Ovaj potez izazvao je žestoke reakcije među pojedinim političarima koji su Mahmutovićevo glasanje nazvali direktnom izdajom državnih interesa. Mirsad Duratović, poslanik SDP-a u Narodnoj skupštini RS-a, otvoreno je optužio SDA za nastavak politike koja podriva Bošnjake u entitetu RS.

„Delegat SDA u Klubu Bošnjaka, Dževad Mahmutović, danas nije glasao za pokretanje pitanja zaštite vitalnog nacionalnog interesa i na taj način je oborio većinu u Klubu. SDA nastavlja kontinuitet izdaje države koji su započeli još 2006. godine, kada nisu glasali protiv Sporazuma o specijalnim i paralelnim vezama RS-a i Srbije, niti su tada pokrenuli zaštitu vitalnog nacionalnog interesa u Vijeću naroda“, izjavio je Duratović.

Delegat Kluba Bošnjaka Dževad Mahmutović (SDA) za Klix.ba kaže da je bio suzdržan na sastanku kluba i da ova odluka nije donesena jednoglasno.

“Nije pokrenut vitalni nacionalni interes. Argumentacija koju koristimo nije prolazila do sada na Ustavnom sudu Republike Srpske. Smatramo da je BiH naš vitalni nacionalni interes, a ovim zakonima se napada na Bosnu i Hercegovinu. Da ne bismo tu stvar razvlačili po Ustavnom sudu RS i davali vremena Dodiku i svima ostalima da odugovlače, neka potpiše i neka idu ti zakoni u objavu. Mi smo spremili apelaciju Ustavnom sudu BiH za ocjenu ustavnosti ovih zakona. Čekamo objavu i biće odmah osporeni pred Ustavnim sudom BiH”, kaže Mahmutović.

Naglašava da se, prije svega, radi o krivičnom djelu napad na ustavno-pravni poredak BiH.

Odluka u Klubu Bošnjaka nije donesena jednoglasno. Mahmutović je bio jedini suzdržan, a četvero njegovih kolega bili su za povlačenje vitalnog nacionalnog interesa, dvoje je bilo protiv dok jedan delegat nije ni bio na sjednici kluba.

Ova odluka dolazi u trenutku kada je Narodna skupština RS-a usvojila zakone kojima se zabranjuje rad Suda BiH, Tužilaštva BiH, VSTV-a i SIPA-e na teritoriji Republike Srpske, kao i Zakon o posebnom registru nevladinih organizacija. Ovi zakoni su ocijenjeni kao neustavni i predstavljaju direktan izazov pravnom sistemu Bosne i Hercegovine.

Podsjećamo, da bi bilo koji od ovih zakona postao zvaničan, mora ga usvojiti i Vijeće naroda RS, zakonodavni organ sastavljen od klubova konstitutivnih naroda u BiH, iz kojeg može da se pokrene postupak zaštite “vitalnog nacionalnog interesa”. Nakon toga osporeni zakon bi završio na Ustavnom Sudu RS i tek ukoliko se tu odluči da nema ništa sporno, zakon se službeno objavljuje i stupa na snagu.

Zakoni su, inače, usvojeni 27. februara, a ranije su pojedini delegati Kluba Bošnjaka u Vijeću naroda RS-a najavili veto na ove zakone, ali je Mahmutovićevo glasanje to, na kraju, onemogućili.

Gerila

The post Dodikove zakone u Vijeću naroda RS “spasao” Izetbegovićev SDA?! first appeared on Gerila.info.

“Tad ćemo vidjeti šta se dešava. Neće biti obuhvaćen samo nevladin sektor. Tražimo nekog ko ima autoriteta, neko ko je nedodirljiv kao što je Mask u Americi“, kazao je Dodik.

Dodik je izjavio da će ovaj zakon omogućiti da se, između ostalog, vidi kako je trošen novac USAID-a i da li je plaćen porez.

“Vidjećemo da li je plaćen porez, jer na sve što radite morate da platite porez. Tražićemo izvještaje i poslati inspekciju da to provjeri. Inspekcija dolazi u sva druga preduzeća, zašto ne bi i u nevladine organizacije”, rekao je Dodik za RTRS, i dodao da se do tih podataka, navodno, nije moglo doći prije dolaska na vlast Trampove administracije.

“Rekli su da su prema podacima USAID-a u BiH upućena 402 miliona KM, a naši ljudi su provjerili i utvrdili da je evidentirano tek 150 miliona KM. Dakle, 250 miliona KM otišlo je u neke druge pravce”, izjavio je Dodik i dodao da je taj novac otišao “na podmićivanje, između ostalog, mnogih medija i da će se to ispitati”.

Predsjednik RS je naglasio i da je Tramp upozorio da je USAID “kriminalna organizacija”, kao i da su “posredstvom USAID-a plaćani određeni mediji koji su zloupotrebljavali činjenice”.

Dodik je napomenuo i da su činjenice u novinarstvu “svete i ne smiju se zloupotrebljavati”.

Upravo ovim riječima može se naslutiti skori progon nezavisnih istraživačkih novinara sa medijske scene RS i BiH jer upravo je predsjednik Srpske neko ko godinama često izvrće činjenice a nerijetko ih i zloupotrijebljava i to ne kao novinar već kao “prvi čovjek” Srpske, što bi, valjda, trebalo da ima mnogo veću težinu. O targetiranju neistomišljenika ne treba ni pisati jer je dovoljno pogledati samo posljednje sjednice Narodne skupštine RS ili mitinge održane proteklih dana na platou ispred NSRS.

