U ekskluzivnim odgovorima za Gerilu, hrvatski Fond za finansiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva NE Krško (Fond NEK) tvrdi da je postupak procjene uticaja na okoliš za Centar za zbrinjavanje radioaktivnog otpada na Čerkezovcu formalno počeo tek ove godine i da će Bosna i Hercegovina “uskoro” dobiti zvaničnu notifikaciju prema Espoo konvenciji.

Iz Fonda NEK navode da je zahtjev za pokretanje postupka predat 2. aprila 2026. godine, dok je Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije Hrvatske 7. maja formalno objavilo početak postupka procjene uticaja na okoliš.

“Bosni i Hercegovini uskoro će biti upućena službena obavijest o početku postupka procjene utjecaja na okoliš, uz poziv da se očituje želi li sudjelovati u postupku procjene utjecaja na okoliš”, naveli su iz Fonda NEK za Gerilu.

Hrvatska strana tvrdi i da konačna odluka o prihvatljivosti Centra za okoliš još nije donesena, te da je “postupak tek započeo”.

Međutim, upravo ta formulacija izazvala je burne reakcije u BiH, posebno nakon što je hrvatski Fond NEK objavio izvještaj o realizaciji programa rada i finansijski izvještaj za 2025. godinu, iz kojeg je vidljivo da su brojni tehnički i sigurnosni segmenti projekta već ranije završavani.

Predsjednik Udruženja “Green Team” iz Novog Grada Mario Crnković tvrdi da taj dokument ruši ključnu argumentaciju hrvatske strane iznesenu u Ženevi.

“Riječ je o zvaničnom izvještaju o realizaciji programa rada i finansijskom izvještaju za 2025. godinu, koji nedvosmisleno potvrđuje da je projekat na Čerkezovcu već do kraja 2025. godine daleko odmakao. Dok su u Ženevi neuspješno pokušavali sve uvjeravati da će BiH biti uključena ‘dovoljno rano’, njihov sopstveni dokument pokazuje da je ključne faze projekta Hrvatska već odavno gurala iza zatvorenih vrata, bez stvarnog i pravovremenog uključivanja BiH”, rekao je Crnković za Gerilu.

On tvrdi da se iz samog izvještaja vidi da je Studija uticaja na okoliš već bila završena i poslata na završnu recenziju, da su sigurnosne analize pregledali stručnjaci Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA), te da su na lokaciji već uklanjani objekti i vršene pripreme za budući transport i skladištenje radioaktivnog otpada.

“To znači da ovo više nije bio ‘projekat u početnoj fazi’, nego projekat koji je faktički već bio pripremljen za realizaciju”, upozorava Crnković.

Dok Hrvatska insistira da je Bosna i Hercegovina uključena u skladu sa međunarodnim procedurama, iz BiH dolaze potpuno drugačije interpretacije.

Zamjenik direktora Državne regulatorne agencije za radijacijsku i nuklearnu sigurnost BiH i predsjedavajući Ekspertskog tima BiH za Trgovsku goru Emir Dizdarević kaže da ostaje nejasno kako Hrvatska danas tvrdi da postupak tek počinje, ako je još početkom 2023. godine BiH zvanično dostavljen sadržaj Studije uticaja na okoliš.

“Nije mi jasno šta je onda bilo u februaru 2023. godine kada su nam poslali oficijelno preko diplomatskih kanala sadržaj Studije uticaja na okolinu i pitali nas da izrazimo, formalno-pravno, ako želimo da učestvujemo u procesu izdavanja Okolinske dozvole kao zainteresovana strana”, rekao je Dizdarević za Gerilu.

On otkriva i detalj sa sastanka u Ženevi koji dodatno komplikuje cijelu priču.

“BiH strana je pitala da li će Republika Hrvatska staviti u Komisiju koja provodi navedeni postupak predstavnika BiH kojeg BiH predloži, na šta je odmah odgovoreno da to ne može po zakonu Republike Hrvatske”, naveo je Dizdarević.

Hrvatska strana u odgovorima Gerili insistira i na tome da je BiH imala mogućnost da bude uključena u istraživačke radove na Trgovskoj gori, ali da tu mogućnost nije iskoristila na vrijeme.

“Odboru je pojašnjeno i da je od 2021. do 2024. održano šest neformalnih sastanaka predstavnika Fonda i stručnjaka iz BiH, mimo postupka Espoo konvencije. Mogućnost uključivanja stručnjaka iz BiH u provođenje istraživačkih radova dogovorena je na prvom održanom sastanku, ali BiH tu mogućnost nije iskoristila, jer je zahtjev podnesen tek po završetku istraživačkih radova”, navode iz Fonda NEK.

Dizdarević na to odgovara da BiH posjeduje kompletnu dokumentaciju o komunikaciji između dvije strane.

“Imamo dopise koje je Republika Hrvatska zaprimila i odgovor. Vjerovatno onaj koji te informacije plasira nije u potpunosti informisan”, rekao je Dizdarević.

U cijeloj priči posebno je važno pitanje šta će zapravo biti predmet daljeg razmatranja pred međunarodnim tijelima.

Dizdarević smatra da će Implementacioni komitet Espoo konvencije prije svega posmatrati formalnu komunikaciju i poštovanje međunarodnih procedura.

“Ipak, veoma je značajno što je prvi put BiH ozbiljno o ovom pitanju razgovarala pred trećom stranom i to Implementacionim komitetom Espoo konvencije”, kaže Dizdarević.

Dodaje da će ključni dokument biti izvještaj i preporuke koje bi Espoo komitet trebalo da pripremi do septembra ove godine.

“Preporuke su jako važne”, naglašava on.

Da je slučaj Trgovska gora daleko više od tehničkog pitanja smatra i Mario Crnković.

“Ne znam šta je gore, to što se nizaju pokušaji iz Hrvatske da se ozbiljan međunarodni problem koji su stvorili svedu na tehničko pitanje ili to što uz sav trud i sav novac nikako da uspiju”, kaže Crnković.

On upozorava da Hrvatska pokušava neformalnim sastancima i parcijalnom komunikacijom zamijeniti ono što su formalne međunarodne obaveze prema Bosni i Hercegovini.

“Ni po koju cijenu niti možemo niti smijemo dozvoliti da se BiH kao zemlju tretira kao statistu, da tu budemo za ukras projektu koji je neko trasirao političkom odlukom kasnih devedesetih. To je ponižavajući odnos, upakovan u hrpe floskula koje trebaju zamagliti suštinu”, kaže Crnković.

Prema njegovim riječima, ključni problem je upravo pitanje trenutka kada je BiH zaista trebala biti uključena.

