Prošlo je godinu i po dana. Stanica je i dalje zatvorena. Ljudi prolaze pored spomen-obilježja, poneko zastane, neko se prekrsti, neko samo okrene glavu. Većina nastavi dalje. Ne zato što je zaboravila, nego zato što se sa takvom tragedijom ne može živjeti svaki dan istim intenzitetom.

Autor reportaže objavljene na portalu Balkan Stories opisuje čovjeka od pedesetak godina koji stoji ispred stanice i plače. Ne želi da bude fotografisan. Iako je na javnom mjestu, njegova tuga nije za kamere. Ta scena govori više od zvaničnih saopštenja. Novi Sad se nije oporavio od 1. novembra.

Na tom mjestu poginulo je 16 ljudi. Među njima je bila i Sara, djevojčica koja je imala šest godina.

Kod spomen-obilježja i dalje ima cvijeća, igračaka i svijeća. Neke su stare, neke su očigledno donesene nedavno. To je možda najtačnija slika odnosa grada prema tragediji: sjećanje nije nestalo, ali se umor uvukao među ljude.

Ostali su i strah i bijes.

Strah, jer je stanica bila obnovljena i otvorena za putnike. Ljudi su je koristili vjerujući da je bezbjedna. Bijes, jer javnost i dalje čeka potpun odgovor na pitanje ko je odgovoran za radove, nadzor, dozvole i političko otvaranje objekta koji nije smio postati mjesto smrti.

Željeznička stanica u Novom Sadu nije bila stara zapuštena zgrada koju niko nije dirao. Naprotiv, bila je dio velikog infrastrukturnog projekta. Obnavljana je, otvarana i predstavljana kao dokaz modernizacije. Poslije pada nadstrešnice, ista ta zgrada postala je dokaz da se kod velikih projekata ne smije pitati samo ko presijeca vrpcu, nego i ko potpisuje papire, ko kontroliše radove i ko odgovara kada nešto pođe po zlu.

Zbog toga je tragedija u Novom Sadu brzo izašla iz okvira lokalne nesreće. Studenti i građani širom Srbije mjesecima su tražili odgovornost. Protesti nisu bili samo izraz žalosti. Bili su i odgovor na osjećaj da se iza jedne srušene nadstrešnice vidi mnogo veći problem: korupcija, neodgovornost i institucije koje reaguju tek kada je već kasno.

Porodicama poginulih nijedan sudski postupak ne može vratiti najbliže. Ali bez jasnog epiloga ostaje poruka da se i poslije smrti šesnaest ljudi sve može razvući, relativizovati i prepustiti zaboravu.

Ispred stanice zato i dalje stoje crvena srca. Pored njih prolaze putnici, prolaznici, policajci, novinari, djeca, stariji ljudi. Neko pogleda, neko ne. Ali imena ostaju tu.

Sara, Valentina, Đorđe, Milica, Nemanja, Anđela, Miloš, Stefan, Sanja, Goranka, Vukašin, Mileva, Đuro, Vasko, Anja i Vukašin.

The post Ožalošćeni Novi Sad još čeka pravdu first appeared on Gerila.info.

Godinu i po nakon pada nadstrešnice na Željezničkoj stanici u Novom Sadu, tragedije u kojoj je poginulo 16 ljudi, Srbija i dalje živi političke posljedice tog događaja. Pad betonske konstrukcije 1. novembra 2024. godine nije ostao samo građevinska nesreća. Postao je simbol države u kojoj su korupcija, partijska kontrola i odsustvo odgovornosti došli do tačke pucanja. Upravo iz te tragedije izrastao je najduži i najmasovniji protestni talas protiv vlasti Aleksandra Vučića i Srpske napredne stranke.

Studentski protesti, blokade fakulteta i masovna okupljanja širom zemlje mjesecima su istiskivali SNS iz javnog prostora. Gradovi su bili prekriveni porukama podrške studentima, zahtjevima za odgovornost i parolama protiv korupcije. Sada, prema Kristrofu Baumgartenu iz austrijskog portala Balkan Stories, vlast pokušava da taj prostor vrati. Ne samo velikim mitinzima, nego i sitnim, svakodnevnim znacima prisustva: štandovima, naljepnicama, grafitima, plakatima, stranačkim aktivistima i pokušajem da se pokaže kako SNS još uvijek kontroliše teren.