Jedan od “prozvanih” od strane Milorada Dodika bio je i Siniša Vukelić, glavni i odgovorni urednik portala Capital, koji je nedavno, upravo u podkastu Gerile, zajedno sa advokaticom Jovanom Kisin Zagajac, govorio na temu zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija, kolokvijalno nazvanim “zakonom o stranim agentima”.

„Mi svaki mjesec podnosimo finansijske izvještaje, plaćamo poreze, doprinose, zdravstveno i osiguranje, prijavljujemo PDV. Ništa ne krijemo. Poreska uprava uvijek može da dođe i da pregleda naše poslovanje. Mi ne možemo sebi dozvoliti da utajimo ijedan jedini pfenig. Ako predsjednik kaže da do sada nisu kontrolisali rad nevladinih organizacija, to nije do nevladinih organizacija“, rekao je Vukelić.

Na temu samog sadržaja zakona govorila je i Jovana Kisin Zagajac koja je u podkastu “Pst” naglasila da su se komentari ovog zakona, odnosno nacrta i prošlogodišnjeg prijedloga zakona od strane ministra, predsjednika i ostalih zvaničnika, mijenjali onako kako se mijenja politička struja i međunarodna politička situacija.

„Sada imamo nacrt koji je 90 odsto identičan prošlogodišnjem prijedlogu. Međunarodna situacija je sada takva da oni slobodno mogu da krenu u ‘lov na vještice’. Nacrt ovog zakona je strog, neustavan, protivan konvenciji, kao i prošle godine. Pored toga što direktno udara na pravo udruživanja i pravo na slobodu javnog izražavanja, on je prije svega diskriminatoran“, kazala je Kisin Zagajac.

Još jednom ćemo objaviti emisiju na našem portalu u cilju istinitog informisanja javnosti na temu nevladinih udruženja, juče usvojenog zakona u NSRS, kao i kakvog će to efekta vrlo moguće imati na medije ali i generalno slobodu mišljenja i izražavanja u Srpskoj.

Dejan Rakita/GERILA

The post Dodik traži svog Maska za “obračun” sa nepodobnim medijima i nevladinim organizacijama u Srpskoj first appeared on Gerila.info.

“Јedna od mogućnosti je uvođenje novog krivičnog djela u Krivični zakonik RS kojim bi se sankcionisala svaka komunikacija sa predstavnicima ambasada, međunarodnih organizacija i stranih država, koje bi Narodna skuština RS definisala kao strane organizacije i lica koja učestvuju u aktivnostima protiv ustavnog, pravnog i ekonomskog poretka Republike Srpske”, naglasio je Vranješ.

Bh ambasador taj radikalni prijedlog pravda činjenicom da “ambasada SAD-a u Sarajevu, zajedno sa britanskom i njemačkom ambasadom, vode  hibridni rat protiv Republike Srpske, što se ogleda kroz njihovo nediplomatsko ponašanje, sankcije i politički pritisak, te je dodao da se takvom djelovanju Srpska može i mora oduprijeti.”

Vranješ tvrdi da američka i britanska ambasada do informacija dolaze preko saradnika i doušnika i zato, kako  ističe, bi valjalo da “krivično djelo predstavljala svaka komunikacija naših funkcionera, državnih službenika, predstavnika lokalne samouprave, direktora javnih preduzeća, savjetnika u kabinetima i dr. funkcionera u Republici Srpskoj i na nivou BiH sa organizacijama i licima sa definisane crne liste Narodne skupštine RS”.

“Mi ne možemo da kaznimo nekog predstavnika političkog odjeljenja američke ambasade za subverzivno djelovanje na teritoriji RS, ali možemo da kaznimo naše državne službenike ili imenovana lica sa prebivalištem u Republici Srpskoj koji na bilo koji način sarađuje i komuniciraju sa tim istim predstavnicima pojedine ambasade ili organizacije koja se nalazi na navednoj listi”, rekao je Vranješ za Srnu.

Crna lista, kako kaže Vranješ, bi bila javna i transparentna, sve sa imenima i fotografijama, čime bi šira javnost bila upoznata.

“Tako da bi s tim bili upoznati i oni građani Republike Srpske koji nisu obuhvaćeni ovim krivičnim djelom kao što su predstavnici realnog sektora, mediji, javne ličnosti, profesori univerziteta, predstavnici nevladinog sektora i drugi”,  dodaj je Vranješ.

Lučka: Nepotrebna ideja jer već postoje krivična djela koja obuhvataju djelovanje protiv Srpske!

Dejan Lučka iz Banjalučkog centra za ljudska prava ističe da je u pitanju apsolutno nepotrebno propisivanje novog krivičnog djela u ovom smislu.

“U Krivičnom zakoniku Republike Srpske već postoje krivična djela koja obuhvataju djelovanje protiv Republike Srpske, kao što su npr. špijunaža ili odavanje tajne Republike Srpske. Tako onaj ko saopšti, preda ili učini dostupnim stranoj državi, stranoj organizaciji ili licu koje im služi, tajne ekonomske ili službene podatke ili dokumente može dobiti kaznu zatvora od dvije do dvanaest godina. Takođe, onaj ko neovlašteno nepozvanom licu saopšti, preda ili učini dostupnim podatke ili dokumente koji su mu povjereni ili do kojih je na drugi način došao, a koji predstavljaju tajnu Republike Srpske, može biti kažnjen kaznom zatvora od jedne do deset godina”, kaže Lučka u razgovoru za Gerilu.

On naglašava da je “u ovim krivičnim djelima na dobar i primjeren način definisano djelovanje onih koji rade protiv interesa Republike Srpske podrivajući njeno ustavno uređenje i bezbjednost”.