“Kada kažemo rana faza projekta, to je proces dok su opcije još bile stvarno otvorene, dok lokacija nije bila faktički unaprijed određena, a Bosna i Hercegovina te riječi čuje nakon 26 godina od ključne političke odluke koja je izglasana u Saboru Hrvatske”, upozorava Crnković.

S druge strane, Hrvatska u odgovorima Gerili insistira da će BiH i njena javnost imati mogućnost dostavljanja mišljenja i podataka tokom postupka procjene uticaja na okoliš, te da konačna odluka još nije donesena.

Istovremeno, Provedbeni odbor Espoo konvencije zatražio je dodatnu dokumentaciju, prevode određenih dijelova studije i pojašnjenja hrvatskih propisa koji su citirani tokom sastanka u Ženevi.

Dizdarević smatra da upravo taj detalj pokazuje da slučaj Trgovska gora ulazi u novu, ozbiljniju međunarodnu fazu.

Prema njegovim riječima, pravni tim BiH već priprema nove međunarodne korake.

“Spremna je dokumentacija za traženje sučeljavanja pred Aarhus konvencijom kao i drugim međunarodnim dokumentima i EURATOM sporazumom”, rekao je Dizdarević.

Dok Hrvatska pokušava dokazati da je riječ o proceduri koja se odvija u skladu sa zakonima i međunarodnim pravilima, u BiH raste uvjerenje da je suštinska odluka o Trgovskoj gori donesena mnogo ranije i da se sada vodi bitka da se taj proces međunarodno ospori.

A upravo bi zaključci Espoo odbora mogli postati prvi ozbiljan međunarodni test cijelog projekta na Čerkezovcu. I ogroman problem za Hrvatsku jer je upravo za Gerilu, direktor Fonda NEK Josip Lebegner rekao da Hrvatska praktično nema alternativno rješenje ukoliko Trgovska gora ne bude realizovana.

„Neću vam lagati, Hrvatska nema plan B ukoliko iz bilo kog razloga Trgovska gora ne bude mogla primiti NSRAO“, rekao je Lebegner naglašavajući da bi se tek u tom slučaju otvarala pitanja daljih opcija.

Hrvatska je međunarodnim ugovorom sa Slovenijom obavezna da preuzme i zbrine polovinu nisko i srednje radioaktivnog otpada iz Nuklearne elektrane Krško. Taj proces mora početi najkasnije do 2028. godine.

Ali kako se međunarodni pritisci budu pojačavali, a spor oko Trgovske gore ulazio u sve ozbiljnije pravne i političke sukobe, ostaje pitanje – da li će ovaj projekat na kraju postati veći problem za samu Hrvatsku nego za Bosnu i Hercegovinu?

Dejan Rakita / GERILA

The post Trgovska gora i radioaktivni otpad: Nema više bijelih rukavica — BiH i Hrvatska u otvorenom sukobu! first appeared on Gerila.info.

Na Trgovskoj Gori, tačnije na lokaciji bivše kasarne Čerkzovac na kojoj je planirana izgradnja skladišta nisko i srednje radioaktivnog otpada iz Nuklearne elektrane Krško (polovina koju preuzima Hrvatska), kao i institucionalnog radioaktivnog otpada nastalog na teritoriji cijele Hrvatske, već su srušeni pojedini objekti i izvršeno ravnanje zemljišta.  To je izazvalo dodatnu zabrinutost među stanovništvom Novog Grada ali i svih susjednih mjesta koji gravitiraju Uni. Upravo ovi potezi isntituaicja Republike Hrvatske biće jedna od centralnih tema pred međunarodnim tijelima u Ženevi, gdje se za oko mjesec dana očekuje direktno sučeljavanje dvije države.

U međuvremenu je prekojuče održana tematska sjednica Skupštine opštine Novi Grad, na kojoj je, između ostalog, donesena odluka da se krajem maja organizuju protesti protiv planiranog skladišta radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori. Od institucija BiH zatraženo je da preduzmu sve mjere kako bi se ovaj projekat spriječio. Protest će, kako je najavljeno, biti održan nakon ročišta BiH i Hrvatske pred Sekretarijatom ESPO konvencije 12. maja.

„Ukoliko rezultat bude povoljan, to ćemo pozdraviti, ali ćemo insistirati na nastavku svih aktivnosti koje vode ka rješenju“, rekao je načelnik Novog Grada Miroslav Drljača.

„BiH i Hrvatska su dobile 180 pitanja na koje trebamo odgovoriti, dakle argumentovati naše stavove i očekuje nas sučeljavanje u maju sada u Sekretarijatu ESPO konvencije“, izjavio je ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske Bojan Vipotnik.

“Rušenje objekata na Trgovskoj gori prije izrade studije uticaja na životnu sredinu ozbiljan je udar na preostalo povjerenje u cijeli proces i vrijeme je da se odlučnije djeluje na međunarodnom planu, jer treće opcije nema”, izjavio je član Ekspertskog tima BiH za Trgovsku goru i predsjednik Udruženja “Grin tim” iz Novog Grada Mario Crnković.

On dodaje da je riječ o projektu kojim se radioaktivni otpad praktično gura na granicu sa BiH, što otvara ozbiljna pitanja o odgovornosti i pristupu onih koji ga zagovaraju.

Ipak, iz hrvatskog Fonda za finansiranje razgradnje Nuklearne elektrane Krško (Fond NEK), u odgovorima dostavljenim ekskluzivno Gerili, tvrde da se trenutni radovi ne mogu smatrati početkom izgradnje centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada.

Navode da se uklanjanje objekata na Čerkezovcu provodi na osnovu Projekta uklanjanja, u skladu sa Zakonom o gradnji, te da su radovi prijavljeni još 2. juna 2025. godine putem sistema e-dozvola, nakon čega su i započeli sredinom juna iste godine.

„Uklanjanje postojećih objekata na lokaciji ne predstavlja početak gradnje Centra niti ga predodređuje. Dozvola za izgradnju može se izdati tek nakon provedene procjene utjecaja na okoliš“, navode iz Fonda.

Studija uticaja na životnu sredinu, koja je ključni dokument za dalji tok projekta, završena je, kažu iz Fonda NEK tek početkom aprila 2026. godine i proslijeđena nadležnom Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije Hrvatske.

Iz Fonda objašnjavaju da prije javne objave mora biti provedena zakonom propisana procedura, te da oni nemaju uticaj na dinamiku tog procesa.

„Studija je dovršena nakon najavljenog roka kako bi se detaljno obradile sve primjedbe, uključujući i mišljenja institucija BiH i njene javnosti“, navode iz Fonda NEK.

