NATO ili SNSD?

Da.

Pregovarač sa EU ili v.d. predsjednika Republike Srpske?

Ima posla ko hoće raditi.

Hitni postupak ili redovna procedura?

Što je brzo, to je i kuso.

Povreda poslovnika ili krivi navod?

Ne mislim se ja puno javljati.

OHR ili USAID?

Prošlost moja nije sjajna bila.

Mladen Ivanić ili Milorad Dodik?

Dva počasna predsjednika.

Američko govno ili ruska torta?

Ne jedem slatko.

Glas Srpske ili Nezavisne novine?

Kopanja je bolje slušao.

BIG radio ili Radio Slobodna Evropa?

Grešila sam mnogo i sad mi je žao.

Trojka ili SDA?

Bakir je nagodan.

Trileće ili pita s jabukama?

Nije „trileće“ nego patišpanj.

Teletina ispod sača ili lešo junetina?

Jedno je zdravije, drugo slađe.

Strani plaćenici ili domaći izdajnici?

Nama je samo stalo da Republika Srpska bude stabilna.

Lider projekta za razvoj medija i nevladinih organizacija u Bosni i Hercegovini ili asistent šefa političkog odjela i savjetnik za međunarodne odnose u Kancelariji OHR u Banjoj Luci?

Predugačko vam je pitanje.

Stalni posao ili freelance?

Nisam sigurna kako mi se sad vodi ovo što radim.

Dejan Kusturić ili Ranko Škrbić?

Dva oka u glavi.

Hong Kong ili Šangaj?

Hong Kong ima bolje respiratore.

Fond zdravstvenog osiguranja ili Medietik?

Uvijek je bolje poslovati s državom.

Kafa ili čaj?

Čula sam jednom da ne treba piti piće u koje se piri.

Nebojša Vukanović ili Igor Crnadak?

Sa Crnatkom sam bar radila.

Valcer ili tango?

Plešem kako drugi sviraju.

Ivica Dačić ili Aleksandar Vulin?

Juče ne bih morala slagati.

RIK ili CIK?

PIK.

Šmit ili Vestendorp?

Prva ljubav zaborava nema.

Vlado Đajić ili Srđan Mazalica?

Nije lako biti ramena za te glave.

Savjet ministara BiH ili Vlada Republike Srpske?

Nisam bila ministar u Vladi RS.

Državna imovina ili imovina entiteta?

Tek sam preuzela mandat. Morala bih pitati.

Potjera ili Ko želi biti milioner?

A ko ne želi?

(u sljedećem broju objavljujemo penzionisani leksikon rakidžije Milorada Dodika)

Goran Dakić / GERILA.info

The post V.d. leksikona v.d. predsjednika Republike Srpske: Prošlost moja nije sjajna bila first appeared on Gerila.info.

Dok Milorad Dodik najavljuje put u Moskvu kako bi od Rusije zatražio veto na produženje mandata EUFOR-a u Bosni i Hercegovini, iz sjedišta NATO-a dolazi snažna i nedvosmislena poruka da neće dozvoliti bezbjednosni vakuum u BiH.

Zamjenica generalnog sekretara NATO-a Radmila Šekerinska tokom posjete Sarajevu jasno je stavila do znanja da Alijansa ostaje posvećena teritorijalnom integritetu, suverenitetu i ustavnom poretku Bosne i Hercegovine, poručivši kako “nijedan pokušaj destabilizacije – bio politički, pravni ili diplomatski – neće ostati bez odgovora”.

NATO, koji već više od tri decenije djeluje u BiH, podsjetio je da njegova misija nije okupaciona, kako to Dodik tvrdi, već mirovna i partnerska. “EUFOR Althea, uz podršku NATO-a kroz Berlin Plus aranžman, ostaje ključna garancija stabilnosti u zemlji”, naglasila je Šekerinska.

Ona je odbacila tvrdnje da međunarodno vojno prisustvo predstavlja prijetnju Republici Srpskoj, ističući kako su upravo te snage doprinijele očuvanju mira i reagovanju u kriznim situacijama. “Evakuacija iz vazduha, upravljanje krizama, cyber odbrana – to su oblasti gdje NATO već sada pomaže BiH i planira činiti to još više”, dodala je.

