STARI GRAD SARAJEVO, VOGOŠĆA, NEUM, BUGOJNO – Opštinom Stari Grad u Sarajevu naredne četiri godine rukovodiće Irfan Čengić, koji je naslijedio bivšeg načelnika Ibrahima Hadžibajrića, kojem se trenutno sudi pred Kantonalnim sudom u Sarajevu zbog krivičnih djela organizovani kriminal, zloupotreba položaja/ovlaštenja, pranje novca, primanje i davanje dara. Po nalogu Tužilaštva Kantona Sarajevo, do sada je privremeno oduzeto nekoliko nekretnina, luksuzni automobil, novac na računima i udjel u investicionom fondu koji su povjereni na čuvanje i upravljanje Federalnoj agenciji za upravljanje oduzetom imovinom.

Irfan Čengić, kadar Socijademokratske partije BiH na nedavno održanim Lokalnim izborima dobio je podršku birača sa područja Opštine Stari Grad, te će naredne četiri godine biti na čelu ove sarajevske opštine.

Naime, Čengić je prethodno, a nakon što je u julu 2023. godine proveden referendum o smjeni dotadašnjeg načelnika Ibrahima Hadžibajrića u Opštini Stari Grad, pobijedio na prijevremeno održanim izborima za načelnika ove opštine. Nimalo zahvalnu funkciju dobio je Čengić, kada je ovu opštinu tresla jedna od najvećih postratnih korupcijskih afera, u kojoj je glavni akter, njegov prethodnik, koji je više od dvije decenije vladao Opštinom Stari Grad.

Nakon ovogodišnje ubjedljive pobjede, Čengić je na svojoj web stranici napisao da je naslijedio opštinu u kojoj je vladao potpuni haos, kriminal i korupcija, te da je trpio svakodnevne pritiske od raznih interesnih skupina.

„Uz sve izazove pokazali smo da znamo voditi procese i da imamo hrabrosti voditi procese, borbu protiv kriminala i korupcije. Usvojili smo Strategiju razvoja Opštine Stari Grad Sarajevo do 2027. godine kojom smo zacrtali strateške ciljeve, prioritete i konkretne projekte u vrijednosti preko 60 miliona KM“, napisao je Čengić.

A sredinom juna 2024. godine u sarajevskom Kantonalnom sudu počeo je glavni pretres u predmetu protiv Ibrahima Hadžibajrića i drugih. Nešto više od sedam mjeseci nakon hapšenja Hadžibajrića i drugih sredinom januara 2024. godine, federalna agencija za upravljanje oduzetom imovinom zaplijenila je tri parkinga u Starom Gradu, koji su povezani sa Ibrahimom Hadžibajrićem.

U Vogošći ništa novo

U optuženičke klupe ponovo se vraća i Asim Sarajlić, nekadašnji načelnik Opštine Vogošća. Njemu će se zajedno sa  Sabahudinom Delalićem i Muhamedom Šehovićem ponovo suditi zbog krivičnog djela “davanje dara i drugih oblika koristi”. Uslijedilo je to nakon što je Kantonalni sud uvažio žalbu Tužilaštva KS, kojim je prvostepena, oslobađajuća presuda poništena.

Njih je optužnica tereila da su od 20. do 25. februara 2020. godine, prije zakazanih unutarstranačkih izbora Stranke demokratske akcije za predsjednika Kantonalnog odbora SDA Sarajevo, na kojima su predloženi kandidati bili Semir Efendić, načelnik Opštine Novi Grad Sarajevo, te Fikret Prevljak, posredstvom Muhameda Šehovića ugovorili sastanak s delegatom Velidom Tvrtkovićem.

Sarajlić je bivši potpredsjednik i bivši šef kadrovske komisije vodeće bošnjačke Stranke demokratske akcije (SDA).

Afera političke korupcije objelodanjena je objavom audio snimka na Facebook stranici Semira Efendića, međutim, osim ove tematike, na snimku se može čuti i kako Sarajlić i Delalić iznose brojne detalje iz bliže i dalje prošlosti kada je riječ o kadroviranju, lobiranju, zapošljavanju, ali i budućim planovima.