Upravo to kašnjenje dodatno komplikuje poziciju Bosne i Hercegovine, koja tek treba dobiti uvid u kompletan dokument kako bi mogla adekvatno odgovoriti u okviru međunarodne procedure.

„Jako nam je bitno da ekspertski tim dobije što prije studiju“, istakao je Emir Dizdarević, predsjedavajući ekspertskog tima BiH, dodajući da slijedi formiranje komisije i priprema zvaničnih odgovora.

Posebnu zabrinutost izaziva činjenica da se sporna lokacija nalazi na svega dva kilometra vazdušne linije od Novog Grada, te oko kilometar od izvorišta pitke vode od kojeg zavisi veliki broj stanovnika Novog Grada.

„Jako je važno da sva naša argumentacija bude iskorištena na pravi način, ali i da se komunikacija prenese prema drugim zemljama EU i regiona“, kaže Mario Crnković iz udruženja „Green Team“.

Iz Fonda NEK, međutim, tvrde da je Bosna i Hercegovina već godinama uključena u proces kroz različite faze konsultacija. Navode da je BiH učestvovala još 2016. godine u strateškoj procjeni uticaja na okoliš, kao i u kasnijem procesu definisanja sadržaja studije.

„Nakon što Studija bude javno objavljena, BiH javnost i institucije imaće mogućnost aktivnog uključivanja u postupak procjene utjecaja na okoliš“, poručuju iz Fonda.

Prema njihovim navodima, plan projekta ostaje nepromijenjen – na lokaciji Čerkezovac planirano je skladištenje institucionalnog radioaktivnog otpada, kao i nisko i srednje radioaktivnog otpada iz Nuklearne elektrane Krško, u periodu od 30 do 40 godina. Istrošeno nuklearno gorivo, kako tvrde, neće biti skladišteno na toj lokaciji.

Mario Crnković iz naglaša da ipak da je Ekspertski tim iz BiH više puta tražio od Hrvatske karakterizaciju radioaktivnog otpada na šta nije bilo odgovora.

“Јoš jedna u nizu obmana iz Hrvatske je raskrinkana, zahvaljujući medijima. Više puta su predstavnici Ekspertskog tima iz BiH tražili od Hrvatske karakterizaciju radioaktivnog otpada i svaki put bili manipulisani na različite načine. Svaki put su ostajali bez odgovora”, rekao je Crnković.

Planirani početak rada centra, istilu iz Fonda NEK, ostaje 2028. godina, ali samo pod uslovom da projekat dobije pozitivno rješenje u postupku procjene uticaja na okoliš.

Istovremeno, vlasti Bosne i Hercegovine angažovale su međunarodne pravne eksperte kako bi osporile projekat, upozoravajući da bi bilo kakvo nuklearno postrojenje na granici imalo dugoročne posljedice.

„Protivimo se bilo kakvoj vrsti nuklearnog postrojenja na granici sa BiH koje bi imalo negativne posljedice na život i razvoj cijele regije“, izjavio je poslanik u Parlamentarnoj skupštini BiH Jasmin Emrić.

U slučaju da studija ne dobije pozitivno mišljenje, iz Fonda NEK pominju mogućnost dorade projekta, pa čak i izmjene lokacije. Ipak, ostaje otvoreno pitanje kako je to realno izvesti, imajući u vidu da Hrvatska već početkom 2028. treba preuzeti svoj dio otpada iz Krškog.

Dok institucije pripremaju odgovore, radovi na terenu već traju, što dodatno urušava povjerenje bosanskohercegovačke javnosti u dobre namjere hrvatske strane i otvara ključno pitanje – da li se na Trgovskoj Gori ruši pa gradi, a tek naknadno traži odobrenje. I sve to bez ikakve rezervne opcije, ukoliko se dogodi drastičan preokret u narativu sa druge strane Une, ukoliko Trgovska Gora, na kraju ne dobije, sada već famoznu, studiju uticaja na životnu sredinu od strane Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije Hrvatske.

BONUS: Film o planiranom centru za zbinjavanje nuklearnog otpada na Trgovskoj Gori

Dejan Rakita/ GERILA

The post Dokumenti se čekaju, radovi uveliko traju: Slučaj Trgovska gora pred Ženevom, najavljeni protesti u Novom Gradu (VIDEO) first appeared on Gerila.info.

Riječ je o lokaciji Čerkezovac, bivšem vojnom kompleksu, gdje se planira skladištenje polovine nisko i srednje radioaktivnog otpada iz Nuklearne elektrane Krško, ali i radioaktivnog otpada iz hrvatskih bolnica i industrije, o čemu je Gerila više puta izvještavala. Iako vlasti u Zagrebu tvrde da će se sve odvijati uz “najviše sigurnosne standarde”, ključna pitanja ostaju bez odgovora: kako je moguće donositi lex specialis za jednu konkretnu lokaciju prije završetka studije uticaja na okoliš i bez učešća susjedne države koja je direktno izložena rizicima?

Trgovska gora se nalazi na seizmički aktivnom području, neposredno uz sliv rijeke Une – jedne od najčistijih rijeka u Evropi i izvora pitke vode za desetine lokalnih zajednica u Bosni i Hercegovini. Upozorenja o mogućoj kontaminaciji tla i podzemnih voda godinama dolaze iz stručnih i civilnih krugova, ali ih hrvatske institucije sistematski zanemaruju. Istovremeno, radovi na terenu su već započeti, dok se javnosti poručuje da razloga za brigu nema.

Ni rasprava u Saboru nije donijela suštinski zaokret. Opozicione stranke su poručile da podržavaju obavezu Hrvatske da zbrine otpad iz NE Krško, ali su upozoravale na upitnu sigurnost lokacije Čerkezovac. Vladajući HDZ, s druge strane, ostao je pri stavu da je riječ o tehnički sigurnom i zakonski nužnom projektu.

Za organizacije i lokalne zajednice s druge strane Une, takva objašnjenja nisu dovoljna.

Iz organizacije Green team iz Novog Grada poručuju da usvajanje zakona po hitnoj proceduri predstavlja jasan signal da je odluka o lokaciji donesena unaprijed, bez stvarne namjere da se proces vodi otvoreno i inkluzivno, u skladu s međunarodnim obavezama o prekograničnim uticajima na životnu sredinu.

