Presuda je donesena 2. aprila ove godine, a pravni zastupnik Zadruge zaprimio ju je krajem aprila. Njome je ukinuta ranija odluka Okružnog suda u Doboju i otvoren prostor za novi postupak oko zemljišta poznatog kao Crkveno brdo — oko 28,5 hektara plodne poljoprivredne zemlje na kojoj se već mjesecima izvode radovi na izgradnji kompleksa solarnih elektrana.

Uprkos tome, u Podnovlju se uveliko postavljaju šipovi i paneli.

Zbog nastavka radova danas je na lokaciju izašla i policija, nakon prijave stanovnika Podnovlja. Međutim, prema riječima mještana, policijski službenici su sačinili zapisnik i poručili da za dalje postupanje prvo moraju reagovati nadležne inspekcije.

Ana Đukić, stanovnica Podnovlja, kaže za Gerilu da je razočarana odnosom institucija prema građanima koji mjesecima pokušavaju da dobiju odgovore.

„Ljudi iz Etmaxa su ušli u posjed i pored pravosnažne presude, pri tome niko ništa nam ne govori niti nas obavještava, kao da se nas koji ovdje živimo sve ovo ne tiče. Nema reakcije ni od jedne institucije, niko nam nije odgovorio na mnogobrojne upite koje šaljemo već mjesecima. Policija je maloprije došla u Podnovlje i napravila zapisnik, ali su rekli da to nije u njihovoj nadležnosti, odnosno da mora nadležna inspekcija da dođe i utvrdi stanje i da tek tada oni mogu zatvoriti gradilište. Ovo je katastrofa i evidentno je da mi živimo u državi bezakonja“, rekla je Đukićeva.

Slučaj Podnovlje već mjesecima izaziva ozbiljna pitanja o načinu na koji se raspolaže poljoprivrednim zemljištem, ali i o tome kako funkcionišu institucije kada se interesi građana sudare sa interesima investitora.

Grad Doboj je zemljište prepisao na sebe, iako je u katastru kao posjednik i dalje bila evidentirana Zemljoradnička zadruga Podnovlje. Nakon toga zemljište je prodato kompaniji “Etmax”. RUGIP je dva puta odbio zahtjev Zadruge za ponavljanje postupka, a Okružni sud u Doboju prethodno je odbacio njihovu tužbu. Tek je Vrhovni sud Republike Srpske ukinuo takvu odluku i naložio novo odlučivanje.

Paralelno sa sudskim sporovima, otvorena su i pitanja zakonitosti samog projekta.

Ekološka inspekcija Grada Doboja utvrdila je ranije da investitor nema ekološku dozvolu za projekat u Podnovlju, iako je riječ o osnovnom zakonskom uslovu za realizaciju ovakvih zahvata. Investitoru je naloženo da u roku od 30 dana pribavi potrebne dozvole, ali na terenu nije zabilježeno obustavljanje radova.

Stanovnici tvrde da su tokom protesta i obraćanja institucijama nailazili na ćutanje, a dio njih i na pritiske.

„Ovakvim projektima se uništava poljoprivredno zemljište ali i omogućava privatnicima da struju prodaju tržištima gdje oni žele i isti se ne obavezuju da tu struju ostave u našoj zemlji“, upozorio je ranije za Gerilu Vladimir Topić iz Centra za životnu sredinu.

Ekonomista Damir Miljević kaže da je problem dodatno ozbiljan jer se projekat realizuje na vrijednom obradivom zemljištu.

„Sa stanovišta društva, poljoprivredno zemljište je jedan od najvrijednijih prirodnih resursa i u tom kontekstu postavljanje solarnih panela i bilo koja druga djelatnost, kad su u pitanju koncesije koja će upropastiti poljoprivredno zemljište, ne bi se trebala dozvoliti“, rekao je Miljević.

Posebnu sumnju među mještanima izaziva i način na koji je projekat koncipiran. Umjesto jedne velike solarne elektrane, planirana je izgradnja 104 pojedinačne elektrane snage do 150 kilovata — upravo ispod zakonskog praga iznad kojeg se plaćaju koncesione naknade.

„Došlo je do parčanja zemljišta na 104 posebne parcele kako bi se izbjeglo plaćanje koncesija i drugih taksi. Sve te elektrane biće spojene na jedan vod i to je, po našem mišljenju, totalna zloupotreba zakona“, rekao je ranije za Gerilu Slobodan Dragičević iz stručne komisije mjesne boračke organizacije Podnovlje.

Dodatnu zabrinutost izaziva i sama lokacija projekta. Prema navodima Aarhus centra, solarni paneli planirani su „u samom centru naseljenog mjesta, između porodičnih kuća, u neposrednoj blizini osnovne škole, te unutar uže zone eko-sanitarne zaštite“, na prostoru gdje se nalaze izvorišta pitke vode za oko 140 domaćinstava.

U međuvremenu, juče, u nedjelju 17.maja, na teritoriji grada Doboja, a samim tim i u Podnovlju su održani i izbori za savjete mjesnih zajednica. Sagovornici Gerile tvrde da veliki broj stanovnika nije ni znao da se izbori održavaju, te da u samom Podnovlju gotovo nije bilo nikakvog obavještenja.

„Nismo znali za izbore mjesnih zajednica. Ja sam lično tražila da mi naprave zapisnik. Sve je ovo u organizaciji SNSD-a, biraju se između sebe, a niko od stanovnika o tome ništa ne zna. Nikakvog obavještanja, sve u tajnosti“, kaže Ana Đukić.

I drugi mještani sa kojima smo razgovarali tvrde da na oglasnoj tabli mjesne zajednice nije bilo nikakvog obavještenja o izborima. Sve to, kako ističu, budi sumnju u povezanost sa projektom solarnih elektrana u Podnovlju.

Dok institucije ćute, a sudski postupci traju, u Podnovlju se danas direktno sudaraju presuda Vrhovnog suda Republike Srpske i očigledno ignorisanje te odluke od strane gradskih vlasti u Doboju, predvođenih gradonačelnikom Borisom Jerinićem.

Na zemljištu na kojem su se nekada nalazili objekti za uzgoj stoke i skladištenje žitarica danas stoje redovi metalnih nosača i i sve veći broj solarnih panela čiji se broj, iz dana u dan, povećava.