Podsjećamo, u periodu mandata Asima Sarajlića na poziciji načelnika Opštine Vogošća, firma Murai Komerce dobila je tender za građevinsko zemljište za izgradnju stambeno-poslovnog kompleksa. Opština Vogošća 2007. godine raspisala je javni konkurs za dodjelu građevinskog zemljišta za izgradnju poslovno-stambenog kompleksa. Prema podacima iz konkursa veličina parcele iznosila je 5.200 m2 sa ukupnom bruto građevinskom površinom od 10.000 m2 te neto površinom od 8.500 m2. S namjerom izgradnje zanatsko uslužno stambenog prostora ukupne spratnosti prizemlje, tri sprata i mansarda.

Bez obzira na činjenicu da je zemljište nelegalno dodijeljeno, Asim Sarajlić u novembru 2007. godine izdaje urbanističku suglasnost Murai Komercu za izgradnju dva stambeno poslovna objekta prema idejnom projektu urađenom od firme Games d.o.o. Travnik koji je uključivao podrum, visoko prizemlje i tri sprata. U maju 2008. godine Murai Komerce dobija i građevinsku dozvolu za početak radova. Ovo nikada nije bilo predmet istrage.

Izlazi Ajkunić ulazi Mašić

Prava pometnja nastala je u izbornoj noći u Opštini Bugojno. Naime, SDA je nedugo nakon zatvaranja biračkih mjesta proglasila pobjedu svog kandidata za načelnika Opštine, vjerujući u beskrajno povjerenje, međutim zvanični rezultati pokazali su kako su ih građani Bugojna ove godine iznevjerili. Naime, više od 6.000 građana ili 44,88% njih podršku je dalo socijaldemokrati, kandidatu Trojke Edinu Mašiću.

Mašić je pobijedio u SDA-ovom gnijezdu, kojim su suvereno vladali godinama unazad i to kandidata Mirzu Idrizovića. Na ovim lokalnim izborima SDA nije kandidovala dosadašnjeg načelnika Opštine Bugojno Hasana Ajkunića, a razlog tome je što je krajem prošle godine Tužilaštvo Srednjobosanskog kantona podiglo optužnicu protiv njega, zbog osnovane sumnje da je počinio produženo krivično djelo zloupotreba položaja ili ovlašćenja, a koju je potvrdio Opštinski sud u Bugojnu.

Protiv načelnika Ajkunića krivičnu prijavu su podnijeli i mještani Mjesne zajednice Poriče zbog spornih odluka Opštinskog vijeća i načelnika vezano za eksploataciju dolomita u njihovim dvorištima.

Mještani Poriče, ali i drugi aktivisti sa nestrpljenjem čekaju formiranje Opštinskog vijeća, te se nadaju da će političari iz drugih stranaka, koji nisu u SDA shvatiti opasnosti o kojima godinama govore.

Možda će sa novim licima u Opštini doći i ekološka svijest u Bugojno.

Od Visokog do Neuma: Standardna postavka

Saga oko prodaje dijela državne imovine vezane za radničko odmaralište “Feroelektro” u Neumu, ali i hotela Zenita, ne nazire se kraju. Čini se da će tako i ostati, jer je vlast u ovom bh. gradu na moru ostala u rukama HDZ-a BiH.

Mala opština na jugu Hercegovine, od uvođenja demokratije je pod vlašću HDZ BiH, čiji je kandidat Dragan Jurković na ovogodišnje lokalne izbore izašao kao jedini kandidat, bez protivkandidata. Uzme li se u obzir da HDZ ima i većinu u Opštinskom vijeću, teško je očekivati drugačiji odnos, od već poznatog.

Javno preduzeće RTV Visoko otišlo je u stečaj prije šest godina, a bivši uposlenici još uvijek traže pravdu. Trenutno se postupak vodi na Ustavnom sudu BiH, kako tvrdi i sam Alen Jazić, jedan od nekoliko bivših uposlenika koji su tužili svoje bivše preduzeće. Navodi kako presudu očekuju u narednim mjesecima, a da su spremni pravdu tražiti i u Strasbourgu.