“Dakle, ukoliko se ispostavi da npr. neko od predstavnika lokalne samouprave ili direktor javnog preduzeća špijunira, odnosno predaje tajne podatke predstavnicima strane države, on može da se sankcioniše prema sadašnjem Krivičnom zakoniku. Međutim, propisivanje sankcija za svaku komunikaciju sa predstavnicima ambasada, međunarodnih organizacija i stranih država, bez sprovođenja adekvatnog sudskog postupka, samo na osnovu nekog političkog zaključka ili odluke je neproporcionalno i zadire u prava pojedinaca“, zaključuje Lučka.

Dragan Maksimović, novinar iz Banjaluke, smatra da je ovo nastavak represivnih mjera vlasti u Srpskoj koje, ako se usvoje, mogu uticati na rad nezavisnih medija ali i bilo kakvo drugačije mišljenje u javnom diskursu od onog koje je po volji vlastodršcima.

“Ovo je, na žalost, još jedan represivnih prijedloga u pokušaju aktuelne vlasti u Srpskoj da dodatno iskontrolišu medije koji nisu pod njihovom kontrolom, ali i da dodatno “disciplinuju” pojedine funkcionere za koje se sumnja da su se navodno sastajali sa predstavnicima stranih ambasada i odavali podatke koji su dovele do sankcija za političke lidere ali i firme povezane sa njima. Nadam se da ima dovoljno razuma da se ovakvo nešto ne uzima uopšte u razmatranje jer Republiku Srpsku može još dodatno da gurne u neki oblik represivnog sistema gdje će biti opasno baviti se javnim poslom. Postoje već zakoni koji štite Republiku Srpsku od eventualnih negativnih stranih uticaja i smatram da bi pravljenje dodatnog pritiska bila samo nova farsa za javnost ali i potencijalna opasnost za sve koji su politički protivnici vlasti, a ponajviše za nezavisne novinare i medije, kojih ionako ima premalo u cijeloj BiH“, kaže Maksimović u razgovoru za naš portal.

The post Nove ideje Dodikovih pretorijanaca: Sastanak sa stranim ambasadorima uskoro krivično djelo u RS?! first appeared on Gerila.info.

Narodna skupština RS je nacrt zakona o „stranim agentima“ usvojila 28. septembra prošle godine, a Vlada Srpske utvrdila je prijedlog zakona samo nekoliko dana prije isteka roka od šest mjeseci u kojem je bila obavezna da to uradi.

Pravnici i borci za ljudska prava apelovali su na vlasti u Srpskoj da povuku sporni zakon još dok je bio u formi nacrta, a potom na javnoj raspravi iznijeli ozbiljne zamjerke na njegov sadržaj. Uprkos tome, prijedlog zakona ne samo da nije poboljšao sporni nacrt, već dodatno ugrožava ljudska prava i funkcionisanje civilnog društva.

Banjalučka advokatica Jovana Kisin Zagajac kaže da je generalni utisak da je prijedlog zakona više rigidan nego nacrt koji je takođe pretrpio velike kritike stručne javnosti i civilnog društva.

„Ono što se na prvo čitanje da primijetiti jeste još direktnija i naglašenija definicija agenta stranog uticaja. Nije na odmet podsjetiti da, iako se zakon bavi posebnim registrom nevladinih organizacija koje se imaju smatrati agentima stranog uticaja, njime je suštinski izričito zabranjeno političko djelovanje i aktivnosti, kao i bilo kakva aktivnost koja narušava integritet Republike Srpske. Prosto rečeno, bilo koja nevladina organizacija koja u sklopu svog djelovanja uđe u sferu političkog i javnog interesa entiteta, države i njenih izabranih predstavnika dobiće trajnu zabranu rada“, kaže Kisin Zagajac.

Prema njenim riječima, Registar se ne uspostavlja za agente stranog uticaja, kako je to zvanično najavljeno, jer će takvo djelovanje, po prijedlogu Ministarstva pravde, sud zabraniti, već za sve nevladine organizacije koje se finansijski ili na bilo koji drugi način potpomažu iz inostranih izvora i to ne nužno od stranih vlada, već bilo kojeg vida inostrane pomoći bilo koje vrijednosti.

„Nevladine organizacije dužne su u roku od 15 dana od zaprimljenog priliva novca ili primanja druge vrste pomoći podnijeti prijavu ministarstvu, makar to bila jedna KM ili bilo kakva druga pomoć što praktično podrazumijeva bilo kakvu aktivnost usmjerenu van granica BiH. I ova obaveza je kontinuirana za svaku tranšu ili za svaku pomoć čime će uz naložene godišnje i polugodišnje izvještaje, rad nevladinih organizacija biti znatno otežan“, ocjenjuje Kisin Zagajac.

Ona objašnjava da novina u Prijedlogu zakona u odnosu na Nacrt jeste i to da će Ministarstvo pravde pratiti aktivnosti i rad neprofitnih organizacija ne samo na teritoriji RS već na teritoriji cijele BiH.

„Podsjećam da, prema ovom zakonu, bilo koji lobista, dakle osoba plaćena novcem stranih vlada da vrši političku propagandu u RS i dalje može nesmetano djelovati kao pojedinac ili kao privredni subjekat bez ikakvih ograničenja, pa čak osnovati i medij u ove svrhe. Stoga kritika u pogledu diskriminatornih odredbi i intencija zakonodavca da ograniči isključivo sektor civilnog društva, znajući da time ne štiti interese RS, može biti samo jača kada je u pitanju Prijedlog ovog spornog zakona“, zaključuje Kisin Zagajac.

Podsjećamo, brojni predstavnici NVO sektora, civilnog društva, medija i međunarodne zajednice pozivali su vlasti u Srpskoj da povuku nacrt ovog spornog zakona iz procedure.