U svjetlu pravosnažne presude protiv Milorada Dodika zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika, iz NATO-a stiže jasna poruka o neophodnosti vladavine prava. “Pozivamo sve strane u BiH da budu konstruktivne, poštuju vladavinu prava i presudu protiv bivšeg predsjednika Republike Srpske, te podrže reformski put zemlje”, rekla je Šekerinska.

Izjava dolazi u trenutku kada Dodik otvoreno govori o “okupaciji” od strane OHR-a i EUFOR-a, najavljujući referendum o samostalnosti Republike Srpske i tražeći rusku podršku. Međutim, NATO uzvraća konkretnim činjenicama: dva prethodno blokirana reformska programa su konačno usvojena, a fokus sada prelazi na pripremu programa za 2025.

Dodikova najava da će tražiti od Rusije da uloži veto na produženje misije EUFOR-a u Savjetu bezbjednosti UN-a došla je kao direktan izazov međunarodnim garancijama mira. Ipak, NATO ne ostavlja prostor za dileme. “Bez obzira na ishod sjednice UN-a – NATO neće dopustiti bezbjednosni vakuum u Bosni i Hercegovini”, poručila je zamjenica generalnog sekretara.

U slučaju da Rusija zaista pokuša blokirati misiju EUFOR-a, iz Alijanse poručuju da su spremni aktivirati sopstvene snage kako bi se sačuvao mir u zemlji, čime bi de facto bio poništen svaki pokušaj geopolitičkog ucjenjivanja iz Moskve.

Osvrćući se na lično iskustvo sa evropskim integracijama i članstvom Sjeverne Makedonije u NATO-u, Šekerinska je istakla važnost političke volje i jedinstva. “Najvažnije je da lideri preuzmu odgovornost u teškim trenucima, donose odluke i prepoznaju da su NATO i EU saveznici u stabilnosti, a ne prijetnja”, istakla je.

Šekerinska je pozdravila napredak koji je BiH ostvarila u reformama, ali i upozorila na potrebu inkluzivnosti i brzine u donošenju ključnih odluka. “Saradnja s NATO-om ne znači samo vojnu podršku. Ona donosi i inovativne modele za upravljanje krizama, spašavanje života i jačanje institucija.”

Gerila.info

The post NATO poruka Dodiku: Nećemo otići iz BiH first appeared on Gerila.info.

Dok su Željko Komšić i Denis Bećirović poslali poruke o potrebi jače prisutnosti NATO-a i očuvanja bezbjednosti zemlje, Željka Cvijanović je pokušala skrenuti pažnju na visokog predstavnika Kristijana Šmita, kojeg je označila kao ključnog krivca za političku krizu u BiH.

Za Bećirovića i Komšića poruka iz Brisela bila je jasna: BiH je pod prijetnjom i potrebno je trajno prisustvo NATO-a. Bećirović je izjavio da se BiH suočava sa “bezbjednosnim vakuumom” koji može imati “katastrofalne posljedice”, dok je Komšić pozvao na odlučniju ulogu NATO-a i EUFOR-a, podjećajući na brzo djelovanje SFOR-a u slučaju tzv. “hrvatske samouprave”.

Mediji iz Federacije istakli su riječi podrške koje su Bećirović i Komšić dobili u Briselu, posebno od zamjenice generalnog sekretara NATO-a, koja je naglasila da NATO neće dozvoliti narušavanje teško stečenog mira i da je autoritet visokog predstavnika “neupitan”. Ovi mediji takođe su prenosili poruke o zahvalnosti NATO-u za slobodu i mir u BiH, kao i pozive za dublju saradnju sa Savezom.

S druge strane, mediji iz Republike Srpske izvještavaju sasvim drugačijim tonom. Njihova pažnja usmjerena je gotovo isključivo na izlaganje Željke Cvijanović, koja je, prema njima, u Briselu pokušala da predstavi visokog predstavnika kao glavnog destabilizatora situacije u BiH. Kako navodi RTRS, Cvijanović je poručila da je politička kriza rezultat “nametanja odluka od strane nelegalnog visokog predstavnika” i upozorila da se “tako narušava Dejtonski sporazum”.

Mediji iz RS gotovo da ignorišu bezbjednosne poruke koje su poslali NATO i druga dva člana Predsjedništva. Umjesto toga, izvještaji se fokusiraju na insistiranje na poštovanju izvornog Dejtona i napade na međunarodnu zajednicu, prvenstveno Šmita.