„Ignorisana su formalna protivljenja institucija Bosne i Hercegovine, zaključci Savjeta ministara BiH, rezolucije entitetskih parlamenata, kao i brojni akti lokalnih zajednica u regiji Trgovske gore“, navode iz Green teama, podsjećajući da su gradovi i opštine poput Bihaća, Novog Grada, Prijedora, Bosanske Krupe, Kozarske Dubice i drugih godinama slali dopise Saboru i hrvatskim institucijama – bez ikakvog efekta.

Posebno zabrinjava činjenica da Bosni i Hercegovini nije omogućeno učešće u istraživanjima, niti su joj dostavljene ključne informacije o obimu i dugoročnim posljedicama projekta. Time su, kako upozoravaju ekološke organizacije, prekršena osnovna načela javnog učešća, transparentnosti i prava na zdravu životnu sredinu.

„Bosna i Hercegovina nije imala nikakve energetske ni ekonomske benefite od nuklearne energije, ali se sada dovodi u poziciju da snosi rizike tuđih benefita“, poručuju iz Green teama, ocjenjujući da je prebacivanje rizika na susjednu državu nekorektno i suprotno dobrosusjedskim odnosima.

Dok se u političkom Zagrebu govori o regulatornim okvirima i tehničkim standardima, s druge strane Une, među lokalnim stanovništvom, ostaje strah da bi cijenu političkih odluka mogli platiti upravo oni – mali ljudi, ali i voda i priroda. U regiji čije su prirodne ljepote vijekovima bile njen zaštitni znak, danas se sve dovodi u pitanje. Hoće li Una i dalje ostati jedna od najljepših rijeka Balkana, više nije samo retoričko pitanje, a vrijeme za reakciju Bosne i Hercegovine neumoljivo ističe.

Jedna od propuštenih prilika bila je i nedavna posjeta premijera Hrvatske Andreja Plenkovića Banjaluci, kada su se zvaničnici Republike Srpske utrkivali ko će napraviti više fotografija s hrvatskim premijerom, umjesto da se otvori suštinsko pitanje – kakva je budućnost rijeke Une i ljudi koji žive na njenim obalama.

Dejan Rakita / Gerila

The post Hrvatska gura nuklearni otpad na granicu s BiH: Sabor usvojio zakon za Trgovsku goru bez studije i bez dijaloga! first appeared on Gerila.info.

Bure sa oznakom radioaktivnosti prvo se juče pojavilo u centru grada, u blizini gradske uprave, Banskog dvora i Palate predsjednika Republike. Na njegovo prisustvo niko nije reagovao.

Bure je zatim prošetalo do konzulata Republike Hrvatske u Banjaluci gdje je nekoliko minuta poziralo fotografima. Bure nije davalo izjave za javnost. nezvanično je, okupljenim novinarima, rečenoda se bure u Banjaluci neće zadržavati predugo zbog izuzetno zagađenog vazduha koji prijeti da kontaminira unutrašnjost bureta.

Radioaktivno bure u Banjaluci rezultat je mini akcije ekoloških aktivista koji su, povodom posjete Banjaluci hrvatskog premijera Andreja Plenkovića, i na ovaj način željeli da ukažu na problem Trgovske gore i namjere vlasti Republike Hrvatske da na tom području u neposrednoj blizini granice sa BiH, Une i Novog Grada skladišti radioaktivni otpad.

Bure pred konzulatom Hrvatske jasna je poruka vlastima Hrvatske. Bure ispred Palate Republike jasna je poruka vlastima Republike Srpske koje namjeru Hrvatske posmatraju gotovo ravnodušno.

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković juče je boravio u posjeti Banjaluci. Povod posjete bilo je obilježavanje stogodišnjice postojanja samostana Marija Zvijezda u Banjaluci.

“Sve je to što se tiče stručnih procjena potpuno bezopasno za ljude. Da nije ne bismo to radili, svi stručnjaci su na to dali svoja mišljenja i to je proces koji traje dugo. Bosna i Hercgovina je u potpunosti informisana o toj temi i mislim da tu neće biti nikakvih poteškoća. Upućujem svima poruku da Hrvatska to radi odgovorno i kao sve što činimo nastojimo raditi sukladno zakonu i u najboljoj koristi naših građana i naravno naših susjeda“, rekao je juče u Banjaluci Plenković.

Plenkovićevo mišljenje ne dijele stručnjaci iz više oblasti koji su učestvovali na međunarodnom simpozijumu o Trgovskoj gori.

Inače, ministar za prostorno uređenje, ekologiju i građevinarstvo Republike Srpske Bojan Vipotnik rekao je juče da će tražiti od hrvatskog premijera da ta zemlja odustane od izgradnje odlagališta nuklearnog otpada na Trgovskoj gori.

“To je politički motivisana odluka, bez konsultovanja struke i nauke. BiH nije uključena u proces iako je pogođena strana“, rekao je Vipotnik juče.

Danas za naš portal kaže da nije imao priliku da poruku lično prenese Plenkoviću.

“Nažalost nisam imao priliku da se lično obratim ali smo poslali jasnu poruku da ćemo iskoristiti sva pravna sredstva, zasnovana na struci, nauci i terenskim istraživanjima da se nuklearni objekat ne izgradi tu gdje Hrvatska planira. Ako je toliko bezbjedno, kako tvrde, neka ga izgrade na Sljemenu bliže je Krškom“, kazao je Vipotnik za Gerila info.

Hrvatska godinama planira da na području bivše kasarne Čerkezovac na Trgovskoj gori otvori skladište nuklearnog otpada iz nuklearne elektrane Krško a koji je njena briga. Otvaranje skladišta na granici sa Republikom Srpskom i BiH i na području na kojem uglavnom žive Srbi mnogi u Republici Srpskoj ne vide kao slučajnost. Ekološki aktivisti iz BiH godinama upozoravaju da vlast BiH i Republike Srpske ignorišu problem Trgovske gore. Naročito je, na tu temu, neuobičajeno tih svih ovih godina bio bivši predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik. Koji se je juče zajedno sa delegacijom RS i BiH sastao sa Plenkovićem.

Vladimir Kovačević, Gerila info

The post Radioaktivno bure u centru Banjaluke first appeared on Gerila.info.

Nedavno rušenje osam objekata u kompleksu bivše kasarne u Čerkezovcu, o čemu je Gerila pisala, kojim je oslobođen prostor za buduće skladište srednje i nisko radioaktivnog otpada iz Nuklearne elektrane Krško, ali i institucionalnog otpada nastalog na teritoriji cijele Hrvatske, izazvalo je novi talas zabrinutosti u pograničnim krajevima Bosne i Hercegovine.