Kampanja bez izbora

U Novom Sadu, gradu koji je postao simbol otpora nakon tragedije na željezničkoj stanici, aktivisti SNS-a dijele promotivni materijal, podižu transparente i koriste slogan „Srbija pobeđuje“. Formalno, izbori još nisu raspisani. Suštinski, kampanja već traje. Vučić je najavljivao mogućnost vanrednih parlamentarnih izbora tokom ljeta ili jeseni, ali datum nije određen. Rojters je nedavno izvijestio da su desetine hiljada ljudi u Beogradu tražile vanredne izbore i kraj dugogodišnje Vučićeve vladavine.

Zato se sadašnja aktivnost SNS-a može posmatrati kao test. Vlast pokušava da izmjeri koliko podrške još ima, gdje može izaći na ulicu bez masovne policijske zaštite i koliko je protestni pokret oslabio. U Novom Sadu taj pokušaj ne izgleda naročito impresivno. Prema Baumgartenovom opisu, stranački štand okuplja uglavnom aktiviste i tek ponekog prolaznika. Ali za SNS je i to pomak. Prije godinu dana, svako javno pojavljivanje naprednjaka u takvom ambijentu moglo je izazvati brzu reakciju građana i aktivista.

Borba za zidove, bandere i trgove

Sukob se vodi i na zidovima. Prorežimske naljepnice i grafiti pokušavaju da preplave poruke studentskog pokreta. Na jednoj strani su slogani vlasti, na drugoj odgovori građana i studenata. Tamo gdje SNS lijepi poruku „Srbija pobeđuje“, protivnici odgovaraju porukom da će pobijediti studenti.

Posebno je važan jezik kojim se vlast i njeni medijski saveznici obračunavaju sa protestima. Jedna od najgrubljih etiketa koja se ponavlja jeste pokušaj da se studenti i učesnici blokada označe kao „ustaše“. To nije slučajna uvreda, nego politički instrument. U zemlji u kojoj istorijsko sjećanje na zločine iz Drugog svjetskog rata ima ogromnu emotivnu težinu, takvo etiketiranje služi da se protivnik ne predstavi kao politički neistomišljenik, nego kao neprijatelj.

Takva strategija nije nova. Vučićev režim godinama javni govor gradi na podjeli između „države“ i „neprijatelja države“. Ko kritikuje vlast, lako postaje strani plaćenik, izdajnik, rušitelj Srbije ili dio navodne obojene revolucije. Studentski protesti su samo posljednji veliki primjer tog obrasca.

Mali gradovi kao pravo ogledalo krize

Posebno je zanimljivo ono što se dešava izvan Beograda i Novog Sada. U malim mjestima, gdje je SNS godinama imao najstabilniju podršku, režim sada ulaže vidljiv napor da ponovo pokaže dominaciju. Ub, Mali Zvornik i slične sredine u reportaži se pojavljuju kao mjesta u kojima se politička kontrola ne pokazuje samo rezultatima izbora, nego fizičkim zauzimanjem prostora.

Naljepnice, plakati i grafiti u malim gradovima imaju drugačiju težinu nego u velikim centrima. U sredini u kojoj se svi poznaju, poruka na zidu nije samo propaganda. Ona je i upozorenje. Govori građanima da vlast vidi, broji i pamti. Zato masovno lijepljenje prorežimskih poruka u mjestima od nekoliko hiljada stanovnika ne djeluje kao znak sigurnosti, nego kao znak nervoze.

Ako je SNS ranije male sredine smatrao svojim prirodnim uporištima, činjenica da i tamo mora demonstrirati prisustvo govori koliko se politička kriza produbila. Protesti su prošle godine stigli i do gradova u kojima se ranije činilo da je javni otpor gotovo nemoguć. To je uzdrmalo sliku potpune kontrole na kojoj Vučićev sistem insistira.

Mediji kao drugi front

Borba za javni prostor ne vodi se samo na ulici. Vodi se i kroz medije. U Srbiji su kritički mediji godinama pod ekonomskim, političkim i regulatornim pritiskom. Prorežimski vlasnici i oglašivači kontrolišu veliki dio medijske scene, dok nezavisni mediji teško dolaze do javnog novca i komercijalnih oglasa.

Zato je najava prodaje Adria News Networka, u kojem su i N1, Nova, Danas i drugi regionalni medijski brendovi, izazvala dodatnu zabrinutost. United Group je krajem maja objavio dogovor o prodaji ANN-a kompaniji Alpac Capital. U saopštenju se tvrdi da će nezavisnost biti očuvana, ali u Srbiji takve transakcije ne mogu biti posmatrane izvan šireg konteksta pritiska na kritičke glasove.