Ipak, ključna poruka koja je iz NATO-a poslana nakon susreta sa bh. liderima odnosi se na stabilnost i mir. Zamjenica generalnog sekretara Saveza Radmila Šekerinska izjavila je da NATO neće dozvoliti da se ugrozi teško stečeni mir, ističući važnost poštovanja Dejtonskog sporazuma, ali i uloge međunarodnih aktera kao garanta mira.

Medijska slika nakon ove posjete savršeno oslikava političke podjele unutar zemlje. Dok su mediji iz Federacije fokusirani na bezbjednost, podršku NATO-a i ulogu međunarodne zajednice u očuvanju mira, mediji iz Republike Srpske tematizuju “nametanja” i “kršenja suvereniteta”, ponavljajući narative koje dolaze iz vrha Republike Srpske.

Iako su članovi Predsjedništva formalno nastupili zajedno, njihove poruke iz Brisela odražavaju duboke političke i ideološke podjele. Za jedne je NATO saveznik i garant stabilnosti, za druge još jedan element međunarodnog pritiska. Mediji iz oba entiteta dodatno pojačavaju ove podjele, čime stvaraju tri paralelne stvarnosti u jednoj zemlji.

Gerila.info

The post Podijeljeno Predsjedništvo BiH u Briselu: Jedna posjeta, tri različita narativa first appeared on Gerila.info.

Ovaj dokument je predložila Komisija za saradnju sa NATO-om i koji se, kao godišnji izvještaj, šalje ovog vojnoj organizaciji.

Usvajanje ovog programa i njegovo slanje u NATO je jedna od obaveza koju BiH ima prema ovoj organizaciji, u okviru MAP programa.

Posljednji put Godišnji nacionalni program (ANP) je poslan 2022. godine.

Akcioni plan za članstvo (ANP) sa ciljem pružanja pomoći zemljama koje žele postati članice saveza se sastoji od praktične podrške i konsultacija, a namijenjen je kao pomoć tokom priprema država za članstvo u NATO-u.

Sarandnja BiH i NATO  i usvjanje ovih dokumenata su voma često predmet političkih sukoba, s obzirom na politiku vlasti Republike Srpske i SNSD-a prema ovoj organizaciji, te se često navodi da Republika Srpska opstruiše ovaj proces.

Ipak, zanimljivo je da je program reformi usvojen samo jedan dan nakon što se predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović sastala sa generalnim sekretarom NATO-a Markom Ruteom.

Nakon sastanka su rodržali i konferenciju za medije, gdje je Cvijanovićeva rekla da saradnju treba jačati u budućnosti.

“Zahvalni smo NATO-u na podršci koju nam je pružao tokom godina i zapravo očekujemo da će ta podrška biti tu kada god zatreba, a posebno bih se zahvalila na podršci koja nam je pružena u smislu izgradnje kapaciteta odbrane. Ono što je jako važno sa današnjeg sastanka je zapravo da smo potpuno svjesni da našu saradnju treba jačati u budućnosti i ja sam jako zahvalna svima koji su strasno radili u prethodnom periodu da podrže državu i da daju ono što je bilo potrebno u tom trenutku“, rekla je tom prilikom Cvijanovićeva.

Ona se zahvalila Ruteu na podršci NATO-u koju BiH ima na putu ka Evropskoj uniji.

The post Savjet ministara BiH usvojio Program reformi koji se šalje u NATO first appeared on Gerila.info.

Iako BiH zvanično nije u NATO savezu, Sjevernoatlantski savez je već skoro 30 godina prisutan u BiH, a redovno se sprovode partnerske aktivnosti između domaćih institucija i NATO-a.

Konsenzus, bar onaj javni, domaći političari imaju oko ulaska o Evropsku uniju. Doduše, nisu baš spremni za bolne reforme koje Evropska unija zahtijeva. Za ulazak u NATO pakt, za sada nema spremnosti, iako strukture Oružanih snaga koriste oružje i opremu koju su dobili od NATO-a, vježbe izvode po NATO standardima i njihovom ocjenjivanju. Ipak, vlasti Republike Srpske, predvođene SNSD-om jasno poručuju, nisu za ulazak u NATO, a to pravdaju statusom vojne neutralnosti.

