U istom trenutku, na Balkanu, jednom od posljednjih evropskih utočišta relativno netaknutih rijeka, novi podaci pokazuju da se prostor za očuvanje prirodnih vodotokova ubrzano zatvara. Komparativna studija „Hidromorfološko stanje balkanskih rijeka 2025“, koju je izradio Ulrih Švarc iz organizacije Fluvius Vienna, dokumentuje gubitak gotovo 2.450 kilometara netaknutih riječnih dionica u regionu od 2012. godine!

Udio gotovo prirodnih rijeka pao je sa 30 na 23 odsto, a glavni pokretač tog procesa ostaje hidroenergetski razvoj – posebno gradnja brana i malih hidroelektrana.

Bosna i Hercegovina u toj slici ne stoji po strani. Naprotiv i na žalost. Prema nalazima studije, udio netaknutih rijeka u BiH smanjen je sa 1.170 kilometara na 904 kilometra u periodu od 2012. do 2025. godine, što predstavlja pad od 23 odsto ekološki najvrijednijih riječnih dionica. Kada se uračunaju dodatne degradacije usljed regulacije korita i eksploatacije sedimenta, čak 350 kilometara riječnog toka izgubilo je svoj stepen očuvanosti – oko deset odsto ukupne procijenjene dužine rijeka u zemlji.

“Iako su neke lokalne zajednice u BiH nastavile uspješno da brane svoje rijeke i da se bore protiv štetnih projekata, pritisak se nastavlja. Ovi nalazi navedeni u studiji trebaju biti ozbiljno upozorenje našim predstavnicima vlasti i institucijama da u dobu kada je klimatska kriza evidentna, očuvanje rijeka i vode i održivo upravljanje istim treba biti naš imperativ. S obzirom da nažalost ne vidimo da su institucije do sada pokazale spremnost i odgovornost po ovom pitanju, apelujemo na građane da se uključe u što većem broju i da brane naše rijeke, jer su one izvor života i naše javno dobro”, upozorava Vladimir Topić iz Centar za životnu sredinu, koordinator kampanje Sačuvajmo plavo srce Evrope u BiH.

Međutim, stvarnost na terenu govori drugačije.

Dok globalni izvještaji konstatuju da su pojmovi poput „vodne krize“ ili „vodnog stresa“ postali preslabi da opišu razmjere štete nad prirodnim vodnim kapitalom, institucije u Republici Srpskoj nastavljaju praksu koja rijeke tretira kao infrastrukturni resurs, a ne kao javno dobro. Najilustrativniji primjer tog raskoraka između naučnih upozorenja i administrativne prakse danas je rijeka Pliva.

Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske je 26. decembra 2025. godine po treći put izdalo ekološku dozvolu za izgradnju male hidroelektrane „Jovići“ na Plivi, instalisane snage 0,6 megavata, firmi „Prirodna energija“ d.o.o. Šipovo.

Odluka je donesena uprkos činjenici da je Okružni sud u Banjaluci u dva navrata poništio ranije dozvole za isti projekat, prihvatajući tužbe Centra za životnu sredinu i potvrđujući da postupci izdavanja dozvola nisu bili zakoniti.

Sud je u svojim presudama jasno ukazao na izostanak plana remedijacije i rekultivacije, ali i na nedostatak uvjerljivih dokaza o postojanju javnog interesa. Posebno je naglašeno da je Pliva prirodno izuzetno vrijedan vodotok, čiji se potencijal već koristi kroz turizam, sportски ribolov i zaštitu prirode – bez trajnog zadiranja u njen tok. Izvori Plive, udaljeni svega nekoliko kilometara od planirane lokacije MHE „Jovići“, spadaju među hidrološki najizdašnije u Bosni i Hercegovini i regionu.