Za vlast, slabljenje kritičkih medija bilo bi jednako važno kao i ponovno zauzimanje trgova. Ako javni prostor čine i ulica i ekran, onda Vučićev režim pokušava da povrati kontrolu nad oba.

Režim izlazi iz mraka, ali ne izlazi iz krize

Baumgartenova reportaža opisuje trenutak u kojem SNS pokušava da se vrati na teren. Ne kao samouvjerena politička mašina koja bez napora upravlja društvom, nego kao vlast koja zna da više ne može ignorisati protestni pokret. Zato se njena kampanja svodi na dokazivanje prisustva: evo nas na štandu, evo nas na zidu, evo nas u malom gradu, evo nas u medijima.

Ali potreba da se dominacija stalno dokazuje često znači da ona više nije neupitna.

Studentski pokret možda više nema intenzitet iz najjačih mjeseci protesta, ali nije nestao. Protest u Beogradu 23. maja pokazao je da se nezadovoljstvo i dalje može pretvoriti u masovno okupljanje. Mediji su izvještavali o desetinama hiljada demonstranata i sukobima policije i učesnika protesta, kao i da je studentski pokret nastao upravo nakon novosadske tragedije i da sada traži vanredne izbore.

Srbija je zato u međuprostoru. Režim još ima institucije, medije, novac, lokalne mreže i aparat pritiska. Protestni pokret ima moralni kapital, simboliku novosadske tragedije i sposobnost da na ulicu izvede veliki broj ljudi. Predstojeći izbori, ako ih bude, neće biti samo borba za mandate. Biće borba za odgovor na pitanje ko danas u Srbiji ima pravo da govori u ime javnosti: vlast koja zauzima zidove ili građani koji su nakon 16 mrtvih odlučili da ćutanje više nije opcija.

The post Iz mraka: Kako Vučićev režim pokušava vratiti kontrolu nad Srbijom first appeared on Gerila.info.

13.50      DIJANA HRKA NAJAVILA ŠTRAJK GLAĐU

Okupljenim građanima obratila se i Dijana Hrka, majka Stefana Hrke, jednog od 16  žrtava pada nadstrešnice. Ona je najavila da stupa u štrajk glađu.

„Ja moram da znam ko je ubio moje dete, ko je ubio 16 ljudi. Mora neko da odgovara za ovo. Ispred Skupštine Grada ću da štrajkujem glađu, prekoputa Ćacilenda. Želim da se zahvalim studentima koji me održavaju u životu, da se zahvalim bajkerima, veteranima, nama, običnom narodu. Danas je najtužniji dan za sve nas, danas Novi Sad plače, ali ja se borim za to da više nikad niko ne zaplače, ni jedna majka, ni jedna sestra“, poručila je Dijana Hrka.

13.30    “OSTALI SU SAMO BIJES I GORČINA”

Okupljenima se obratila i komšinica Nemanje Komara iz Stepanovca koji je poginuo u padu nadstrešnice.

“Na ovom mjestu vraćali smo se porodicama, domu, svojim voljenima. Teško je biti ovdje, a voljeli smo ovo mesto, znate, provodili sate, čekali, odlazili, ispraćali. Ovde nema više vremena, sve je stalo, 1. novembra 2024 i dalje traje. Toga dana autobus 43 za Stepanovac krenuo je bez Nemanje i Đure”, kazala je.

Ona je rekla da i dalje gledaju za tim autobusima koji “i dalje idu, jedni za drugim, samo smo mi ostali zarobljeni za njima kada smo saznali da njih više nema”, te da su ostali samo “bijes i gorčina”.

Na kraju svog govora izrecitovala je pjesmu koju je napisala i posvetila žrtvama koji su poginuli u padu nadstrešnice.

13.15      “NE BI BILO OVE KRVI DA JE BILO SVE PO ZAKONU”

Na komemorativnom skupu okupljenima se obratila studentkinja Nađa sa Filozofskog fakulteta, koja je poručila da je godinu dana kasnije – “16 žrtava, nula odgovornih i ista poruka – ruke su im krvave”.

„U 11.52 oduzeto im je prvo i osnovno ljudsko pravo – pravo na život. Neke majke toga dana nisu dobile svoju djecu na telefon, i nikada više neće. Zašto? Zato što je nekome bilo bitnije da pokrade milione nego da poštuje zakon. Zato što ne bi bilo ove krvi da je bilo sve po zakonu. Zato što je 16 života oteto, a 17. žrtva pada nadstrešnice se i dalje oporavlja“, poručila je.