“Bosna i Hercegovina neće u NATO. Imajući u vidu sadašnju proceduru i zakone u kojima treba parlamentarna skupština na bazi većine za donošenje takvih odluka da donese takvu jednu saglasnost. Te saglasnosti nema i neće je biti. Mi ostajemo vojno neutralni i Bosna i Hercegovina nije kandidat za NATO i neće biti članica NATO-a”, izjavio je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.

Međutim, najviše odluka koje su vezane za NATO potpisali su baš članovi SNSD-a. U decembru 2006. godine tadašnji predsjedavajući predsjedništva BiH Nebojša Radmanović u sjedištu NATO-a potpisuje sporazum za prisupanje u program “Partnerstvo za mir”. Tada je istakao svoje mišljenje da će BiH do 2009. godine biti članica NATO-a. Nikola Špirić, takođe jedan od najvažnijih čelnika SNSD-a, tokom mandata predsjedavajućeg Savjeta ministara izjavio je da integracija BiH u EU i NATO, kao i dobra regionalna saradnja, predstavljaju ključne i strateške spoljnopolitičke ciljeve BiH. S druge strane, za bošnjačke političke predstavnike NATO put nije sporan.

“Podržavam proaktivno djelovanje NATO-a, uključujući i mjere odvraćanja, kao i eventualno prisustvo NATO snaga u vojnim bazama u Bosni I Hercegovini. Punopravno članstvo u NATO je jedan od strateških vanjsko-političkih prioriteta Bosne I Hercegovine. Tako su odlučili organi Bosne I Hercegovine. Te dsluke su izglasane na način da su za njih glasali predstavnici iz oba boanskohercegovaka entiteta I predstavnici svih Naroda u Bosni I Hercegovini”, izjavio je bošnjački član Predsjedništva BiH Denis Bećirević.

Komandanti jedinica NATO snaga, ali i generalni sekretar te alijanse veoma često doleze u radne posjete u BiH. Zabrinuti su, kako kažu, zbog secesionističke politike i pozivaju političke lidere da očuvaju jedinstvo.

“NATO je već dugi niz godina posvećen našem partnerstvu. Podržavamo vaše napore u reformi sigurnosti kroz vaše sjedište u Sarajevu i kroz naš paket za izgradnju kapaciteta gdje vam pomažemo da dodatno ojačate svoje sposobnosti, uključujući upravljanje krizama, sajber odbranu i borbu protiv terorizma”, izjavio je generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg.

Međutim, koliko je Bosna i Hercegovina sa svojim skromnim kapacitetima uopšte važna za NATO u vojnom smislu i šta može da doprinese  u tom smislu, osim simboličnog odvraćanja od Rusije? Komplikovani odnosi vuku korijene s kraja devedesetih i NATO bombardovanja Republike Srpske, a kasnije i Srbije.

“Činjenica je da Bosna i Hercegovina pravi male ali sigurne korake ka NATO-u. Od MAP-a, ANP-a do nekog statusa kandidature iako se političari iz Republike Srpske protive, mi određene korake ka integraciji pravimo”, smatra politikolog Stefan Blagić.

NATO je odobrio 2018. godine aktiviranje Akcionog plana za članstvo Bosne i Hercegovine u ovoj organizaciji i pozvao Bosnu i Hercegovinu da dostavi Godišnji nacionalni program 5. decembra 2018. Iako najveći protivnik ulaska u NATO, Milorad Dodik je 19. novembra 2019. potpisao slanje ANP-a, a Savjet ministara u kojem sjede kadrovi SNSD-a usvojio je Program reformi za NATO, te je donesena odluka o formiranju komisije za saradnju s ovim vojnim savezom.

The post Kako vještačka inteligencija vidi pristupanje Bosne i Hercegovine NATO savezu? first appeared on Gerila.info.

Goganović, inače kadar SNSD, prisustvovao je danas prijemu povodom obilježavanja 75. godišnjice NATO Saveza.

Komandant NATO Štaba Sarajevo brigadni general Pamela Mekgaha izjavila je da se partnerstvo sa BiH i dalje produbljuje i zahvalila svima koji su u proteklih 20 godina doprinijeli da BiH bude mjesto za bolji i bezbjedniji život.

