Pod sloganom “Pliva za život – ne za profit!”, nekoliko stotina građana okupilo se kako bi još jednom jasno poručili da ne pristaju na geološka istraživanja i mogući rudnik u neposrednoj blizini Jezera. Među okupljenima su bili mještani Jezera, Šipova, Mrkonjić Grada i Jajca, ali i aktivisti iz drugih krajeva Bosne i Hercegovine, od Ozrena, preko Fojnice do Bistrice kod Prijedora. Zajednička poruka bila je jednostavna i glasna: otpor nije završen, tek počinje.

Protest je organizovala Koalicija za Plivu, formirana sredinom marta ove godine, kada su se udruženja i neformalne grupe građana iz sliva Plive, zajedno sa Centrom za životnu sredinu, udružili sa ciljem zaštite rijeke od štetnih projekata – prije svega rudarskih i hidroenergetskih. Današnji skup bio je njihova prva velika zajednička akcija, ali po svemu sudeći ne i posljednja.

Jedan od prvih koji se obratio okupljenima bio je Tihomir Dakić iz Centra za životnu sredinu, koji je upozorio da se ljudi širom BiH već godinama suočavaju sa sličnim scenarijima – od Ozrena i Majevice do Jezera – te da je najveća opasnost upravo navikavanje na prijetnju.

“Ljudi se vremenom umaraju, navikavaju se na određene prijetnje i planove nekih ljudi, ali isto tako vidimo da se oslobađaju straha”, rekao je Dakić. Poručio je da se više ne smije ćutati dok se ključne informacije kriju od javnosti, podsjećajući da ni nakon višegodišnje pravne borbe građani i aktivisti nisu dobili potpune podatke o tome šta se tačno istražuje na ovom području.

On je ukazao i na ono što sve češće postaje politička i ekonomska matrica u BiH – predstavljanje eksploatacije kao investicije.

“Bosnu i Hercegovinu vide kao rudarsku zemlju. Kažu da je to investicija, a u suštini radi se o eksploataciji. Žele da izvuku dobit za sebe”, rekao je Dakić, dodajući da će mnogi takođe braniti ovu zemlju – bilo da je riječ o Jezeru, Ozrenu ili Majevici.

Njegova poruka bila je i poziv na izlazak iz pasivnosti – da se otpor ne vodi po kafanama, slavama i društvenim mrežama, nego na terenu, zajednički i javno, prije nego što, kako je rekao, “sutra bude kasno”.

Suzana Rajković iz udruženja Dolina Plive, je okupljenim građanima rekla je da je odrasla ispod Sinjakova i da se ovdje ne radi samo o problemu Jezera, nego o pitanju opstanka čitavog sliva Plive i Vrbasa.

“Naša Pliva je žila kucavica ovog kraja. Ona nas povezuje i okuplja. Naš glavni zadatak je da našoj djeci, našim unucima i potomcima ostavimo ovu prirodu onakvu kakvu su nama ostavili naši preci”, poručila je Rajković.

Upozorila je da eventualni rudnik ne bi ugrozio samo uski prostor Jezera, nego mnogo šire područje – od Mrkonjić Grada i Šipova do Jajca, Banjaluke i Laktaša. Posebno je naglasila da se ne govori o nekoliko stotina ljudi, nego o desetinama i stotinama hiljada onih koji zavise od vode iz ovog sliva.

“Ne dajmo Plivu, ne dajmo Otomalj, ne dajmo Đol, Plivska jezera, Plivski vodopad, Sinjakovo, Vrbas”, rekla je, pozivajući okupljene da šire priču i razbijaju strah.

Jedna od najsnažnijih poruka protesta stigla je od Radice Milanović, aktivistkinje i odbornice iz Jezera, koja je podsjetila da otpor ne traje od juče, nego godinama. Prema njenim riječima, problem nisu samo geološka istraživanja, nego način na koji se ona provode – “pod velikim velom tajne”, bez jasnih i potpunih informacija za stanovništvo.

“Nažalost, oni su već u završnoj fazi, a sutra nas može očekivati otvaranje rudnika teških metala. Svi dobro znamo šta to znači za stanovništvo Jezera i rijeku Plivu”, rekla je Milanović. Upozorila je i na licemjerje priče o turizmu, dok se istovremeno otvara prostor za projekte koji prijete da trajno unište prirodni ambijent.

“Oči nam mažu turizmom. Ko će doći da gleda jalovinu ili zagađenu Plivu? Ovo nije problem samo Jezera. Ovo je problem i Mrkonjić Grada, i Šipova, i Jajca, i Banjaluke”, rekla je ona.