Grad Doboj i kompanija “Etmax” ni nakon višestrukih upita Gerile nisu odgovorili na pitanja o pravnom osnovu prenosa zemljišta, procesu licitacije, ekološkim dozvolama i nastavku radova uprkos presudi Vrhovnog suda Republike Srpske.

Dejan Rakita / GERILA

The post Podnovlje uprkos presudi Vrhovnog suda RS: Šipovi i paneli niču dok institucije ćute, policija nemoćna, mještani ogorčeni first appeared on Gerila.info.

Prema informacijama iz OHR-a, Šmit je zatražio da bude pokrenut proces izbora njegovog nasljednika, ali će funkciju nastaviti obavljati do imenovanja novog visokog predstavnika.

“Nakon gotovo pet godina na funkciji visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu, mandata utemeljenog na Aneksu 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma, Kristijan Šmit donio je ličnu odluku da okonča svoju službu u provedbi mira u Bosni i Hercegovini” navedeno je u pomenutoj informaciji.

Kako se navodi, Šmit se osvrnuo i na period proveden na čelu OHR-a, ističući da je riječ o drugom najdužem mandatu jednog visokog predstavnika u BiH.

“Ostvaren je značajan napredak u unapređenju funkcionalnosti institucija Bosne i Hercegovine. Ipak, jasno je da je potrebno učiniti još mnogo kako bi Bosna i Hercegovina ostvarila svoje euroatlantske aspiracije”, istakao je Šmit.

Kristijan Šmit se nadao da će se završetak njegovog mandata na funkciji visokog predstavnika poklopiti s uspješnom realizacijom programa 5+2 i zatvaranjem OHR-a, no Bosna i Hercegovina još nije provela ključne reforme, zbog čega rad OHR-a ostaje od suštinske važnosti.

Šmit je pozvao političke predstavnike iz oba entiteta i sa svih nivoa vlasti da nastave reformske procese zajedno sa njegovim nasljednikom.

Pozvao je građane i političke lidere iz oba entiteta i sa svih nivoa vlasti da dodatno intenziviraju svoje napore i zajedno sa njegovim nasljednikom rade na provedbi ovih reformi i ostvarivanju ključnog napretka na putu ka euroatlantskim integracijama – stoji u tekstu.

U dijelu koji se odnosi na njegov mandat navedeno je i da nijedna njegova odluka nije poništena sudskim putem.

“Njegove odluke nisu poništene nijednom sudskom odlukom, naglašeno je iz OHR. Šmit pak ističe da ujedinjena međunarodna zajednica ostaje nezamjenjiva za stabilnost Bosne i Hercegovine i njen napredak prema euroatlantskim aspiracijama”, naveli su izvori iz OHR.

Istaknuto je i da su tokom njegovog mandata poduzeti koraci na jačanju domaćih institucija i pravosuđa.

Ostavka potvrđena i za njemačke medije

Njemački „Frankfurter Allgemeine Zeitung“ objavio je potom da je Šmit unaprijed obavijestio ovaj list o svojoj namjeri da podnese ostavku.

Nakon gotovo pet godina, Šmit je lično odlučio da okonča svoju službu u provođenju mirovnog procesa u BiH – navodi se u saopštenju koje je poslao OHR ovom listu.

List navodi da je Šmit dodatno istakao kako će „nastaviti obavljati funkciju dok ne bude pronađen nasljednik“.

U tekstu njemačkog lista navodi se i da se o njegovom odlasku već duže vrijeme govori u diplomatskim krugovima u Sarajevu, kao i da se njegov odlazak povezuje sa pritiscima iz Vašingtona.

“Mjesecima Sjedinjene Američke Države, sve oštrijim tonom, a navodno u posljednje vrijeme čak i u formi ultimatuma, kako sugeriše Šmitova reakcija, zahtijevaju da što prije napusti funkciju. Vašington navodno želi postaviti “poslušnijeg” nasljednika”, navodi se u tekstu „Frankfurter Allgemeine Zeitunga“.

List dalje podsjeća da bi Šmit u NJu Jorku trebao predstaviti redovni šestomjesečni izvještaj o Bosni i Hercegovini pred Vijećem sigurnosti Ujedinjenih nacija.

Prema nacrtu izvještaja upućenog generalnom sekretaru UN-a Antoniju Guterešu, koji već danima kruži zapadnim ambasadama u Sarajevu, Šmit neuobičajeno oštro upozorava na prijeteći kolaps BiH i “razaranje” države – piše njemački list.

Karl Bilt: OHR više nije koristan

Nakon informacija o Šmitovom odlasku oglasio se i bivši visoki predstavnik Karl Bilt.

“Visoki predstavnik, koji je uvijek pod napadom od strane Ruske Federacije, sada je oboren i od strane SAD”, naveo je Bilt.

On je poručio i da OHR, prema njegovom mišljenju, više nema dosadašnju ulogu.

“Evropska unija je bila slaba u svom pristupu, ali sada mora da se sabere. OHR nakon 30 godina nije koristan. Potrebna je nova inicijativa”, napisao je Bilt na mreži X.

The post Ostavka Kristijana Šmita potvrđena njemačkim medijima first appeared on Gerila.info.

“Suština cijele priče – čije je zemljište – još je daleko od završetka. Ovom presudom smo se, žargonski rečeno, vratili u igru i dobili priliku da zaštitimo svoja prava”, tako je advokat Zemljoradničke zadruge “Podnovlje” Nebojša Milanović za Radio Slobodna Evropa opisao odluku koja je, makar formalno, prvi pomak u korist mještana sela kod Doboja koji već mjesecima pokušavaju da spriječe ono što sami nazivaju “potpunim parčanjem zakona”.

Riječ je o sporu oko zemljišta poznatog kao Crkveno brdo, površine 28.5 hektara plodne poljoprivredne zemlje koju je Grad Doboj prepisao na sebe i potom prodao privatnom investitoru, dok je u katastru još uvijek kao posjednik bila vođena upravo Zadruga.

“Imamo dokumenta iz katastra u Doboju u kojima se Zadruga vodi kao posjednik tog zemljišta, a taj posjednik uopšte nije bio pozvan u postupak”, kaže Milanović.