Prisutnima se obratio i Goganovićev šef, ministar odbrane BiH Zukan Helez. Doduše, Helez je Goganovićev formalni šef, dok je suštinski šef Milorad Dodik, koji se, naravno, protivi NATO Savezu.

Helez je, u obraćanju prisutnima, između ostalog poručio da Bosna i Hercegovina “u cilju zaštite mira, suvereniteta i teritorijalnog integriteta teži ka članstvu u ovaj Savez”.

Podsjetio je da je NATO savez u zvaničnim istupima naveo da bi Bosna i Hercegovina u maju ove godine mogla dobiti status kandidata za pristupanje Savezu.

Prije nekoliko dana Helez je iznio iste tvrdnje da bi BiH mogla dobiti status kandidata za pristupanje NATO, na šta mu je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik odgovorio da “BiH nije kandidat za NATO, niti će biti član ove Alijanse”.

Zanimljivo je da je Goganović samo dan ranije bio u društvu sa ruskim ambasadorom Igorom Kalabuhovim.

Isti dan je, kao odgovor zamjeniku predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Denisu Zvizdiću koji poziva na raspoređivanje NATO vojnika u Brčko distriktu, izjavio da “NATO neće raspoređivati svoje vojnike u BiH, a posebno ne u Brčko distriktu”.

Inače, Goganović je prije par dana, zajedno sa gradonačelnikom Doboja Borisom Jerinićem, ugostio generala NATO Pamelu Mekgaha.

Goganović je u par dana baš imao “gust raspored” – od pratnje NATO generala u posjeti Doboju, preko sastanka sa ruskim ambasadorom, sve do prisustvovanja obilježavanju godišnjice NATO saveza.

Mladen Bubonjić / Gerila.info

The post 75 godina NATO: “Produbljivanju” partnerstva NATO i BiH prisustvovali i članovi SNSD first appeared on Gerila.info.

Zukan Helez podsjeća kako se u zvaničnom saopštenju NATO saveza navodi da bi Bosna i Hercegovina mogla već u maju ove godine na proljetnom zasjedanju Skupštine za samit NATO-a dobiti status kandidata za pristupanje ovom savezu.

“Trenutno je naša zemlja u Akcionom planu za članstvo što je posljednja stepenica prije poziva u punopravno članstvo. BiH je od svih zaintersovanih kandidata za pristupanje NATO savez najbliža ostavrenju tog cilja”, navodi Helez na svom fejsbuk profilu.

Helez ističe da Ministarstvo odbrane BiH i Oružane snage BiH kontinuirano svoje aktivnosti, rad i planove usklađuju sa NATO standardima te su predvodnici NATO puta BiH.

Međutim, naglašava da postoje određeni politički akteri, “koji po nalogu Beograda i Moskve, bezuspješno pokušavaju usporiti NATO put naše zemlje. Oni imaju lične interese da uspore NATO put naše zemlje, ali građani u BiH, a ankete pokazuju i sve više građana u BH entitetu RS, shvataju da samo članstvo naše zemlje u NATO savezu osigurava mir, sigurnost, stabilnost i ekonomski napredak”.

Ističe da su sve države koje su ušle u NATO prosperirale u svakom pogledu.

“Iskustvo proširenja Saveza pokazalo da je svaka država nakon ulaska u članstvo doživjela porast direktnih stranih investicija i rast bruto društvenog dohotka”, navodi Helez.

Dodaje da se pristupanjem NATO savezu osigurava vladavinu prava koja vodi do sigurnije i stabilnije države, većih investicija i prilike za nova radna mjesta.

“Zašto bi bilo ko, pa i građani u RS odbili da živi u sigurnosti u dobrom ekonomskom standardu”, kaže Helez.

Naposlijetku, ističe da pored ovih benefite, članstvo BiH u NATO savezu garantuje zaštitu suvereniteta i teritorijalnog integriteta.

“Područje koje je bilo pod zaštitom NATO saveza nikada u posljednjih 74 godine nije pretrpjelo akt agresije”, navodi Helez i dodaje da evroatlantske integracije BiH, prevenstveno pristupanje NATO savezu, predstavljaju ključni spoljnopolitički interes BiH, “te ću učiniti sve, u zakonom datim ovlastima, da se taj cilj i ostvari”, ističe Helez na kraju.