Ipak, umjesto da sudske presude označe kraj projekta, Ministarstvo je krajem decembra ponovo stalo iza investitora, ignorišući suštinske razloge zbog kojih su prethodne dozvole proglašene nezakonitim. U međuvremenu, Vlada Republike Srpske izmijenila je i granice planiranog zaštićenog područja izvorišta Plive i Janje, izuzimajući upravo onaj dio obale i riječnog korita koji se poklapa sa trasom buduće hidroelektrane.

Takva praksa, upozoravaju aktivisti, pokazuje kako se zaštitni propisi prilagođavaju investitorima, a ne obrnuto.

Izvještaj UNU-INWEH navodi da danas čak 75 odsto svjetske populacije živi u zemljama koje su vodno nesigurne ili kritično vodno nesigurne, dok su mnogi veliki riječni sistemi već „bankrotirali“ – od rijeke Kolorado u SAD-u do sistema Murray–Darling u Australiji.

„Mnogi kritični vodni sistemi već su u bankrotu i niko ne zna kada bi se cijeli sistem mogao urušiti“, upozorava Madani.

U takvom svijetu, svaka očuvana rijeka postaje strateški resurs.

Zato Pliva, kao i Kasindolska rijeka, Kruščica, Neretva ili Drina, više nisu samo lokalne teme. Nisu čak ni resurs svojih lokalnih sredina, Republike Srpske, Bosne i Hercegovine, pa ni Balkana.

Te rijeke su sada globalno javno dobro koje se treba strogo čuvati ne samo za sadašnje, nego i za sve buduće generacije.

One su ogledalo odnosa institucija prema javnom interesu i test da li će Bosna i Hercegovina, u trenutku kada Balkan još uvijek čuva veći udio prirodnih rijeka nego ostatak Evrope, izabrati kratkoročni profit ili dugoročnu sigurnost vode.

Kako zaključuje Ulrih Švarc, „podaci jasno pokazuju šta se već gubi – i šta će biti izgubljeno ako ne reagujemo“.

U BiH, čini se, to upozorenje još uvijek ne dopire do onih koji potpisuju dozvole.

Dejan Rakita / GERILA

The post UN UPOZORAVA – SVIJET GUBI VODU: BiH ostala bez 266 km svojih netaknutih rijeka, a neke, poput Plive, i dalje na udaru mHE! first appeared on Gerila.info.

Ova odluka predstavlja značajan preokret u planovima za razvoj hidroenergetskog potencijala Hercegovine, a posebno se odnosi na hidroelektranu snage 160 megavata, koja je trebalo da bude ključni dio projekta vrijednog 338 miliona evra.

Presuda je donesena u korist Udruženja “Resursni Aarhus centar u BiH” iz Sarajeva, koje je ukazalo na brojne nepravilnosti u postupku izdavanja građevinskih dozvola. Prema navodima Aarhus centra, odluka Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske nije bila u skladu sa zakonima o uređenju prostora, zaštiti životne sredine i vodama Republike Srpske. Takođe, istaknuto je kršenje međunarodnih konvencija, poput Espoo, Bernske i Ramsarske, koje se tiču očuvanja prirodnih staništa i zaštite okoline.

“Ovo je važan korak u zaštiti okoline i očuvanju rijeka Hercegovine”, naveli su iz Aarhus centra. Planirana hidroelektrana “Dabar” bila bi dio šireg projekta “Gornji horizonti”, koji bi preusmjeravao velike količine vode iz hercegovačkih rijeka Zalomke, Bune, Bunice, Bregave i Neretve, uzrokujući potencijalno nepopravljive ekološke štete.

Jedna od ključnih tačaka spora bila je procjena uticaja na životnu sredinu, koja je prema Aarhus centru bila neadekvatno sprovedena. Ekološka dozvola izdata je prije nego što su završeni svi potrebni istraživački radovi, što predstavlja ozbiljno kršenje zakonskih i međunarodnih normi. Uz to, javnost nije bila adekvatno uključena u proces donošenja odluka, što je u suprotnosti sa obavezama Bosne i Hercegovine prema Aarhuskoj konvenciji.