Njena završna poruka bila je najglasnije dočekana među okupljenima: “Bez obzira na pritiske i razne ucjene, mi nećemo stati. Borba je tek počela. Neće kopati.”

Da posljedice mogućeg rudnika ne bi stale na administrativnim granicama opštine Jezero, podsjetio je i Velid Hrnjić, ekološki aktivista i planinar iz Jajca. On je naglasio da Pliva ne poznaje etničke i političke podjele, te da voda iz Jezera za kratko vrijeme stiže nizvodno do Jajca.

“Možete praviti granice i dijeliti ljude, ali kako ćete zaustaviti rijeku? Dokle je ona srpska, hrvatska ili bošnjačka?”, upitao je Hrnjić, podsjećajući da su rijeke trajale i prije država i granica i da su ih ljudi nekada koristili onoliko koliko im je za život trebalo.

U svom govoru otvorio je pitanje o političkoj odgovornosti, tvrdeći da su prirodna bogatstva doline Plive postala predmet trgovine. Podsjetio je i na sporazum koji su prije desetak godina potpisali načelnici iz sliva Plive, o očuvanju rijeke i njenog turističkog potencijala, pitajući šta je od toga ostalo kada se danas, umjesto zaštite, ponovo govori o centralama, istraživanjima i rudnicima.

Zoran Poljašević iz Ozrenskog studenca, koji je došao da podrži Jezero čak sa Ozrena, kaže da je došao da upozori da ista kompanija koja istražuje ovdje radi i naOzrenu.

“Ovo je biser Bosne i Hercegovine. Ovo je bajka. Mi kad se rodimo negdje, mislimo da je normalno da vam kraj kuće teče rijeka koju možete piti. Nema to svako”, rekao je Poljašević. Posebno je naglasio da je Pliva “nadnacionalna”, da su je ljudi zatekli i da su dužni da je takvu ostave.

“Nismo se bojali metka, nemojmo se bojati ni kamere, ni načelnice, ni političke bagre”, poručio je Poljašević.

Okupljenima je prenio i primjer opštine Petrovo, gdje su, kako je rekao, kompletno rukovodstvo opštine i svi odbornici glasali protiv geoloških istraživanja, iako je načelnik iz SNSD-a. Time je, bez uvijanja, poslao poruku i lokalnoj vlasti u Jezeru.

Važnu opomenu okupljenima uputio je i Zoran Ninić iz Bistrice kod Prijedora, čovjek iz sredine koja je već prošla kroz rudarski scenario i ostala sa devastiranim prostorom, zamućenom vodom i gorčinom da su institucije zakazale na svakom koraku. Njegovo obraćanje bilo je možda i najpotresnije, upravo zato što nije govorilo o onome što bi moglo biti, nego o onome što se već dogodilo.

“Mi iz Bistrice nismo uspjeli, zato smo danas ovdje da vama pomognemo da uspijete”, rekao je Ninić.

Govorio je o “udruženom zločinačkom poduhvatu” kompanije, lokalne i republičke vlasti, o obećanjima koja su ostala mrtvo slovo na papiru, o inspekcijama koje “nisu nadležne”, i o kraju u kojem je, nakon povlačenja mašina, ostao haos.

Njegova poruka građanima Jezera bila je jasna: ne smiju biti naivni, ne smiju čekati da problem dođe pred njihovu kuću, niti vjerovati da će ih sistem zaštititi sam od sebe.

“Najviše što možete da izgubite je život. A ako nemamo časti i dostojanstva, kakav je to život?”, rekao je Ninić.

Na kraju se okupljenima obratio i Jovan Todorović iz Šipova, iz neformalne grupe Čuvari Plive, koji je ukazao na možda i najveći problem – ćutnju onih kojih se sve ovo takođe tiče, ali ne dolaze na skupove i ne uključuju se dok prijetnja ne zakuca na njihova vrata.

“Veći problem od investitora, kojima se ne zna ni ime ni prezime, jesu ljudi koji ćute i neće da dođu”, rekao je Todorović. Poručio je da se borba neće završiti na Instagramu i komentarima, nego na terenu i kroz masovniji otpor. Posebno je upozorio na kontradikciju da se istovremeno govori o turizmu i ekologiji, a izostaje podrška skupovima koji upravo to brane.

“Ne možemo voditi ljude po rudnicima, jalovini i prljavim izvorima, a hvaliti se da smo Eldorado”, rekao je Todorović, dodajući da ovaj kraj može opstati samo kroz turizam, čiste rijeke i zdrav život.