„Novi Sad zavijen je u crno. Ovde proljeće više nikad nije došlo. Pad nadstrešnice nije tragedija, slučajnost, niti bezazlena greška. Nije kriva gravitacija, ovo je zločin i ubistvo. Porodice žrtava zaslužuju da znaju ko je ubio njihove bližnje. I da ti koji su to uradili za to i odgovaraju. Zbog toga smo svi zajedno na ulicama već godinu dana“, poručila je Nađa okupljenim građanima.

12.25.    Tokom tišine pušteno je u vazduh 16 crvenih balona za žrtve.

Zatim je nastupio komemorativni hor koji je otpjevao pjesmu „Sve je isto u mom kraju, samo mene više nema“, pjesmu koja je obilježila film “Sabirni centar”. Nakon toga uslijedilo je polaganje vijenaca, a potom i govori studenata. Veliki broj građana prišao je da položi cvijeće na mjestu pogibije 16 osoba.

11.52.    POČEO SKUP- Okupile su se desetine hiljada ljudi, a skup počinje sa 16 minuta tišine u znak na izgubljenih 16 života.

IMENA ŽRTAVA  U PADU NADSTREŠNICE

Sara Firić (6), Valentina Firić (10) i Đorđe Firić (53) iz Kovilja, Milica Adamović (6), Sanja Ćirić Arbutina (35) i Mileva Karanović (76), sve iz Kaća.

Nemanja Komar (17) iz Stepanovićeva, Miloš Milosavljević (21) iz Knićanina, Stefan Hrka (27) iz Beograda, Anđela Ruman (20) iz Stare Pazove, Goranka Raca (58) iz Novog Sada, Đuro Švonja (77) iz Stepanovićeva, Vukašin Raković (69) iz Bukovca i državljanin Sjeverne Makedonije Vasko Sazdovski (46).

Anja Radonjić (24) iz Paraćina preminula je od posljedica teških povreda u bolnici 17. novembra.

Vukašin Crnčević (18) iz Zmajeva, učenik srednje škole iz Novog Sada, umro je 21. marta ove godine.

Teodora Martinko je sa teškim povredama preživjela nesreću.

PROČITAJTE JOŠ: Godišnjica tragedije u Novom Sadu: Dok vlast proglašava dan žalosti, istovremeno ignoriše građane koji traže pravdu

Građani i studenti danima pješačili do Novog Sada

Inače, mnogi građani Srbije već danima pješače da bi došli do Novog Sada, a sinoć su iz nekoliko raznih pravaca ulazili u taj grad.

Kolone su prolazile kroz mjesta kao što je Petrovaradin — gdje je zabilježen emotivan doček.

U glavnim ulicama Novog Sada građani su bili spremili hranu i piće za pristigle šetače – stolovi s vodom, voćem, kiflicama, kao znak dobrodošlice i solidarnosti.

U 20:15 sati studenti iz Novog Pazara, koji su pješačili 16 dana, stigli su u Novi Sad, a uz njih i bajkeri — građani su ih dočekali bakljama uz most i simbolično ih pozdravili.

Novosadski studenti su im uručili simbolične zahvalnice na kojim je pisalo „Za svaki tvoj pređeni korak u borbi za slobodu” i ključeve grada — simbolično predajući grad kolegama iz drugih univerziteta.

Nakon dolaska, ispred stanice Koski, u centru Novog Sada, položeni su vijenci za nastradale pod nadstrešnicom — i formirana je tišina u trajanju od 16 minuta, u znak sjećanja na 16 žrtava.

U međuvremenu, zabilježeni su i incidenti — studenti iz Novog Pazara na ulazu u grad su naišli na grupu batinaša obučenu u crno, koja je, prema tvrdnjama prisutnih, željela da ih napadne, ali su građani uspješno intervenisali, objavljeno je na portal nova.rs.

Atmosfera tokom cijele večeri je bila napeta, ali i emotivna. Jedan blog je zapisao: „Žrtva 16 ljudi je bila velika i iznenadna, nećemo dati da bude uzaludna.”

The post Desetine hiljada u Novom Sadu: Ne bi bilo ove krvi da je bilo sve po zakonu first appeared on Gerila.info.

