U januaru ove godine aktivista grupe građana “Pravda za Davida” Ozren Perduv podnio je krivičnu prijavu protiv devet policajaca zato što su njega i još nekoliko građana protivpravno lišili slobode u noći između 30. i 31. decembra 2018. godine.

Nakon devet mjeseci čekanja na odgovor, 11. septembra je poslao dopis Tužilaštvu u kome je tražio da mu se odgovori šta se dešava sa tom krivičnom prijavom. Kao i u slučaju krivične prijave, ni ovaj put nije dobio nikakav odgovor, ističe Perduv na svom fejsbuk profilu.

Perduv je potom pisao Ombudsmenu BiH kako bi oni urgirali. Nakon zahtjeva, okružni javni tužilac Želimir Lepir je odgovorio Ombudsmenu, a onda je Ombudsmen Perduvu dostavio odgovor tužioca.

U odgovoru Želimira Lepira navodi se da postupajući tužilac nije odgovarao na upit Ozrena Perduva. Lepir ističe da je utvrdio da su rađene provjere navoda i da se treba izvršiti još kratka istražna radnja i da će u dogledno vrijeme tužilac donijeti tužilačku odluku.

Inače, kada su sudski procesi u pitanju, aktivisti grupe “Pravda za Davida” su prethodnih mjeseci redom dobijali presude u svoju korist, da li na sudu, ili nakon odustajanja policije od gonjenja. Međutim, ovaj put tužena strana nisu bili građani, nego policija.

Da li “dogledno vrijeme” i “kratka istražna radnja” znače novo odugovlačenje ili konačno rješavanje protivpravnog lišavanja slobode, ostaje da se vidi u “narednom periodu”.

The post Odugovlačenje tužilaštva u slučaju prijave Ozrena Perduva protiv policajaca: “Kratka istražna radnja” za odluku tužioca u “dogledno vrijeme” first appeared on Gerila.info.

“Svaki javni prostor kojem javnost ima pristup je adekvatan za održavanje javnih skupova i prakse kojima se odlukama vlasti na različitim nivoima određuje koji je prostor prikladan za javna okupljanja bi trebalo preispitati.”

“Ne može se postaviti blanko zabrana na sve javne prostore nego je potrebno cijeniti okolnosti od slučaja do slučaja.”

Ovo je između ostalog rečeno na konferenciji institucije Ombudsmena Bosne i Hercegovine koja je održana povodom objavljivanja izvještaja te institucije o pravu na slobodu javnog okupljanja u BiH.

U tom izvještaju se na 63 stranice navodi niz preporuka, praksa Evropskog suda za ljudska prava ali i detalji iz konvencije o ljudskim pravima koji su često u suprotnosti sa praksom u Bosni i Hercegovini.

Tako je u izvještaju navedeno da je praksa u Evropi u dvadeset prvom vijeku da nema zabrane mirnih javnih okupljanja, da za javna okupljanja nije potrebna nikakva dozvola a da ih organizatori prijavljuju nadležnim organima samo kao obavještenje o namjeri održavanja javnog okupljanja kako bi organ kojem se prijavljuje mogao da preduzme aktivnosti za koje smatra da su neophodne a povodom najavljenog javnog okupljanja. Navodi se i da vlasti u BiH na različitim nivoima insistiraju na previše detalja kada je javno okupljanje u pitanju da čak od organizatora traže da preuzme odgovornost za bilo kakvo kršenje javnog reda i mira što bi trebalo da bude odgovornost organa koji se inače u državi bave tim poslom.

U instituciji Ombudsmena BiH se na konferenciji za novinare nisu dotakli ni jednog konkretnog slučaja u BiH u prošloj godini iako su samo u Banjaluci u prethodnih godinu dana dobili nekoliko primjedbi na način na koji se policija ponašala u spriječavanju održavanja javnih okupljanja čak i stajanju nekoliko lica na javnim površinama.

Ono što je evidentno, ipak, jeste da su u izvještaju Ombudsmena jasno napisane evropske prakse i prakse u demokratskim zemljama a koje nisu istovjetne praksi kada je javno okupljanje konkretno u Republici Srpskoj u pitanju.

U izvještaju se navodi da ni jedna kritika organa vlasti ili postupanja državnih službenika ne bi smjela biti dovoljan razlog za uskraćivanje prava na javno okupljanje.

