Sagovornici Gerila info u Varešu ne mogu u ovom trenutku da pričaju o istrazi državne Agencije za istrage i zaštitu. Gerila info je u više navrata pisala o “slučaju Vareš”. U ovom gradiću u srednjoj Bosni zabilježeno je trovanje olovom i drugim teškim metalima kod više od tri stotine stanovnika. Među njima su i djeca.

“Ne mogu ništa pričati dok se ne susretnem sa istražiteljima pa da znam točno o čemu se radi“, rekao je kratko, za Gerila info, Miroslav Pejčinović iz vareškog udruženja Opstanak.

Pejčinović je, inače, jedan od stanovnika Vareša kod kojeg su analize krvi pokazale povišenu koncentraciju olova. Iznad referentnih vrijednosti.

U Varešu trenutno radi jedan rudnik, rudnik Rupice, u vlasništvu kanadske kompanije DPM. Ta kompanija je rudnik i prava na eksploataciju za 1,25 milijardi dolara kupila od britanske kompanije Adriatic metals. Ležište Rupice i širi projekat “Vareš” razvijala je firma MM Project koju je 2012. godine preuzela kompanija Balkang Mining. Ta kompanija je kasnije preimenovana u Easter Mining a na njenom čelu nalazio se “najpoznatiji rudar” u BiH Miloš Bošnjaković. Ta kompanija kasnije je postala dio Adriatic Metals grupe.

Bošnjaković danas preko firme Vareški minerali, koja se do prje nekoliko mjeseci zvala Seven plus, vodi drugi rudarski projekat u Varešu. On ima koncesiju na geološka istraživanja na području Duboštice i Tribije u ovoj opštini a nedavno je dobio sve potrebne vodne saglasnosti za početak istraživanja. Saglasnost je izdala Agencija za sliv rijeke Save. Dozvole su izdate iako još nije riješeno pitanje raspolaganja državnom imovinom. Nametnutim zakonom Visokog predstavnika u BiH i dalje je na snazi zabrana raspolaganja državnom imovinom u Bosni i Hercegovini.

U Duboštici-Tribiji planirano je otvaranje rudnika hroma a stručnjaci i aktivisti upozoravaju da će otvaranje tog rudnika staviti tačku na priču o zdravom životu ljudi na području Vareša ali trajno negativno uticati na životnu sredinu, posebno rijeku Krivaju.

U međuvremenu, kada je priča o olovu u krvi ljudi u pitanju, Kantonalna bolnica u Zenici odlučila je da krv mještana Vareša nije upotrebljiva za transfuziju.

Direkcija te zdravstvene ustanove obavijestila je direktora te zdravstvene ustanove Tarika Zulovića da, iako toksikološki postoje određeni referentni pragovi za olovo u krvi, Svjetska zdravstvena organizacija jasno navodi da ne postoji siguran nivo olova u krvi, posebno kada su u pitanju osjetljive grupe. stanovništva.

Vladimir Kovačević, Gerila info

The post SIPA istražuje trovanje ljudi olovom u Varešu! first appeared on Gerila.info.

Testiranja traže roditelji učenika Onovne škole Vreš. Zahtjev su poslali sredinom marta. Federalni ministar zdravlja Nedeljko Rimac je testiranje učenika najavio još prije dva mjeseca ali to se za sada nije desilo.

„Mislim da je krajnje vrijeme da institucije pokažu volju i uključe se u rješavanje ovog problema. Prvi korak treba biti masovno testiranje kako bismo razumjeli stepen izloženosti naših građana“, izjavio je Ilhan Klančević, organizator testiranja.

Većinu dosadašnjih testiranja finansirala je kompanija DPM Metali a i te analize su pokazale izrazito zabrinjavajuće podatke.