Od novembra prošle godine, Srbija je svjedočila gotovo neprekidnim protestima građana, studenata i porodica žrtava. Blokade mostova, šetnje u tišini, simbolične akcije ispred institucija i performansi označili su jedan od najdužih protesta u novijoj istoriji Srbije.

Vlast je reagovala slanjem policije na blokade, masovnim privođenjima, pa čak i nasiljem nad demonstrantima. MUP je negirao prekoračenja, uprkos brojnim snimcima i svjedočenjima. Optužnice za nesreću su podignute tek krajem septembra, protiv 13 osoba, među kojima su bivši ministar Goran Vesić i rukovodstvo „Infrastrukture železnice Srbije“, ali politički dio odgovornosti je i dalje nedostižan.

Republika Srpska, iako nije direktno pogođena tragedijom, odlučila je da simbolično obilježi Dan žalosti. Zanimljivo je da ovaj potez dolazi iz političkog sistema koji godinama aktivno potiskuje građanski aktivizam. Od brutalnog gušenja pokreta „Pravda za Davida“ 2018. godine, kada su zabranjivana mirna okupljanja i hapšeni demonstranti, do nevoljnosti da se zaštite učesnici mirnog LGBT skupa u Banjaluci, Republika Srpska pokazuje jasan obrazac – pijetet prema žrtvama je dozvoljen sve dok ne uključuje zahtjev za odgovornošću institucija.

Zajednički Dan žalosti mogao je biti trenutak stvarnog dijaloga i ujedinjenja oko pitanja odgovornosti, transparentnosti i prava na istinu. Umjesto toga, vlasti su se odlučile za kontrolisanu i simboličnu aktivnost, dok istovremeno drže distancu prema autentičnim, spontanim izrazima bola i pobune.

Gerila.info

The post Godišnjica tragedije u Novom Sadu: Dok vlast proglašava dan žalosti, istovremeno ignoriše građane koji traže pravdu first appeared on Gerila.info.

Građani Srbije danima najavljuju masovan dolazak u srpsku Atinu kako bi na godišnjicu stradanja 16 ljudi u padu nadstrešnice odali počast žrtvama. Mnogi već danima pješače ka Novom Sadu. Pješačenje su započeli studenti iz Novog Pzara. Vučićev režim, u međuvremenu, čini sve kako bi otežao dolazak građana u Novi Sad. Kao i prije prethodnih velikih okupljanja obustavljen vozni red vozova. Sutra neće voziti ka Novom Sadu. Zanimljivo u preduzeću Srbijavoz naveli su da su sve vožnje obustavljene zbog dojava o bombama. Isto je bilo i prošli put pred vidovdanski skup u Beogradu.

Direktori osnovnih i srednjih škola u Inđiji odbili su da tudentima otvore vrata škola kako bi u njima prespavali pa su srpski studenti spavali na ulicama Inđije.

I pored toga već danas je nekoliko desetina hiljada građana došlo u Novi Sad. Glavnina se očekuje sutra.

U međuvremenu srpska policija je u Novom Sadu uhapsila odbornika pokreta Budi heroj Mišu Bačulova. Bačulov je jedan od najistaknutijih aktivista u borbi građana Srbije protiv režima Aleksandra Vučića. On, glumac Dragan Jovanović i bivši košarkaški reprezentativac Srbije Vladimir Štimac su, svakako, među najprepoznatljivijima. Bačulov je poznat i kao neko ko je na Svjetskom prvenstvu u tajlandskom boksu osvojio treće mjesto ali i kao humanitarac.

Njega su uhapsili pripadnici MUP-a Srbije koji su presreli njegov automobil iz izvukli ga iz vozila. Njegov advokat potvrdio je da je hapšenje izvršeno po nalogu Višeg javnog tužilaštva ili Tužilaštva za javni kriminal. Mediji bliski vlasti su objavili da je “planirao da lažira svje trovanje i da za to optuži Aleksandra Vučića i državni vrh”.

The post Vučićev režim ne miruje: Uhapšen Bačulov, obustavljeni vozovi ka Novom Sadu! first appeared on Gerila.info.

Organizatori, okupljeni oko studentske inicijative „bl.studentizastudente“, pozivaju kolege, profesore i građane da se pridruže mirnom okupljanju i zajednički odaju počast žrtvama, ali i potvrde solidarnost sa pokretom koji je iz studentskih amfiteatara prerastao u širu društvenu pobunu protiv sistemske korupcije i neodgovornosti.

