To je na okruglom stolu „Zbrinjavanje nuklearnog otpada u opštini Dvor – problemi i rješenja“, održanom juče, 25.juna, u Zagrebu, izjavio direktor Fonda za finansiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva NE Krško Josip Lebegner, prenosi portal radionovigrad.com.

Lebegner je rekao da je 18. juna predstavništvu BiH u Ženevi dostavljena službena notifikacija za ministra za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske Bojana Vipotnika, uz sažetak Studije uticaja na životnu sredinu od pedesetak stranica, dok kompletan dokument ima više od 1.000 stranica.

Prema njegovim riječima, nakon što hrvatsko Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije pregleda studiju i eventualno zatraži njene dopune, dokument će biti upućen u javnu raspravu koja će trajati 90 dana i biće organizovana u opštini Dvor, ali i u Bosni i Hercegovini.

Lebegner je iznio i nove podatke o planiranom kapacitetu budućeg centra. Ukoliko Studija potvrdi lokaciju Čerkezovac, nakon obrade i cementiranja na Trgovsku goru bi bilo dopremljeno između 1.500 i 2.000 kontejnera nisko i srednje radioaktivnog otpada iz Nuklearne elektrane Krško.

Istovremeno je ponovio da se na Čerkezovcu neće graditi odlagalište visokoradioaktivnog otpada niti nuklearna elektrana, navodeći da će istrošeno nuklearno gorivo iz Krškog ostati uskladišteno u Sloveniji do 2093. godine, dok Hrvatska tek pokreće proceduru izbora buduće lokacije za trajno odlagalište radioaktivnog otpada.

Međutim, upravo su tvrdnje hrvatske strane bile predmet najoštrijih kritika učesnika okruglog stola.

Predsjednik Evropskog biroa za životnu sredinu Toni Vidan upozorio je da se cijeli postupak vodi suprotno direktivama Evropske unije, jer ga vodi Fond za finansiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada, iako bi, kako je rekao, taj posao morala obavljati nezavisna stručna institucija.

Vidan je posebno problematizovao činjenicu da u Upravnom odboru Fonda sjede i predstavnici Hrvatske elektroprivrede, čiji se radioaktivni otpad zbrinjava, što, prema njegovim riječima, otvara pitanje sukoba interesa.

Jedan od najznačajnijih detalja njegovog izlaganja odnosio se na plansku dokumentaciju.

Kako je naveo, u prostorno-planskim dokumentima Sisačko-moslavačke županije kao mikrolokacija i dalje se vodi Majdan, a ne Čerkezovac.

„Mikrolokacija Majdan je udaljenija od Une i puno manje loša nego Čerkezovac“, rekao je Vidan.

On smatra da se u javnosti stvara utisak da je o projektu već sve odlučeno, iako ključni dokument – Studija uticaja na životnu sredinu – još nije predstavljen javnosti niti je prošao zakonom propisanu proceduru.

Vidan je upozorio i da bi planovi Hrvatske za izgradnju novih nuklearnih kapaciteta mogli dodatno promijeniti razmjere cijelog projekta.

„Vlada Hrvatske navodno planira da gradi nuklearku, tako da više nije riječ o ograničenoj količini nisko i srednje radioaktivnog otpada iz Nuklearne elektrane Krško, nego možda i iz neke buduće nove nuklearke treba zbrinuti otpad. Lokalno stanovništvo opravdano strahuje da će sve to završiti kod njih“, rekao je Vidan.

Na okruglom stolu učestvovao je i predsjednik Udruženja Green Team iz Novog Grada Mario Crnković, koji je rekao da je Trgovska gora prije svega politička odluka donesena još krajem devedesetih godina.

„Kontinuirano u Hrvatskoj zanemaruju da je Trgovska gora suštinski politička odluka iz perioda 1997-1999. godine, tako da sam sa posebnim zadovolјstvom podsjetio na tu činjenicu. Nije prijalo ni to što sam ukazao na ignorisanje građana sa desne obale rijeke Une, kao i na zloupotrebu brige o ženskom zdravlјu u kontekstu promocije ideje da se radioaktivni otpad doprema nadomak Une“, rekao je Crnković.

On je upozorio da su građani sa desne obale Une godinama isključeni iz procesa odlučivanja, te da je Hrvatska politički i proceduralno unaprijed zaključila Trgovsku goru kao jedinu lokaciju.

„Ignorisali su kompletan prostor BiH, te politički, proceduralno i komunikaciono zaključali Trgovsku goru kao jedinu lokaciju, što je mimo najbolje svjetske prakse na koju se stalno pozivaju“, rekao je Crnković.

Prema njegovim riječima, najave o uključivanju Bosne i Hercegovine kroz javnu raspravu dolaze prekasno, jer su ključne političke odluke donesene prije više od dvije decenije.

Crnković smatra da hrvatske institucije sada pokušavaju stvoriti utisak da BiH ravnopravno učestvuje u postupku donošenja odluka.

„Nadležni u Hrvatskoj pripremaju strateške manevre kojima se namjerava, prema mom mišljenju, pro forme prikazati aktivno učešće BiH u procesu donošenja odluka, što svakako neće proći niti može suštinski uticati na razvoj slučaja jer su ključne greške već napravljene“, rekao je Crnković.

Načelnik opštine Dvor Nikola Arbutina ocijenio je da Hrvatska prvo donosi političku odluku, a tek potom provjerava da li je ona opravdana kroz studiju uticaja na životnu sredinu.

„Šta ako se dokaže da lokacija nije pogodna? Ima li država rezervnu varijantu?“, upitao je Arbutina.

Podsjećamo, pitanje Trgovske gore posljednjih mjeseci ušlo je u novu međunarodnu fazu nakon što je Bosna i Hercegovina pred Implementacionim komitetom Espoo konvencije u Ženevi pokrenula postupak zbog sumnje da Hrvatska nije poštovala međunarodne obaveze o prekograničnom uticaju na životnu sredinu.

Istovremeno, hrvatska strana tvrdi da postupak procjene uticaja tek ulazi u završnu fazu, dok predstavnici BiH i ekoloških organizacija upozoravaju da je izbor Čerkezovca kao lokacije za radioaktivni otpad politički određen još prije više od dvadeset godina i da se sada pokušava formalno opravdati kroz zakonom propisane procedure.

Dejan Rakita / GERILA

The post Radioaktivni otpad i Trgovska gora: Hrvatska najavila javnu raspravu i u BiH, aktivisti tvrde “Sve već politički odlučeno uz mnoge neregularnosti!” first appeared on Gerila.info.

Odluku o dodjeli koncesije za istraživanje uglja na ležištu Devetaci donijela je Vlada Republike Srpske u februaru ove godine nakon samoinicijativne ponude kompanije Kubik Trans Niskogradnja iz Laktaša.