Republička uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove (RUGIPP) dva puta je odbila zahtjev Zadruge da se postupak ponovi. Okružni sud u Doboju odbacio je tužbu. Tek odluka Vrhovnog suda RS otvorila je vrata koja su do prije mjesec dana bila zatvorena.

Radovi bez dozvola, institucije bez odgovora

Prije nekoliko dana pojavila se informacija da Etmax nema nijednu ekološku dozvolu za projekat u Podnovlju koja je osnovni zakonski uslov za realizaciju ovakvog projekta, a to je utvrdila ekološka inspekcija Grada Doboja, koja je nakon izvršenog nadzora naložila investitoru da u roku od 30 dana pribavi potrebne dozvole. Na terenu, međutim, uprkos tome, nije zabilježeno zaustavljanje radova. Stanovnicima Podnovlja i zadrugarima nadležni iz ekološke inspekcije Grada Doboja nisu se javljali na pozive da odgovore na pitanja zašto radovi i dalje traju ako Etmax nema potrebnu dozvolu.

Kako je Gerila pisala prije mjesec i po, na oko 28,5 hektara obradive površine investitor “Etmax” planira izgradnju 104 pojedinačne solarne elektrane snage do 150 kW. Tačno ispod zakonskog praga iznad kojeg se plaćaju koncesione naknade. Prve informacije su govorile  o 92 elektrane, da bi se na kraju ispostavilo da je ta cifra zapravo i veća, a to je sve poizilazilo iz totalne netransparentnosti Grada Doboja i firme Etmax, gdje su građani “tumarali u mraku” tražeći osnovne informacije, kao i zaštitu svojih prava i poštovanje zakona.

“Došlo je do parčanja zemljišta na 104 posebne parcele kako bi se izbjeglo plaćanje koncesija i drugih taksi. Sve te elektrane biće spojene na jedan vod i to je, po našem mišljenju, totalna zloupotreba zakona”, kazao je tada za Gerilu Slobodan Dragičević, član stručne komisije mjesne boračke organizacije Podnovlje.

Vladimir Topić iz Centra za životnu sredinu kaže za Gerilu da mu je drago da vidi ovakvu odluku Vrhovnog suda RS.

“To pokazuje da nije legalno došlo do radova od strane firme Etmax i grada Doboja. Ali očekujemo sada i konkretne mjere, prvo da građevinska inspekcija zatvori gradilište, a onda i da grad Doboj zaustavi proceduru izdavanja 104 ekološke dozvole koje firma nije imala. A zatim da se sve vrati u prvobitno stanje u obradivo zemljište koje mještani nogu koristiti”, ističe Topić.

Između zakona i stvarnosti: Selo koje čeka rasplet, ali sada ima i nadu

Mještanin Podnovlja, Milorad Blagojević, čija se kuća i preko stotinu košnica nalaze uz ovo zemljište, za Gerilu kaže da je “poništavanjem presude Okružnog suda u Doboju djelimično je zadovoljena pravda”.

“Napokon je omogućeno pravo učešća kao stranka u postupku ZZ Podnovlje, u ponovljenom Izlaganju RUGIPP-a RS. Ovom presudom je vraćena nada u bolje sutra žiteljima sela Podnovlje, te zagarantovanu poljoprivrednu budućnost, a ne instaliranje 104 elektrane u centru, srcu, naseljenog mjesta. Nada u opstanak života na selu je vraćena, da priroda i čovjek žive u skladu”, rekao je Blagojević za Gerilu.

Ekonomista Damir Miljević dodatno naglašava da se „u normalnim zemljama ne gradi na poljoprivrednom zemljištu jer je to blago”, upozoravajući da se ovakvim projektima dugoročno gubi jedan od najvrijednijih resursa.

“Sa stanovišta društva, poljoprivredno zemljište je jedan od najvrijednijih prirodnih resursa i u tom kontekstu postavljanje solarnih panela i bilo koja druga djelatnost, kad su u pitanju koncesije koja će upropastiti poljoprivredno zemljište, ne bi se trebala dozvoliti”, izričit je Miljević u razgovoru za naš portal.

Kancelarija visokog predstavnika u BiH potvrdila je za Gerilu da je zaprimila zahtjev u vezi sa zaštitom imovine u Podnovlju i izvršila uvid u dokumentaciju.

“Ovaj slučaj izaziva ozbiljnu i osnovanu zabrinutost u pogledu raspolaganja poljoprivrednim zemljištem i mogućeg uticaja na zaštitu životne sredine. Takve okolnosti ukazuju na moguće povrede važećeg zakonodavstva koje zahtijevaju odgovarajuće postupanje”, stoji u odgovoru OHR-a.

Iz Kancelarije visokog predstavnika poručuju da nadležni organi treba da pokrenu “temeljitu, nezavisnu i transparentnu istragu”, uz upozorenje da bi nepostupanje moglo “dovesti u pitanje pravnu sigurnost, imovinska prava i povjerenje javnosti u vladavinu prava”. OHR će, kako navode, “pažljivo pratiti razvoj događaja”.

Slično poručuje i Pravobranilaštvo BiH, koje je formiralo predmet radi zaštite državne imovine, dok je Tužilaštvo BiH potvrdilo da je predmet o “uzurpaciji državnog zemljišta” u fazi analize. Prema važećem zakonodavstvu i odlukama Ustavnog suda BiH, poljoprivredno zemljište je državna imovina kojom entiteti i gradovi ne mogu raspolagati bez odluke države.

Prenos na Grad Doboj, navode iz Aarhus centra, izvršen je netransparentno, nakon čega je zemljište “u vrlo kratkom roku dalje preneseno na privredno društvo Etmax d.o.o. Banja Luka, i to prije okončanja postupka licitacije”.

Iz Aarhus centra naglašavaju i ono što stanovnici sela najviše plaši: solarni paneli planiraju se “u samom centru naseljenog mjesta, između porodičnih kuća, u neposrednoj blizini osnovne škole, te unutar uže zone eko-sanitarne zaštite”, na zemljištu na kojem se nalaze dva izvorišta pitke vode i vodozahvati za oko 140 domaćinstava, školu i stočni fond.

Mještani su se, kažu iz centra, više puta obraćali ministarstvima, Inspektoratu RS i lokalnim inspekcijama, pozivajući se i na Zakon o slobodi pristupa informacijama. Tražene dozvole investitora — do danas nisu dobili.