Iza današnjeg protesta, međutim, ne stoji samo trenutni strah, nego višegodišnja priča o netransparentnosti, sudskim sporovima, pritiscima na aktiviste i sve jasnijem osjećaju građana da se odluke donose mimo njih. U Jezeru je otpor rudarskim planovima već mjesecima, pa i godinama, u direktnom sukobu sa politikom lokalne vlasti predvođene načelnicom Snežanom Ružičić. Aktivisti tvrde da su suočeni s pritiscima, pozivima, komunalnim taksama za transparente poput poruke “Yugo Metals go home”, te pokušajima da se svaki javni otpor predstavi kao incident ili politička kampanja.

U središtu cijele priče su dva istražna polja – Sinjakovo i Jezero. Situaciju dodatno komplikuje to što se dio terena preklapa, pa javnost teško može da razazna gdje se radi na osnovu važećih dozvola, a gdje ne. Istražno polje Jezero trenutno nema pravosnažno važeću dozvolu, jer su ranija rješenja Ministarstva poništena na sudu, dok za polje Sinjakovo postoji važeće rješenje iz decembra 2024. godine.

Na terenu to, međutim, izgleda mnogo jednostavnije i mnogo opasnije jer se bušotine se nalaze u neposrednoj blizini Plive, svega stotinjak metara od same rijeke i samog Jezera. Bušotina na Otomalju koja je trenutno aktuelna je dio istražnog polja Sinjakovo.

Dio šire zabrinutosti izaziva i način na koji se vodi cijeli projekat. Kompanija SNK Metali, koja je nosilac istražnih prava, povezuje se sa nekadašnjom grupacijom Lykos Metals, danas preimenovanom u Yugo Metals, rudarskom grupom oslonjenom na australijsko tržište kapitala i model tzv. junior mining sektora, u kojem vrijednost kompanija u velikoj mjeri zavisi od očekivanja investitora i rezultata istraživanja. Građani i aktivisti upozoravaju da se na terenu već dugo vodi jedna priča, a u papirima i saopštenjima druga.

Posebno uznemirujuća ostala su svjedočenja o korištenju vode iz rijeke Jošavke za potrebe bušenja na lokalitetu Kovačevac, kao i sumnje da otpadne vode nisu adekvatno tretirane. Mještani tvrde da su tokom radova primijetili zamućenje rijeke, dok su odgovori nadležnih ostali šturi i neuvjerljivi. U tome vide još jedan dokaz da se građanima ne govori puna istina.

Zbog svega toga današnji protest u Jezeru nije bio samo reakcija na jednu bušotinu, jedno rješenje ili jednu firmu već pokušaj da se zaustavi čitav obrazac po kojem se mala mjesta tretiraju kao prazni prostori za eksploataciju, a ljudi koji tu žive kao smetnja ili statistika na “putu prosperiteta”.

Na kraju skupa još jednom je pročitana i zajednička poruka protesta: zahtjev za hitnu i potpunu transparentnost svih rješenja, dozvola i rudarskih projekata vezanih za geološka istraživanja na području Plive, zahtjev za zaustavljanje svih hidroenergetskih projekata na ovoj rijeci, te poziv lokalnim vlastima da se jasno opredijele – za očuvanje prirodnih resursa i održivi razvoj ili za eksploataciju kroz rudarske i hidroenergetske projekte.

Ako je suditi po atmosferi iz Jezera, ljudi koji su danas došli svoj izbor su već napravili.

Otomalj nije samo lokacija za rudnik, a Pliva za njih nije resurs na papiru. Ona je voda, opstanak, pamćenje i budućnost. Zato je poruka sa protesta bila kratka, ali dovoljno jaka da odjekne i van ove male opštine – nećete kopati!

Dejan Rakita / GERILA

The post Građani sa protesta u Jezeru protiv rudnika i institucija koje ćute: Pliva nije na prodaju! first appeared on Gerila.info.

Sud je jasno ukazao da Ministarstvo nije poštovalo zakon – u poništenom rješenju nedostajali su ključni elementi, među kojima i naziv projekta, koordinate, ograničenja eksploatacije, te obaveze koje investitor mora ispuniti nakon istraživanja. Takođe, ni tvrdnje o stepenu realizacije prethodnih radova nisu bile dokazane.