Odbornici novogradske lokalne skupštine jednoglsano su van snage stavili odluku o dodjeli koncesije. Koncesija je prvobitno dodjeljena na godinu dana uz nadoknadu od nešto više od 6000 maraka. Skupština ove opštine je prvobitno dala saglasnost na odluku o dodjeljivanju koncesije.

Odbornicu su saglasnost koju su dali 4. jula 2024 godine stavili van snage 30. aprila ove godine.

16. marta ove godine Okružnom sudu u Banjaluci podnesena je tužba protiv Vlade Republike Srpske zbog dodjeljivanja koncesije kompaniji iz Laktaša. Tužbom se traži poništavanje rješenja o davanju koncesije.

U tužbi se navodi da nije jasno na osnovu čega Vlada Republike Srpske crpi pravni osnov za dodjelu koncesije za istraživanje uglja na lokalitetu Devetaci. Navodi se da u “Dokumentu o politici” iz 2006. godine za teritoriju opštine Novi Grad uopšte nije predviđena mogućnost dodjeljivanja koncesija za istraživanje uglja.

“Dakle evidentno je da ni u postojećem Dokumentu o politici, na teritoriji opštine Novi Grad, nije predviđeno dodjeljivanje koncesije za istraživanje uglja, a što se omogućava pobijanim aktom (koncesijom) Tužene. Ukoliko bi pobijani akt ostao na snazi, time se između Tužene i Zainteresovanog lica (Kubik Trans Niskogradnja) de facto stvaraju pravne pretpostavke za ostvarivanje de iure neutemeljenog koncesiono-pravnog odnosa. Takav koncesiono-pravni odnos bio bi jednako neutemeljen u važećem pravnom okviru, koliko i štetan po javne resurse, ali potencijalno štetan i po javna sredstva-budžet Republike Srpske, koji je takođe u vlasništvu svih građana. Naime, ovo iz razloga što pokretanjem postupka dodjele koncesije i očekivanog objavljivanja javnog poziva za dostavljenje ponuda za dodjelu predmetne koncesije, Tužena kod Zainteresovanog lica utiče na stvaranje zablude o pravnoj valjanosti, odnosno konkretno ispunjavanja svih pretpostavki za zaključivanje valjanog Ugovora o koncesiji, usljed čije neiskrivljene nemogućnosti realizovanja Zainteresovano lice bi imalo pravo na znatnu odštetu na uštrb javnih sredstava“, navodi se u tužbi u koju je Gerila info imala uvid.

U tužbi se navodi i da saglasnost koju je ranije dala skupština ove opštine (a koja je sada povučena) ne može služiti kao pravni ekvivalent učešča javnosti. Navodi se i da prema dostupnim informacijama u opštini Novi Grad nikada nisu održane javne konsultacije u vezi sa namjerom davanja koncesije za istraživanje uglja na područjuove opštine.

Na području prijedorske regije na sceni je svojevrsna pomama za otvaranjem rudnika uglja. Javnost u Republici Srpskoj upoznata je sa načinom na koji su “otvoreni” rudnici u Bistrici i Bukovoj Kosi kod Prijedora akoji su lokalnom stanovništvu napravili pakao od života. Javnost je upoznata i da su kopanja koje je vršila kompanika Drvoexport iz Teslića počela prije dodjeljivanja koncesije. Kada je rudnik Bukova Kosa u pitanju odbornici prijedorske skupštine su prvobitno bili protiv rudnika ali su “nakon poziva” iz Banjaluke promijenili mišljenje.

Nije isključeno da se isto može desiti i u Novom Gradu.

Vladimir Kovačević, Gerila info

The post Ipak bez geoloških istraživanja u Novom Gradu? Mogu li za razliku od Prijedora odbornici iz Novog Grada ostati pri svojoj odluci? first appeared on Gerila.info.

Sporazum su potpisali direktor preduzeća “Sarajevo-gas“ iz Istočnog Sarajeva Nedeljko Elek i predstavnik beogradske kompanije “Konvar“ Miloš Petrović, koja predvodi konzorcijum izvođača. Potpisivanju su prisustvovali i premijer Republike Srpske Savo Minić i ministar energetike i rudarstva Petar Đokić.

Gasovod, planirane dužine oko 500 kilometara, biće građen u tri faze – od Šepka do Banjaluke, zatim kroz mrežu priključnih gasovoda prema gradovima i opštinama, te dalje od Banjaluke do Novog Grada. Projekat predviđa gasifikaciju 18 lokalnih zajednica kroz koje prolazi trasa.

Direktor “Sarajevo-gasa” Nedeljko Elek rekao je da je riječ o najvećem energetskom ugovoru u historiji Republike Srpske, ističući da projekat obuhvata i razvoj lokalne infrastrukture.

“Specifičnost projekta je što je Vlada Republike Srpske na sebe preuzela i obaveze 18 lokalnih zajednica. Na ulazu u 18 gradova i opština bit će izgrađene gasne stanice, potiskivačke i opremljivačke stanice, koje će stvoriti kompletnu infrastrukturu svih gradova i opština. Tender je proveden bez ijedne žalbe. Bili smo toliko transparentni u postupku da su i novinari prisustvovali otvaranju ponuda”, naveo je Elek.

On nije htio da odgovara na pojedina novinarska pitanja o detaljima projekta, pravdajući to da ne odgovara na pitanja određenih medija.

Govoreći o tehničkim aspektima, Elek je naveo da nije potrebno zaključivanje međudržavnog sporazuma između Bosne i Hercegovine i Srbije, jer će se koristiti postojeći ulaz na Šepku, uz proširenje kapaciteta, te da su planirane tri interkonekcije.

“Već smo rekli da će to biti dvosmjerni gasovod. Čiji će se gas kupovati, to će biti odluka politike i cijena. Sad je o tome možda previše rano govoriti”, naveo je Elek.

Premijer Republike Srpske Savo Minić izjavio je da je projekat dio šire strategije energetskog razvoja i da bi mogao imati višestruke efekte.

“Gasovodom se planira i mogućnost proizvodnje električne energije. Raduje me transparentnost projekta. U junu počinje gradnja gasovoda. Takođe, raduje me i činjenica da raspolažemo domaćim resursima koji mogu sprovesti ovo”, naveo je Minić.

Dodao je da vlasti nastavljaju sa realizacijom infrastrukturnih projekata uprkos izazovnim okolnostima.

“Oni su dio strategije energetskog razvoja Republike Srpske. Imamo viziju, završićemo ovaj projekat”, poručio je Minić.

Ministar energetike i rudarstva Petar Đokić rekao je da je riječ o najvećem projektu koji je Republika Srpska do sada započela, naglašavajući njegov potencijal za razvoj privrede.

Prema njegovim riječima, projekat će se finansirati direktno iz budžeta Republike Srpske.

“U budžetu je planirano da će shodno dinamici i obimu radova, toliko će biti fakturisano. Radovi počinju u drugom dijelu godine. Za taj dio su već planirana sredstva iz kapitalnih investicija”, dodao je Đokić.