Federalno ministarstvo okoliša i turizma (FMOiT) potvrdilo je da nije dobilo nikakvu zvaničnu informaciju od hrvatskih institucija – ni preko Ministarstva vanjskih poslova BiH, ni bilo kojim drugim diplomatskim putem.

U saopštenju za javnost navodi se da Ministarstvo nema podatke ni o statusu Studije uticaja na životnu okolinu, niti o tome kako će ista biti dostupna javnosti u BiH. Iako hrvatske vlasti tvrde da se rušenje „ne može povezati s izgradnjom Centra za zbrinjavanje otpada“, činjenica da objekti nestaju prije nego što je objavljena ijedna analiza okolišnih rizika stvara opravdanu sumnju.

Ignorisanje međunarodnih obaveza

Pravni tim BiH koji prati slučaj upozorava da se Hrvatska ponaša suprotno obavezama koje proizlaze iz ESPOO konvencije o prekograničnim uticajima na životnu sredinu.

„Formalne konsultacije koje ne uzimaju u obzir primjedbe druge strane predstavljaju direktno kršenje međunarodnog prava“, navodi se u Strategiji pravne zaštite interesa BiH.

U praksi to znači da Hrvatska donosi ključne odluke o skladištenju radioaktivnog otpada bez učešća BiH stručnjaka i institucija.

„Sa žaljenjem konstatujemo da Hrvatska odbija da se u istraživanja lokacije Čerkezovac uključe eksperti iz BiH“, navodi FMOiT. „Na taj način onemogućava se zajedničko istraživanje šireg područja koje obuhvata i teritoriju BiH, a koje bi jedino moglo dati realnu procjenu rizika.“

Prema mišljenju domaćih eksperata, teren Trgovske gore spada u najkompleksnije geološke sisteme u regiji. Podzemne vode, klizišta i seizmička nestabilnost čine ga izuzetno osjetljivim, a bilo kakva odluka donesena bez zajedničkih istraživanja mogla bi imati dugoročne posljedice po ljude i ekosistem rijeke Une.

„Licemjerstvo evropske birokratije“

Ekološki aktivista iz Novog Grada, Mario Crnković, je i ranije upozoravao da je Trgovska gora „simbol licemjerstva evropske birokratije“.

„Institucije EU često nam drže lekcije o standardima, a onda gledamo kako članica EU gura svoj otpad na samu granicu sa siromašnijom zemljom“, kaže Crnković.

Po njemu, objašnjenja iz Hrvatske da „još ništa ne grade, već samo ruše zgrade“ djeluju tragikomično.

„Da to radi BiH, imali bismo sankcija više nego Rusija. Očigledno postoje dupli aršini“, dodaje.

Podsjeća i da BiH ima formalno-pravnu osnovu za tužbu protiv Hrvatske, ali da država kasni s ispunjavanjem obaveza prema francuskoj advokatskoj kancelariji angažovanoj na slučaju.

„Ti pravnici nisu dobili ni marku. Da sam ja na njihovom mjestu, prvo bih tužio BiH zbog nepoštivanja ugovora, a zatim i Hrvatsku“, ironično zaključuje Crnković.

Ekološka i društvena prijetnja

Ekološke organizacije u BiH upozoravaju da projekat Trgovska gora nije samo ekološki, nego i socijalni problem.

Planirano skladište, udaljeno tek nekoliko kilometara od granice i izvorišta Une, moglo bi izazvati pad vrijednosti zemljišta, odlazak stanovništva i udar na turizam.

Regija koja živi od čiste vode, rijeka, eko-turizma i poljoprivrede mogla bi se pretvoriti u prostor straha i ekonomske stagnacije.

„Ovo nije samo priča o otpadu na granici dvije zemlje. Ovo je globalni test – da li se radioaktivni i drugi opasni otpadi mogu gurati na granice siromašnijih država“, poručuje Crnković.

Milion maraka za istraživanja – i dalje bez zajedničkog terena

Bosanskohercegovačke institucije, uz podršku Fonda za zaštitu okoliša FBiH, do sada su izdvojile gotovo milion maraka za istraživanja i praćenje stanja na terenu.

Zavodi za hidrometeorologiju, geologiju, javno zdravstvo i agropedologiju provode mjerenja, ali bez pristupa hrvatskoj strani granice — što čini procjenu nepotpunom.

„Stav eksperata je jasan – Studija uticaja na okoliš ne može se izraditi bez zajedničkog rada istraživača s obje strane Une“, navodi se u saopštenju FMOiT.

Uprkos apelima, Hrvatska nije zatražila nijedan dokument iz BiH o zaštiti izvorišta pitke vode, planovima prostornog razvoja niti o minskim poljima koja se i dalje nalaze na području uz granicu.

Borba koja tek traje

Dok hrvatski zvaničnici smiruju javnost tvrdnjama da je riječ o „niskom i srednje radioaktivnom otpadu“ i da će sve biti „sigurno po najvišim standardima“, povjerenje stanovništva ne može se izgraditi bez transparentnosti.

U Dvoru na Uni lokalna vlast, svjesna političkih i finansijskih pritisaka, pokušava balansirati između straha građana i obećanih subvencija iz Zagreba. Općina i županija trebalo bi da dobijaju oko milion i po eura godišnje ako prihvate skladište.

No, kako kaže mještanka Dvora Verica Zuber u razgovoru za HRT, „to što drugi uzimaju novce, a sirotinju truju – to mi se ne sviđa“.

Trgovska gora nije samo tehničko pitanje zbrinjavanja otpada. Ona je ogledalo odnosa moći, politike i etike u regionu koji još traži osnovne standarde odgovornosti.

Dok Hrvatska ruši zgrade i ubrzava procedure, Bosna i Hercegovina i dalje čeka da je neko službeno obavijesti o planovima koji bi mogli decenijama, možda i vjekovima, oblikovati život uz rijeku Unu.

GERILA

The post Radioaktivna tišina: Hrvatska ruši skladišta, a BiH i dalje bez odgovora o projektu Trgovska gora first appeared on Gerila.info.

„Praktično se pokušava legalizovati 25-godišnja politička odluka da se nuklearni otpad smjesti uz samu granicu sa Bosnom i Hercegovinom, kroz zakon po hitnom postupku. To nije zakonodavna potreba – to je izbjegavanje dijaloga, demokratskih procedura i pravde“, izjavio je za medije Mario Crnković, predsjednik Udruženja Green Team.