“Ovo je još jedna potvrda da bi sve institucije morale da poštuju Zakon o slobodnom pristupu informacijama. Ovakvo sramno postupanje Ministarstva jednostavno tjera na razmišljanje – da li institucije koje svi građani plaćaju zapravo rade protiv interesa tih istih građana?”, izjavio je Tihomir Dakić iz Centra za životnu sredinu, koji je tužbu pokrenuo i kao fizičko lice i dobio paralelni spor o pravu na pristup informacijama.

Sa presudom su ohrabreni i mještani Jezera, među njima i Mirela Hajder iz UG “Dolina Plive”: “Pliva je od velike važnosti za opstanak i razvoj turizma. Sada imamo sudsku presudu koja nam daje za pravo da sačuvamo životnu sredinu i nastavimo živjeti u svom na svom. Borba za spas Plive je borba za nas i našu djecu.”

Hronologija otpora

Iako Ministarstvo tvrdi da su produženja dozvola formalnost ako “nisu promijenjeni uslovi”, sud je sada prvi put presudio da to nije dovoljno. Firma SNK Metali je, uprkos protivljenju lokalne zajednice i odbornika SO Jezero, u januaru 2025. dobila produženje istražnog roka do 2028. godine. Odluka je donijeta 15 dana nakon što je firma uputila zahtjev, bez ikakvog javnog uvida ili konsultacije s lokalnom zajednicom.

Zanimljivo je da su odbornici SO Jezero još u junu 2023. jednoglasno glasali protiv nastavka istraživanja, a mjesecima ranije, u januaru iste godine, održani su i masovni protesti građana, eko-aktivista i organizacija iz cijele BiH.

Portal Gerila.info u više navrata je izvještavao o ovom slučaju, među prvima otkrivajući vezu između firme SNK Metali i australsko-mađarske kompanije Lykos Balkan Metals, kao i o pokušajima lobiranja načelnice opštine Jezero Snježane Ružičić, članice SNSD-a, da zaobiđe volju odbornika i građana. I pored otpora, istraživanja su nastavljena, a lokalni eko-aktivisti i opozicioni odbornici redovno su izloženi pritiscima.

“Jezero je jako bogato, imamo ogroman potencijal u turizmu, ribarstvu, šumarstvu, proizvodnji zdrave hrane. Ne želimo da naša djeca gutaju rudarsku prašinu. Borimo se za našu đedovinu”, izjavio je odbornik Milan Kutanjac na protestu održanom u ferbuaru 2023.godine, koji je Gerila takođe pratila.

Tadašnji generalni direktor kompanije Lykos Balkans čije kćerke firme provode geološka istraživanja u Republici Srpskoj, Miloš Bošnjaković, za Gerila info, izjavio je “kako nikakva opasnost po životnu sredinu i lokalne zajednice ne postoji”. Kaže da se istraživanja vrše u tri faze i da nema nikakvog zagađivanja.

“Svaka država boga moli da dođu ljudi da vrše istraživanja i da pokažu šta to ima, nećemo pričati o eksploataciji. U Mrkonjiću smo otišli a onda smo otišli do Jezera gdje se pokazalo da ima zlata, znači odveli su nas tragovi”, rekao je za Gerilu, u januaru 2024. godine Miloš Bošnjaković.

Šire posljedice

Presuda suda dolazi u trenutku kada su organizacije civilnog društva već podnijele inicijative za ocjenu ustavnosti izmjena Zakona o geološkim istraživanjima RS, kojima se dodatno obesmišljava uloga lokalnih zajednica. I dok ministar Petar Đokić tvrdi da “niko ne ide protiv svog naroda” i da su istraživanja u interesu Republike Srpske, dokumenti pokazuju drugačiju praksu – dozvole se izdaju bez konsultacija, nadzor izostaje, a firme poput Lykos-a već tri godine djeluju uprkos lokalnim zabranama kao i protivljenju lokalnog stanovništva.

Sudska presuda sada daje dodatni alat u ruke građanima, ali i potvrđuje njihove tvrdnje – da institucije pokušavaju zaobići procedure i pogodovati interesima stranih investitora, često na štetu lokalne zajednice.

Kako su pokazali Jezerani, borba nije uzaludna. Ipak, kraj nije ni blizu.

Dejan Rakita/GERILA

The post Sud poništio dozvolu za geološka istraživanja u Jezeru: Građani pobijedili institucije, ali borba nije završena first appeared on Gerila.info.

Pravna borba protiv rudarskih istraživanja u Jezeru traje već godinama, a građani i aktivisti ističu da vlasti i investitori uporno uskraćuju javnosti ključne informacije.