Šef Delegacije EU i specijalni predstavnik EU u BiH Johan Satler podsjetio je da je izvještaj Evropske komisije za BiH označio izmjene Krivičnog zakonika kojim je kriminalizovana kleveta, kao i nacrt zakona o stranim agentima kao glavne korake unazad na evropskom putu zemlje.

“Demokratije ne postavljaju prepreke legitimnim kritičkim glasovima. Nacrt zakona o tzv. stranim agentima približio bi Republiku Srpsku standardima autoritarnih režima umjesto standardima Evropske unije. Nacrt zakona o stranim agentima je korak unazad za temeljene slobode, kao i evropski put, te ga stoga treba povući“, naglasio je Satler na konferenciji “Civilno društvo i mediji: Kritički glasovi pod pritiskom” koja je održana u Domu omladine u Banjaluci nakon što je NSRS usvojila sporni nacrt zakona.

I šef Misije OSCE-a u BiH Brajan Ageler podsjetio je da je Kancelarija OSCE-a za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) zajedno sa Venecijanskom komisijom Savjet Evrope izradila detaljno mišljenje o zakonu o stranim agentima u kojem se navodi da se njime ozbiljno krše obaveze i posvećenost BiH u pogledu ljudskih prava u dijelu slobode udruživanja i izražavanja.

“Duboko smo razočarani zato što su vlasti RS odlučile da zanemare ovo mišljenje, kao i mišljenja niza drugih međunarodnih mehanizama za ljudska prava, uključujući tri specijalna izvjestioca UN-a, i umjesto toga nastave sa usvajanjem ovog štetnog i regresivnog zakona“, ocijenio je Ageler, koji je uputio i otvoreno pismo poslanicima NSRS u kojem je izrazio duboku zabrinutost u vezi sa ovim zakonom.

Prema nezvaničnim informacijama, u BiH postoji oko 25.000 nevladinih organizacija, od čega u Republici Srpskoj oko 7.500 i veliki broj se finansira sredstvima stranih donatora.

Izvor: Capital.ba

The post Vlada predstavila Prijedlog zakona o “stranim agentima”: Rigidniji od Nacrta first appeared on Gerila.info.

Ako je neko i mislio da će Vlada odustati od Zakona o NVO za koji su aktivisti, brojne organizacije i mediji tvrdili da je još jedan u nizu represivnih to se nije desilo.

Vlada je na jednoj od sjednica o kojima javnost nije bila obaviještena usvojila prijedlog zakona o nevladinim organizacijama.

Gotovo pred sam istek šestomjesečnog roka. Da je Vlada utvrdila zakon potvrđeno je i iz Ministarstva pravde RS.

Prijedlog će se tako naći pred poslanicima na nekoj od narednih redovnih sjednica, a na posljednjoj redovnoj sjednici koja je održana prije dvije sedmice, utvrđeno je da će se o zakonu odlučivati u prvom kvartalu.

Da to Vlada nije uradila smatralo bi se da je odustala od tog zakona koji se našao na meti brojnih kritika.

Narodna skupština je takozvani Zakon o stranim agentima usvojila u nacrtu 28. septembra prošle godine. Puno ime zakona je Zakon o posebno registru i javnosti rada neprofitnih organizacija. Zakon predviđa, između ostalog, posebnu prismotru za nevladine organizacije koje se finansiraju iz inostranstva, zabranu političkih aktivnosti, potrebu za dodatnom registracijom i slanjem finansijskih izvještaja. Ministar pravde Republike Srpske ima, prema nacrtu, mogućnost da određenim organizacijama zabrani rad.

Nevladine organizacije, brojna udruženja građana i međunarodne organizacije su ovaj zakon proglasile za još jedan u nizu represivnih zakona u Republici Srpskoj koji za cilj ima kontrolu i ograničavanje slobodnog djelovanja organizacija civilnog društva.

POGLEDAJTE kako Prijedlog zakona o posebnom registru nevladinih organizacija vidi vještačka inteligencija

GERILA info

The post POTVRÐENO: Vlada RS utvrdila prijedlog zakona o “stranim agentima” (VIDEO) first appeared on Gerila.info.

Helsinški parlament građana, kao organizator ove šetnje, poziva građane da dođu na Trg Krajine u utorak u 9:30h, kada su planirane izjave i okupljanje predstavnika/ca organizacija civilnog društva i građana/ki.

“Protiv usvajanja ovog Nacrta zakona je više organizacija civilnog društva i tražimo njegovo potpuno povlačenje iz zakonske procedure jer je restriktivan, nedemokratski, guši pravo na aktivizam, slobodu govora i djelovanja, slobodu udruživanja itd. Podsjećamo vas da je 24. oktobra u 10:00 h zakazana javna rasprava u prostorijama Narodne skupštine RS povodom pomenutog nacrta zakona, a predstavnici/e organizacija civilnog društva na ovaj način izražavaju svoje mišljenje o tome, odnosno protiv su donošenja takvog zakona”, navode u Helsinškom parlamentu.

Podsjećaju da je 24. oktobra u 10:00 h zakazana javna rasprava u prostorijama Narodne skupštine RS povodom pomenutog nacrta zakona, a predstavnici/e organizacija civilnog društva na ovaj način izražavaju svoje mišljenje o tome, odnosno protiv su donošenja takvog zakona.

Upozoravaju da se na ovaj način građanima ograničava sloboda udruživanja i djelovanja, te se onemogućavaju da utiču na politike koje se tiču građana, da iskažu svoje neslaganje, kritiku ili pohvalu, te da mijenjaju i unapređuju društvo u kojem živimo.

The post MUP RS zabranio protestnu šetnju povodom zakona o NVO organizacijama first appeared on Gerila.info.