Nije trebalo dugo čekati na reakcije iz Republike Srpske.

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je da BiH nije kandidat za NATO, niti će biti član ove Alijanse.

“BiH neće u NATO, imajući u vidu sadašnju proceduru i zakon po kojima Parlamentarna skupština treba da, na bazi većine predviđenih za donošenje odluka, donese takvu saglasnost. Te saglasnosti nema i neće je ni biti. Mi ostajemo zajedno sa Srbijom vojno neutralni i BiH nije zemlja koja je kandidat za NATO, niti će biti članica NATO”, poručio je Dodik.

Podsjetio je na bombardovanje Republike Srpske i Srbije od strane NATO saveza, naglasivši da je u bombardovanju korišten osiromašeni uranijum i da su ubijane žene i djeca.

Ova “razmjena mišljenja” između političara iz Federacije BiH i Republike Srpske u vezi sa pristupanjem Bosne i Hercegovine NATO savezu nije nešto novo. Stavovi su poznati. Želje takođe. Kao i mogućnosti.

Gerila.info

The post BiH ide u NATO, BiH ne ide u NATO: Želje i mogućnosti first appeared on Gerila.info.

Generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg nalazi se u posjeti Bosni i Hercegovini. Po dolasku u BiH prvo se sastao sa članovima Predsjedništva BiH koji su po okončanju sastanka u izjavi za medije iznijeli kontradiktorne, ne samo stavove, što je i očekivano, nego i informacije.

Naime, u izjavi bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića navodi se da je Stoltenberg naglasio da su evropski i NATO put Bosne i Hercegovine kompatibilni, te da će NATO pomagati reformske procese, koji približavaju Bosnu i Hercegovinu članstvu u NATO-u i Evropskoj uniji.

S druge strane, srpski član Predsjedništva Željka Cvijanović je rekla da tema susreta nije bila članstvo BiH u NATO savezu.

“To uopšte nije bila tema, osim uz komentare koje je dao generalni sekretar, rekavši da je to stvar opredjeljenja svake zemlje, da nikada NATO ne vrši pritisak na nekoga da postane član, a sve i da se mi slažemo oko toga da BiH nije ispunila uslove i da se takvo nešto ne bi moglo desiti odmah”, rekla je Cvijanovićeva.

Ako zanemarimo različite stavove i različita tumačenja puta BiH u članstvo u NATO savez, ovdje smo mogli vidjeti i različita tumačenja tema o kojima se raspravljalo na sastanku između članova Predsjedništva BiH i generalnog sekretara NATO.

Dok Denis Bećirović tvrdi da je Stoltenberg naglasio da će NATO pomagati reformske procese koji približavaju BiH članstvu u NATO savezu, Željka Cvijanović tvrdi da se uopšte nije raspravljalo o članstvu BiH u NATO.

Postavlja se pitanje da li su bili na istom sastanku? Takođe, da li su članovi Predsjedništva čuli samo ono što žele da čuju i da li su nakon sastanka iznosili želje a ne ono o čemu se razgovaralo na sastanku? U principu, ništa neuobičajeno za bh. političku scenu, ali i našu društvenu realnost.

Gerila.info

The post Sastanak članova Predsjedništva BiH sa generalnim sekretarom NATO: Različita tumačenja puta BiH ka članstvu u NATO first appeared on Gerila.info.

– Radi se o spornom događaju koji se dogodio prije tri godine u Narodnoj skupštini, kada je u fokusu bila borba za istinu i pravdu, da se rasvijetli ono ubistvo, kada me ministsr Lukač i udario. Moja dužnost, u tom trenutku, je bila da se borim za pravdu i istinu, sa jedne strane, a sa druge da u ovoj državi napokon nestane nasilja, pogotovo kada se sjetimo da je upravo ministar unutrašnjih poslova sijao to nasilje – rekao je Stanivuković, izjavio je Stanivuković okupljenim novinarima nakon svog sjedočenja koje je trajalo tridesetak minuta.

Naglasio je da neće tražiti finansijsku nadoknadu u ovom slučaju, ali da mu je stalo da Lukač bude presuđen za ovo djelo, kao i da je podizanje optužnice protiv Lukača dokaz da je istina na njegovoj strani.