Predstavnik kompanije “Konvar” Miloš Petrović rekao je da potpisivanje ugovora znači preuzimanje odgovornosti za realizaciju projekta, uz obezbijeđene finansijske garancije.

“Ovo je projekat od ključnog značaja za energetsku stabilnost Srpske. Konzorcijum je obezbijedio garancije u iznosu od 50 miliona KM, što potvrđuje povjerenje u institucije i uspješnu realizaciju u predviđenom roku”, rekao je Petrović.

Konzorcijum koji će realizovati projekat, osim “Konvara”, čine i kompanije “Gastek“ Inđija, “Radis“ Istočno Sarajevo, Zavod za zavarivanje Beograd i “Jokić invest“ Zvornik.

Vlada Republike Srpske ranije je dala saglasnost za realizaciju ovog projekta, koji je dio strategije razvoja energetike do 2035. godine i obuhvatiće područja u kojima živi većina stanovništva ovog entiteta.

Đorđe Vujatović

The post Potpisan ugovor o izgradnji gasovoda kroz Republiku Srpsku- Elek odbio odgovarati na pitanja pojedinih novinara first appeared on Gerila.info.

Na Trgovskoj Gori, tačnije na lokaciji bivše kasarne Čerkzovac na kojoj je planirana izgradnja skladišta nisko i srednje radioaktivnog otpada iz Nuklearne elektrane Krško (polovina koju preuzima Hrvatska), kao i institucionalnog radioaktivnog otpada nastalog na teritoriji cijele Hrvatske, već su srušeni pojedini objekti i izvršeno ravnanje zemljišta.  To je izazvalo dodatnu zabrinutost među stanovništvom Novog Grada ali i svih susjednih mjesta koji gravitiraju Uni. Upravo ovi potezi isntituaicja Republike Hrvatske biće jedna od centralnih tema pred međunarodnim tijelima u Ženevi, gdje se za oko mjesec dana očekuje direktno sučeljavanje dvije države.

U međuvremenu je prekojuče održana tematska sjednica Skupštine opštine Novi Grad, na kojoj je, između ostalog, donesena odluka da se krajem maja organizuju protesti protiv planiranog skladišta radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori. Od institucija BiH zatraženo je da preduzmu sve mjere kako bi se ovaj projekat spriječio. Protest će, kako je najavljeno, biti održan nakon ročišta BiH i Hrvatske pred Sekretarijatom ESPO konvencije 12. maja.

„Ukoliko rezultat bude povoljan, to ćemo pozdraviti, ali ćemo insistirati na nastavku svih aktivnosti koje vode ka rješenju“, rekao je načelnik Novog Grada Miroslav Drljača.

„BiH i Hrvatska su dobile 180 pitanja na koje trebamo odgovoriti, dakle argumentovati naše stavove i očekuje nas sučeljavanje u maju sada u Sekretarijatu ESPO konvencije“, izjavio je ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske Bojan Vipotnik.

“Rušenje objekata na Trgovskoj gori prije izrade studije uticaja na životnu sredinu ozbiljan je udar na preostalo povjerenje u cijeli proces i vrijeme je da se odlučnije djeluje na međunarodnom planu, jer treće opcije nema”, izjavio je član Ekspertskog tima BiH za Trgovsku goru i predsjednik Udruženja “Grin tim” iz Novog Grada Mario Crnković.

On dodaje da je riječ o projektu kojim se radioaktivni otpad praktično gura na granicu sa BiH, što otvara ozbiljna pitanja o odgovornosti i pristupu onih koji ga zagovaraju.

Ipak, iz hrvatskog Fonda za finansiranje razgradnje Nuklearne elektrane Krško (Fond NEK), u odgovorima dostavljenim ekskluzivno Gerili, tvrde da se trenutni radovi ne mogu smatrati početkom izgradnje centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada.

Navode da se uklanjanje objekata na Čerkezovcu provodi na osnovu Projekta uklanjanja, u skladu sa Zakonom o gradnji, te da su radovi prijavljeni još 2. juna 2025. godine putem sistema e-dozvola, nakon čega su i započeli sredinom juna iste godine.

„Uklanjanje postojećih objekata na lokaciji ne predstavlja početak gradnje Centra niti ga predodređuje. Dozvola za izgradnju može se izdati tek nakon provedene procjene utjecaja na okoliš“, navode iz Fonda.

Studija uticaja na životnu sredinu, koja je ključni dokument za dalji tok projekta, završena je, kažu iz Fonda NEK tek početkom aprila 2026. godine i proslijeđena nadležnom Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije Hrvatske.

Iz Fonda objašnjavaju da prije javne objave mora biti provedena zakonom propisana procedura, te da oni nemaju uticaj na dinamiku tog procesa.

„Studija je dovršena nakon najavljenog roka kako bi se detaljno obradile sve primjedbe, uključujući i mišljenja institucija BiH i njene javnosti“, navode iz Fonda NEK.

Upravo to kašnjenje dodatno komplikuje poziciju Bosne i Hercegovine, koja tek treba dobiti uvid u kompletan dokument kako bi mogla adekvatno odgovoriti u okviru međunarodne procedure.

„Jako nam je bitno da ekspertski tim dobije što prije studiju“, istakao je Emir Dizdarević, predsjedavajući ekspertskog tima BiH, dodajući da slijedi formiranje komisije i priprema zvaničnih odgovora.

Posebnu zabrinutost izaziva činjenica da se sporna lokacija nalazi na svega dva kilometra vazdušne linije od Novog Grada, te oko kilometar od izvorišta pitke vode od kojeg zavisi veliki broj stanovnika Novog Grada.

„Jako je važno da sva naša argumentacija bude iskorištena na pravi način, ali i da se komunikacija prenese prema drugim zemljama EU i regiona“, kaže Mario Crnković iz udruženja „Green Team“.

Iz Fonda NEK, međutim, tvrde da je Bosna i Hercegovina već godinama uključena u proces kroz različite faze konsultacija. Navode da je BiH učestvovala još 2016. godine u strateškoj procjeni uticaja na okoliš, kao i u kasnijem procesu definisanja sadržaja studije.

„Nakon što Studija bude javno objavljena, BiH javnost i institucije imaće mogućnost aktivnog uključivanja u postupak procjene utjecaja na okoliš“, poručuju iz Fonda.

Prema njihovim navodima, plan projekta ostaje nepromijenjen – na lokaciji Čerkezovac planirano je skladištenje institucionalnog radioaktivnog otpada, kao i nisko i srednje radioaktivnog otpada iz Nuklearne elektrane Krško, u periodu od 30 do 40 godina. Istrošeno nuklearno gorivo, kako tvrde, neće biti skladišteno na toj lokaciji.

Mario Crnković iz naglaša da ipak da je Ekspertski tim iz BiH više puta tražio od Hrvatske karakterizaciju radioaktivnog otpada na šta nije bilo odgovora.