Navodi se i da neko javno okupljanje može služiti promociji nepopularnih ciljeva ali da kao takvo mora biti omogućeno i imati zaštitu. Navodi se i da se skupovi mogu desiti spontano kao odgovor na neku aktuelnu situaciju i da se kao takvi ne mogu najaviti ali da svejedno moraju biti omogućeni u ostvarivanju prava javnog okupljanja.

GERILA info

The post Specijalni izvještaj o pravu na slobodu javnog okupljanja. Gdje su nestale demokratske vrijednosti? first appeared on Gerila.info.

Institucija Ombudsmena Bosne i Hercegovine utvrdila je da je policija onemogućila rad novinara eTrafike tokom izvještavanja o aktivnostima grupe “Pravda za Davida” 18. juna 2019. godine, o čemu je pisala i Gerila, i ocijenila je njihovo postupanje kao ometanje vršenja dužnosti novinara.

Na portalu eTrafika podsjećaju da su tokom praćenja aktivnosti grupe “Pravda za Davida”, policijski službenici legitimisali njihovu novinarku Vanju Stokić i fotoreportera Stefana Lazića, nakon čega su im prijetili privođenjem i prekršajnom prijavom. Stokićeva je prilikom legitimacije pokazala svoju novinarsku akreditaciju, a Lazić ju je već imao okačenu na vidljivom mjestu.

MUP RS tvrdi da Stefan Lazić akreditaciju uopšte nije imao, ali je pregledom snimka koji je priložen uz žalbu, institucija Ombudsmena BiH utvrdila da je Stefan Lazić na majici imao zakačenu karticu, premda nije jasno da li riječ o akreditaciji ili o nekoj drugoj vrsti kartice. Tvrde da im odgovor MUP-a, da Lazić uopšte nije imao akreditaciju, nije jasan.

Institucija Ombudsmena je nakon analize slučaja zaključila da Vanja Stokić nije imala istaknutu akreditaciju ali da ju je na zahtjev policijskih službenika odmah pokazala pa im nije jasno zbog čega su službenici MUP-a RS zahtjevali od novinara da napuste mjesto događaja i prijetili oduzimanjem slobode i izdavanjem prekršajnog naloga, ističe se na portalu eTrafika.

“Ombudsmeni su stava da su policijski službenici, u skladu sa članom 32 Zakona o policiji i unutrašnjim poslovima imali pravo da legitimišu i provjere identitet novinarke Vanje Stokić, a posebno iz razloga što imenovana nije imala istaknutu novinarsku akreditaciju iz koje je moguće zaključiti da se radi o novinarki. Međutim, ombudsmeni za ljudska prava Bosne i Hercegovine ne nalaze opravdan razlog zbog kojeg su nakon utvrđenog identiteta policijski službenici naredili podnosiocima žalbe Vanji Stokić i Stefanu Laziću da napuste javni prostor i zašto im je prijećeno izdavanjem prekršajnog naloga i lišavanjem slobode ukoliko ne postupe po naređenju. Zbog navedenog postupanja policijskih službenika podnosioci žalbe, odnosno imenovani novinari, lišeni su mogućnosti obavljanja radnog zadatka, praćenja i snimanja okupljanja neformalne grupe građana “Pravda za Davida”, a zbog čega je podnositeljica žalbe Vanja Stokić podnijela krivičnu prijavu Okružnom tužilaštvu Banja Luka”, istaknuto je u preporuci koju je Institucija donijela u februaru ove godine.

U dokumentu se dalje navodi i da, nakon analiza odgovora Ministarstva unutrašnjih poslova RS i Udruženja novinara BH Novinari, “zaključuju da iz oba odgovora proizilazi da novinari trebaju imati istaknute novinarske akreditacije kako bi policija mogla znati da se radi o novinarima i kako bi se izbjegle situacije i nesporazumi kao u navedenom slučaju”.

eTrafika je podnijela i krivičnu prijavu protiv ovih policajaca, ali je Tužilaštvo donijelo naredbu o nesprovođenju istrage.

The post Ombudsmen za ljudska prava utvrdio da je policija spriječila novinare eTrafike da rade svoj posao first appeared on Gerila.info.