“Dodatno zabrinjava činjenica da nadležne inspekcije nisu postupile po zahtjevima građana i nisu izašle na teren kako bi izvršile nadzor, uprkos ozbiljnim sumnjama na nezakonitosti i potencijalnim rizicima po okoliš i zdravlje ljudi”, navode iz Aarhus centra, uz ponovljeno upozorenje na mogućnost ekološke katastrofe.

Redakcija Gerile pisala je i Gradu Doboju i firmi “Etmax” sa konkretnim pitanjima o pravnom osnovu prenosa vlasništva, o procesu licitacije i o dozvolama za izgradnju u zoni eko-sanitarne zaštite. Mjesec i po dana kasnije, ni Grad ni investitor nisu odgovorili na ijedno pitanje.

Bageri su već uklonili objekte za uzgoj stoke i skladištenje žitarica, kako tvrde mještani. Većina šipova — nosača za panele — već je postavljena na spornom zemljištu.

U Podnovlju danas, između presuda i saopštenja, između institucija i investitora, ostaje prostor u kojem se odluke tek čekaju, a posljedice se već žive. Umjesto usjeva, iz zemlje su iznikli šipovi. Umjesto zelenila — utabana, ogoljena površina. Današnnje prvomajske praznike u Podnovlju kod Doboja neće obilježiti roštilji i druženja, nego neizvjesnost i pitanja na koja odgovori uporno izostaju.

Ipak, prvi put nakon dugo vremena, među mještanima se nazire i nešto drugo — nada da će najveći i najplodniji dio Podnovlja ponovo biti oran i sijan, a ne prekriven panelima.

Dejan Rakita / GERILA

The post Podnovlje poslije presude: Pravna borba otvorena, šipovi umjesto usjeva, muk iz kabineta Borisa Jerinića i Etmaxa first appeared on Gerila.info.

NATO ili SNSD?

Da.

Pregovarač sa EU ili v.d. predsjednika Republike Srpske?

Ima posla ko hoće raditi.

Hitni postupak ili redovna procedura?

Što je brzo, to je i kuso.

Povreda poslovnika ili krivi navod?

Ne mislim se ja puno javljati.

OHR ili USAID?

Prošlost moja nije sjajna bila.

Mladen Ivanić ili Milorad Dodik?

Dva počasna predsjednika.

Američko govno ili ruska torta?

Ne jedem slatko.

Glas Srpske ili Nezavisne novine?

Kopanja je bolje slušao.

BIG radio ili Radio Slobodna Evropa?

Grešila sam mnogo i sad mi je žao.

Trojka ili SDA?

Bakir je nagodan.

Trileće ili pita s jabukama?

Nije „trileće“ nego patišpanj.

Teletina ispod sača ili lešo junetina?

Jedno je zdravije, drugo slađe.

Strani plaćenici ili domaći izdajnici?

Nama je samo stalo da Republika Srpska bude stabilna.

Lider projekta za razvoj medija i nevladinih organizacija u Bosni i Hercegovini ili asistent šefa političkog odjela i savjetnik za međunarodne odnose u Kancelariji OHR u Banjoj Luci?

Predugačko vam je pitanje.

Stalni posao ili freelance?

Nisam sigurna kako mi se sad vodi ovo što radim.

Dejan Kusturić ili Ranko Škrbić?

Dva oka u glavi.

Hong Kong ili Šangaj?

Hong Kong ima bolje respiratore.

Fond zdravstvenog osiguranja ili Medietik?

Uvijek je bolje poslovati s državom.

Kafa ili čaj?

Čula sam jednom da ne treba piti piće u koje se piri.

Nebojša Vukanović ili Igor Crnadak?

Sa Crnatkom sam bar radila.

Valcer ili tango?

Plešem kako drugi sviraju.

Ivica Dačić ili Aleksandar Vulin?

Juče ne bih morala slagati.

RIK ili CIK?

PIK.

Šmit ili Vestendorp?

Prva ljubav zaborava nema.

Vlado Đajić ili Srđan Mazalica?

Nije lako biti ramena za te glave.

Savjet ministara BiH ili Vlada Republike Srpske?

Nisam bila ministar u Vladi RS.

Državna imovina ili imovina entiteta?

Tek sam preuzela mandat. Morala bih pitati.

Potjera ili Ko želi biti milioner?

A ko ne želi?

(u sljedećem broju objavljujemo penzionisani leksikon rakidžije Milorada Dodika)

Goran Dakić / GERILA.info

The post V.d. leksikona v.d. predsjednika Republike Srpske: Prošlost moja nije sjajna bila first appeared on Gerila.info.

Milorad Dodik i Nenad Stevandić su metode Kristijana Šmita, vjerovatno misleći na nacističke, nazvali fašističkim. Rekli su i da se njegova odluka neće primjenjivati u Republici Srpskoj kao i da je nevjerovatno da se neko ko se kune u demokratiju stavlja iznad prava, koristi bonska ovlaštenja i govori da mu sudovi ne mogu ništa.

Dodik je, ipak, rekao da smatra da se OHR neće zaustaviti na ovome i da očekuje reakciju Centralne izborne komisije BiH kao i da “nas proglase terorističkom organizacijom”.

Nenad Stevandić je Kristijana Šmita uporedio sa Adolfom Hitlerom rekavši da se radi o metodama kojima su osnivani koncentracioni logori.

“Odluke koje je donosio Firer takođe ni jedan sud nije mogao osporiti niti o njima raspravljati”, rekao je Stevandić.

Zanimljivo i Dodik i Stevandić blagonaklono gledaju na Alternativu za Njemačku (ADF) stranku za koju se u njemačkoj smatra da koketira sa nacizmom.

Milorad Dodik kritikovao je i ambasadora Velike Britanije a rekao je da je u toj zemlji stvoren nukleus nacističke ideje koju je kasnije preuzeo Hitler.

GERILA info

The post Dodik i Stevandić: Ne zanima nas Šmitova odluka, to su nacističke metode! first appeared on Gerila.info.

On je u junu 2023. godine bio savjetnik za ustavno-pravna pitanja srpskog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željke Cvijanović. Pozvan je u tom svojstvu na sastanak u Vladu Republike Srpske. Nije mu, kako kaže, u telefonskom pozivu objašnjeno zbog čega je pozvan i šta je tema sastanka, ali kada je došao, tu su već bili Milorad Dodik, Željka Cvijanović, Radovan Višković, Nenad Stevandić, Miloš Bukejlović.