PIŠE: Dejan Lučka

Narodna skupština Republike Srpske usvojila je 28. septembra Nacrt zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija. Ovaj Nacrt se u javnosti spominje kao „Zakon o stranim agentima”, „NVO zakon”, „Zakon o agentima stranog uticaja”, „Zakon o stranim plaćenicima” i sl.

Pa šta konkretno donosi ovaj Nacrt zakona?

Registar neprofitnih organizacija

Nacrtom zakona je određeno da se osniva poseban Registar neprofitnih organizacija osnovanih u Republici Srpskoj koje finansijski ili na drugi način pomažu strani subjekti kao agente stranog uticaja.

Ovakvim propisivanjem bi se praktično stvorio još jedan, potpuno nepotreban, registar organizacija. Naime, jedinstveni registar udruženja i fondacija već vodi Ministarstvo uprave i lokalne samouprave Republike Srpske, a ovo ministarstvo vodi i jedinstveni registar stranih i međunarodnih nevladinih organizacija koje su registrovale svoja predstavništva na teritoriji Republike Srpske. Pored toga, udruženje ili fondacija se upisuje u registar udruženja ili registar fondacije koga vodi osnovni sud u sjedištu okružnog suda na čijem području udruženje ili fondacija ima svoje sjedište.

Pod neprofitnim organizacijama koje će da se upisuju u novi Registar podrazumijevaju se udruženja i fondacije, kao i strane i međunarodne nevladine organizacije osnovane i registrovane u Republici Srpskoj u skladu sa Zakonom o udruženjima i fondacijama Republike Srpske, koje u cijelosti ili djelimično finansiraju druge države, njihovi organi ili njihovi ovlašteni zastupnici, međunarodne i strane organizacije, strani državljani ili registrovane nevladine organizacije koje se finansiraju iz inostranstva.

Dakle, za sada, prema Nacrtu zakona, one organizacije koje su osnovane u skladu sa drugim zakonima u BiH neće potpadati pod ovaj režim. Ipak, dovoljno je da ova odredba u budućnosti pretrpi izmjenu, i da se npr. propiše da se zakon odnosi na organizacije koje sprovode djelatnost u Republici Srpskoj i da se time pokriju i druga udruženja i fondacije koje nisu osnovane u skladu sa Zakonom o udruženjima i fondacijama Republike Srpske. Sve je moguće, pa i ovakav razvoj situacije.

Sam Registar bi vodilo Ministarstvo pravde, a u njega bi se upisivali podaci kao što su: ime, prezime i adresa, odnosno naziv i sjedište osnivača neprofitne organizacije, osnivački akt i rješenje o upisu izdato od nadležnog organa, statut i organi neprofitne organizacije.

Političko djelovanje i politička aktivnost

Veoma je kontroverzan član u Nacrtu zakona koji propisuje da neprofitnim organizacijama neće biti dozvoljeno političko djelovanje niti obavljanje političke aktivnosti.

Političko djelovanje neprofitnih organizacija prema Nacrtu zakona podrazumijeva učešće u predizbornoj kampanji političkih stranaka i kandidata, prikupljanje sredstava za političke stranke i kandidate, finansiranje kandidata, odnosno političkih stranaka i sprovođenje političke aktivnosti radi formiranja javnog mnjenja radi postizanja političkih ciljeva.

Ovako definisano političko djelovanje je dijelom na tragu onog iz Zakona o udruženjima i fondacijama, koji propisuje da ciljevi i djelatnost udruženja i fondacija ne mogu uključivati: angažovanja u predizbornoj kampanji političkih stranaka i kandidata, prikupljanje sredstava za političke stranke i kandidate i finansiranje kandidata, odnosno političkih stranaka.

Međutim, dio u Nacrtu zakona koji zabranjuje neprofitnim organizacijama sprovođenje političke aktivnosti radi formiranja javnog mnjenja radi postizanja političkih ciljeva je potpuno nejasan.

Politička aktivnost iz Nacrta tako označava svaku aktivnost prema organima, institucijama ili izabranim predstavnicima Republike Srpske ili predstavnicima Republike Srpske u institucijama Bosne i Hercegovine u smislu formulisanja, usvajanja ili izmjene propisa i politike Republike Srpske ili u smislu političkog i javnog interesa.

U ovakvo definisanje političkih aktivnosti praktično se može uokviriti skoro svaka aktivnost neprofitnih organizacija koja potpadne pod budno oko onih koji ih prate. Te aktivnosti mogu da se kreću od inicijativa za izmjene zakona, preko kritike političkih odluka do istraživanja političkih procesa. Potencijalno bi ovo moglo obuhvatiti, kao što su rekli Venecijanska komisija i ODIHR/OEBS, bilo koji oblik zagovaranja kroz aktivnosti kao što su učešće u mirnim okupljanjima, davanje izjava medijima, učešće u radio ili televizijskim programima, publikacije itd.

Ipak, treba napomenuti da Nacrt zakona propisuje da se političkim djelovanjem ne smatra djelovanje u oblasti nauke, kulture, socijalne i zdravstvene zaštite, sporta, zaštite potrošača, zaštite prava nacionalnih manjina i lica sa invaliditetom, zaštite životne sredine, borbe protiv korupcije, filantropije, volonterstva i informisanja.

Zanimljivo je da pod ovim izuzecima nisu navedena ljudska prava ili vladavina prava, kojima se bavi značajan broj aktivnih organizacija civilnog društva u Srpskoj. Venecijanska komisija i OEBS su u Zajedničkom mišljenju o Nacrtu zakona iz juna 2023. godine naveli da bi to moglo dovesti do toga da pod političke aktivnosti potpadnu i sve izjave ili aktivnosti koje se odnose na promociju i zaštitu ljudskih prava, vladavinu prava, krivično pravosuđe ili reformu pravosuđa, zajedno sa javnim konsulatacijama u procesima donošenja politika ili zakona.