Sud je, u svojoj presudi, podržao ove argumente, ističući da je Ministarstvo postupalo protivno zakonima i konvencijama koje je BiH dužna poštovati. Sud je odbacio tužbeni zahtjev Centra za životnu sredinu iz Banjaluke, navodeći da ova organizacija nije prikazala svoj pravni interes u postupku, uprkos tome što je njen osnovni cilj promovisanje zaštite životne sredine.

Presuda Okružnog suda dovodi u pitanje ne samo budućnost hidroelektrane “Dabar”, već i cjelokupni projekat “Gornji horizonti”. Ovaj projekat je već dugo predmet kritika zbog mogućih ekoloških posledica i nepoštovanja zakonskih procedura. Radovi na hidroelektrani “Dabar” svečano su otvoreni prošle godine u junu, a učestvovali su i zvaničnici Republike Srpske, kao i kineski partneri iz kompanije “Gezuba grupa”. Međutim, sada je pitanje kada i kako će se ovaj projekat nastaviti.

ERS je prethodno uplatila 92,8 miliona KM da bi se aktivirao kreditni aranžman sa kineskom “Eksim” bankom, a kineski partneri su zakupili poslovne prostore za radnike i operativu. Ugovor za ovaj projekat potpisan je u maju 2020. godine, sa rokom završetka radova u 2027. godini. Ipak, sudska odluka nalaže da se radovi moraju zaustaviti, što može ozbiljno ugroziti realizaciju projekta.

Iako su radovi na izgradnji tunela, ključnog infrastrukturnog elementa hidroelektrane, već u završnoj fazi, presuda nalaže obustavu svih aktivnosti koje se odnose na ovaj objekat. Direktor HE “Dabar”, Danilo Ilić, nije želio da komentariše ovu odluku, navodeći da je na odmoru, ali se očekuje da će se oglasiti naredne sedmice.

S druge strane, iz Aarhus centra poručuju da će nastaviti borbu za očuvanje prirodnih resursa Bosne i Hercegovine. “Pozivamo institucije da se pridržavaju zakona i međunarodnih konvencija te da poštuju pravo građana na zdravu životnu sredinu”, istakli su iz ovog udruženja.

The post Poništeno odobrenje za izgradnju hidroelektrane Dabar first appeared on Gerila.info.

Tako je po drugi put ukinuta oslobađajuća presuda Mikici Marijancu i Zoranu Bošnjaku koji se terete za sprečavanje dokazivanja.

Tužilaštvo se žalilo, a Okružni sud je prihvatio i prvostepenu presudu ukinuo zbog bitnih povreda odredaba krivičnog postupka.

U obrazloženju se ponovo ističe da osnovni sud između ostalog nije detaljno obrazložio sve dokaze tužilaštva, niti je cijenio disciplinski postupak i odluku protiv dvojice optuženih koji se vodio u MUP Republike Srpske zbog propusta u čuvanju materijalnih dokaza, odnosno odjevnih predmeta skinutih nakon pronalaska tijela Davida Dragičevića.

Prema optužnici Okružnog javnog tužilaštva Banjaluka, Marijanac i Bošnjak bacili su bokserice koje su 25. marta 2018. godine, nakon obdukcije tijela ubijenog mladića, prebačene u depozit Policijske uprave Banjaluka, odnosno u prostoriju za sušenje predmeta.

– Dakle, u namjeri da spriječe ili otežaju dokazivanje, uništili su predmet koji služi kao dokaz, čime su počinili krivično djelo sprečavanje dokazivanja – navodi se u optužnici.

Optužnica protiv krim-tehničara podignuta je u septembru 2018. godine, a optuženi su se o krivici izjasnili u decembru 2018, odnosno januaru 2019. godine.

The post Ukinuta oslobađajuća presuda krim-tehničarima optuženim za uništavanje dokaza first appeared on Gerila.info.

