja dug period primjene koji bi ukazao na potencijalne konfliktne situacije i ponudio održiva rješenja u primjeni zakona. Ponuđene izmjene i dopune Zakona su u funkciji ozbiljnog umanjenja kriterijuma na osnovu kojih se odobrava izvođenje detaljnih geoloških istraživanja. Predložena rješenja imaju za cilj olakšavanje procedura, a ne detaljnu regulaciju kako to tvrdi predlagač”, ističu iz Centra za životnu sredinu (CZŽS).

Neke od spornih izmjena, kako navode iz CZŽS, su ukidanje obaveza pribavljanja mišljenja nadležnog organa o potrebi prethodne procjene uticaja iz procedure odlučivanja o odobravanju istražnih prava, a to ukida potrebu  konsultovanja organa nadležnih za zaštitu životne sredine.

Posebno ističu, a što su i prisutni građani naglasili, ukidanje potrebe pribavljanja mišljenja organa lokalne samouprave, odnosno organa koji zastupa interese građana lokalne zajednice.

Treća primjedba odnosi se na izmjenu u kojoj je predloženo da se količine koje se mogu izuzeti u procesu ispitivanja, povećavaju za čak 50 puta odnosno sa 200 na 10.000 metara kubnih!

Među brojnim govornicima, jedan od najglasnijih upravo je bio Zoran Poljašević koji je naveo da se, konkretno na Ozrenu, strahuje od kopanja kobalta i nikla na ovom području, kao i da su ti metali kancerogeni.

Poljašević, kao i još nekoliko aktivista, naveli su tada da su već mjesecima žrtve targetiranja pojedinih medija, uglavnom portala za koje se sumnja da su u sprezi sa određenim političkim strukturama u vlasti Srpske.

Novinar Dragan Maksimović za Gerilu kaže da sistem u kojem živimo već odavno ne može ponuditi građanima sigurnost koja bi im trebala biti zagarantovana.

“U takvim uslovima ljudi pribjegavaju posljednjim metodama odbrane svog integriteta istupajući javno da li putem društvenih mreža ili u medijima ako imaju priliku. Rezultati toga su strašni, posebno kada se radi o aktivistima koji kasnije trpe pritiske, da li kroz mobing na poslu ili kroz famoznu kensl kulturu u kojoj vas uz pomoć svojih medija diskredituju na sve moguće načine. Najbolji primjer za to je nedavna izjava načelnika Zajednickog štaba Oružanih snaga BiH koji je preuzimajući dužnost kao jedan od prioriteta u radu i kao prijetnju bezbjednosti, društvene mreže vidio kao jedan od glavnih problema”, ističe Maksimović.

“Razlog za takvo ponašanje su ljudi koji rade u tim institucijama, niži službenici, uglavnom seoski đilkoši povučeni stranačkim putem na ta mjesta, koji se u nedostatku znanja i sadržaja u izvjestajima koje plasiraju nadređenima, bave svima onima koji nesto javno kažu protiv tih institucija i targetiraju ih kao problem“, dodaje Maksimović u izjavi za naš portal.

Zanimljivo, pomenutoj javnoj raspravi nije prisustvovao niko od novinara RTRS-a iako je Administrativni centar vlade RS udaljen od zgrade Javnog servisa RS svega pedesetak metara.

Ipak, to ih nije spriječilo da se tekst o javnoj raspravi, a koju su pratili skoro svi mediji sa redakcijama i dopisništvima u Banjaluci, objavi na zvaničnom portalu RTRS-a.

Nije teško za pogoditi, u samom tekstu nema ni jedne riječi o prisutnim građanima Ozrena, Doboja, Lopara, Mrkonjić Grada i njihovom protivljenju datim izmjenama Zakona o geološkim istraživanjima.

GERILA

The post Pritisci na eko aktiviste nakon održane javne rasprave o geološkim istraživanjima u Vladi RS?! first appeared on Gerila.info.