“Materijal koji smo na tom sastanku dobili bio je jedan jedini list. Brzo pročitam i vidim da je to pet ili šest članova Zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Ne treba tu neko veliko obrazovanje, odličan student koji je završio prvu godinu osnovnog studija prava, zna da je Ustav na vrhu i da ništa njemu ne smije biti suprotno. Nijedan drugi zakon. Vidim ja da je to neustavno. Kada je Dodik završio kazivanje, svi ćute. Bilo je par riječi odobravanja”, kaže Blagojević za Gerilu.

On se javio za riječ i rekao kako ovaj zakon nije politički cjelishodno donositi, misleći pri tome da Srpska nema snagu, niti međunarodnu podršku od bilo koga za donošenje takvog zakona. Rekao je i to da je taj zakon suprotan Ustavu Bosne i Hercegovine, jer Ustav ne dozvoljava donošenje takvog zakona i da taj zakon neće izdržati test ustavno-sudske kontrole.

“Mene je u tom trenutku prekinuo Stevandić rekavši: Ne, ne, ne može to, mi smo ovim prešli Rubikon. Nakon toga nije bilo potrebe da išta više kažem. Ja bi tada Dodiku rekao da sam bio u prilici: Nemoj, molim te k'o brata, nemoj to raditi, jer to nije dobro ni za tebe, ni za Republiku Srpsku. To se, naravno, nije desilo, Narodna skupština je taj zakon usvojila i sve ostalo je istorija. On je imao mogućnost da taj zakon vrati Narodnoj skupštini prije potpisivanja ukaza. Nažalost, nije ni to učinjeno. A da jeste, to bi bio dobar način da se izbjegne kriza do koje je nakon toga došlo. I onda smo dobili sve ono što smo dobili”, istakao je Blagojević.

Ovakvim pogrešnim potezima, smatra Blagojević, vlast Srpske je dala povod i temelj Kristijanu Šmitu da uradi dvije stvari. Prvo da nametne krivično djelo neizvrašavanje odluka visokog predstavnika, ali i da nametne u članu 156. Krivičnog zakona BiH u krivično djelo napada na ustavni poredak nešto što do tada nije postojalo.

“Dok to nije nametnuo Kristijan Šmit, krivično djelo napada na ustavni poredak BiH moglo se izvršiti samo upotrebom sile ili prijetnjom upotrebe sile. A pošto Dodik nije htio poslušati ono što sam mu govorio, onda je doveo do toga da je Šmit umetnuo u članu 156 da se krivično djelo napada na ustavni poredak čini ne samo upotrebom sile ili prijetnjom upotrebe sile, nego i na drugi protipravan način. I zato sad, ne na osnovu zakona Parlamentarne skupštine, nego na osnovu samovolje Kristijana Šmita, opet imamo novi progon za to krivično djelo „na drugi protipravan način napada na ustavni poredak“, rekao je Blagojević.

Set zakona kojima se suspenduju rad Suda BiH, Tužilaštva BiH i SIPE na teritoriji Republike Srpske su, dodaje Blagojević, neustavni zakoni. Ne može zakon da suspenduje niži zakon. Zakon entiteta ne može da suspenduje savezni zakon. U Ustavu Republike Srpske piše da se entiteti obavezuju da će se ponašati i da će se povinovati odlukama donesenim na nivou BH, pri čemu ova riječ „odluke“ ima jedno široko značenje – ne samo doslovno riječi „odluka“, nego i svih opšti pravnih akata na nivou BiH, što znači i zakona.

“Republika Srpska je svojevremeno, putem svojih poslanika i delegata, usvojila u Parlamentarnoj skupštini i Zakon o sudu Bosne i Hercegovine, i Zakon o Tužilaštvu Bosne i Hercegovine, i Zakon o Državnoj agenciji za istrage i zaštitu, i Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu Bosne i Hercegovine. I to su ustanove koje pripadaju Ustavu BiH. A evo kako. Ne mora sve da direktno bude vidljivo očima na prvi pogled, pa da mi zaključimo da je nešto ustavno. Ima nešto što i posredno proizlazi iz ustavnih odredbi”, kaže Blagojević.

Ustav Bosne i Hercegovine propisuje da će institucije Bosne i Hercegovina preuzeti i druge nadležnosti, pored tih koje su već određene ustavom, o kojima se sporazumiju entiteti. Tadašnjih premijeri Republike Srpske i Federacije BiH su, recimo, potpisali sporazum o prenošenju nadležnosti sa entiteta na nivo BiH i stvaranju Visokog sudskog i tužilačkog savjeta Bosne i Hercegovine, kao i o prestanku rada dotadašnjih entitetskih visokih sudskih savjeta. A taj sporazum entitetski premijeri su potpisali nakon što je prethodno Narodna skupština Republike Srpske donijela odluku da daje saglasnost da se ta nadležnost prenese i da se stvori institucija Visokog sudskog i tužilačkog savjeta samo na nivovu BH.

“I na osnovu svega toga je onda donesen Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu. I vidite, dakle, da je sadašnji Visoki sudski i tužilački savjet u skladu sa ustavom. Ustav BiH kaže da će BiH imati i druge institucije o kojima se postigne sporazum između entiteta. Taj sporazum između entiteta ne mora biti samo u formi ovog sporazuma između premijera i entiteta kakav je bio u slučaju VSTS-a, nego to može biti i glasanje poslanika i delegata iz Republike Srpske za određeni zakon. I poslanici i delegati iz Republike Srpske su svojevremeno glasali za Zakon o Državnoj agenciji za istrage i zaštitu. Ali, to nije kompletan apsurd”, dodaje Blagojević.

On podsjeća da je 2005. godine tadašnji visoki predstavnik Pedi Ešdaun, protivno Ustavu BiH i protivno povelji Ujedinjenih nacija, nametnuo odluku kojom je Sredoja Nović – koji je i tada bio kadar Dodikovog Saveza nezavisnih socijal-demokrata – imenovan za direktora SIPE. Drugim riječima, Nović i SNSD su te 2005. godine dobili od visokog predstavnika SIPU „na peškeš“. I Nović je to prihvatio. Tad ni za Sredoja, ni za Dodika nije bilo pitanje da li OHR ima pravo da to nametne.