“Јoš jedna u nizu obmana iz Hrvatske je raskrinkana, zahvaljujući medijima. Više puta su predstavnici Ekspertskog tima iz BiH tražili od Hrvatske karakterizaciju radioaktivnog otpada i svaki put bili manipulisani na različite načine. Svaki put su ostajali bez odgovora”, rekao je Crnković.

Planirani početak rada centra, istilu iz Fonda NEK, ostaje 2028. godina, ali samo pod uslovom da projekat dobije pozitivno rješenje u postupku procjene uticaja na okoliš.

Istovremeno, vlasti Bosne i Hercegovine angažovale su međunarodne pravne eksperte kako bi osporile projekat, upozoravajući da bi bilo kakvo nuklearno postrojenje na granici imalo dugoročne posljedice.

„Protivimo se bilo kakvoj vrsti nuklearnog postrojenja na granici sa BiH koje bi imalo negativne posljedice na život i razvoj cijele regije“, izjavio je poslanik u Parlamentarnoj skupštini BiH Jasmin Emrić.

U slučaju da studija ne dobije pozitivno mišljenje, iz Fonda NEK pominju mogućnost dorade projekta, pa čak i izmjene lokacije. Ipak, ostaje otvoreno pitanje kako je to realno izvesti, imajući u vidu da Hrvatska već početkom 2028. treba preuzeti svoj dio otpada iz Krškog.

Dok institucije pripremaju odgovore, radovi na terenu već traju, što dodatno urušava povjerenje bosanskohercegovačke javnosti u dobre namjere hrvatske strane i otvara ključno pitanje – da li se na Trgovskoj Gori ruši pa gradi, a tek naknadno traži odobrenje. I sve to bez ikakve rezervne opcije, ukoliko se dogodi drastičan preokret u narativu sa druge strane Une, ukoliko Trgovska Gora, na kraju ne dobije, sada već famoznu, studiju uticaja na životnu sredinu od strane Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije Hrvatske.

BONUS: Film o planiranom centru za zbinjavanje nuklearnog otpada na Trgovskoj Gori

Dejan Rakita/ GERILA

The post Dokumenti se čekaju, radovi uveliko traju: Slučaj Trgovska gora pred Ženevom, najavljeni protesti u Novom Gradu (VIDEO) first appeared on Gerila.info.

Ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS Bojan Vipotnik upozorava da su aktivnosti hrvatskestrane nelegalne i u suprotnosti sa međunarodnim obavezama.

„Sve intervencije koje Hrvatska sprovodi na lokaciji Čerkezovac su nelegalne, rade se bez saglasnosti Republike Srpske, odnosno BiH i time se krše odredbe Espo konvencije“, rekao je Vipotnik.

Prema njegovim riječima, upravo će to biti jedna od ključnih tačaka na predstojećem saslušanju u Ženevi, gdje će Hrvatska morati da objasni zbog čega radovi teku bez saglasnosti druge države i bez završene procedure projcene uticaja na životnu sredinu.

Espo konvencija je međunarodni sporazum koji obavezuje države da, prije nego što započnu projekte koji mogu imati značajan prekogranični uticaj na životnu sredinu, o tome obavijeste susjedne zemlje, uključe ih u postupak i omoguće javne konsultacije. U slučaju Trgovske gore ona je važna jer BiH tvrdi da Hrvatska preduzima radove i vodi postupak bez pune prekogranične procedure, a eventualna potvrda kršenja konvencije može dodatno ojačati pravnu i diplomatsku poziciju BiH pred međunarodnim tijelima.

Dodatnu sumnju, ističe Vipotnik, izaziva i činjenica da je hrvatsko ministarstvo nedavno priznalo da studija još nije završena.

„Od oktobra prošle godine slušamo kako je studija gotova, pa se nešto dodaje. Sada sami kažu da je nemaju“, naveo je Vipotnik, dodajući da postoje i izjave iz Hrvatske da će studiju „naštimati“, što, kako tvrdi, ukazuje na svjesno kršenje međunarodnih procedura.

I dok institucije BiH pripremaju argumente za međunarodnu pravnu i diplomatsku borbu, na lokalu, u Novom Gradu, povjerenje odavno ne postoji.

Mario Crnković iz udruženja Green Team upozorava da je rušenje objekata prije završetka studije „gaženje i onih posljednjih krhotina povjerenja koje je ostalo u slučaju Trgovska gora“.

On podsjeća da odluka o ovoj lokaciji nije nova, već politički trasirana još krajem devedesetih.

„Politička odluka iz 1999. godine da se na granicu sa BiH izguraju radioaktivni otpadi iz Nuklearne elektrane Krško, ali i drugi opasni otpadi, pokazuje se važnijom od zdravog razuma i dobrosusjedskih odnosa“, kaže Crnković.

Tokom devedesetih je razmatrano više potencijalnih područja za izgradnju centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada, ali je na kraju u Prostornom planu Hrvatske ostala samo jedna lokacija – Trgovska gora, na teritoriji Dvora na Uni, male opštine u Hrvatskoj, u neposrednoj blizini granice sa BiH i Novim Gradom. Upravo je taj politički moment, a ne samo stručni kriterijumi, godinama u središtu kritika i u Hrvatskoj i u BiH.

Sagovornici Gerile iz Hrvatske potvrdili su da je izbor Trgovske gore u velikoj mjeri bio politički. Nekadašnja hrvatska ministarka i saborska zastupnica Anka Mrak Taritaš ranije je za Gerilu ocijenila da ova lokacija nije dobro rješenje i da su se okolnosti od njenog prvobitnog odabira značajno promijenile, posebno kada je riječ o zaštiti prirode i standardima okolišne zaštite.

„Kada je birana lokacija Trgovske gore, najmanje problema je bilo sa ovom lokacijom jer je tu bilo najmanje ljudi koji su se protivili. Ta lokacija je i slabo naseljena, što je očigledno bio jedan od ključnih kriterijuma. Danas su se stvari značajno promijenile, posebno u oblasti zaštite prirode, i smatram da sve lokacije treba ponovo preispitati“, rekla je Mrak Taritaš za Gerilu.

Iako su godinama postojale nade da će međunarodni pritisak zaustaviti projekat, to se, kako kaže Crnković, nije desilo.

„Nikad nije bila tajna da je riječ o politički trasiranom procesu obzirom da su političari u saboru Hrvatske odabrali lokaciju, ali riječ je o nečemu toliko lošem da je malo ko mogao da vjeruje. Govorili su mnogi da će to EU zaustaviti, da će Slovenija dići glas jer RAO nastaje na njenoj teritoriji, ali tišina. Stiče se utisak da im je sve preče od života nas sa ovog područja. Kružile su i kojekakve teorije zavjere koje su predviđale rješenja koja ni čarobni štapić ne može izvesti, ali činjenica je da nadležni u Hrvatskoj nastavljaju. I dan danas je nevjerovatno da se to dešava, da se to dešava baš nama, ali mašine su na terenu i pripremaju teren. Umjesto da BiH i Hrvatska imaju zajedničke razvojne projekte za ovu regiju, oni nama guraju radioaktivni otpad na granicu“, dodaje Crnković.