Teško je očekivati da će Mirza Ganić iz SDA, koji je na poziciji gradonačelnika Visokog naslijedio svoju stranačku kolegicu Amru Babić, shvatiti probleme bivših radnika RTV Visoko, jer je prethodne četiri godine ignorisao njihove zahtjeve.

Ganić je i na ovogodišnjim Lokalnim izborima osvojio većinu glasova. Pobijedio je Adnana Delića iz SDP-a, Mirnesa Fatića iz NiP-a, Daria Pekića koji je predstavljao Snagu Naroda, te Elvedina Šabanovića iz pokreta „NAPRIJED!“. U ovom gradu, Trojka se nije mogla dogovoriti oko zajedničkog kandidata, pa je svako kandidovao svog čovjeka.

Politička karijera Ganića do sada bilježi mandate u Gradskom Vijeću Visoko, Skupštini ZDK, Federalnom parlamentu i na poziciji premijera ZDK. Pored toga, SDA će sa DF-om i Strankom za BiH imati većinu, kao i do sada u Gradskom vijeću.

(TACNO.NET)

The post LOKALNI IZBORI U STAROM GRADU, NEUMU I BUGOJNU: Čuda su moguća, al’ samo kad ih tužilaštvo inicira first appeared on Gerila.info.

NEUM – Ovu informaciju za portal Tačno.net potvrdio je to i načelnik Opštine Neum, Dragan Jurković, koji je istakao da se čeka epilog i za prodaju radničkog odmarališta “Feroelektro” i hotela “Zenit”.

Kako navodi Jurković, oni su na samom početku upozoravali na vrijeme da to radničko odmaralište nije bilo u vlasništvu “Feroelektra”.

“Međutim to je na nekakav način došlo u prodaju, što smo mi osporavali, uputili smo dopise sudu, međutim sud je imao uvide u zemljišne knjige, a ono što mi znamo jeste da je novac koji su dobili prilikom prodaje još uvijek deponiran na računu Opštinskog suda u Čapljini dok se ne završe procesi koji se vode. Kako će se to na kraju završiti, to ne znamo”, rekao je Jurković.

Suprotno tvrdnjama načelnika Opštine Neum, bivši v. d. direktora “Feroelektra” Mirsad Jašarević ističe da se sama prodaja odigrala prije njegovog dolaska na poziciju.

“Što se tiče Neuma, mi smo se žalili na sve na šta smo mogli da se žalimo. Osnovano smatram da je prodaja bila na štetu ‘Feroelektra’. Što se tiče samih objava, zakon je tu vrlo jasan. To je imovina ‘Feroelektra’. ‘Feroelektro’ je napravio to odmaralište i to je njegovo. I nema tu niko ništa da spori”, pojašnjava Jašarević.

On, takođe, naglašava da sud odgovara za prodaju i sve poslije prodaje imovine sud odgovara za tu prodaju.

“To je potpuno čisto i sve drugo jesu opstrukcije ljudi koji pokušavaju izvući neko politikanstvo iz svega ovoga”, zaključuje Jašarević.

Kada je u pitanju hotel “Zenit”, Jurković takođe navodi da su se tu desile određene nepravilnosti tokom prodaje samoga hotela.

“Što je vidljivo i u samom sudskom registru, kapital koji je upisan u sudski registar ne odgovara kapitalu koji se nalazi u samoj prodaji. Mi smo tu pokrenuli dvije upravne tužbe. Jednu smo dobili. Nadležno ministarstvo je reagovalo suprotno uputama suda, mi smo uložili žalbu, i dalje je pred sudom, tako da ne znamo epilog i ne znamo koje vremensko razdoblje je potrebno da se završe ti predmeti”, rekao je.

On navodi da je 2014. godine rađena revizija u hotelu “Zenit”, ali da tu reviziju skupština nije potvrdila i da se samim time nije moglo stupiti u prodaju hotela “Zenit” jer je u registru ostao onaj kapital koji je bio ranije.