Blagojević govori i o tome da li imunitet štiti poslanike parlamenta Srpske od krivičnog gonjenja zbog donošenja vanustavnih zakona. U Bosni i Hercegovini postoje četiri krivična zakona – Krivični zakonik Republike Srpske, Krivični zakon Bosne i Hercegovine, Krivični zakon Brčko distrikta i Krivični zakon Federacije Bosne i Hercegovine. Sva ta četiri krivična zakona imaju u sebi krivično djelo napada na ustavno uređenje.

I do ovoga što je nametnuo Šmit u julu 2023. godine samo je Krivični zakonik Republike Srpske imao i sada ima da se krivično djelo napada na ustavni poredak i uređenje Republike Srpske vrši ne samo silom i upotrebom sile, nego i na drugi protipravan način. Zamislimo da ove izmjene Krivičnog zakona BiH nije protivpravno nametnuo Šmit, nego da ih je donijela Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine.

“Parlamentarna skupština je sasvim legitimno mogla reći: Pa, čekajte, ako vi u Republici Srpskoj imate u svom Krivičnom zakoniku sasvim ispravno da se napad na ustavno uređenje i poredak vrši ne samo silom i prijetnjom upotrebe sile, nego i na drugi protipravan način, hoćemo i mi da to unesemo u Krivični zakon Bosne i Hercegovine. I zamislimo da je to usvojila Parlamentarna skupština. I kada poslanici entitetskog parlamenta urade ovo što su uradili u Narodnoj skupštini, to je onda pucanj u državu. Na drugi protipravan način ti potpuno rušiš pravni i ustavni poredak. I ne možeš pucati u državu na taj protipravan način, a onda reći: E, mene štiti poslanički imunitet”, kazao je Blagojević.

Goran Dakić

The post Milan Blagojević: “Dodiku nije smetalo kada je Ešdaun postavljao Novića za direktora SIPA-e” first appeared on Gerila.info.

Iako je aktuelni predsjednik Srpske bio prilično optimističan kada je objavljivao dogovorene detalje o izmjenama Izbornog zakona BiH, sve žešće kritike koje na račun “bakinačkog sporazuma” prije svega stižu od ostalih bošnjačkih stranaka iz Federacije BiH, ali i tamošnjeg javnog mnjenja, prijete da dogovoreno propadne prije nego što se bilo šta pokušalo realizovati. Po pregovarače je, međutim, možda i najproblematičnije to što ni reakcije iz OHR i američke ambasade u BiH ne djeluju nimalo ohrabrujuće.

“To je dogovor sve ili ništa”, rekao je Dodik nakon prošlonedjeljnog sastanka s Čovićem i liderima bošnjačke “Trojke”.

Inače, najvažnije tačke navedenog dogovora su podizanje izbornog cenzusa sa tri na pet odsto na parlamentarnim izborima, odnosno četiri odsto kad su u pitanju lokalni izbori, zatim zatvaranje izbornih lista, odnosno da mandati pripadaju strankama. Takođe, izbor hrvatskog člana Predsjedništva BiH išao bi po zamisli Čovićevog HDZ-a, a što se tiče zaštite integriteta izbornog procesa, na čemu, inače, najviše insistiraju opozicione političke stranke, ali i Kristijan Šmit koji je još ranije zaprijetio da će nametnuti izmjene ako to ne urade domaći lideri, pomenuto je da treba obezbijediti softver za identifikaciju birača i izdavanje glasačkih listića.

Upravo taj dio dogovora, koji se tiče zaštite integriteta izbornog procesa, a koji je u bakinačkom dogovoru nekako najsiromašnije “obrađen”, izgleda da je najproblematičniji za Šmita i američkog ambasadora u BiH, Majkla Marfija.

U prilično uopštenoj reakciji iz OHR na postignuti dogovor, navedeno je da Šmitova očekivanja, iskazana u njegovoj izjavi iz decembra prošle godine, ostaju ista.

“Vlasti BiH do sada nisu uspjele uskladiti Izborni zakon sa međunarodnim standardima o transparentnosti i integritetu izbornih procesa i dobrim praksama koje se primjenjuju u demokratskim izborima i zato je tu moguće ostvariti pomake. Da budemo jasni, ti pomaci moraju obuhvatiti jasnu identifikaciju svakog birača, elektronsko brojanje glasova onako kako su ih birači dali, siguran prenos glasačkih listića do biračkih odbora na biračkim mjestima koji rade transparentno i nezavisno. Ovo već treba početi sa opštinskim izborima u oktobru”, saopšteno je iz OHR.

Mnogo konkretniji bio je Marfi, navodeći da “prijedlozi sadržani u dokumentu napisanom u Laktašima 18. januara govore mnogo o izborima, a vrlo malo o izbornom integritetu”.

“Kao što su SAD već napomenule, jedini legalni način da se odgovori na presude Evropskog suda za ljudska prava u vezi sa Predsjedništvom BiH je kroz ustavne amandmane. Drugi prijedlozi u dokumentu bi ojačali postojeći neodgovorni sistem i pomjerili stranačku politiku u BiH ka oligarhiji, što je upravo pogrešan smjer za demokratiju u zemlji”, navodi se u Marfijevom saopštenju.

Sarajevski novinar i publicista Nežad Latić za Gerilu kaže da nakon snažnog pritiska kojem su u federalnom javnom mnjenju izloženi lideri “Trojke”, ali i jasnog protivljenja navedenom dogovoru od strane američkog ambasadora, ne vjeruje da će ono što je dogovoreno potrajati još dugo.

GERILA info

The post Piši propalo: Da li je dogovor iz Bakinaca već stavljen ad akta? first appeared on Gerila.info.

U komentaru za TV N1, u vezi sa na dijelom dogovora predstavnika vlasti na državnom nivou koji se odnosi na Izborni zakon, kao i na rok koji su zvaničnici u BiH sami sebi dodijelili, rekavši da će ovo pitanje finalizirati u februaru, iz OHR-a ističu da očekivanja visokog predstavnika izrečena u njegovoj izjavi iz decembra 2023. ostaju ista.