Gerila je u februaru pisala da su rezultati testiranja na prisustvo olova u krvi kod više od 100 stanovnika Vareša pokazali da se zdravstvena kriza izazvana teškim metalima širi izvan naselja uz jalovište rudnika kompanije DPM Metali. Prema navodima građana i saopštenju Udruženja građana Fojničani–Maglaj, olovo je tada utvrđeno ne samo kod stanovnika Pržića i Daštanskog, već i kod građana koji žive u samom centru Vareša.

Posebno zabrinjava podatak da je olovo, prilikom testiranja, pronađeno i u nalazima petoro djece mlađe od šest godina, dok najnovija testiranja ukazuju da su kod nekih osoba zabilježene izrazito visoke koncentracije iznad referentnih vrijednosti, koje zahtijevaju posebnu medicinsku pažnju.

Olovo je teško metal koji može da uzrokuje trajna oštećenja zdravlja, posebno kod djece, trudnica i starijih osoba.

Još u decembru prošle godine testirane su 44 osobe različitih starosnih grupa i kod svih je zabilježeno prisustvo olova u krvi, a kod njih 17 iznad granične vrijednosti. U međuvremenu je, u privatnom aranžmanu, testirano još devet osoba, a rezultati su – kako navode Fojničani–Maglaj – samo potvrdili alarmantne pokazatelje.

Još u decembru prošle godine upućene su urgencije svim relevantnim institucijama – ministarstvima zdravlja FBiH i ZDK-a, Zavodu za javno zdravstvo FBiH, Institutu za zdravlje i sigurnost hrane Zenica, kao i ministarstvima zaduženim za rad i socijalnu politiku.

Predsjednik Mjesne zajednice Pržići Mario Mirčić podsjeća da su mještani na potrebu zdravstvene kontrole upozoravali godinama. Pristanak na eksploataciju i preradu rude olova, cinka i barita dat je 2020. godine, ali uz jasno definisane uslove, među kojima je bilo i obavezno uzorkovanje krvi stanovništva i konstatovanje “nultog” stanja.

„To nikada nije urađeno. Ni tada, ni kasnije, kada je proizvodnja počela. Da jeste, danas bismo znali kada je i kako došlo do ovakvog stanja“, rekao je Mirčić, za Gerila info, u februaru ove godine.

Podsjećamo, Gerila.info je nedavno objavila istraživački tekst „Bosna, Albanija i hrom: Koliko ‘zeleno’ je rudarstvo kada se dešava na Balkanu“, u kojem je detaljno obrađen slučaj planiranog rudarenja hroma u Varešu, uz poređenje s praksama u Albaniji. Tekst je ukazao na ozbiljne okolišne i zdravstvene rizike, izostanak transparentnosti i marginalizaciju lokalnih zajednica u procesima donošenja odluka.

Vladimir Kovačević, Gerila info

The post Roditelji 250 djece u Varešu zahtjevaju testiranje djece na teške metale first appeared on Gerila.info.

Iako su nalazi su alarmantni i ne ostavljaju prostor za relativizaciju, kako ističu mještani ovih sela, iz Zeničko-dobojskog kantona i Federacije BiH, još uvijek, nije saopštena nijedna mjera, nijedno upozorenje javnosti, niti je proglašena vanredna zdravstvena situacija.

Olovo je teško metal koji može da uzrokuje trajna oštećenja zdravlja, posebno kod djece, trudnica i starijih osoba.

Direktor Doma zdravlja Vareš Ahmed Memić potvrđuje da je postupio u skladu s profesionalnim i zakonskim obavezama. Nakon što su rezultati stigli, obaviješteni su ispitanici i sazvan interni sastanak, a zatim su upućene urgencije svim relevantnim institucijama – ministarstvima zdravlja FBiH i ZDK-a, Zavodu za javno zdravstvo FBiH, Institutu za zdravlje i sigurnost hrane Zenica, kao i ministarstvima zaduženim za rad i socijalnu politiku.

„Tražio sam hitno propisivanje mjera za upravljanje ovom situacijom. Na lokalnom nivou mi na to ne možemo sami odgovoriti“, kaže Memić. Do danas su stigla tek dva odgovora, bez konkretnih koraka koji bi odgovarali ozbiljnosti nalaza.