„U slučaju Jezera smo i ranije tražili da nam se dostavi projektna dokumentacija kako bi javnost dobila uvid u to šta se istražuje. Sud je u četiri presude naložio Ministarstvu da nam dostavi dokumentaciju, ali je mi i dalje nemamo. Ako je riječ o društveno odgovornim kompanijama i transparentnim institucijama, postavlja se pitanje šta se zapravo krije“, izjavio je Vladimir Topić iz Centra za životnu sredinu.

Mirela Hajder iz UG „Dolina Plive“ upozorava da rudarska istraživanja često vode ka otvaranju rudnika, što je već primijećeno u Srbiji, gdje su stanovnici zbog toga morali napustiti svoje domove.

„Rudarska eksploatacija povećava rizik po zdravlje stanovništva, uključujući učestaliju pojavu malignih oboljenja. Takođe, potencijalno otvaranje rudnika uz rijeke Plivu i Jošavku moglo bi imati dalekosežne posljedice po životnu sredinu i kvalitet vode u širem području, od Jajca do Banje Luke“, ističe Hajder.

Pravne nejasnoće i izmjene zakona u korist investitora

Pored sumnje u blagovremenost zahtjeva za produženje istražnog roka, tužitelji osporavaju i način na koji je Ministarstvo utvrdilo ispunjenost uslova za produženje. Prema zakonu, investitor je morao ispuniti najmanje 75% planiranih istraživanja, ali iz rješenja Ministarstva nije jasno da li je taj uslov ispunjen.

Najspornija je činjenica to što je Ministarstvo propustilo da utvrdi da su bitno primijenjeni uslovi na osnovu kojih su istraživanja prvobitno odobrena, u odnosu na uslove pod kojima se ona produžavaju.

Tokom prošle godine, uprkos protivljenju suštinskim izmjenama i dopunama Zakona o geološkim istraživanjima, a “novi” zakon je na snazi od jula 2024. godine. Sada je zakonom dozvoljena količina mineralne sirovine za metalične mineralne sirovine, kao u konkretnom slučaju, za istraživanje povećana sa 200m³ na 2.000 tona po tehnološkom tipu.

Redžib Skomorac, pravni savjetnik Centra za životnu sredinu, smatra da je to investitora stavilo u privilegovanu poziciju, a građane izložilo većim ekološkim rizicima.

„Ministarstvo je zanemarilo činjenicu suštinske izmjene zakona, čime investitora dovodi u povoljniji položaj, a interese građana u ozbiljnu opasnost“, naglasio je Skomorac.

Centar za životnu sredinu je kod Ustavnog suda Republike Srpske pokrenuo postupak ocjene ustavnosti ovog zakona. Sud je prihvatio prijedlog za prioritetno odlučivanje, pa se odluka uskoro očekuje.

“Kako bi za konkretni slučaj bilo cjelishodno konsultovati odluku Ustavnog suda, jer se tiče ustavnosti zakona na osnovu kojeg je Ministarstvo izdalo sporno rješenje, Centar je uz tužbu podnio i zahtjev za odlaganje izvršenja u roku do 60 dana, o kojem bi sud trebao da odluči u hitnom postupku”, dodao je Skomorac.

Gerila.info ranije istraživala problem geoloških istraživanja u Jezeru

Portal Gerila.info već je izvještavao o kontroverznim rudarskim istraživanjima u Jezeru a o ovu temu smo obradili i u kratkom dokumentarnom filmu.

Vrijedi podsjetiti da su odbornici lokalne skupštine još krajem 2023. jednoglasno odbili nastavak istraživanja, ali da to nije zaustavilo vlasti i investitore.

„Mi mještani nismo za rudarenje, nikako“, rekla je Mira Dereta iz Jezera za Gerila.info, dodajući da su mnogi građani protiv, ali se boje javno istupiti zbog prijetnji gubitkom posla.

Posebnu kontroverzu izazvao je novi zakon o geološkim istraživanjima, kojim je lokalnim zajednicama oduzeto pravo odlučivanja o koncesijama. Sada o svemu odlučuje Vlada Republike Srpske, dok su građani i njihove potrebe gurnuti u drugi plan.

Vlast i investitori brane istraživanja

Ministar energetike i rudarstva Petar Đokić ranije je izjavio da istraživanja “ne predstavljaju opasnost po građane i životnu sredinu”.

„Zašto bismo bježali od korištenja prirodnih resursa? Na rudarstvu su nastali Prijedor i Ugljevik, i cijeli taj kraj živi od toga“, rekao je Đokić.

S druge strane, Miloš Bošnjaković, direktor kompanije Likos Balkans, čije kćerke firme provode geološka istraživanja u Republici Srpskoj, uvjerava da nikakva opasnost ne postoji.