“Vlasti BiH do sada nisu uspjele uskladiti Izborni zakon sa međunarodnim standardima o transparentnosti i integritetu izbornih procesa i dobrim praksama koji se primjenjuju u demokratskim izborima i stoga je tu moguće ostvariti pomake. Da budemo jasni, ti pomaci moraju obuhvatiti jasnu identifikaciju svakog birača, elektronsko brojanje glasova onako kako su ih birači dali, siguran prenos glasačkih listića do biračkih odbora na biračkim mjestima koji rade transparentno i nezavisno. Ovo već treba početi sa opštinskim izborima u oktobru. Svaki lažni glas je prepreka u dostizanju evropskih standarda u pogledu slobode i demokratije. Građani BiH moraju imati povjerenje u izborne sisteme, dosljednu primjenu proceduralnih mjera zaštite i tajnost glasanja”, saopšteno je iz OHR-a.

Nije se dugo čekalo na reakciju na saopštenje iz OHR-a.

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik je na svom profilu na društvenoj mreži X izjavio da OHR nema ništa sa evropskim putem BiH niti sa evropskim vrijednostima.

ОХР нема ништа с европским путем БиХ нити с европским вриједностима. Они су потпуна негација свих европских демократских стандарда.
Лажни високи представник покушава да одржи лажну причу о томе да заступа европске вриједности. Он не заступа никога и ништа.

— Милорад Додик (@MiloradDodik) January 22, 2024

Podsjećamo, u Laktašima je prošle sedmice održan sastanak predstavnika koalicije na nivou BiH kojem su prisustvovali Milorad Dodik (SNSD), Dragan Čović (HDZ BiH) i predsjednici stranaka “trojke” Nermin Nikšić (SDP), Elmedin Konaković (NiP) i Edin Forto (NS).

Što se tiče Izbornog zakona BiH, na sastanku je dogovoreno da se u Domu naroda glasa protiv ovog predloženog zakona i da se isti vrati u redovnu proceduru.

Takođe, dogovoreno je da cenzus iznosi 4 odsto za lokalne izbore, a za opšte da cenzus bude postavljen na 5 odsto.

Mandat treba da pripada stranci, izborne liste da budu zatvorene i da se ukinu preferencije.

Predloženo je obavezno glasanje svih državljana BiH, inače slijedi prekršajni nalog i novčana kazna, a od uplata na nivou entiteta da se formira fond sa isključivom namjenom da se podrži obrazovanje.

The post Očekivanja Kristijana Šmita u vezi sa Izbornim zakonom ostaju ista. Dodik: “OHR nema ništa sa evropskim putem” first appeared on Gerila.info.

Ubrzo je reagovalo obezbjeđenje i udaljilo Vukanovića, a Šmit, mada je vidio i čuo pitanje, nije reagovao.

“Gospodine Šmit, koliko košta izborni kriminal? Šta je bio vaš dogovor u Beogradu prošle godine”, pitao je Vukanović, ali ga je Šmit samo pogledao i odmakao se.

Vukanović je ranije danas ispred OHR-a govorio o navodnom tajnom dogovoru Šmita u Beogradu 20. oktobra 2022. godine.

“Njegova uporna šutnja i pokušaji da sakrije od javnosti prelazak preko Drine i tajne sastanke govore više od 1.000 riječi, kao i činjenica da je ranije učestvovao u aferi “Hipo” i pranju para koje su korumpirani političari opljačkali sa prostora bivše Jugoslavije. Godinu dana čekamo odgovor od Schmidta na ovo pitanje, a tu je boravio i Dodik”, rekao je Vukanović.

Vukanović je nastavio sa optužbama protiv Šmita rekavši da je on “personifikacija svih odgovornih za stanje u državi”.

“Postoje informacije da je dobro naplatio izbornu krađu, zbog koje svi ispaštamo. Schmidt je saradnik i pokrovitelj mafije. Mijenjao je izborni zakon i odlučivao ko će biti u vlasti, te vršio pritisak preko posrednika na sramnu odluku CIK-a o izborima u RS-u. On je učestvovao u aferi Hypo i nikada nije odgovorio na pitanja o ovoj aferi”, izjavio je Vukanović.

Lider Liste za pravdu i red je “dočekao” i Suada Arnautovića, predsjednika CIK-a BiH, koji takođe nije imao odgovore na Vukanovićeva pitanja.

GERILA

The post VUKANOVIĆ PITAO ŠMITA “Koliko košta izborni kriminal?” (VIDEO) first appeared on Gerila.info.

Istovremeno, Dodik svoje stavove i poruke plasira preko internet stranice dodik.net, registrovane na Islandu, posredstvom kompanije koja vlasnicima domene pruža visok stepen anonimnosti. Zbog toga je teško tužiti za klevetu autore sadržaja na tom sajtu, kažu pravnici za Radio Slobodna Evropa.

Domena dodik.net je registrovana 27. juna prošle godine u glavnom gradu Islanda, Rejkjaviku, a podaci se čuvaju na serveru u Kanadi. Registrar je kompanija Namecheap.inc, na čijoj stranici se navodi da upravlja sa više od 17 miliona domena u 18 zemalja. Kompanija osigurava privatnost vlasnicima domena uz pomoć partnerske kompanije “Withheld for Privacy”.

U odgovoru za Radio Slobodna Evropa (RSE), ova kompanija navodi da “ne provodi istrage u slučajevima tužbi za klevetu”, te da “neće dobrovoljno otkriti vlasnika domene, ali da će se povinovati presudi ili naredbi sudova Sjedinjenih Američkih Država (SAD)”.

U objašnjenju pravnog odjela ove kompanije, navodi se “da će u krivičnim predmetima protiv njenih klijenata, kao i u slučajevima privatne tužbe za klevetu, firma Namecheap poštovati isključivo mehanizme sudova SAD-a”.

Šta kažu pravnici?

Pravni stručnjaci za RSE kažu da bi u slučaju klevete, pravosuđe RS-a “imalo veliki problem da sudskim putem dokaže da iza stranice Dodik.net stoji upravo Milorad Dodik”.

Sarajevski advokat Nedim Ademović navodi da se u ovom slučaju radi o “takozvanim slučajevima sa inostranim elementom”, odnosno o situaciji gdje strani subjekti preduzimaju određenu radnju van BiH, čiji se efekti, kao što je eventualna šteta, mogu desiti i u BiH, odnosno kada je oštećen neko iz BiH.