Dakle, Nacrt zakona time direktno udara na slobode izražavanja i udruživanja, kao i na demokratske forme poboljšavanja propisa i prakse u Republici Srpskoj. Nažalost, Nacrt zakona je osmišljen na taj način da dosta toga u njemu nije potpuno jasno, sadrži kaučuk norme koje se mogu rastezati kako kome padne na pamet, a tek sa njegovom primjenom bismo mogli vidjeli kako bi se šta tumačilo, što je naravno, nedopustivo.

Birokratizacija i izvještaji

Neprofitna organizacija bi prema Nacrtu zakona bila obavezna da Ministarstvu pravde dostavi polugodišnji i godišnji finansijski izvještaj sa naznakom uplatioca, visine doznačenih sredstava, vrste i iznosa naknade i prihoda izraženih u novcu ili drugoj vrijednosti, kao i izvještaj o utrošku sredstava.

Ministarstvo bi dostavljalo Poreskoj upravi Republike Srpske finansijski izvještaj radi kontrole finansijskog poslovanja.

Ovakvi navodi u Nacrtu zakona navode na zaključak da se ide ka otežavanju rada i dodatnim obavezama za organizacije. Naime, udruženja su prema trenutnim zakonskim propisima već dužna da podnose različite izvještaje institucijama Republike Srpske, te svako udruženje, kao pravno lice, ima npr. obavezu da preda završni finansijski izvještaj Agenciji za posredničke, informatičke i finansijske usluge (poznati APIF), da prilikom priliva finansijskih sredstava banci preda osnovu za priliv sredstava da bi ista mogli koristiti, te podliježe kontrolama Poreske uprave u Republici Srpskoj. Na postojeću regulativu i nepotrebnost dodatnih obaveza su već ukazivale brojne organizacije civilnog društva.

Nova izvještavanja i dostavljanja različitih dokumenata na više strana samo je bespotrebno birokratizovanje procedura, nametanje novih obaveza za koje ne postoji nikakvo uporište kako u standardima vezanim za praktikovanje slobode udruživanja, tako ni u praksi, i suvišno opterećivanje rada udruženja i fondacija.

Kažnjavanje

Nacrtom zakona je propisano da nadzor nad zakonitošću rada neprofitne organizacije vrši nadležni inspekcijski organ. Međutim, uopše nije definisano koji je to konkretno organ.

Takođe, redovan inspekcijski nadzor nad zakonitošću rada određen je da se vrši jednom godišnje, a vanredni inspekcijski nadzor će se moći sprovoditi po predstavkama građana, pravnih lica, javno dostupnih informacija, organa Republike Srpske ili na zahtjev nadležnog odbora Narodne skupštine.

Ministar pravde dobija mogućnost da bude „dželat” neprofitnih organizacija. Tako će on moći podnijeti zahtjev nadležnom sudu za zabranu obavljanja rada, u slučaju da neprofitna organizacija djeluje suprotno odredbama iz Nacrta zakona.

Pored toga, u slučaju da neprofitna organizacija u svom djelovanju postupa suprotno Ustavu i propisima Republike Srpske, odnosno kada djeluje kao agent stranog uticaja na štetu individualnih i drugih prava građana ili podstiče na nasilje, koristi govor mržnje ili podstiče vjersku ili drugu netrpeljivost s ciljem postizanja političkih ciljeva ili ukoliko Poreska uprava Republike Srpske utvrdi nepravilnosti u finansijskom poslovanju, Ministarstvo pravde će pokretati postupak kod nadležnog suda za zabranu obavljanja rada, kao i postupak protiv odgovornih lica u skladu sa Krivičnim zakonikom Republike Srpske.

Postojećim Zakonom o udruženjima i fondacijama već je propisano da statut i djelovanje udruženja i fondacija ne mogu biti suprotni ustavnom poretku niti usmjereni na njegovo nasilno podrivanje, raspirivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje i netrpeljivost ili diskriminacije zabranjene Ustavom i zakonom. Pored toga, Krivičnim zakonikom je određeno npr. krivično djelo javno izazivanje i podsticanje nasilja i mržnje koji propisuje kažnjavanje za onog ko javno poziva, izaziva ili podstiče ili učini dostupnim javnosti letke, slike ili neke druge materijale kojima se poziva na nasilje ili mržnju usmjerenu prema određenom licu ili grupama zbog njihovih osobina. Takođe, nepravilnosti vezane za Poresku upravu i kažnjavanje u vezi sa tim već je propisano zakonima po kojima postupa Poreska uprava.

Dakle, Nacrtom zakona se stvara nepotrebno gomilanje istih ili sličnih odredbi, ali sa jednom veoma bitnom razlikom. U slučaju Nacrta govori se o direktnom pokretanju postupka za zabranu rada organizacije kojoj Poreska uprava utvrdi nepravilnosti, a ne o njenom prekršajnom kažnjavanju!

O žalbama na odluke se ne govori u Nacrtu zakona.

Zakoni već postoje!

U javnosti se od strane vlasti pokušava predstaviti da ne postoji regulativa u oblasti rada udruženja, kako udruženja ne rade transparentno i da nikome ne polažu račune.

Međutim, aktivnosti udruženja i fondacija u Republici Srpskoj su već regulisane Zakonom o udruženjima i fondacijama kojim se uređuje osnivanje, registracija, unutrašnja organizacija, prestanak rada udruženja i fondacija kao i druga povezana pitanja. Takođe, postoje i drugi zakoni koji se posredno odnose na rad udruženja, kao što su, između ostalih, Zakon o opštem upravnom postupku, Zakon o upravnim sporovima, Zakon o parničnom postupku i drugi.