“Svaka država boga moli da dođu ljudi da vrše istraživanja i da pokažu šta to ima, nećemo pričati o eksploataciji. U Mrkonjiću smo otišli a onda smo otišli do Jezera gdje se pokazalo da ima zlata, znači odveli su nas tragovi”, rekao je prošle godine za Gerilu Bošnjaković

Nastavak pravne borbe

Aktivisti i građani Jezera ne odustaju od pravne borbe i zahtijevaju veću transparentnost, učešće javnosti i zaštitu životne sredine. Odluka Ustavnog suda o ustavnosti izmjena zakona mogla bi imati ključni uticaj na budućnost rudarskih istraživanja u Republici Srpskoj. Dok građani i pravnici čekaju sudski epilog, Jezero ostaje još jedno bojno polje između interesa krupnog kapitala i prava lokalnog stanovništva na zdravu životnu sredinu.

Dejan Rakita/GERILA

The post Rudarska istraživanja u Jezeru: Građani i aktivisti pred sudom protiv vlasti i investitora first appeared on Gerila.info.

Na današnjoj sjednici je trebalo razmotriti zahtjev kompanije “SNK Metali” d.o.o. iz Bijeljine, koji se odnosi na molbu za davanje saglasnosti za izvođenje detaljnih geoloških radova na projektu “Sinjakovo” i produženje istražnog roka, u skladu s rješenjem Ministarstva energetike i rudarstva iz 2021. godine.

“Nije bilo razloga da se prekine sjednica i odgodi jer kvorum nije narušen. Iako je kolegica morala kući, ostalo je još 11 odbornika od 14 i nije bilo razloga za prekid, ali načelnica je tražila prekid da ne bi izgubila većinu. Neki odbornici su sigurno za, većina je protiv. Mislim da su ti koji su za u manjini, ali su građani toliko protiv da ni oni neće glasati za nastavak istraživanja“, rekao je odbornik Milan Kutanjac (PDP).

U ovoj opštini danas je trebalo da se glasa ponovo o dozvoli da se na njihovom području nastave geološka istraživanja koja sprovodi kompanija “SNK Metali”, a na sjednici je bilo 12 od 13 odbornika.

Brojni aktivisti su se okupili ispred zgrade Opštine Jezero, a u jednom trenutku došlo je i do pokušaja fizičkog napada na jednu od aktivistica iz Jezera koja se bore protiv geoloških istraživanja i otvaranja budućih rudnika teških metala koji bi ugrozili cijeli eko sistem u dolini Plive. Zahvaljujući hitnoj intervenciji Policijske stanice Jezero, veći sukobi su spriječeni.

“Sjednica Skupštine opštine Jezero je prekinuta zbog lošeg zdravstvenog stanja jedne od odbornica! Iako je opozicija tražila da se sjednica nastavi jer je bilo dovoljno odbornika, ali do toga nije došlo! Osim toga došlo je do fizičkog sukoba ispred zgrade Opštine Jezero! Policija je intervenisala, da ne bude većih sukoba! Oni su sugeirisali što nisu najavili spontani skup aktivisti i htjeli su rastjerati naše mještane. Sada otvoreno pitamo policijske snage: Zašto nisu intervenisali na pozive građana kad su prijavljivali kamione od Lykosa što prevozili teret preko mostova, a teret im je bio veći od dozvoljenog! Da li imamo ista prava u RS? Da li je Zakon za sve isti?”, napisali su aktivisti na FB stranici Stop rudnicima u dolini Plive i dodali da nastavljaju sa svojim aktivnostima.

Reagovala je i načelnica Opštine Jezero Snježana Ružiić i na svom FB nalogu napisala da je par mještana  “koristilo javnu površinu dječijeg sportskog igrališta, ogradu dječijeg igrališta za govor mržnje, na nenajavljenom okupljanju, nezakonskom snimanju, uz to odgurujući zaposlenog u JKP koji je obavljao radnu dužnost”.

Kompanija “SNK Metali” iz Bijeljine čija su geološka istraživanja u oktobru prošle godine jednoglasno zaustavili odbornici SO Jezero, zatražila je tada od načelnice Snežane Ružičić da zanemari volju građana i lično im da dozvolu za nastavak radova.

Njima je detaljna geološka istraživanja mineralnih sirovina prethodno odobrilo Ministarstvo energetike i rudarstva Republike Srpske, a obustavljanje istraživanja navodno može proizvesti tužbe i penale.