„Drage kolege, profesori i sugrađani, pozivamo vas da 1. novembra odamo počast žrtvama pada nadstrešnice u Novom Sadu, dostojanstveno i u duhu zajedništva. Ujedno ćemo se podsjetiti i obilježiti skoro godinu dana studentske borbe u Srbiji za pravednije društvo i bolju budućnost“, poručili su organizatori na društvenim mrežama, uz natpis: „1 godina, 16 žrtava, 0 odgovornih.“

 

Прикажи ову објаву у апликацији Instagram

 

Објава коју дели Studenti za studente Banja Luka (@bl.studentizastudente)

Poruka je jednostavna, ali snažna: „Svim srcem za Novi Sad. Mi smo tu uz vas! Korupcija ubija, Banjaluka pamti.“

Kako navode, okupljanja nisu politički motivisana, već proizlaze iz potrebe da se iskaže ljudska solidarnost i moralna obaveza prema onima koji su izgubili život zbog tuđe neodgovornosti i korumpiranog sistema.

„Danas naša srca kucaju u istom ritmu – ritmu borbe za dostojanstvo, istinu i slobodu. Dok studenti u Srbiji podižu svoj glas protiv nepravde, mi ovdje, u Republici Srpskoj, poručujemo – niste sami. Vaša hrabrost je i naša hrabrost, vaša borba je i naša borba“, poručeno je na ranijim okupljanjima.

Studenti su i ovog puta odlučni da u tišini i dostojanstvu pošalju poruku o zajedništvu i odgovornosti, podsjećajući da tragedije uzrokovane korupcijom nisu samo pitanje jednog grada ili države, već simptom šire društvene bolesti.

Podsjećanja radi, u Banjaluci je 15. marta ove godine održan posljednji skup podrške, kada su se stotine studenata i građana okupile u Kampusu i 15 minuta ćutanjem, a zatim i bukom, izrazile solidarnost sa studentima u Srbiji. Tada su se mogle vidjeti poruke poput „Odgovornost!!!“, „Studenti uz studente“, „Mislim, dakle postojim“, „Izađi na ulicu bolan“ i „Na ulicama Beograda i Novog Sada ima i djece ovog grada“.

Poruka i tada, kao i sada, ostaje ista: korupcija ubija – ali hrabrost i solidarnost mogu spasiti društvo.

GERILA

The post Banjaluka ponovo uz Novi Sad – studenti najavljuju okupljanje u znak sjećanja na žrtve i borbu protiv nepravde first appeared on Gerila.info.

Za 1. novembar studenti su u Novom Sadu najavili veliki komemorativni skup. Na taj datum prošle godine u novom Sadu obrušila se nadstrešnica rekonstruisane Željezničke stanice. Smrtno je stradalo 16 ljudi. Za njihovu smrt još niko nije odgovarao. Prije nekoliko dana Više javno tužilaštvo u Novom Sadu podiglo je optužnicu protiv 13 lica, među kojima je i bivši ministar građevinarstva Srbije i jedan od najbližih saradnika Aleksandra Vučića Goran Vesić.

“Ima još mesec i po dana do 1. novembra, a Rusi se već javljaju da nas obaveste o detaljima protesta, o kojem ni mi još nemamo detalje. Ne znam odakle im ideja da bi bilo ko tog dana izazivao nemire, ali jasno je da su ovo objavili u sprezi sa našim vlastima, kojima nasilje nije strano, što se do sada pokazalo više puta. Čim su se u Evropskom parlamentu oglasili povodom protesta studenata, Rusi su se uplašili da ne izgube kontrolu nad Srbijom i sad će sve uraditi da se ne priklonimo Evropi. Nas svi hoće da nadgledaju i rade u svom interesu”, prenosi riječi jednog od studenata “Vreme”.

Ruska služba, istovremeno, najavljuje srpski “Majdan” poredeći borbu studenata i građana Srbije protiv kriminala i korupcije sa sukobima u Ukrajini kada je svrgnuta proruska vlast.

Studenti vać najavljuju veliki skup u Novom Sadu ali demantuju da spremaju bilo kakvo nasilje.