Gradonačelnik Banjaluke je rekao da institucije treba da rade svoj posao, ali da on ne želi da njegov slučaj bude u prvom planu, odnosno da on lično bude predstavljen kao žtrtva.

“Bio je to težak period i za mene i moju porodicu koja je sve gledala i proživljavala. Ovo nije priča o meni i pomalo se osjećam nelagodno sa aspekta da sudovi rade svoj posao kada se radi o gradonačelniku, pa želim da podsjetim da su u ladicama u tužilaštvima predmeti nerasvijetljenih ubistava, aferama visoke korupcije i kriminala, o aferi „kiseonik“ i o mnogi drugi o kojima i ja čekam pravdu i istinu”, dodao je Stanivuković.

Optužnica Lukača tereti za krivična djela ugrožavanje sigurnosti i tjelesna povreda na štetu tadašnjeg poslanika PDP-a u NSRS Draška Stanivukovića, a navedeni incident se dogodio 23.decembra 2019.godine oko 22 časa, za vrijeme trajanja devete posebne sjednice NSRS.

Stanivuković je tada dijelio zastavice sa oznakom NATO pakta, ukazujući na, kako je tvrdio, namjere vladajuće strukture da BiH a samim tim i Republiku Srpsku uvuku u NATO alijansu.

Dragan Lukač je više puta pozvao Stanivukovića da dođe do njega “ako smije”.

“Kada mu je oštećeni prišao, uputio mu je riječi: “Još jednom, još jednom, majmune”, nakon čega ga je otvorenom šakom desne ruke udario u predio lica. Na taj način mu je nanio tjelesnu povredu u vidu nagnječenja sluznice donje usne”, navodi se u optužnici.

Stanivuković je danas, svjedočeći pred Osnovnim sudom rekao da je cijela sjednica Narodne skupštine RS gdje je došlo do napada, bila izazovna i sa tenzijama. Rekao je, na pitanje sudije, da je tada osjećao ugroženost i da su mu uskraćene slobode.

Naredno ročište je zakazano za 16.mart a na njega će biti pozvani ministar finansija Republike Srpske Zora Vidović, bivši ministar pravde Anton Kasipović, a biće saslušan i sam Dragan Lukač.

Na današnjem ročištu se prilikom ulaska u sudnicu Stanivuković rukovao sa Lukačem, a sudija ga je prilikom ispitivanja pitao da li je u dobrim ili lošim odnosima sa optuženim.

Stanivuković je odgovorio da nije ni u dobrim, ni lošim, već isključivo profesionalnim, a nije se mogao prisjetiti ni svih detalja sukoba sa Lukačem.

I sam Lukač je imao priliku ispitivati Stanivuković, te ga je priupitao i da li se sadašnji gradonačelnik Banjaluke trenutno osjeća ugroženim, na šta je Stanivuković rekao da se ne osjeća ugroženim te da je atmosfera danas bitno drugačija u odnosu na onu iz 2019. godine koju je stavio u kontekst kada su organizovani brojni protesti zbog ubistva Davida Dragičevića.

Lukač ga je (Stanivukovića) u jednom trenutku u sudnici uz dozvolu pitao da li se on u jednom trenutku osjećao ugroženim kada su sada komunicirali i sretali se na brojnim događajima otkad je Stanivuković gradonačelnik.

Gerila

The post Stanivuković svjedočio protiv Lukača zbog šamara u NSRS first appeared on Gerila.info.

Gdje stadoše Dodik, Džaferović i Komšić, nastaviše Cvijanovićka, Bećirović i Komšić. Ovako bi se mogla ukratko opisati politika Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Dok jedan član Predsjedništva “vuče” na jednu stranu, drugi kontrira. Istovremeno, njihovi kabineti nastavljaju mali “rat saopštenjima”.

Bošnjački član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović sastao se danas u Briselu sa sa generalnim sekretarom NATO-a Jensom Stoltenbergom. Tom prilikom je naglasio da njegova prva posjeta inostranstvu ima simbolični i strateški značaj, uz poruku da će Bosna i Hercegovina sigurno nastaviti i intenzivirati put prema punopravnom članstvu u NATO, izrazivši opredijeljenost da će učiniti sve u skladu sa svojim ustavnim ovlaštenjima, donesenim zakonima, te strateškim odlukama, koje su usvojene uz puni konsenzus svih političkih aktera, da Bosna i Hercegovina što prije postane članicom NATO-a.