“Za izvođenje radova je neophodna saglasnost jedinice lokalne samouprave na čijoj teritoriji se nalazi istražni prostor. Zahtijevamo da nam pismenim putem, kao načelnik opštine na čijoj teritoriji se izvode geološka istraživanje date svoju saglasnost”, naveli su tada u svom zahtjevu iz “SNK Metala“, kompanija koja je inače članica “Lyikos Balkan Metals”.

Međutim, iako je resorno ministarstvo dalo odobrenje za istraživanje, da bi ona uopšte mogla da se sprovode, potrebna je saglasnost lokalne zajednice, koju predstavljaju SO i načelnik.

The post Prekid sjednice Skupštine opštine Jezero zbog geoloških istraživanja. Aktivisti optužuju načelnici da pogoduje “Lykosu” first appeared on Gerila.info.

Iako je od strane organizatora bila pozvana i načelnica opštine Snežana Ružičić, ona se na njih nije odazvala, a eko aktivisti iz Jezera su najavili pokretanje njenog opoziva.

Na planinama oko opštine Jezero duže od godinu dana traju geološka istraživanja minerala bakra, barita, olova, cinka, srebra. Dozvolu je izdalo Ministarstvo rudarstva i energetike Republike Srpske, a rudu traži firma “SNK Metali” iz Bijeljine, koja je u vlasništvu “Lykos Balkan Metals”.

Oni koji su zabrinuti zbog geoloških istraživanja u ovom mjestu u centralnoj Bosni i Hercegovini, koje ima oko 1.000 stanovnika, negodovanje zbog bušenja su iskazivali na društvenim mrežama.

Amela Šabić Ahmečković, jedan od organizatora ovog protesta, rekla je da se “na teritoriji opštine Jezero vrše detaljna geološka istraživanja, s čim većina našeg naroda nije upoznata”.

“Mještane Jezera je zabrinulo to što se ta istraživanja vrše ovdje u brdu Otomalj i Sinjakovo, na samoj obali rijeke Plive. Mi Jezerani smo protiv bilo kakvog istraživanja u našem mjestu. Ta istraživanja mogu dovesti do eventualnog otvaranja rudnika te time ugroziti život i zdravlje ljudi na ovom području. Rijeka Pliva bi takođe ovim i straživanjem najgore stradala. Jezero nije rudarski grad i bilo kakav rudnik ovdje nije dobrodošao”, rekla je ona okupljenim građanima.

Šabić Ahmečković dodaje da bi se samim otvaranjem rudnika većina otpadnih voda salijevala u Plivu, Vrbas i dalje do Banjaluke.

“Da li ćemo mi svoju djedovinu napustiti zbog ovih koji nama nude 20.000 KM da se iselimo? Nećemo. Ja ću sama, ako neće niko, stajati na onom mostu, pa šta bude bude.  Mi smo na zadnjem okruglom stolu postavili 51 pitanje na osnovu tih geoloških istraživanja. Još uvijek nismo dobili odgovore. Volim svoje mjesto, volim svoju djedovinu. Ne dam Jezero, pa šta bude neka bude”, poručila je Amela Šabić Ahmečković.

Situacija je dodatno dobila na značaju početkom februara, kada su iz ove kompanije saopštili da su na tri lokacije u Jezeru pronašli zlato, te da nastavljaju istraživanja.

Bojan Vuković iz udruženja „Ozrenski studenac“ kazao je okupljenim građanima da su on i njegovi sugrađani i na Ozrenu imali sličan problem.

“Mi smo bili složni, istrajali smo i može se reći da smo završili sa tim problemom. Mi smo došli ovdje da vas podržimo, da istrajete kao što smo mi istrajali u svojoj borbi. Ovo je vaša borba, mi vas možemo doći podržati i dati vam podršku i iskustvo koje smo stekli sa istraživanjima”, rekao je Vuković.

Milan Kutanjac, odbornik u Skupštini Opštine Jezero, rekao je da neće prodati svoju djedovinu za sitne pare.

“Jezero je jako bogato, imamo ogroman potencijal u turizmu, ribarstvu, šumarstvu, u proizvodnji zdrave hrane. To su zdrave investicije na kojima se može graditi, a ne na rudnicima i prašini. Ne želimo da naša djeca gutaju prašinu. Ja sam jedan od odbodnika koji je potpisao inicijativu da se zaustave ova geološka istraživanja”, dodao je Kutanjac.

On je, kao i ostali odbornici u Skupštini Opštine Jezero, glasao za Zaključak kojim se traži od Ministarstva energetike i rudarstva Republike Srpske ukidanje rješenja o geološkim istraživanjima na teritoriji opštine koje sprovode SNK Metali.