Crnković ističe da je Hrvatska na raspolaganju imala četiri potencijalne lokacije – Psunj, Papuk, Moslavačku goru i Trgovsku goru – ali je u parlamentarnim procedurama sve osim Trgovske gore izbrisano još krajem 1990-ih. “Sve tri lokacije su odbačene političkim odlukama – na inicijativu Jadranke Kosor, Janka Bobetka i drugih. Ostavljena je samo Trgovska gora, vidi čuda, na prostoru bivše Republike Srpske Krajine – kao jasna politička poruka o odnosu prema BiH”, navodi Crnković.

„Vrijeme ističe, a međunarodna reakcija izostaje“

Dodaje da je krajnje vrijeme za pokretanje međunarodnih mehanizama i traženje ekspertske podrške, uključujući EU. “Nuklearni otpad se ne odlaže na granicu susjedne države. BiH nije nuklearna zemlja – ne raspolažemo ekspertizom da se nosimo s ovim izazovom bez podrške. Potrebna nam je stručna, diplomatska i pravna pomoć.”

U međuvremenu, hrvatske vlasti su – prema informacijama iz javnosti – već pokrenule pripremne radove na lokaciji Čerkezovac, uklanjajući objekte i pripremajući teren. Istovremeno, hrvatski Fond za razgradnju NE Krško angažovao je firmu EURKO iz Zagreba za dodatne zahvate, što potvrđuje zabrinutost da se zakon priprema samo kao zadnji formalni korak.

BiH i dalje bez jasne strategije

Portal Gerila.info je u nedavno objavljenom tekstu “Vrijeme curi, a ulog je ogroman: Šta se dešava sa Trgovskom gorom?” detaljno prikazao kako BiH zaostaje u institucionalnom odgovoru na prijetnju iz Hrvatske. Iako postoji ekspertski tim, njegov rad je ograničen tehničkim i administrativnim preprekama. Rad na terenu je dodatno usporen zbog potrebe za deminiranjem zone, a politička podrška na državnom nivou gotovo da ne postoji.

“Green Team već deset godina vodi ovu borbu, i na izmaku smo snaga. I dalje nismo dobili jedinstven institucionalni stav, a Hrvatska koristi sve manevre kako bi završila posao. Ako se ovako nastavi, nećemo imati nikakve šanse”, upozorava Crnković.

Novi zakon: „Leks Trgovska gora“?

Prema sadržaju prijedloga zakona, Hrvatska nastoji kroz leks specijalis i hitnu proceduru omogućiti gradnju Centra za zbrinjavanje otpada bez punog postupka procjene uticaja na okoliš, što krši međunarodne obaveze – prije svega Konvenciju iz Espooa, ali i obaveze prema Aarhuskoj konvenciji i bilateralnim sporazumima sa BiH.

Green Team smatra da zakon ne samo da predstavlja opasnost za zdravlje ljudi i ekosistem rijeke Une, već i direktan politički signal da interesi lokalne zajednice u Novom Gradu, kao i države BiH, za Zagreb ne znače ništa.

Gerila

The post Hrvatska priprema zakon za Trgovsku goru, “Green Team”: Nuklearni otpad guraju uz granicu bez stida i procedure first appeared on Gerila.info.

Reagujući na informaciju da je Hrvatska angažovala britansku advokatsku firmu da zastupa njene interese u slučaju odlaganja nuklearnog otpada na Trgovskoj gori, iz organizacije Green team Novi Grad rekli su da je evidentno da kada država plaća 830.000 KM za savjetovanje onda ima velika očekivanja kao kontra uslugu.

“Obzirom da je Hrvatska angažovala izuzetno uticajnu advokatsku kuću iz Velike Britanije, sa jako dobrim poveznicama širom svijeta, čija je osnivačica na kraju krajeva član Stalnog arbitražnog suda u Hagu od avgusta 2019. godine, već je jasno u kom smjeru se ide. Pravo i pravda ne idu uvjek ruku pod ruku, a Hrvatska svjesna propusta koje čini spremna je da itekako dobro plati svakom ko će joj pomoći u naumu da svoje otpade smjesti na granici sa Bosnom i Hercegovinom”, navode iz Green teama.

Naglašavaju da kupovina “dobre volje”, kako ističu, ne poznaje administrativne granice i ide od građana do političkih aktera.

“Ovo je jako loša situacija za Bosnu i Hercegovinu. Iako u posljednje vrijeme imamo najave da bi Slovenija i Mađarska mogle imati razumjevanja za situaciju u kojoj se nalazimo, niti jedna druga zemlja ne stoji uz nas. Crnu Goru i Srbiju nismo nikad ni čuli na ovu temu, štaviše neki od stručnjaka iz Srbije su radili ili rade za interes Hrvatske. Diplomatski jače zemlje nema smisla ni pominjati. Hitno moramo pokrenuti diplomatsko-konzularnu mrežu, da traži podršku za odbranu kako života građana Bosne i Hercegovine širom svijeta, gdje god imamo mogućnost za razgovor. Čemu diplomatska mreža ukoliko ne brani naše interese po pitanju istorijski gledano najveće ekološke a samim tim i životne prijetnje sa kojom smo se susreli”, navode iz ove organizacije, dodajući da “pravni tim Bosne i Hercegovine evidentno ima ograničenja, tako da se moramo okrenuti međunarodnim pravnim kućama, a ta manjina ljudi u pravnom timu koji imaju stvarnu želju da rade, svakako mogu biti od pomoći”.

Inače, E&A Law Limited je advokatska firma osnovana 2007. godine koja se u svom radu fokusira na energetiku, životnu sredinu, arbitražu, međunarodno pravo i pravo EU. Klijenti ove advokatske firme su države, međunarodne finansijske institucije i vodeće svjetske kompanije za energetiku i resurse.

Iz Green teama ističu da se BiH nalazi u krajnje alarmantnoj situaciji, gdje se moraju pokrenuti svi raspoloživi mehanizmi i da im preostaje da apeluju i mole akademsku zajednicu Bosne i Hercegovine da se uključi u ovu temu.

“Istraživanja vezana za ovaj sličaj daleko prevazilaze tamo neke bušotine i slično, mi imamo značajne negativne uticaje na privredu, poljoprivredu, turizam. Tu su i negativni socijalni, politički i drugi uticaji koji moraju biti obrađeni kroz studije, od strane relevantnih pojedinaca, bazirano na prihvaćenim metodologijama. Riječ je o životno važnom pitanju, kako naših tako i budućih generacija i potrebna nam je pomoć. Ovdje nema prostora ni za kakve podjele koje nam potenciraju na dnevnoj bazi. Previše smo vremena potrošili na molbe i isčekivanje da će zdrav razum pobjediti finansijski interes. Čim prije, potrebno je poslati protestnu notu Hrvatskoj, uključiti akademsku zajednicu i aktivirati svu diplomatiju koju imamo – neka se za promjenu bave odbranom života građana, a ne međusobnim obračunima”, naglašavaju iz organizacije Green team.