Kada bi Dodika neko tužio za klevetu iznesenu na stranici dodik.net, objašnjava Ademović, sudilo bi se po bh. zakonodavstvu pred sudom koji je teritorijalno nadležan za tužitelja.

“Bez obzira što se radi o stranom veb portalu, suđenje može biti u BiH. Drugim riječima, klevete stranog veb portala podliježu jurisdikciji BiH”, kaže on. Dodaje, međutim, da to ne znači da bi suđenje bilo jednostavno, posebno ako taj portal nema impresum.

“U tom slučaju, potrebno je putem sudova i nadležnih ministarstava poduzeti radnje sa ciljem otkrivanje lica koja se kriju iza portala. Situacija će biti otežana ukoliko BiH nema potpisane bilateralne ugovore o pravnoj pomoći sa trećim državama, na čijoj teritoriji se nalazi sjedište tuženog. I to je moguće, ali zahtjeva truda i upornosti”, kaže Ademović.

Objašnjava da bi se i tužioci u eventualnom krivičnom procesu suočili sa istim problemom da identifikuju odgovorna lica za rad neke internet stranice, kao i da ih učine dostupnim organima gonjenja.

Sarajevski advokat Asim Crnalić navodi da “postoji mogućnost da se ustanovi odgovornost autora koji može odgovarati po Zakonu o zaštiti od klevete BiH”.

Ističe da je, uz autora, odgovoran i izdavač publikacije (osoba koja je zakupila internet domenu), kao i osoba koja je imala stvarnu kontrolu nad izdavanjem teksta (urednik ili administrator stranice).

“On (Dodik) može odgovarati, jer on je autor teksta i on je domaći državljanin i nije sporno da je to njegov tekst”, kaže Crnalić. Dodaje da bi i vlasnik domene registrovane na Islandu mogao u principu odgovarati, ali je to “realno teško očekivati, jer je zaštićen anonimnošću”.

Crnalić navodi da je odgovornost veliki problem internet medija i postavlja pitanje objavljivanja sadržaja bez podataka o odgovornoj osobi ili osobama.

“Priča je identična kao i sa komentarima koji se objavljuju na tekstove. Mediji objave nešto, pa se dole poredaju komentari koji su apsolutno neprihvatljivi i prelaze sve granice razuma i pristojnosti, i nikome ništa. Nema posljedica”, kaže on.

Šta kaže Dodik?

Tri dana nakon što je potpisao ukaz o kriminalizaciji klevete, Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, kaže da “ne zna da postoji sajt dodik.net” na kome se objavljuju, isključivo, njegovi sadržaji i poruke.

Tako je odgovorio za Radio Slobodna Evropa (RSE) na pitanje zbog čega sajt nema impresum, odnosno imena osoba koje na toj stranici objavljuju sadržaj.

Nakon što su se na konferenciji za novinare u Banjaluci 21. avgusta “konsultovao sa saradnicima” odgovorio je:

“Evo, kaže da imamo (internet sajt), to rade momci, nije to portal, to je sajt”, kazao je Dodik, obrazlažući zbog čega nema impresuma.

Web portali su sofisticiranije internet stranice koje prikupljaju podatke iz raznih izvora i prezentiraju ih korisnicima. Internet stranica je lokacija na internetu, koja ne dozvoljava korisnicima povratnu interakciju ili registraciju, kakva je moguća na stranici Dodik.net.

Na sajtu dodik.net prenose se isključivo stavovi i poruke Milorada Dodika, kako one sa društvenih mreža, tako i one iznesene na javnim skupovima ili putem medija.

Tako je 18. jula na stranici prenesena njegova izjava “da su ljudi tražili da bude regulisano pitanje blaćenja u javnom prostoru, jer je svaka mjera prevršena”.

Komentarišući Vijeće za implementaciju mira (Međunarodnog političkog šefa OHR-a) Dodik je rekao da je riječ o “sumnjivom skupu ljudi, koji se lažno predstavljaju i sebe nazivaju međunarodnom zajednicom”.

Stranica prenosi i Dodikove objave na društvenim mrežama, poput nedavne izjave da su “sve probleme koje BiH ima stvorili međunarodni službenici poput ambasadora SAD u BiH Majkla Marfija”.

U tekstu zakona klevetom se naziva “iznošenje zlonamjernih ili neistinitih tvrdnji o nekoj osobi”, za šta su predviđene novčane kazne od 1.000 do 3.000 eura.

Šta su “zlonamjerne ili neistinite tvrdnje o nekoj osobi” nije precizirano u novom Zakonu.

Stotine portala bez impresuma

U Bosni i Hercegovini djeluje najmanje 270 internet portala bez impresuma, koji objavljuju informativne medijske sadržaje.

Ovo je pokazalo istraživanje pod nazivom “Mapiranje medijskih portala u BiH” iz juna 2021. godine, koju je provela organizacija Centar za promociju civilnog društva (CPCD).

Novinar Nikola Morača strahuje da će ih biti još više nakon što izmjenjeni Krivični zakon RS-a stupi na snagu u petak, 25. avgusta.

“Nakon ućutkavanja slobodnih novinara pojaviti će se još veći broj portala bez impresuma. Očekujem, dakle, jedno medijsko rasulo, naročito u RS-u”, kaže Morača za RSE.

Morača ističe da će stupanjem na snagu ovog Zakona početi autocenzura novinara, jer je, kako kaže, tužiocu i policiji data mogućnost da odluče protiv koga će da pokrenu krivičnu istragu za klevetu.

“Ta istraga naravno ne mora biti okončana pravosnažnom osuđujućom presudom nego je dovoljno da nam upadnu u redakciju i oduzmu sredstva za rad i zabrane nam rad nekoliko mjeseci, pa da poslije toga uopšte ne odgovaraju za svoje postupanje. Dakle, očekujem jednu apsolutnu tišinu u radu novinara”, poručuje Morača.

Inače, tokom istraživanja rada internet portala je mapirano je njih 615 . Samo jedna trećina njih ima potpun impresum, njih 194 se nalaze na nepoznatoj lokaciji, tri u zemljama regiona i sedam u inostranstvu.

slobodnaevropa.org

The post Stranica sa Dodikovim izjavama registrovana na Islandu “teško dostupna za klevetu” first appeared on Gerila.info.