„Planirano je da naše kolege iz Beograda, ali i cele zemlje, dođu u Novi Sad, ali još se dogovaramo oko detalja. Ono što je sigurno je da nikome od nas ne bi palo na pamet da tog dana izaziva bilo kakve nemire, incidente, provokacije. Ljudi će tada biti ophrvani tugom i to je dan za sećanje na žrtve, a ne za napad na državu i sukobe, kako su naveli ti ruski obaveštajci, koji očigledno nisu baš dobro obavešteni. Iako ima besnih građana, niko tog dana neće misliti o sukobima. U Novom Sadu je policija uvek najnasilnija i brine me samo da ne bude ubačenih elemenata koji će izazvati incidente, pa će za to optužiti studente. Siguran sam da će biti ogroman broj ljudi koji će neutralisati i sprečiti bilo kakve nasilne situacije, jer svi su svesni kog karaktera će biti taj skup. Mislim takođe da je ovo više medijski narativ, da bi se ljudi zastrašili, da ne dođu u Novi Sad, ali neće nas uplašiti “, navode studenti a prenosi “Vreme”.

U cijeloj Srbiji gorovo godinu dana traju veliki narodni protesti. Vlast predvođena Aleksandrom Vučićem mjesecima pokušava, na različite načine, da obesmisli i obezvrijedi zahtjeve građana. U posljednjih mjesec dana SNS vlast je organizovala kontraproteste i okupljanja protiv blokada.

GERILA info

The post Vučić i Spoljnja obavještajna služba Rusije najavljuju nasilje 1. novembra! first appeared on Gerila.info.

Goran Vesić je bivši ministar građevinarstva u Vladi Srbije a jedan je od najbližih saradnika predsjednika Srbije Aleksandra Vučića.

“Više javno tužilaštvo u Novom Sadu obaveštava javnost da je dana 16.9.2025. godine, u skladu sa zakonom, podiglo Optužnicu protiv trinaest optuženih zbog opravdane sumnje da su učinili krivična dela koja se pravno kvalifikuju kao teška dela protiv opšte sigurnosti iz člana 288 stav 2 Krivičnog zakonika“, saopšteno je iz Tužilaštva.

Iz novosadskog tužilaštva navode i da su okončane sve istražne radnje. Optuženima se na teret stavlja da su počinili krivična djela kojima je omogućena upotreba javnog objekta, iako su u toku bili građevinski radovi i iako nije postojala upotrebna dozvola.

U padu nadstrešnice u Novom Sadu poginulo je 16 ljudi. Zbog te nesreće i izbjegavanja vrha režima da otkrije detalje rekonstrukcije objekta u Srbiji od novembra prošle godine traju neprekidni protesti.

GERILA info

The post Podignuta optužnica protiv Gorana Vesića first appeared on Gerila.info.

U Nišu su kordoni policije zatvarali prilaze Policijskoj upravi. Okupljeni su ponavljali: „Pustite nam djecu“ i „Uhapsite Vučića“.

„Sva petorica studenata iz Niša koji su danas popodne privedeni, pušteni su na slobodu“, javio je sinoć kasno N1.

Student Mateja Nikolić rekao je poslije izlaska da mu je policija prilikom privođenja oduzela „čokoladno mleko, pesto sos, masku za ronjenje“ i da je satima saslušavan.

U Novom Sadu, stotine građana su se kretale između policijske stanice u Ulici Pap Pavla i zgrade suda, uzvikujući „Pustite ih sve“. Saslušanja su trajala do kasno, a jednoj osobi je pozlilo pa je kolima Hitne pomoći uz pratnju policije prevezena iz zgrade suda.

U Subotici su građani u blokadi objavili otvoreno pismo MUP-u.

“Obraćamo vam se ovim otvorenim pismom iz osećaja građanske odgovornosti i potrebe da vas dobronamerno upozorimo na vašu zakonsku i ustavnu obavezu”, navodi se u pismu građana Subotice u blokadi.

“U poslednjim danima, tokom protesta širom Srbije, zabeleženi su brojni slučajevi prekoračenja policijskih ovlašćenja – nepotrebna i prekomerna upotreba sile, nezakonita lišavanja slobode i pretnje privođenjem bez osnova, ometanje prava na mirno okupljanje i izražavanje i upotreba zastrašivanja i pretnji pritvorom ili zatvorom prema građanima koji ostvaruju svoja zakonska i ustavna prava”, piše u ovom pismu koje prenosi portal Magločistač.

Lider pokreta „Kreni–Promeni“ Savo Manojlović bio je na protestima u Nišu, pružio podršku privedenima.

„Za sve incidente i nemire na ulicama odgovorna je vlast… Odgovornost za haos u državi snose Aleksandar Vučić i ministar policije Ivica Dačić“, rekao je Manojlović i dodao da predsjednik Srbije „koristi tragedije u političke svrhe“.