S tim u vezi jasno je određeno da su sadašnji registri (koje vode osnovni sud i Ministarstvo uprave i lokalne samouprave) otvoreni za javnost za vrijeme radnog vremena. Svako lice može lično ili putem pošte, zatražiti kopiju bilo kojeg upisa u registar ili bilo kojeg dokumenta iz spisa predmeta registrovane organizacije.

Takođe, udruženja i fondacije su dužne da podnose godišnji izvještaj o radu i finansijski izvještaj u skladu sa zakonom, drugim propisima i statutom.

Pored toga, veoma je problematično to što su odredbe Nacrta zakona nejasne, neprecizirane i nedovoljno obrazložene, a isto tako su u suprotnosti sa postojećim zakonima, Ustavom Republike Srpske, međunarodnim instrumentima za zaštitu ljudskih prava, kao i praksom međunarodnih tijela, kao što je Evropski sud za ljudska prava. Odredbe Nacrta zakona su suprotne čak i Poslovniku Narodne skupštine, organa koji treba da donese ovaj zakon (sic!). Tako je npr. Poslovnikom određeno da inicijativu za donošenje zakona ili drugih akata iz nadležnosti Narodne skupštine mogu dati i udruženja. Međutim, kao što smo vidjeli, u Nacrtu zakona ovakva inicijativa se posmatra kao politička aktivnost koja je zabranjena.

Kao što su različite organizacije već upozoravale, u samom Nacrtu zakona je jasno vidljivo da se organizacijama koje se u cijelosti ili djelimično finansiraju iz inostranstva nameću dodatne obaveze, te sužava mogućnost djelovanja, a ujedno im se i pokušava onemogućiti sudjelovanje u određenim procesima.

Možda i krucijalna stvar iz Nacrta zakona je da se targetirane organizacije označavaju kao „agenti stranog uticaja” čime se stigmatizuju određena udruženja, što će direktno uticati na njihovo poslovanje, a moglo bi diskreditovati aktivnosti koje sprovode u očima drugih.

Istovremeno, stigma „agent stranog uticaja” može dovesti do fizičkih napada na članove stigmatizovanih udruženja i njihove prostorije, jer je atmosfera straha već stvorena i još uvijek raste u Republici Srpskoj. Tako se već sada dešava huškanje građana na civilni sektor uz optužbe da on podriva državu, vlasti i vladajuće partije u Republici Srpskoj, kroz nazivanje aktivista „izdajicama”, „neprijateljima srpskog naroda” i „stranim plaćenicima”. Odredbe koje se nalaze u Nacrtu zakona bi ovo samo pojačale.

Donošenje ovakvog zakona ne samo da nije potrebno nego je i zlonamjerno i jasno usmjereno prema targetiranim organizacijama. Razlozi zbog kojih se zakon donosi, odnosno samo obrazloženje u Nacrtu zakona, veoma je šturo i loše napisano i uopšte ne sadrži objašnjenje neophodnosti donošenja zakona, kako već postoji zakonsko regulisanje pitanja koje on obrađuje, što sam ranije već objasnio.

Šta dalje?

Narodna skupština Republike Srpske odlučila je da se Nacrt zakona uputi na javnu raspravu, jer se navedenim Nacrtom zakona uređuju pitanja koja su od posebnog značaja za građane i o kojima je neophodno da se konsultuju organi, organizacije, naučne i stručne institucije i zainteresovani građani. Ova javna rasprava biće sprovedena u roku od 30 dana.

Nakon javne rasprave, pristupiće se izradi prijedloga zakona, a nakon toga i novom odlučivanju u Narodnoj skupštini. Do sada, utisak je da javne rasprave nisu bile previše djelotvorne, što smo odlično mogli vidjeti na primjeru izmjena Krivičnog zakonika, i da one u stvari predstavljaju fasadu demokratije koja se održava samo pro forma.

Ukoliko zakon bude tada izglasan i prođe Vijeće naroda, Predsjednik ga proglasi, a Službeni glasnik objavi, što je izvjesno da će se desiti, već do kraja ove ili početka sljedeće godine možemo imati novi zakonski režim u pogledu rada neprofitnih organizacija.

Pored toga što je Nacrt zakona loše napisan, diskriminatoran, nepotreban i suprotan slobodi udruživanja, postoje i mnoga druga otvorena pitanja vezana za njega.

Jedno od njih je zašto predloženi Nacrt etiketira i diskriminiše neprofitne organizacije iz Republike Srpske čije aktivnosti i projekte finansiraju strane vlade i organizacije, dok su iz Nacrta zakona izuzeta udruženja i fondacije koja se finansiraju iz javnih budžeta, a upravo su ti mehanizmi dodjele finansijskih sredstava nedovoljno transparentni i izvor različitih zloupotreba.

Takođe, nema logike da se od stavljanja etikete „agent stranog uticaja” izuzmu političke organizacije (političke partije), privredna društava, druga pravna lica, kao i organi vlasti i institucije u Republici Srpskoj. Naime, kako se same institucije finansiraju kroz međunarodne projekte, uključujući one od Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država, postavlja se pitanje zbog čega se onda i one ne proglašavaju agentima stranog uticaja kada dobiju sredstva iz inostranstva, koja su uz to mnogo veća nego ona koja dobijaju neprofitne organizacije…

***

U praksi će donošenje ovakvog zakona značiti da će udruženja koja budu potpala pod ovaj zakonski režim biti diskriminisana i nosiće stigmu agenta stranog uticaja; njihov rad će biti dodatno otežan i birokratizovan; a u slučaju kršenja odredbi iz Nacrta zakona, njima bi bile izricane kazne, ali i zabranjivan rad.