Stručnjak za državnu imovinu Muharem Cero navodi kada su u pitanju ove dvije imovine, da su kolokvijalno državna imovina.

“Pod državnom imovinom se podrazumijevaju četiri vrste imovine: javna dobra, opšta dobra, imovina iz sukcesije i imovina iz kontinuiteta. Ovdje se radi o društvenoj imovini, koja je podržavljena u procesu privatizacije i ona se ne može tretirati na način kao državna imovina. Ona je imovina koja je bila u procesu privatizacije. Kad se njome baviš, baviš se kao i svakom drugom imovinom iz procesa privatizacije, a ne tretiraš je kroz Zakon o zabrani raspolaganja državnom imovinom”, pojašnjava Cero.

Ističe da u Neumu ima samo jedna, po njemu, državna imovina, a to je hotel Sindikata Komunističke partije BiH i ona se nalazi pod zabranom raspolaganja.

Radničko odmaralište “Feroelektro”

Radničko odmaralište “Feroelektro”, koje se nalazi na najatraktivnijoj lokaciji u Neumu, stavljeno je na prodaju 2021. godine, a propusti institucija u Federaciji BiH, kako je otkrio Centar za istraživačko novinarstvo (CIN), oštetili su 19 kupaca apartmana.

Sud u Čapljini je nekretnine koje su trebale pripasti Federaciji po pisanju CIN-a prodao kupcima za više od tri miliona KM, a Opština Neum im brani da se upišu kao vlasnici, otkrio je početkom godine.

Bitka za ovo odmaralište vodi se još od kraja rata u Bosni i Hercegovini. Prema pisanju CIN-a, odmaralište je tada pokušalo preuzeti ugostiteljsko-turističko ppreduzeće “Odmaralište Neum”, koje je osnovano sredinom 90-ih od grupe radnika “Feroelektra” iz Hercegovine, koji su izgubili veze s matičnim preduzećem u Sarajevu.

Ova grupa radnika osnovala je novo preduzeće na osnovu Uredbe o privremenom organizvoanju poslovanja ekonomskih subjekata i organizacijskih oblika pravnih osoba na teritoriji tzv. Hrvatske Republike Herceg-Bosne (HRHB). Oni su u svoj osnivački kapital uvrstili nekretninu, ali u zemljišnim knjigama nisu upisali vlasništvo.

Načelnik Neuma Dragan Jurković zbog toga osporava prodaju odmarališta, tvrdeći da na osnovu propisa HRHB-a ono pripada ugostiteljsko-turističkom preduzeću “Odmaralište Neum”, osnovanom 1994. godine. Preduzeće “Feroelektro”, s druge strane, smatra se vlasnikom nekretnine.

Kako je CIN u svom istraživanju otkrio, “pravo vlasništva nad objektom nemaju ni jedni ni drugi već Federacija BiH. Prilikom prijave imovine u postupku privatizacije ‘Feroelektro’ je bio u obavezi isknjižiti ovaj objekat s preduzeća, dok ‘Odmaralište Neum’ nije ispunilo zakonske uslove za upis vlasništva. Odmaralište je, stoga, shodno zakonima iz oblasti privatizacije, trebalo postati državno”.

Hotel “Zenit”

Hotel “Zenit” otvoren je 1987. godine, a izgradili su ga radnici zeničke Željezare. Kada je počela izgradnja tog hotela 1985. godine, iz Željezare su htjeli da od tadašnjeg ostvarenog prihoda izgrade radnički hotel.

Zbog ratnih dešavanja, Željezara je bila vlasnik tog hotela do 1992. godine. Nakon rata preko advokata pokušali su vratiti taj hotel u svoje vlasništvo, ali su pravnu bitku izgubili.

Agencija za privatizaciju HNK je sredinom jula 2015. godine raspisala Javni poziv za prikupljanje ponuda (tender) za prodaju državnog kapitala u preduzeću HTD ZENIT-BRO d. o. o. Neum. Na tom javnom pozivu je najbolju ponudu dala kompanija “Bingo” iz Tuzle.