U međuvremenu je ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac razgovarao sa šefom Delegacije EU u BiH i specijalnim predstavnikom EU u BiH Johanom Satlerom, od kojeg je zatražio sastanak u Evropskoj komisiji u vezi sa Trgovskom gorom.

“Od ambasdora Satlera zatražio sam da nam naredne sedmice u Briselu omogući sastanak sa nadležnim direktoratima Evropske komisije za zaštitu životne sredine, kako bismo razgovarali o otvorenom problemu izgradnje spornog odlagališta na Trgovskoj gori. Nama je važno da u institucijama EU ponovo jasno iznesemo stav o neprihvatljivosti namjere Hrvatske da odlaže radioaktivni otpad i istrošeno nuklearno gorivo u neposrednoj blizini granice sa BiH, te da ukažemo na kršenje međunarodnih konvencija u oblasti zaštite životne sredine”, naglasio je Košarac.

Inače, početkom ove godine se intenzivirala priča da je odlaganje radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori već gotova stvar.

Odlagalište radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori – za Hrvatsku gotova stvar, za BiH izgubljena bitka?

Upućeni u ovaj problem tvrde da se čekaju još samo potrebne dozvole, ali da je već sve spremno.

Gerila/Nezavisne novine

The post Hrvatska daje 830.000 KM Britancima za pravno savjetovanje povodom slučaja Trgovska gora first appeared on Gerila.info.

Ipak, ono što je bilo neočekivano je da je samom temom sastanka bio iznenađen i ministar za prostorno uredjenje, gradjevinarstvo i ekologiju u Vladi RS Bojan Vipotnik, jedan od dva glavna aktera sastanka.

Zaključak sastanka Vipotnika i Staše Košarca, ministra spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara BiH, je da će se i dalje sastajati, planirati, razmatrati. Sastanku su, pored dvojice ministara, prisustvovali i predstavnici Ekspertskog i Pravnog tima BiH za Trgovsku goru koji se ipak nisu, za razliku od Košarca i Vipotnika, pojavili pred medijima na pres konferenciji.

Vlada Republike Srpske je u budžetu za 2023.godinu predvidjela milion KM za finansiranje aktivnosti vezano za problem Trgovske gore. Najavljena je i izmjena sastava Koordinacionog tima u skladu sa peronalnim promjenama u Vladi RS.

“Ovo što Hrvatska radi šteti interesima građana Republike Srpske i Federacije BiH. Hrvatska će nastaviti da ispod radara da rade na izgradnji ovog skladišta nukearnog otpada. Nažalost Ministarstvo vanjskih poslova BiH ništa nije radilo, a nadam se da će se to promijeniti. Kroz plan ekspertskog tima sve su usluge date pravnom i drugim timovima”, rekao je Košarac.

Košarac je rekao da se neće odustati od borbe, a na pitanje novinara da li se gubi vrijeme, budući da su oba tima BiH za problem oko Trgovske gore oformljena prije četiri godine, odgovara odrečno.

“Svjesni smo da je ovo gorući problem. Tražimo identičan pristup iz Federacije BiH kao što se pristupa sa naše strane”, poručuje Košarac i dodaju da Hrvatska ne dostavlja informacije na vrijeme”, kaže Košarac.

Vipotnik ističe da pitanje oko odlagališta radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori još nije završeno.

“Borba BiH i RS još uvijek traje, a u narednom periodu borba će biti intenzivnija. Namjera Hrvatske je da se na granici sa drugom državom odlaže nuklearni otpad, a to nemamo nigdje na svijetu. Bez odlaganja moraju se više angažovati čitava diplomatsko-konzularna mreža i Ministarstvo vanjskih poslova”, izjavio je Vipotnik i doda da se nada da će se ovo pitanje riješiti diplomatskim putem.

Košarac poručuje da će putem ESPO konvencije pokrenuti proceduru, a pravni tim Bosne i Hercegovine sprema dopise evropskim institucijama.

On kaže da Republika Hrvatska krila od BiH određene informacija, a koje je bila dužna da dostavi po ESPO konvenciji.

Na pitanje novinara GERILE Košarac je rekao da novac koji su Vlade FBiH i Republike Srpske, kao i Savjeta ministara BiH, predvidjeli prošle godine za rad Ekspertskog tima, nije potrošen i da je i dalje u budžetu.

“Usvaja se akcioni plan za geološko, hidrogeološko, geofizičko i seizmološko. Vlada Srpske će taj novac distribuirati nadležnim institucijama za tu vrstu istraživanja”, rekao je Košarac.

Na naše pitanje kada će početi ta istraživanja koja su bila najavljivana i tokom cijele protekle godine, Košarac je rekao da postoji dinamika po akcionom planu.

Na naše insistiranje da odgovori koji je konkretan datum u pitanju, Košarac je rekao da će to biti u narednih nekoliko dana, dok Vlada RS donese odluku o usvajanju Akcionog plana.

Ministar Vipotnik je, odgovarajući na pitanje novinara Gerile, priznao da nikako, od kada je ministar, nije posjetio Novi Grad niti lokacije koje će biti ugrožene eventuanom izgradnjom odlagališta radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori.

“Želio sam prvo da se na ovja način upoznam sa dosadašnjim aktivnostima da bih mogao i na terenu konkretnije da razgovaram sa ljudima na tu temu”, rekao je Vipotnik.

Mnoštvo floskula poput “borbe za interese Republike Srpske”, kao i uloge opozicionih političara dok su bili vlast na BH nivou u rješavanju ovog problema (iako opozicija već petu godinu nije vlasti ni u Srpskoj, niti u BiH), ni ovaj put nije manjkalo.

GERILA

The post Sastanak Košarac – Vipotnik, tvrde da nije kasno da se riješi problem Trgovske gore, ali… (VIDEO) first appeared on Gerila.info.

Republičke i federalne institucije započele su pripreme unutar svojih resora u okviru kojih će, na osnovu istraživanja tla s ove strane Une, tražiti što više odgovora na brojna otvorena pitanja i potencijalne posljedice usljed namjera Hrvatske da na Trgovskoj gori, u neposrednoj blizini granice sa BiH, odlaže radioaktivni otpad iz Nuklearne elektrane (NE) “Krško”.