“Okružni sud u Banjaluci, Posebno odjeljenje za suzbijanje korupcije, organizovanog i najtežih oblika privrednog kriminala, u predmetu broj 11 0 K 032724 22 Kps, koji se vodi protiv osumnjičenih B. Z, S. B, S. C, S. M. i D. D, nakon ispitivanja optužnice Republičkog javnog tužilaštva – Posebno odjeljenje za suzbijanje korupcije, organizovanog i najtežih oblika privrednog kriminala Banjaluka broj T12 1 KTKV 0001219 21 od dana 21. 9. 2022. godine, utvrdio da ista ne sadrži sve što je potrebno u skladu sa članom 242. stav 1. tačka v) i g) Zakona o krivičnom postupku Republike Srpske, zbog čega je na osnovu člana 243. stav 1. i člana 59. stav 3. i 4. Zakona o krivičnom postupku Republike Srpske, optužnica vraćena sa pozivom tužiocu da istu ispravi i dopuni. Dakle, u ovom predmetu nije donesena odluka o odbijanju optužnice, nego je tužiocu upućen podnesak kojim se optužnica vraća na ispravku i dopunu, u skladu sa prethodno navedenim zakonskim odredbama”, navodi se u dopisu Okružnog suda.

Podsjećamo, Republičko javno tužilaštvo, Posebno odjeljenje za suzbijanje korupcije, organizovanog i najtežih oblika privrednog kriminala podiglo je optužnicu protiv bivšeg direktora Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske Branislava Zeljkovića zbog produženog krivičnog djela Zloupotreba službenog položaja ili ovlašćenja, te krivičnih djela Primanje mita i Nesavjestan rad u službi.

Prema navodima optužnice, koja broji pet tačaka, Branislav Zeljković se tereti da je, kršeći procedure javnih nabavki, odnosno primjenjujući pregovarački postupak bez objave obavještenja o javnoj nabavci i direktni sporazum, kada isti prema Zakonu o javnim nabavkama BiH nije mogao biti primjenjen, za nabavku zaštitnih maski, medicinskih odijela i termalnih kamera od nekvalifikovanih ponuđača, po cijenama višestruko većim od nabavnih, najgrublje zloupotrijebio svoj položaj i ovlaštenja direktora Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske, te na na taj način za sebe i druga osumnjičena lica pribavio imovinsku korist na štetu budžeta Republike Srpske u iznosu od preko milion i 300 hiljada konvertibilnih maraka.

https://www.gerila.info/novosti/drustvo/podignuta-optuznica-zeljkovic/

The post Okružni sud Banja Luka vratio optužnicu protiv Branislava Zeljkovića na ispravku i dopunu first appeared on Gerila.info.

Okružni sud u Banjaluci odbio je žalbe advokata osumnjičenih u aferi “Korona ugovori” i potvrdio raniju odluku o jednomjesečnom pritvoru, saznaje Gerila.

Branislav Zeljković, direktor Instituta za javno zdravstvo RS i ostali osumnjičeni tako će iza rešetaka ostati najmanje mjesec dana, ukoliko naravno Republičko javno tužilaštvo ne zatraži produženje pritvora, nakon isteka ovog roka.

Osim Zeljkovića iza rešetaka ostaju i Dragan Dubravac, direktor firme Promeding, Slavko Bojić, direktor firme Procontrol i Saša Marković, vlasnik turističke agencije “Travel for fan”.

Svi oni osumnjičeni su za najteži oblik zloupotrebe službenog položaja za koji je zaprijećena kazna zatvora do 15 godina, a terete ih da su pričinili štetu budžetu RS u iznosu od 790.000 maraka.

Zeljković i saučesnici su od marta do maja prošle godine u dva odvojena slučaja završili dva javna poziva za nabavku medicinskih maski, odijela i zaštitne opreme i to pregovaračkim putem.

U ovim slučajevima prema navodima iz istrage, privatne firme domogle su se nezakonite zarade u ukupnom iznosu od 790.000 maraka, a za ovaj iznos oštećen je budžet RS.

Gerila.info

The post Odbijene žalbe advokata: Zeljković i saučesnici ostaju iza rešetaka first appeared on Gerila.info.