Prema njegovom mišljenju, prvi i neodložni korak mora biti testiranje cjelokupnog stanovništva šireg ugroženog područja, zatim uzorkovanje tla i identifikacija puteva intoksikacije. Bez toga, upozorava, izloženost se nastavlja.

Dosadašnje analize obuhvatile su uglavnom stanovnike sela Pržići i Daštansko, koji žive u neposrednoj blizini deponije jalovine rudnika DPM Metali. Testiranje je provedeno u dogovoru s investitorom koji je prije nekoliko mjeseci preuzeo rudnik i kompaniju Adriatic Metals, u transakciji procijenjenoj na oko 1,3 milijarde američkih dolara.

Od tog višemilijardnog posla, lokalna zajednica u Varešu, Zeničko-dobojski kanton, Federacija BiH i država BiH nisu uprihodili ništa. Umjesto koristi, stanovnici danas imaju nalaze koji ukazuju na ozbiljnu prijetnju zdravlju.

Predsjednik Mjesne zajednice Pržići Mario Mirčić podsjeća da su mještani na potrebu zdravstvene kontrole upozoravali godinama. Pristanak na eksploataciju i preradu rude olova, cinka i barita dat je 2020. godine, ali uz jasno definisane uvjete, među kojima je bilo i obavezno uzorkovanje krvi stanovništva.

„To nikada nije urađeno. Ni tada, ni kasnije, kada je proizvodnja počela. Da jeste, danas bismo znali kada je i kako došlo do ovakvog stanja“, kaže Mirčić.

Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica, zasad jedina institucija koja je reagovala konkretnim potezom, analizirao je vodu s dva glavna izvorišta za područje Pržića i Daštanskog.

U vodi nije utvrđena prisutnost olova, što dodatno sužava krug mogućih izvora zagađenja i usmjerava sumnje na lebdeće čestice u zraku i prašinu nastalu kamionskim transportom rude i jalovine, a na šta stanovnici ovih sela upozoravaju već duže vrijeme.

Pokušaji da se odgovornost prebaci na prijeratni rudnik ne stoje jer dio testiranih osoba nije bio ni rođen u vrijeme njegovog zatvaranja.

Na području opštine Vareš planira se i novi rudarski projekat – eksploatacija hroma na lokalitetima Duboštica–Tribija. Više od 50 organizacija civilnog društva i mjesnih zajednica iz sliva rijeke Krivaje već je zatražilo raskid koncesije, upozoravajući na zdravstvene i okolišne rizike, kao i na kršenje odluka Ustavnog suda BiH i zakona o državnoj imovini.

Ni na te zahtjeve nije bilo odgovora.

Redakcija portala Gerila.info kontaktirala je kancelariju kompanije DPM Metali u Varešu. Iz kompanije su potvrdili da su upoznati s informacijama o nalazima prisutnosti olova u krvi stanovnika, ali nisu željeli da ih komentarišu putem telefonskog razgovora, uputivši nas da pitanja dostavimo elektronskom poštom. Na pitanje da li imaju pripremljeno zvanično obavještenje ili plan obraćanja javnosti, s obzirom na alarmantnu zdravstvenu situaciju, predstavnik kompanije s kojim smo razgovarali nije želio da komentariše. Odgovori kompanije biće objavljeni na portalu Gerila.info čim budu dostavljeni.

U Varešu se danas više ne govori o potencijalnim rizicima, već o potvrđenom trovanju. Institucije ćute na trovanje olovom, kao što ćute i na pitanja građana šte se dešava u selima Duboštica i Tribija gdje firma Miloša Bošnjakovića krči državnu šumu a na šta mu je konceiju dala Vlada ZDK koja je ugovor o tome krila mjesecima, da bi tek nakon odluke suda javnosti postao dostupan, ali sa mnogo više sakrivenih, nego javnih informacija.