Direktor Agencije za privatizaciju HNK Dragan Bevanda uporno je odbijao da stavi potpis na Ugovor o kupoprodaji s “Bingom”, iako mu je to bila zakonska obaveza.

Državni kapital je iznosio 79,73% ukupnog kapitala i to u iznosu od 5.833.217 KM. Ostatak kapitala od 20,27% otpada na “Brodomerkur d. d.” Split, međutim načelnik Opštine Neum tvrdi da i Opština Neum ima svoj interes u hotelu “Zenit” u iznosu od pet posto, koji se kasnije utopio u državni kapital u ovoj prodaji samog hotela.

“Smatramo da je postupak prekršio određena pravila”, istakao je Jurković u razgovoru.

Iako je Kantonalni sud u Mostaru 20. decembra 2023. godine pravomoćnom presudom naložio Agenciji za privatizaciju Hercegovačko-neretvanskog kantona da u skladu s odlukom o proglašenju najbolje ponude od 30. septembra 2015. godine zaključi ugovor o prodaji 79,73% državnog kapitala u privrednom društvu HTD ZENIT-BRO d. o. o. Neum, to se još nije desilo.

Iz Opštine Neum prijetili su da u slučaju hotela Zenit novi vlasnik neće dobiti urbanističku dozvolu, a kada je Odmaralište “Feroelektro” u Neumu u pitanju, treba reći da pojedincima koji su kupili te nekretnine brane da se upišu kao vlasnici.

(TACNO.NET)

The post IMA LI DRŽAVE U NEUMU: Ima, al’ u nepokretnoj imovini first appeared on Gerila.info.

Krenimo redom.

U Banjaluci je sinoć završena posebna sjednica Narodne skupštine Republike Srpske na kojoj su poslanici podržali izjavu Milorada Dodika, predsjedavajućeg Predsjedništva BiH, da je po vitalne interese Srpske veoma štetan zaključak o zvaničnom stavu BiH u vezi sa nastavkom izgradnje mosta Komarna-Pelješac.

Od 72 prisutna narodna poslanika za Odluku o potvrđivanju Izjave glasalo je 60 poslanika, protiv je bilo šest, a uzdražno šest poslanika. Od šest glasova protiv, dva su od odbornika PDP-a Draška Stanivukovića i Jelene Trivić, a jedan od Nebojše Vukanovića (SDS).

Narodna skupština Republike Srpske sa 60 glasova “za” usvojila je Zaključke klubova poslanika Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), Demokratskog narodnog saveza (DNS), Socijalističke partije (SP), Partije demokratskog progresa (PDP), Demokratskog saveza – DEMOS, Narodnog demokratskog pokreta (NDP) i Ujedinjene Srpske. Poslije Odluke Narodne skupštine, kako je propisano Ustavom BiH, osporavani Zaključak Predsjedništva neće imati nikakvog učinka.

Dodik je ranije, u pisanoj izjavi, kao dio materijala za posebnu sjednicu, naveo da donošenje zaključka Predsjedništva BiH kojim je osporena izgradnja mosta Komarna-Pelješac glasovima preostala dva člana Predsjedništva Željka Komšića i Šefika Džaferovića na dan kada je potisan sporazum o gradnji mosta na Savi kod Gradiške ukazuje da šteta koja se želi proizvesti nije samo usmjerena na Hrvatsku, već se indirektno želi ugroziti pomenuti projekat koji je od vitalnog interesa za Srpsku.

Dodik je ocijenio veoma štetnom po vitalne interese Srpske izjavu koja se tiče proglašenja zaključka o prihvatanju zvaničnog stava BiH u vezi sa nastavkom izgradnje mosta Komarna-Pelješac, a koji je bez konsenzusa usvojen na sjednici Predsjedništva BiH.

On je u izjavi poručio da Srpska nije za parcijalna i dnevnopolitička rješenja spornih pitanja sa susjedima, pogotovo kada je u pitanju granica.