“Izvršio sam pritisak i na neke odbornike koji nisu htjeli da potpišu i da glasaju, ali smo na kraju donijeli zaključak kao jednoglasnu odluku koja treba da se poštuje. Zatražili smo sastanak kod ministra Đokića, sastanak koji je bio isceniran gdje nismo baš dobro prošli. Prošli smo kao bosi po trnju. Ono što mi je zaparalo uši kod ministra, postavili smo mu pitanje: „Šta ćemo ministre ako budemo morali da se iselimo iz Jezera?“, on je nonšalantno ljuljajući se na stolici rekao: „Pa napravićemo novo Jezero kao što smo napravilči novi Ugljevik“. E ministre nećemo napraviti novo Jezero dok smo mi ovdje živi. Pitao sam ga šta ako dođe do situacije da ljudi izađu na proteste, da situacija eskalira? Šta će se desiti ako ljudi zaustave mašine? Jer smo mi ovdje rođeni i branimo svoje Jezero. Rekao mi je da ima načina za to, da će očistiti ulice od nas. E nećete očistiti ulice ministre dok smo mi ovdje”, poručio je Kutanjac.

On je poručio načelnici Opštine Jezero Snježani Ružičić da mora stati uz svoj narod, a ne, kako je naveo, da bude za otvaranje rudnika u Jezeru.

Tihomir Dakić, predsjednik Centra za životnu sredinu, rekao je da se građani moraju držati zajedno i da brane svoje interese.

Hajrija Čobo, ekološka aktivistkinja iz Kaknja, rekla je da je došla u Jezero da podrži ne samo Jezerane, već i sve građane BiH koji se bore protiv otvaranja rudnika i prljave tehnologije u prirodnim rezervatima, što Jezero i rijeka Pliva svakako jesu.

“Nakon rudnika nema više ništa. Kod nas u Kaknju nekad u Jugoslaviji je otvoren površinski kop. Ja sam kao dijete išla na Ribnicu i gledala sitne ribice kako mi se vrte oko nožica. Danas Ribnice nema. Rudnik je zatrpao jalovinom. Nema rijeke. Samo su kamaretine jalovine i onog sivog kamena. I ne niče drvo. Nema ni trave, tu ni ptice ne lete. Ništa. Nećete tu nikad ništa zasijati. Tu života ima samo za rudare. A s obzirom na ove mašine, i rudara je sve manje. Ne trebaju rudari, ima bager”, poručila je ona.

“Ne dajte. Ne da ni Ozren. Ne da ni Jezero. Ne da ni Srbija. Ne da ni Makedonija. Ni Crna Gora. Ne da bogami ni Britanija. U sebe ne kopaju. Što u sebe ne kopaju? Što ne kopaju po Australiji? Što nama? Mala je ova zemlja za tolike rudnike. Premala. Ako su nas ratom gonili odavde, pa nas gone nemaštinom, onda je jasno da nas sada gone mašinama. Zašto? Hoće baterije. Elektrane su u nas, pa će staviti hidroelektrane, pa će staviti rudnike, a sebi će napraviti električna vozila od naše sirovine. A nama ništa nema. I sebi će imati zelenu energiju. A kakva nama energija da bude? Od raka. Ko dobije rak nema energije. I svi mi imamo taj jedan problem, jednu pobjegulju. Miloša Bošnjakovića. Koji je došao i u moj Kakanj i nikoga ništa nije pitao i zas*ao rijeku. Isti taj Bošnjaković. Nije on Bošnjaković, on je „divljaković“. Sad je došao i vama. I došao je na rijeku koja može hraniti pola Bosne. Hoće on sebi. E, nećeš. E, nećeš. Nećeš”, rekla je Hajrija Čobo.

Načelnica Jezera Snežana Ružičić se nije pojavila na današnjim protestima, ali je preko svog Fejsbuk profila poručila da su njena vrata svima otvorena, ali da joj nije jasno šta je cilj protesta.

“Ja stalno razgovaram sa strukom i sa svojim narodom. Otvorena sam prema svima, svakoga dana mogu doći kod mene, mogu da ukažu na sve nepravilnosti i sve za šta smatraju da je neophodno po ovom osnovu. Ne znam šta je cilj protesta, daj bože da me ubijede da su svi oni ekolozi”, poručila je Ružičićeva.

GERILA

The post Protest protiv geoloških istraživanja u Jezeru: Plivu vam ne damo! (FOTO, VIDEO) first appeared on Gerila.info.