Hrvatska je, naime, vlasnik polovine elektrane “Krško” koja se nalazi u Sloveniji i mora da u dogledno vrijeme preuzme polovinu otpada, a pominje se da bi prve količine mogle tamo biti skladištene već 2025. ili 2026, zbog čega ozbiljno pripremaju teren za skladištenje i odlaganje otpada na mjestu nekadašnje kasarne “Čerkezovac” na Trgovskoj gori, odnosno s druge strane rijeke Une.

Stav svih strana u BiH jeste to da je ta lokacija nedopustiva, jer je u slivu Une, koja je zaštićeno područje, a posebno se upozorava da bi BiH odlaganjem otpada osjetila oko 70 odsto potencijalnog negativnog oticaja. Uz sve to je upozoravano da je taj dio veoma trusno područje.

Predstavnici stručnih timova u BiH, koji se bave problematikom Trgovske gore još ranije su isticali da je, s obzirom na činjenicu da dosta podataka o radovima sa terena ne dobiju od hrvatskih kolega, potrebno da i na strani Novog Grada, koji je najbliži “Čerkezovcu” bude ispitano zemljište, jer je riječ o istom dijelu tla.

O toj temi bilo je nekoliko sastanaka krajem prošle godine upravo u Novom Gradu i Zvorniku, gdje je sjedište republičkog Geološkog zavoda, kada su i, kako je saopšteno nakon razgovora, dogovoreni koraci i podijeljeni zadaci.

Predsjedavajući Ekspertskog tima za praćenje stanja i aktivnosti u vezi s problematikom odlaganja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva na Trgovskoj gori Emir Dizdarević potvrdio je za “Glas Srpske” da je namjera da ove godine obave značajne stvari na terenu s ove strane Une, a da bi što više u istraživanjima sustigli kolege u Hrvatskoj.

– Stvaraju se uslovi za izlazak na teren. Kako sada stvari stoje, s proljeća bi mogli da budu uzeti prvi uzorci tla, a nakon toga nastavljamo dalje. Mi smo pratili kako je radila Hrvatska, njihove metodologije i radićemo i mi na taj način – rekao je Dizdarević, dodavši da će lokacija biti u blizini Novog Grada.

Pojasnio je da će biti rađene geološke i geofizičke bušotine, a akcenat je i na seizmologiji.

Potvrdio je da su se sastajali i sa predstavnicima republičkog Instituta za javno zdravstvo iz sektora za zaštitu od zračenja, a razgovarano je i o tome da se radi monitoring nultog zračenja.

– Određene korake smo usaglasili, a detalje ćemo dobiti u narednih desetak do 15 dana te proslijediti nadležnima u Savjetu ministara BiH šta im je sve potrebno da bi i oni krenuli sa svojim aktivnostima – naglasio je Dizdarević i podvukao da je dosta ozbiljnog posla pred domaćim stručnjacima koji su o ovoj problematici upoznali i neke međunarodne institucije.

– Na mnoga pitanja još nemamo odgovore, a tu je i dalje opcija da Slovenija proširi svoje kapacitete. Da li će Hrvati promijeniti mišljenje, ne znam, ali se nadamo da hoće. Uglavnom, dosta posla je pred nama, a čekamo i da nas Hrvatska zvanično obavijesti o izradi studiji uticaja na životnu sredinu, jer je to njihova obaveza prema međunarodnim konvencijama – kazao je on.

Krovna institucija za sve domaće timove i odbore je Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH iz kojeg stalno upozoravaju da moraju da zaštite zdravlje oko 250.000 stanovnika u slivu Une. Riječ je o 13 opština u slivu Une, a dodatni argument za borbu protiv odlaganja otpada na Čerkezovcu leži u činjenici da je Vlada Republike Srpske proglasila i Park prirode “Una”, a na na teritoriji Federacije je Nacionalni park “Una”.

Pravni koraci

Domaći stručnjaci su završili prvu strategiju za pravnu zaštitu interesa BiH, a ona bi mogla da bude i nadograđivana. U dokumentu je istaknuto da su, između ostalog, sve opcije na stolu pa i tužba ka međunarodnim sudovima s ciljem zaštite zdravlja građana i prirodnih resursa.

The post first appeared on Gerila.info.

Nevladnina organizacija “Green Team” iz Novog Grada već godinama ukazuje na pogubnost odluke, ukoliko do togai konačno dođe, da Republika Hrvatska počne skladištiti svj nisko i srednje radioaktivni otpad u kasarni Čerkezovac, na Trgovskoj Gori. Podsjećamo, Čerkezovac se nalazi na teritoriji opštine Dvor na Uni, svega nekoliko kilometara od rijeke Une, kao i centra Novog Grada a samim tim i granice sa BiH.

Aktivisti NVO “Green Team” su Info centar obišli anonimno, kao obični posjetioci. Zanimljivo je da se za posjetu Info centru plaća ulaznica od 25 kuna.

U kratkom video u produkciji “Green Team-a” navodi se da Hrvatska već 20 godina radi na ideji da od 2023.godine počne radioaktivne i druge opasne otpade smještati u pogranični pojas sa BiH, odnosno u kompleks napuštene kasarne Čerkezovac na Trgovskoj gori.

Ističe se i da ova, u suštini, muzejska postavka “vještim marketingom promoviše nuklearnu energiju i Trgovsku goru kao lokaciju dugoročnog skladišta radioaktivnog otpada”. Kreiran je i animirani lik “Otpadožder” koji uz humor najmlađima objašnjava kako “radioaktivni otpad i nije neka naročito opasna stvar”.

Za starije posjetioce napravljena je posebna virtuelna tura koja prikazuje prevoz radiokativnog otpada uz pomoć viljuškara u skladište.

Navodi se i da se u ovoj postavci Trgovska gora “jasno targetira kao lokacija za dugoročno skladištenje različitih radioaktivnih otpada”.

Na veb stranici Fonda za financiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenoga nuklearnog goriva Nuklearne elektrane Krško www.fond-nek.hr navodi se da “posjetitelji Tehničkog muzeja od sada mogu po prvi put imati priliku putem virtualne stvarnosti obići postrojenje za zaprimanje, klasifikaciju, predobradu, obradu i skladištenje radioaktivnog otpada, a moćiće pratiti bačve s radioaktivnim otpadom na njihovom putu od nastajanja, odnosno zaprimanja, pa do trenutka skladištenja, te se pritom provozati na kamionu s bačvama i viljuškaru, koji ih smješta na njihovo mjesto u skladištu”. Info centar je otvoren 8.aprila u sklopu Tehničkog muzeja Nikola Tesla u Zagrebu.

GERILA.info

The post Aktivisti iz Novog Grada obišli Info centar o radioaktivnom otpadu u Zagrebu (VIDEO) first appeared on Gerila.info.