“Izdvajanje kao spornog samo pitanja izgradnje mosta Komarna-Pelješac koji se nalazi na teritoriji Hrvatske, a zanemarivanje drugih pitanja kao što je granica kod Kostajnice, te pitanja granice sa Srbijom i drugih ne doprinose razvijanju dobrosusjedskih odnosa i nanose štetu BiH i njenim entitetima”, smatra Dodik.

“Ako se smatralo da je ugrožen interes BiH, trebalo je postupati prije nego što je počela izgradnja mosta, a ne sada kada je most u drugoj fazi izgradnje”, naglasio je Dodik.

On je napomenuo da se Republika Srpska ponaša odgovorno i da joj nije cilj nanošenje štete i blokiranje projekata, a samim tim nanošenje štete susjednim državama, izvođaču radova i finansijeru bez ikakve koristi za Srpsku i BiH.

“Donošenje ovog zaključka za koji su glasali članovi Predsjedništva BiH Šefik Džaferović i Željko Komšić na isti dan kada je potisan sporazum o gradnji mosta na Savi kod Gradiške ukazuje da šteta koja se želi proizvesti nije samo za Hrvatsku, već se indirektno želi ugroziti projekat pomenutog mosta koji je od vitalnog interesa za Srpsku”, istakao je Dodik.

On je naglasio da je ta odluka veoma štetna po vitalni interes Republike Srpske i pozvao poslanike u Narodnoj skupštini Srpske da ovu izjavu o proglašenju potvrde dvotrećinskom većinom da osporeni zaključak Predsjedništva BiH ne bi stupio na snagu.

U toku skupštine NSRS imali smo priliku čuti, blago je reći, svašta.

Od prepucavanja između Dodika i narodnog poslanika Draška Stanivukovića (PDP), zatim do unakrsne “paljbe” između (opet) Dodika i Jelene Trivić (PDP), da bi potom duel bio između predsjedavajućeg predsjedništva BiH i jednog od, i inače, najglasnijih opozicionara Nebojše Vukanovića. Čuli smo i da je po prvi put predsjednik Dodik priznao ono za šta ga optužuju opozicionari, a to je da postoji veza između njegovog sina Igora i Prointera, jedne od najvećih IT kompanija u Srpskoj. Istina, rekao je da Igor radi za Prointer, a ne da je jedan od vlasnika. Vrhunac apsurda, čak i skandala, je ipak bilo to što je Nebojša Vukanović nakon pauze, javno za govornicom, optužio Pericu Bundala, šefa kluba odbornika PDP-a da mu je prijetio i čak, u jednom trenutku, zavrnuo ruku.

Jelena Trivić je u svom duelu sa Dodikom potegla neka od izuzetno bitnih pitanja, koji jesu teret na karijeri Milorada Dodika, a što veći dio opozicije ili zaboravlja, ili namjerno prešutkuje u rijetkim prilikama za duele sa najuticajnijim političarem Srpske. Tako je Trivićka spomenula pitanje građe Jasenovačkog kompleksa koji je pod tajanstvenim okolnostima, preko SAD, na kraju završio u rukama Republike Hrvatske. Potom je hrabro ustrajala na pitanju kako to da Milorad Dodik poteže pitanje srpskog nacionalnog interesa, a pri tom je promijenio mišljenje o stradanju u Srebrenici, ranije ga nazvavši genocidom, a onda nakon toga promijenio mišljenje. I dok se kvalitet rasprave između Stanivukovića i Dodika može ocijeniti kao prepucaanje (obojice) na ličnim osnovama, a bez temeljne i demokratske rasprave, sa vrlo malo argumenata, duel između Dodika i Trivićke je bila jedna od boljih polemika koje smo vidjeli na sceni Parlamenta Srpske, prvenstveno zahvaljujući Jeleni Trivić koja je u duel sa Dodikom ušla spremna i smirena, bez obzira na oštru, na granici dobrog ukusa, retoriku daleko iskusnijeg političara.

https://www.facebook.com/trivicjelena/videos/2364080480312836/?t=40

Nebojša Vukanović je optužio Milorada Dodika da radi za hrvatske nacionalne interese, ali iz ličnih, privatnih razloga.