Tokom sastanka sa generalnim sekretarom NATO-a Jensom Stoltenbergom, član Predsjedništva BiH Bećirović je predložio novi pristup intenziviranju NATO integracija Bosne i Hercegovine kroz zajedničku mapu puta prema kojoj bi se Bosni i Hercegovini mogao uputiti poziv za članstvo u NATO u što kraćem roku. Potpuno nova geopolitička situacija traži i od NATO-a i od Bosne i Hercegovine da budu brži, efikasniji i konkretniji, jer promjena evropske sigurnosne arhitekture ne trpi više nikakvo odugovlačenje. Naglašeno je da će predstojeći samit NATO-a u Litvaniji u junu biti prilika da se ukaže na značaj dinamiziranja puta Bosne i Hercegovine u NATO.

Bećirović je osudio rusku agresiju na Ukrajinu i naglasio važnost iskazivanja solidarnosti sa pravednom borbom ukrajinskog naroda za slobodu, ukazavši na važnost da sve demokratske zemlje doprinesu, u skladu sa svojim kapacitetima i mogućnostima, odbrani mira, međunarodnog prava i opštih demokratskih načela.

Bošnjački član Predsjedništva BiH izrazio je uvjerenost da se zajedničkim snagama može doći do cilja, a to je stabilna regija i funkcionalna Bosna i Hercegovina, koja će aktivno doprinositi regionalnoj i međunarodnoj sigurnosti. Najavljeno je da će Bosna i Hercegovina nastaviti aktivnu saradnju sa NATO, ali i saveznicima na bilateralnoj osnovi, kako bi se osnažile operativne odbrambene sposobnosti. On je naveo da je Bosna i Hercegovina odlučna da doprinosi međunarodnoj sigurnosti u smislu učestvovanja u NATO operacijama, što je potvrđeno učešćem u dosadašnjim NATO misijama.

Na kraju, Bećirović je izrazio zahvalnost generalnom sekretarom NATO-a Jensu Stoltenbergu na podršci i naporima koje zajedno sa saveznicima pruža Bosni i Hercegovini. Tokom posjete sjedištu NATO-a Bećirović je uputio poziv Jensu Stoltenbegru da što prije posjeti Bosnu i Hercegovinu, saopšteno je iz Kabineta bošnjačkog člana Predsjedništva BiH.

Istovremeno, iz Kabineta srpskog člana i predsjedavajuće Predsjedništva BiH Željke Cvijanović, navode da je posjeta bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića sjedištu NATO saveza u Briselu individualnog karaktera.

“Dakle, nije riječ o posjeti člana Predsjedništva u ime Predsjedništva, već o pojedinačnoj posjeti jednog člana i njegovog kabineta što je moguće u praksi, ali u tom slučaju ne odražava stavove cijele institucije”, ističu iz Kabineta srpskog člana Predsjedništva.

Iz Kabineta srpskog člana su pojasnili da je “riječ o individualnoj posjeti i da nije prošla proceduru odobravanja na sjednici Predsjedništva, pa nije bilo ni usaglašavanja stavova”.

“Samim tim nije pravljena ni delegacija u kojoj bi bili predstavnici druga dva kabineta”, rekli su u Kabinetu srpskog člana Predsjedništva BiH.

Ista meta, isto odstojanje, mogli bi reći. Ono što je bila karakteristika Predsjedništva BiH u prošlom sazivu kada su Milorad Dodik, Željko Komšić i Šefik Džaferović više ličili na političke protivnike, čak i “zaraćene strane”, nego na predstavnike jedne te iste institucije, doslovno se nastavlja i u mandatu Željke Cvijanović, Denisa Bećirovića i Željka Komšića. Svojevrsna “ruka pomirenja” pružena prilikom konstituisanja nove vlasti, ispostaviće se, više je ruka sa ispruženim prstom. U oko. Baš onako kako su radili Dodik, Džaferović i Komšić u prethodnom sazivu Predsjedništva BiH.

Gerila/N1/RTRS

The post Nastavak politike Predsjedništva BiH: Ista meto, isto odstojanje first appeared on Gerila.info.