Za njega, problem više nije samo u Hrvatskoj.

„Svako malo imamo prebacivanje odgovornosti. Umjesto toga, svi, od građana do institucija, moramo koristiti sva zakonski dopuštena sredstva u odbrani prava na život“, upozorava Crnković.

Ovo pitanje, odavno, nije samo spor između dvije države. Za stanovnike Novog Grada, Kozarske Dubice, Kostajnice, Dvora i šireg područja uz Unu, riječ je o temi koja direktno zadire u pitanje vode, zemljišta, zdravlja i budućnosti ovog kraja. Hrvatska na Čerkezovcu ne planira samo prihvat nisko i srednje radioaktivnog otpada iz Nuklearne elektrane Krško, već i radioaktivnog institucionalnog otpada nastalog širom Hrvatske, uključujući otpad iz bolnica i naučnih instituta.

Predsjedništvo Bosne i Hercegovine je na sjednici održanoj 1. aprila 2026. godine razmatralo pitanje Trgovske gore i zatražilo od Savjeta ministara BiH da hitno realizuje zaključke iz januara 2026. godine. Od Savjeta ministara je zatraženo da u roku od 15 dana dostavi novu, detaljnu informaciju o aktivnostima Hrvatske i mjerama koje BiH preduzima.

Istovremeno, u Novom Gradu se za 9. april priprema posebna sjednica lokalne skupštine na kojoj će biti predstavljena strategija institucija RS i BiH pred nastup u Ženevi.

To nije prvi pokušaj da BiH ovu temu internacionalizuje. Još ranije su predstavnici domaćih institucija i ekspertskog tima pokušavali otvoriti ovo pitanje pred međunarodnim tijelima, upozoravajući da se radi o lokaciji koja ne bi smjela biti tretirana isključivo kao unutrašnje pitanje Hrvatske. Upravo je to jedna od ključnih poruka i danas – da se nuklearni i radioaktivni objekti ne mogu planirati na granici bez saglasnosti i punog učešća susjedne države.

Na državnom nivou, sve je više upozorenja da Hrvatska nema namjeru da odustane. Predstavnici vlasti i stručnjaci već su ukazali na geološke, seizmičke i hidrološke rizike lokacije, posebno nakon potresa koji su promijenili seizmičku sliku tog područja.

Lokacija Čerkezovac na Trgovskoj gori nalazi se u opštini Dvor u Hrvatskoj, na samoj granici sa Bosnom i Hercegovinom, svega nekoliko kilometara od Novog Grada. Planirana lokacija udaljena je oko dva kilometra vazdušnom linijom od centra grada i približno jedan kilometar od izvorišta vode koje napaja Novi Grad pitkom vodom, što dodatno pojačava zabrinutost lokalnog stanovništva.

Na nedavno održanom okruglom stolu u Parlamentarnoj skupštini BiH, stručnjaci su otvoreno doveli u pitanje sigurnost ove lokacije. Načelnica Odjeljenja za opservatorsku seizmologiju Republičkog hidrometeorološkog zavoda RS, Snježana Cvijić-Amulić, upozorila je da je nakon razornog zemljotresa u Petrinji „potpuno promijenjena seizmološka slika tog područja“ i da bi zbog toga trebalo odustati od izgradnje odlagališta na Trgovskoj gori.

Sličan stav iznio je i profesor hidrotehnike Munir Jahić, koji je naglasio da lokacija koja se nalazi u zoni uticaja potresa „ne može biti pogodna za odlaganje radioaktivnog otpada“, pozivajući se na geološke i hidrološke karakteristike terena.

I drugi stručnjaci ranije su upozoravali na slične rizike. Edin Delić, član Ekspertskog tima BiH za Trgovsku goru, ranije je za Gerilu rekao da „takvi objekti nigdje u svijetu nisu potpuno sigurni“, posebno kada se u obzir uzme protok vremena i neizvjesnost šta se može desiti za deset, dvadeset ili četrdeset godina. Posebno je upozoravao na apsurd da se takav objekat planira svega dva kilometra od izvorišta koje je važno za Novi Grad.

Politički pritisak na institucije BiH dodatno je pojačan i kroz zaključke sa istog skupa, gdje su poslanici u Parlamentarnoj skupštini BiH Saša Magazinović, Jasmin Emrić i Branislav Borenović zatražili snažniji odgovor prema Hrvatskoj, ali i prema institucijama Evropske unije – Evropskoj komisiji, Vijeću EU i Evropskom parlamentu.

Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac tada je upozorio da Hrvatska „nema namjeru da odustane“ od projekta, te naveo procjenu da bi potencijalni uticaj odlagališta mogao zahvatiti oko 250.000 građana u 13 opština u sjeverozapadnom dijelu BiH.

U međuvremenu, otpor raste i među građanima. U školama se snimaju filmovi, organizuju tribine i protesti, a tema Trgovske gore postaje dio svakodnevnog života zajednica uz Unu. U Novom Gradu je ovih dana prikazan i film „Borba za opstanak“, koji su pripremili učenici Osnovne škole „Sveti Sava“, kao još jedan podsjetnik da se protivljenje ovom projektu prenosi i na mlađe generacije.

Uprkos svemu, ključni procesi i dalje su u rukama institucija – i rokova koji dolaze, ali u prolaze.

U narednim sedmicama očekuje se i zvanično podnošenje zahtjeva za procjenu uticaja na životnu sredinu od strane hrvatskog Fonda za finansiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada iz Nuklearne elektrane Krško.

Portal Gerila uputio je pitanja hrvatskom Fondu NEK (Fondu za finansiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada iz Nuklearne elektrane Krško), tražeći pojašnjenja o aktuelnim radovima na lokaciji Čerkezovac, statusu studije uticaja na životnu sredinu i planiranim narednim koracima. Odgovore ćemo objaviti po njihovom prijemu.

Fond NEK je i ranije tvrdio da na Trgovskoj gori planira gradnju skladišta, a ne trajnog odlagališta, te da bi radni vijek tog centra bio 40 godina. U ranijem razgovoru za Gerilu, direktor Fonda NEK Josip Lebegner tvrdio je da Hrvatska nema namjeru da na toj lokaciji skladišti visoko radioaktivni otpad, odnosno istrošeno nuklearno gorivo, te da za takav scenario ne postoje ni prostorni ni tehnički uslovi. Istovremeno je priznao da Hrvatska praktično nema rezervnu lokaciju ukoliko Trgovska gora ne prođe.