U Leskovcu su demonstranti tražili od policajaca da „ponovo polože zakletvu“, dok je u Subotici tokom „16 minuta tišine“ – koji su organizovali studenti – puštana muzika s razglasa pristalica SNS-a.

Znak iz Oplenca: potez princa Filipa i poruka o „živom nasljeđu“ kralja Petra

Istog dana, na Oplencu je obilježeno 104 godine od smrti kralja Petra I Karađorđevića. Prema saznanjima portala Nova.rs, došlo je do zategnutosti kada je državna delegacija (koju je predvodila ministarka rada Milica Đurđević Stamenkovski) protokolom odredila da princ Filip Karađorđević vijenac polaže tek kao peti – poslije ministarke, predstavnika Vojske Srbije i lokalnih samouprava. Princ je odbio da učestvuje u tom poretku i, kako navodi izvor Nove.rs, „položio je venac samostalno posle parastosa… u pratnji supruge princeze Danice i rođaka kneza Mihaila i kneginje Ljubice“, nakon čega je napustio ceremoniju.

U saopštenju princa Filipa, objavljenom nakon događaja, potez s Oplenca dobio je širi politički okvir.

„Danas, dok se građani okupljaju na protestima već devet meseci širom Srbije, nasleđe kralja Petra se otkriva kao živo i prisutno… Sa tugom posmatramo mučne i brutalne scene nasilja nad mladima“, poručio je princ Filip.

Podsjetio je da je Kralj Petar I smatrao slobodu i dostojanstvo „najvećom svetinjom“ i da je prije stupanja na presto preveo esej Džona Stjuarta Mila „O slobodi“, želeći da duh građanskih prava postane „trajno nasleđe“ u Srbiji.

„Naša je dužnost da ostanemo verni toj tradiciji slobode, demokratije i odgovornosti… taj zavet osećam i kao svoju ličnu obavezu“, naveo je princ Filip Karađorđević.

Raskršće: protesti bez nasilja ili spirala tenzija

Sinoćnja okupljanja u više gradova protekla su, prema izvještajima, uglavnom bez većih incidenata, uz povremene tenzije, privođenja i kordonisanje prilaza policijskim upravama i sjedištima SNS-a. Građani su, naročito u Vojvodini, jasno artikulisali zahtjev da policija „štiti Ustav i građane“, a ne Vučićevu stranku, dok su pojedini funkcioneri opozicionih i građanskih inicijativa podijelili odgovornosti – od vrha države do MUP-a.

Hoće li današnji dan donijeti deeskalaciju ili nove optužbe, zavisi i od toga hoće li institucije transparentno saopštavati razloge privođenja, rezultate internih kontrola upotrebe sile i odluke tužilaštava. To je, ipak, teško zamisliti, budući da je Aleksandar Vučić posljednju konferenciju za medije, odružanu u prošlu subotu, posvetio uglavnom sastanku Donalda Trampa i Vladimira Putina, dok je na pitanja o policijskim brutalnostima prema studentima i građanima u zemlji kojoj predsjedava (?!) ostao nijem.

GERILA

The post Peta noć protesta širom Srbije: Privođenja, otvorena pisma policiji i gest princa Filipa koji je odjeknuo first appeared on Gerila.info.

Po nalogu Javnog tužilaštva za organizovani kriminal u Beogradu uhapšeno je, prenosi list Danas, više lica. Među njima i bivši ministar u Vladi Srbije Tomislav Momirović.

Tužilaštvo, navodi se, vodi finansijsku istragu koja se odnosi na projekat rekonstrukcije Željezničke stanice u Novom Sadu. U padu nadstrešnice na toj željezničkoj stanici je u novembru prošle godine stradalo šesnaest ljudi. Pad nadstrešnice na rekonstruisanoj Željezničkoj stanici i izostanak adekvatne reakcije nadležnih institucija doveo je do najvećih protesta u istoriji Srbije. Protesti u kontinuitetu, svakodnevno, traju gotovo osam mjeseci.

Vlast u Srbiji, predvođena Aleksandrom Vučićem, mjesecima relativizuje pad nadstrešnice i smrt 16 ljudi dok režimski mediji predvođeni Informerom, Pinkom i Hepijem građane Srbije koji traže pravdu nazivaju izdajnicima, blokaderima i rušiteljima Srbije.

GERILA info

The post Uhapšen Toma Mona first appeared on Gerila.info.