Na kraju, moram zaključiti da je svrha Nacrta zakona da pošalje poruku građanima da su targetirana udruženja neprijatelji države. Ovako kako je napisan, Nacrt predstavlja još jedan korak u nizu onih kojima se nelegitimno ograničavaju osnovna ljudska prava i slobode, kao što su slobode izražavanja, okupljanja i udruživanja. Ne sumnjam da će se ograničivanja prava nastaviti u budućnosti.

Da sumiram: strani plaćenici, domaći izdajnici, agenti, neprijatelji, rušitelji države i naroda… trenutno su opasne riječi, konstrukcije i obilježavanja, ali za koji mjesec one će da se parafiraju, ozvaniče i osnaže te će se proskripcije proklamovati „po zakonu”!

AUTOR je diplomirani pravnik, direktor Banjalučkog centra za ljudska prava

The post Šta tačno piše u tzv. „Zakonu o stranim agentima”? first appeared on Gerila.info.

U međuvremenu Vlada Republike Srpske nastavlja da sarađuje sa stranim finanisjkim institucijama. Na današnjoj sjednici Vlade na dnevnom redu je razmatranje prijedloga odluke o prihvatanju zaduženja Republike Srpske kod Svjetske banke- Međunarodne banke za obnovu i razvoj za finansiranje drugog projekta podrške zapošljavanju.

Istovremeno iz Ministarstva finansija Republike Srpske obavijestili su javnost da je u Banjaluci održana konferencija o upravljačkoj odgovornosti u javnom sektoru uz podršku Vlade Holandije čiji predstavnici su prisustvovali konferenciji.

Vidljivo je da Vlada Republike Srpske nema problem da koristi donacije i stručnu pomoć međunarodnih, uglavnom zapadnih, institucija, Vlada i donatora dok kroz novi zakon o nevladinim organizacijama želi otežati i onemogućiti rad udruženjima građana koje ne kontroliše i koja se kritički odnose prema postupcima vlasti u Republici Srpskoj.

GERILA info

The post Licemjerje vlasti u Srpskoj. Udaraju na udruženja građana a sarađuju sa stranim donatorima i finansijerima first appeared on Gerila.info.

Jedna trećina prijavljenih slučajeva korupcije odnosila se na sektor državne uprave (primjedbe na postupanje državnih službenika, sumnje na neregularnosti u postupcima zapošljavanja ili postupcima javnih nabavki), a zatim slijede sektori pravosuđa i obrazovanja. Novitet je da je povećan broj prijava u oblasti obrazovanja na neprofesionalno postupanje stručnog kadra, kao i na pojave vršnjačkog nasilja na koje škole nisu adekvatno reagovale.

U strukturi prijavilaca korupcije primjetan je trend povećanja prijava koje podnose zviždači koji su inicirali oko 11% predmeta, dok i dalje koruptivne prakse najčešće prijavljuju svjedoci i žrtve korupcije (u više od dvije trećine slučajeva). TI BiH su se obratila i dva lica koja su tražila pravnu zaštitu prema nedavno usvojenom Zakonu o zaštiti lica koja prijavljuju korupciju RS, i oba lica su zahtijevala pokretanje sudske zaštite. Jedno lice nije uspjelo ostvariti status zaštićenog prijavioca, i to samo zbog previše kratkog roka koji je predviđen za sudsku zaštitu. TI BiH je upozorio Ministarstvo pravde Republike Srpske da su rokovi koji su predviđeni za zviždače prekratki i da to onemogućava prijavioce da ostvare sudsku zaštitu, kao i da bi to trebalo uzeti u obzir pri razmatranju izmjena Zakona.

U prvoj polovini godine TI BiH je podnio dvije inicijative Ustavnom sudu RS, i to za preispitivanje Odluke Skupštine Grada Banjaluka o opštim uslovima za proizvodnju, isporuku i korišćenje toplotne energije i Pravilnika o načinu i kriterijumima raspodjele sredstava Fonda za suzbijanje i iskorjenjivanje zaraznih bolesti. Odluka Grada Banjaluka, prema ocjeni TI BiH, uskraćuje prava potrošača propisanim strogim uslovima kod isključenja sa toplifikacione mreže. Građani su izrazili veliko interesovanje za ovaj predmet, te se vrlo često obraćaju sa upitima o ishodu postupka pred Ustavnim sudom, kao i o njihovim pravima kao krajnjim korisnicima usluge gradskog grijanja. Sporni Pravilnik Fonda za suzbijanje i iskorjenjivanje zaraznih bolesti pak propisuje restriktivne rokove kojima se uskraćuje mogućnost dodjele naknada svim vlasnicima životinja koji ispunjavaju uslove prema Zakonu o veterinarstvu.

TI BiH je u ovoj godini dobio i 7 presuda u upravnim sporovima koji su pokretani tokom ranijih godina zbog kršenja Zakona o slobodi pristupa informacijama. Neke od institucija protiv kojih je TI BiH dobio sporove su: Ministarstvo prosvete i kulture RS (u čak tri predmeta), Žalbeno vijeće pri Vijeću ministara BiH, Ministarstvo industrije, energetike i rudarstva RS, Republička uprava za inspekcijske poslove… Zajedničko u svim ovim predmetima je da su sudovi podučavali javne organe da je pravo na pristup informacijama zagarantovano zakonsko pravo i da se predviđeni izuzeci primjenjuju samo u izuzetnim okolnostima.

The post Sve više zviždača prijavljuje korupciju, najviše prijava u državnoj upravi first appeared on Gerila.info.