Ono što je zbunjujuće, jeste slaba podrška ostalih poslanika opozicije, jer su Trivićka, Stanivuković i Vukanović, uz tri poslanika koalicije Domovina, jedini glasali protiv Dodikove inicijative. SDS jeste bio uzdržan, ali su preostale partijske kolege Trivićke i Stanivukovića čak bili za samu inicijativu, tako da će biti zanimljivo pratiti dalja dešavanju u ovoj partiji, pogotovo nakon sukoba Bundalo-Vukanović.

Ponašanje predsjedavajućeg Predsjedništva, Trivićka je u komentaru za Gerila.info, ocijenila skandaloznim.

“Gospodin Dodik je juče pokazao svoje pravo lice, bahatost, drskost i bezobrazluk i to u najvišem zakonodavnom tijelu Republike Srpske što ne priliči jednom političaru. Zaista je bilo mučno  gledati i slušati takvo ponašanje Milorada Dodika. Nakon što je izvukao hiljadu poluprovjerenih i nebitnih informacija za kolege Stanivukovića i Vukanovića a koji nemaju veze sa dnevnim redom pred Parlamentom Srpske, na kraju je uradio i na mene, za koju nije imao nikakve podatke da izvuče. I onda je spomenuo neko kao držanje za ruke mene i kolege Stanivukovića, a gdje smo mi zapravo nabacili sportski pozdrav, kao košarkaši kad je izmjena na terenu”, ogorčena je Jelena Trivić.

Kao još veći problem vidi nereagovanje svojih skupštinskih kolega, a pogotovo koleginica na takvu vrstu vrijeđanja.

“Ovo je ipak vrijeđanje i na polnoj osnovi, što je moralo naći osudu kod potpredsjednice Skupštine (Željka Stojčić iz SNSD) koja je juče predsjedavala posebnom sjednicom NSRS. Taj Dodikov komentar našeg “držanja” za ruke je bio šlag na tortu njegovog cjelokupnog prostog i pijačarskog ponašanja i to u Narodnoj skupštini”, jasna je Trivićka.

Glasanje PDP-ovih narodnih poslanika Trivićka je ocijenila je kao odraz demokratičnosti same partije.

“Stavivuković i ja smo odmah rekli da ćemo biti protiv same Dodikove inicijative, jer smatramo da ovo nema nikakve veze sa vitalnim nacionalnim interesima Republike Srpske”, istakla je Jelena Trivić i naglasila da je “protiv” inicijative zapravo bio i nihov partijski kolega Ljubiša Krunić, ali da je zabunom pogrešno glasao jer je mislio da se prvo glasalo o nekim zaključcima PDP-a, a zapravo se glasalo o samoj inicijativi.

“Jeste, to jedna demokratičnost našeg kluba i ja sam lično pristalica da mi možemo u Klubu različito da glasamo i ovo nije prvi put da mi različito glasamo”, rekla je Trivić i dodala da je veći problem to što u, kako kaže, napadima Milorada Dodika na nju i Draška Stanovukovića nisu osjetili ni imali podršku, osim od strane Ljubiše Krunića.

“Na onakvo ponašanje, na onakvo vrijeđanje ja sam očekivala da će bar šef kluba (Perica Bundalo) reći nešto u našu odbranu”, rekla je Trivić i dodala da je, ukoliko su tačne tvrdnje Nebojše Vukanovića, ponašanje šefa kluba odbornika PDP-a za svaku osudu.

“Od Vukanovića je bilo sasvim legitimno pravo da prokomentariše izlaganje Perice Bundala, a sutra ako treba i moje izlaganje koje mu se neće svidjeti. Razumjem da neko može da plane i da reaguje u momentu, ali s obzirom da se to dogodilo u hodniku NSRS, a ne na ulici, mislim da je to za svaku osudu ako je prevršilo svaku mjeru neke uobičajene verbalne rasprave”, jasna je Trivić.

Branislav Borenović je danas izjavio da u sukobu Vuaković-Bundalo nema informacije šta je posrijedi.