Da su institucije BiH “spavale” do skora po pitanju slučaja Trgovske gore potvrdio je, na neki način, upravo aktuelni direktor Fonda NEK.

„Vaša politika, odnosno političari iz BiH, se trgnula pod nekakvim pritiskom javnosti i to je u redu, jer prije nisu pratili ovu problematiku toliko. To je skroz legitimno da se konsultuju i da traže podršku, ali ovaj projekat ne ide toliko brzo koliko se misli i biće vremena da se sve iskomunicira“, rekao je direktor Fonda NEK Josip Lebegner ranije za Gerilu.

To je i jedan od razloga zbog kojih dio stručnjaka i aktivista ne vjeruje zvaničnim uvjeravanjima. Već ranije su se otvarala pitanja razlike između termina „skladište“ i „odlagalište“, kao i bojazan da bi jednom uspostavljen nuklearni objekat na toj lokaciji u budućnosti mogao biti proširivan ili dobiti novu funkciju. Mario Crnković je ranije upozoravao da se u dokumentima i javnoj komunikaciji hrvatske strane ta granica često zamagljuje, što dodatno pojačava nepovjerenje.

Crnković je rekao da je Ekspertski tim iz BiH više puta tražio od Hrvatske karakterizaciju radioaktivnog otpada na šta nije bilo odgovora.

“Јoš jedna u nizu obmana iz Hrvatske je raskrinkana, zahvaljujući medijima. Više puta su predstavnici Ekspertskog tima iz BiH tražili od Hrvatske karakterizaciju radioaktivnog otpada i svaki put bili manipulisani na različite načine. Svaki put su ostajali bez odgovora”, naglasio je Crnković.

Dodatne sumnje godinama izaziva i činjenica da je Hrvatska nakon neuspjelih pregovora sa Slovenijom na Bledu krajem septembra 2019.godine o zajedničkom rješenju u Vrbini kod Krškog praktično ostala samo na opciji Trgovske gore.

Iako je zvanično objašnjenje bilo da Slovenija nije prihvatila institucionalni otpad iz Hrvatske, više sagovornika Gerile ranije je tvrdilo da tako krupna i dugoročna odluka teško može biti opravdana sa svega nekoliko desetina kubika takvog otpada.

Zabrinutost izaziva i činjenica da, prema navodima iz Fonda NEK, Hrvatska praktično nema alternativno rješenje ukoliko Trgovska gora ne bude realizovana.

„Neću vam lagati, Hrvatska nema plan B ukoliko iz bilo kog razloga Trgovska gora ne bude mogla primiti NSRAO“, rekao je Lebegner u razgovoru za Gerilu, naglašavajući da bi se tek u tom slučaju otvarala pitanja daljih opcija.

Prema ranijim planovima hrvatskih institucija, Centar za zbrinjavanje radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori trebalo bi da počne sa radom 2028. godine, što znači da su upravo naredne dvije godine ključne za završetak svih procedura i izgradnju objekta.

U razgovoru za Gerilu još u novembru 2023. godine direktor Fonda NEK najavljivao je da će studija uticaja biti predstavljena najkasnije 2025. godine i BiH strani, nakon čega bi uslijedile javne rasprave, dozvole i početak gradnje tokom 2025. ili 2026. godine.

„Predviđanja su da gradnja treba da počne 2025. ili 2026. godine da bismo skladište imali spremno do 2028. godine i početka rada Centra“, rekao je tada Lebegner.

Međutim, danas, u aprilu 2026. godine, odnosno dvije i po godine kasnije, studija još nije završena, dok se na terenu u bivšoj kasarni Čerkezovac već izvode radovi – što jasno pokazuje da se ovaj sporni projekat gura unaprijed, dok ključni procesi kasne, a vrijeme koje BiH ima za reakciju ubrzano ističe.

Dejan Rakita / GERILA

The post Trgovska gora bez studije: Hrvatska ruši objekte za radioaktivni otpad, BiH sprema argumente za spor u Ženevi first appeared on Gerila.info.

Bure sa oznakom radioaktivnosti prvo se juče pojavilo u centru grada, u blizini gradske uprave, Banskog dvora i Palate predsjednika Republike. Na njegovo prisustvo niko nije reagovao.

Bure je zatim prošetalo do konzulata Republike Hrvatske u Banjaluci gdje je nekoliko minuta poziralo fotografima. Bure nije davalo izjave za javnost. nezvanično je, okupljenim novinarima, rečenoda se bure u Banjaluci neće zadržavati predugo zbog izuzetno zagađenog vazduha koji prijeti da kontaminira unutrašnjost bureta.

Radioaktivno bure u Banjaluci rezultat je mini akcije ekoloških aktivista koji su, povodom posjete Banjaluci hrvatskog premijera Andreja Plenkovića, i na ovaj način željeli da ukažu na problem Trgovske gore i namjere vlasti Republike Hrvatske da na tom području u neposrednoj blizini granice sa BiH, Une i Novog Grada skladišti radioaktivni otpad.

Bure pred konzulatom Hrvatske jasna je poruka vlastima Hrvatske. Bure ispred Palate Republike jasna je poruka vlastima Republike Srpske koje namjeru Hrvatske posmatraju gotovo ravnodušno.

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković juče je boravio u posjeti Banjaluci. Povod posjete bilo je obilježavanje stogodišnjice postojanja samostana Marija Zvijezda u Banjaluci.

“Sve je to što se tiče stručnih procjena potpuno bezopasno za ljude. Da nije ne bismo to radili, svi stručnjaci su na to dali svoja mišljenja i to je proces koji traje dugo. Bosna i Hercgovina je u potpunosti informisana o toj temi i mislim da tu neće biti nikakvih poteškoća. Upućujem svima poruku da Hrvatska to radi odgovorno i kao sve što činimo nastojimo raditi sukladno zakonu i u najboljoj koristi naših građana i naravno naših susjeda“, rekao je juče u Banjaluci Plenković.

Plenkovićevo mišljenje ne dijele stručnjaci iz više oblasti koji su učestvovali na međunarodnom simpozijumu o Trgovskoj gori.

Inače, ministar za prostorno uređenje, ekologiju i građevinarstvo Republike Srpske Bojan Vipotnik rekao je juče da će tražiti od hrvatskog premijera da ta zemlja odustane od izgradnje odlagališta nuklearnog otpada na Trgovskoj gori.

“To je politički motivisana odluka, bez konsultovanja struke i nauke. BiH nije uključena u proces iako je pogođena strana“, rekao je Vipotnik juče.

Danas za naš portal kaže da nije imao priliku da poruku lično prenese Plenkoviću.

“Nažalost nisam imao priliku da se lično obratim ali smo poslali jasnu poruku da ćemo iskoristiti sva pravna sredstva, zasnovana na struci, nauci i terenskim istraživanjima da se nuklearni objekat ne izgradi tu gdje Hrvatska planira. Ako je toliko bezbjedno, kako tvrde, neka ga izgrade na Sljemenu bliže je Krškom“, kazao je Vipotnik za Gerila info.