Do kad će ta tišina trajati, zasad se ne zna. Zasad znamo samo da njenu cijenu plaćaju stanovnici Vareša.

Dejan Rakita / GERILA

The post Alarm u Varešu: Trovanje olovom u krvi mještana uz jalovište rudnika koji je nedavno prodan za dvije milijarde maraka! first appeared on Gerila.info.

Naučno-istraživački kamp održava se u bazi GSS Zavidovići u Dištici do 21. septembra, sa ciljem prikupljanja „relevantnih i pouzdanih informacija o biološkoj raznolikosti rijeke Krivaje“, te da važeći prostorni plan predviđa zaštitu područja u rangu nacionalnog parka. Naglašeno je i da je Krivaja „jedna od rijetkih preostalih rijeka slobodnog toka, bez brana“, a da je potencijalno ugrožavaju planirani rudarski zahvati na pritokama Tribija i Duboštica. 

S druge strane, uprkos inspekcijskim mjerama i odlukama Ustavnog suda BiH i visokog predstavnika kojima je zabranjeno raspolaganje državnom imovinom, Seven Plus je 13. septembra podnio Agenciji za vodno područje rijeke Save (AVP) zahtjev za prethodnu vodnu saglasnost za detaljna geološka istraživanja rude hroma i pratećih minerala na istražnom prostoru Duboštica–Tribija. U javnoj obavijesti AVP navedeno je da zainteresovani mogu u roku od sedam dana podnijeti primjedbe i sugestije, uz taksativno pobrojane katastarske parcele obuhvaćene zahtjevom. Organizacije iz Mreže, koje su ranije alarmirale javnost zbog probijanja pristupnih puteva na državnoj šumi te sječe, ističu da o ovoj proceduri nisu bile službeno obaviještene.

„Ekološka vrijednost rijeke Krivaje višestruko nadmašuje vrijednost planiranog rudarskog projekta u njenom slivu“, poručuju iz Mreže za zaštitu prirode u BiH, naglašavajući da je za zajednice nizvodno Krivaja „više od resursa – dio identiteta i zdravlja, pitanje javnog interesa koje traži hitnu i odgovornu reakciju institucija“.

Sličan stav iznosi i Udruženje Fojničani: „Krivaja je život, identitet i zdravlje lokalne zajednice. Njena zaštita važnija je od bilo kojeg rudnika. Zato smo za Krivaju – bez kompromisa!“

Hronologija pritisaka govori sama za sebe: federalni i kantonalni inspektori su pri ranijim izlascima na teren u GJ Duboštica–Tribija utvrdili nepravilnosti pri „pripremnim radovima“, među kojima i zahvate na šumskom državnom zemljištu bez valjane pravne osnove, pa su radovi zaustavljeni. Ipak, nakon zabrane uslijedilo je administrativno „guranje“ kroz druge procedure – sada preko vodoprivrednih akata – što kod lokalne zajednice i struke podiže sumnju da se pravila selektivno primjenjuju, a javnost, pogotovo lokalnu u Varešu i Zavidovićima, drži izvan ključnih odluka koje trajno mijenjaju lice sliva Krivaje.

U narednim danima fokus će biti dvostruk: u Dištici i duž toka Krivaje naučni timovi prikupljaće podatke o endemskim i zaštićenim vrstama, staništima i ekološkim funkcijama rijeke, dok će se Seven Plus pokušati prikupiti dozvole koje je, zapravo, trebao prikupiti prije početka radova.

Ishod te dvije „procedura“ – naučne i upravne – uticaće na isto pitanje: hoće li Krivaja ostati ono što jeste, rijeka slobodnog toka i kandidat za nacionalni park, ili će njene pritoke postati ulazna tačka za industrijski projekat s neizvjesnim posljedicama.

GERILA

The post Krivaja pod pritiskom: Uprkos zabranama, investitor traži vodnu saglasnost, a naučnici izlaze na teren first appeared on Gerila.info.