“Ne znam šta se tačno desilo, ali je bilo tenzija. Osuđujem bilo kakve prijetnje, verbalne i fizičke. Nazvao sam danas Vukanovića i izvinio se ako je došlo do bilo kakvih ružnih stvari”, rekao je Borenović za Srpskacafe.

Perica Bundalo, šef poslaničkog kluba Partije demokratskog progresa, tvrdi da nije fizički nasrnuo na Nebojšu Vukanovića, poslanika Srpske demokratske stranke.

“Nije bilo nikakvog obračuna sa Vukanovićem. Bio je to verbalni obračun u granicama normale. Ništa se nije desilo. Sukoba nije bilo, sve se završilo razgovorom”, rekao je Perica Bundalo.

Ovaj sukob ostaje moguća pukotina i nagovještaj novih problema u ionako loše organizovanom opozicionom dijelu Narodne skupštine, i za očekivati je da će u narednim danima isplivati novi detalji ovog sukoba.

Za mnoge je iznenađenje bilo glasanje SDS-a, odnosno to što su svi poslanici najveće opozicione stranke, nakon konačnog konsolidovanja, bili uzdržani na glasanju po pitanju inicijative Milorada Dodika.

Davor Šešić, narodni poslanik NSRS iz redova SDS-a, pojašnjava za Gerila info da je ova stranka pred samo glasanje bila u nezavidnoj situaciji.

“Mi smo ponovo mogli vidjeti da ne postoji demokratija, razmjena argumenata, kao ni argumenti zašto je most na Pelješcu zapravo vitalni nacionalni interes srpskog naroda u BiH. Takođe smo mogli da vidimo političko blato u kojem se gospodin Dodik i SNSD  najbolje snalaze. A što se tiče stava SDS-a da budemo suzdržani, mi smo još ranije rekli da nećemo podržati ovu inicijativu člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika, ali protiv nismo bili jer se ipak radi o mehanizmu veza, odnosno pravu srpskog naroda u BiH da stopira određene stvari u zajedničkim institucijama. SDS se nalazio u teškoj situaciji, odnosno nismo mogli biti protiv mehanizma vitalnog nacionalnog interesa , a da u ovom slučaju nismo mogli biti za hrvatski nacionačni interes što Pelejški most svakako jeste”, istakao je Šešić.

“Problem je i što je Milorad Dodik neselektivno, bez pravih argumenata pokrenuo ovaj mehanizam”, objasnio je Šešić za naš portal.

Bilo kako bilo, Pelješki most će se nesmetano graditi, zahvaljujući 60 ruku narodnih poslanika u Parlamentu Srpske. Koliko će Hrvatska cijeniti ovu uslugu, što ovo definitivno jeste, ostaje da se vidi. Mnogo je neriješenih pitanja u Hrvatskoj a kada govorimo o odnosima prema Republici Srpskoj, kao i pravima srpske nacionalne manjine u nama susjednoj zapadnoj zemlji. Gerila je u više navrata pisala o problemu odlaganja nukelarnog otpada tik uz granicu Srpske, odnosno BiH, kod Novog Grada, u bivšoj kasarni Čerkezovac, a kada su institucije Srpske i BiH bile “zakopčane do grla” i nisu komentarisale sumnje mještana da se otpad već počeo odlagati u Dvor na Uni. Nakon naših tekstova, ali interesovanja i drugih medija, institucije su se, napokon, počele interesovati za ovaj slučaj. Iako je i most na Savi u Gradišci nesumnjivi interes naše države, problem odlaganja nukelarnog otpada iz nukelarne elektrane Krško je još veći i složeniji, možemo slobodno reći, generacijski problem za kompletnu širu regiju oko Novog Grada. Nadajmo se da je Pelješkim mostom spašen Novi Grad, jer je nuklearna prijetnja tom gradu veći ulog od mosta koji povezuje dva dijela kopna Hrvatske, a na štetu otvorenog mora Bosni i Hercegovini.

D.Rakita

Gerila.info

The post NSRS: Bitka za srpsko-hrvatski Pelješki most! first appeared on Gerila.info.