Hrvatska godinama planira da na području bivše kasarne Čerkezovac na Trgovskoj gori otvori skladište nuklearnog otpada iz nuklearne elektrane Krško a koji je njena briga. Otvaranje skladišta na granici sa Republikom Srpskom i BiH i na području na kojem uglavnom žive Srbi mnogi u Republici Srpskoj ne vide kao slučajnost. Ekološki aktivisti iz BiH godinama upozoravaju da vlast BiH i Republike Srpske ignorišu problem Trgovske gore. Naročito je, na tu temu, neuobičajeno tih svih ovih godina bio bivši predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik. Koji se je juče zajedno sa delegacijom RS i BiH sastao sa Plenkovićem.

Vladimir Kovačević, Gerila info

The post Radioaktivno bure u centru Banjaluke first appeared on Gerila.info.

Radi se o posebnom zakonu (Lex specialis) kojim se osigurava prostorno-plansko definisanje lokacije Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada kao nužan korak za propisivanje uslova za provođenje svih zahvata u prostoru.

Lokacija bivše kasarne Čerkezovac na Trgovskoj gori u strateškim dokumentima o zbrinjavanju radioaktivnog otpada već je označena kao prioritetna. Na tom području planirana je izgradnja nove građevine za skladištenje radioaktivnog otpada iz NE Krško, kao i rekonstrukcija postojećih objekata za odlaganje otpada nastalog na teritoriji Hrvatske.

Na osnovu toga su u periodu od 2018. do 2023. godine provedena prva obimnija istraživanja. Usvajanje ovog zakona trebalo bi, kako ističu hrvatske vlasti, omogućiti nastavak procedura procjene uticaja zahvata na životnu sredinu te uspostaviti transparentan, nadziran i održiv sistem upravljanja radioaktivnim otpadom u Hrvatskoj, u skladu s najvišim ekološkim standardima.

Iz hrvatske Vlade naglašavaju da će na taj način Republika Hrvatska biti u potpunosti spremna da ispuni sve svoje međunarodne obaveze, kako prema Međunarodnoj agenciji za atomsku energiju, tako i prema međudržavnom sporazumu sa Republikom Slovenijom, kojim je predviđeno da 2028. godine započne zbrinjavanje nisko i srednje radioaktivnog otpada iz NE Krško. Istovremeno će biti osigurano i odlaganje institucionalnog radioaktivnog otpada.

Naglašavaju da izgradnja Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada predstavlja jedan od ključnih preduslova za nesmetan nastavak rada NE Krško, ali i jedan od neophodnih koraka za dalji razvoj potencijala nuklearne energije u Republici Hrvatskoj.

Istovremeno, dok Hrvatska formalno definiše lokaciju Centra u Čerkezovcu, nadležne institucije u Bosni i Hercegovini i dalje nemaju nikakve zvanične informacije o konkretnim planovima na Trgovskoj gori.

Posebnu zabrinutost izaziva činjenica da su se na lokaciji bivše kasarne Čerkezovac već odvijale aktivnosti rušenja i uklanjanja objekata, o čemu je Gerila ranije pisala, a da pritom javnosti u BiH nisu predstavljene nikakve analize rizika. Pravni timovi i stručnjaci upozoravaju da se takvim pristupom dovode u pitanje obaveze koje proističu iz ESPOO konvencije o prekograničnim uticajima na životnu sredinu, jer se odluke donose bez stvarnog učešća BiH institucija i stručnjaka.

Prema procjenama domaćih eksperata, područje Trgovske gore spada među geološki najosjetljivije u regiji, s podzemnim vodama, klizištima i seizmičkom nestabilnošću, a svaki zahvat koji uključuje radioaktivni otpad može imati dugoročne posljedice po ljude i ekosistem rijeke Une. Ekološke organizacije iz pograničnih opština upozoravaju da projekat ne predstavlja samo ekološki, već i socijalni i ekonomski rizik, jer može dovesti do pada vrijednosti zemljišta, odlaska stanovništva i udara na turizam i poljoprivredu u dolini Une.

Ekološki aktivista iz Novog Grada Mario Crnković, Trgovsku goru opisuje kao „simbol licemjerstva evropske birokratije“, jer članica Evropske unije svoj radioaktivni otpad planira smjestiti tik uz granicu sa znatno siromašnijom državom, uz minimalno uvažavanje njenih primjedbi.

Iako Hrvatska usvajanjem lex specialis tvrdi da uređuje pitanje radioaktivnog otpada i ispunjava međunarodne obaveze, u BiH jača osjećaj da se o Trgovskoj gori odlučuje jednostrano i bez stvarnih prekograničnih konsultacija.

Gerila.info

The post Hrvatska Vlada usvojila prijedlog Zakona o izgradnji Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada first appeared on Gerila.info.

Peticiju protiv izgradnje zgrade na novogradskom Keju potpisalo je 1132 stanovnika Novog Grada. Opštinska vlast ignorisala je volju više od hiljadu građana uz tvrdnje da nije skupljeno dovoljno potpisa. U odgovoru iz kabineta načelnika Novog Grada Miroslava Drljače za Gerila info u julu ove godine pisalo je da broj skupljenih potpisa nije dovoljan. Drljača je naveo da je prema Zakonu o lokalnoj samoupravi neophodno da broj potpisa koji predstavlja jednu inicijativu ne bude manji od 5 odsto lica upisanih u birački spisak.

“Prema podacima Centralne izborne komisije broj registrovanih birača na području naše opštine iznosi 26 128. Pet procenata tog broja iznosi 1306, dok je inicijativom dostavljeno 1132 potpisa,što je nedovoljno da bi Skupština mogla razmatrati ovu inicijativu u skladu sa zakonom. Dakle, nisu ispunjeni foormalno-pravni uslovi za razmatranje ove građanske inicijative, te Skupština u ovom trenutku nema zakonski osnov da o njoj odlučuje”, pisalo je, između ostalog, ranije u odgovoru za Gerila info iz kabineta načelnika Novog Grada.

Na novogradskom Keju po starom regulacionom planu bile su predviđene porodične kuće. Radi se o najljepšem dijelu novog Grada. Izmjene regulacionog plana predviđaju izgradnju zgrade od pet spratova, sa podzemnom garažom i parkinzima. Izmjene regulacionog plana “Centar A” u Novom Gradu predviđaju da na mjestu nekadašnje vile na obali Une bude izgrađena višespratnica, sa podzemnom garažom i parkingom na obali Une. Predviđena je izgradnja zgrade od pet spratova sa prizemljem (P+5). Predviđena je izgradnja i prodaja 26 luksuznih stanova. Nezvanično, investitor u objekat biće jedna lokalna građevinska kompanija.

Skupština Novog Grada je izmjene regulacionog plana “Centar A” usvojila krajem septembra. Tada se, negodujući zbog ignorisanja petice, ispred zgrade lokalne uprave okupio određen broj građana a na poziv lokalnih vlasti reagovala je policija.

Ono na šta se najviše upire prstom, kada je izmjena predmetnog regulacionog plana u pitanju, jeste činjenica da će petospratnica na tom mjestu u potpunosti zagraditi okolne kuće i to što će zgrada kada bude izgrađena od najbliže porodične kuće biti udaljena svega 3,5 metara. Kao gorući problem nameće se, napominju sagovornici Gerila info, činjenica da je upitno stanje bezbjednost na tom dijelu Keja, budući da je tu Kej direktno na rijeci ali i to što će Kej kao šetačka zona, uvođenjem dvosmjernog saobraćaja, biti potpuno uništen.

Vladimir Kovačević, Gerila info

The post NOVI GRAD: Žalba Vrhovnom sudu zbog ignorisanja volje građana! first appeared on Gerila.info.

Optužnica je S.H. i E.V. teretila da su na dan opštih izbora u svojstvu članova biračkog odbora pokušale krivotvoriti izbotne rezultate na tom biračkom mjestu, dodavanjem glasova unaprijed popunjenim glasačkim listićima. Time su počinile krivično djelo izborna prevara.

Članovima ovog biračkog odbora prijetila je kazna i do pet godina zatvora. Sud BiH, ipak, nije se odlučio na maksimalne kazne.  O pokušaju prevare tada su obaviješteni opštinska izborna komisija ali i CIK BiH a uhapšeno je pet lica.

Osumnjičeni a sada i osuđeni su na dan izbora na biračko mjesto na kojem su bili raspoređeni donijeli dva bunta popunjenih glasačkih listića za sve nivoe od člana Predsjedništva BiH do  NSRS i nivoa izbora za predsjednika i potpredsjednika Republike Srpske.

GERILA info

The post Zbog izbornih prevara u Novom Gradu kazne zatvora od godinu dana odnosno 10 mjeseci! first appeared on Gerila.info.

Peticiju protiv izgradnje zgrade na novogradskom Keju potpisalo je 1132 stanovnika Novog Grada. Opštinska vlast ignorisala je volju više od hiljadu građana uz tvrdnje da nije skupljeno dovoljno potpisa. U odgovoru iz kabineta načelnika Novog Grada Miroslava Drljače za Gerila info u julu ove godine pisalo je da broj skupljenih potpisa nije dovoljan. Drljača je naveo da je prema Zakonu o lokalnoj samoupravi neophodno da broj potpisa koji predstavlja jednu inicijativu ne bude manji od 5 odsto lica upisanih u birački spisak.

“Prema podacima Centralne izborne komisije broj registrovanih birača na području naše opštine iznosi 26 128. Pet procenata tog broja iznosi 1306, dok je inicijativom dostavljeno 1132 potpisa,što je nedovoljno da bi Skupština mogla razmatrati ovu inicijativu u skladu sa zakonom. Dakle, nisu ispunjeni foormalno-pravni uslovi za razmatranje ove građanske inicijative, te Skupština u ovom trenutku nema zakonski osnov da o njoj odlučuje”, pisalo je, između ostalog, u odgovoru iz kabineta načelnika Novog Grada.

Zanimljivo, u Banjaluci je statutom grada predviđeno da je za inicijativu dovoljno 1000 potpisa građana.

Na novogradskom Keju postojećim regulacionim planom predviđene su porodične kuće. Radi se o najljepšem dijelu novog Grada. Izmjene regulacionog plana predviđaju izgradnju zgrade od pet spratova, sa podzemnom garažom i parkinzima. Izmjene regulacionog plana “Centar A” u Novom Gradu predviđaju da na mjestu nekadašnje vile na obali Une bude izgrađena višespratnica, sa podzemnom garažom i parkingom na obali Une. Predviđena je izgradnja zgrade od pet spratova sa prizemljem (P+5). Predviđena je izgradnja i prodaja 26 luksuznih stanova. Nezvanično, investitor u objekat biće, ukoliko izmjene regulacionog plana dobiju podršku većine u skupštini Novog Grada, jedna lokalna građevinska kompanija.

Ono na šta se najviše upire prstom, kada je izmjena tog regulacionog plana u pitanju, jeste činjenica da će petospratnica na tom mjestu u potpunosti zagraditi okolne kuće i to što će zgrada kada bude izgrađena od najbliže porodične kuće biti udaljena svega 3,5 metara. Kao gorući problem nameće se, napominju sagovornici Gerila info, činjenica da je upitno stanje bezbjednost na tom dijelu Keja, budući da je tu Kej direktno na rijeci ali i to što će Kej kao šetačka zona, uvođenjem dvosmjernog saobraćaja, biti potpuno uništen.

 

Ovakve navode odbacuju u opštinskoj administraciji Novog Grada.

Građanska inicijativa kojom je traženo neusvajanje izmjena regulacionog plana danas je odbornicima predala zahtjev na ne glasaju za izmjena sa listom razloga zbog kojih izmjene regulacionog plana u ovom dijelu Novog Grada ne treba usvajati.

“Uz to, Skupština opštine Novi Grad, do dana održavanja 13. sjednice Skupštine opštine Novi Grad nije Inicijativnom odboru dostavila odgovor na građansku inicijativu odnosno Peticiju sa potpisima 1132 građanina Novog Grada, koja je predana dana 3. jula 2025. godine, zajedno sa, prijedlogom odluke o obustavlјanju procedure izmjene dijela Regulacionog plana ”Centar A” u Novom Gradu, u Ulici Kej Vojvode Stepe, za k.č. br. 312 k.o. Novi Grad 1 i obustavlјanju svih drugih izmjena regulacionih planova do donošenja Urbanističkog plana za gradsko naselјe Novi Grad. Razmatranje prijedloga ove odluke, a prije nego je Skupština opštine Novi Grad Inicijativnom odboru dostavila pisani odgovor, shodno članu 70. Zakona o referendumu i građanskoj inicijativi, je preuranjeno i predstavlјa pokušaj izigravanja odredaba ovog Zakona. I elementarna logika nalaže da se prvo razmatra dokument koji predviđa moratorijum na izmjene i dopune regulacionih planova do donošenja Urbanističkog plana, pa eventualno potom izmjene i dopune navedenog Regulacionog plana“, navedeno je u inicijativi.

Za vrijeme sjednice ispred gradske skupštine okupio se određen broj građana pa je reagovala policija. Policija je došla na poziv načelnika opštine Novi Grad Miroslava Drljače. Prekršajnu prijavu zaradio je novogradski advokat i povjerenik Liste za pravdu i red u Novom Gradu Aleksandar Janković.

Vladimir Kovačević, Gerila info

 

The post Skupština Novog Grada protiv volje građana! Reagovala policija! first appeared on Gerila.info.