Ovaj zabrinjavajući trend, koji ukazuje na ozbiljne demografske probleme, potvrđuju i najnoviji podaci Republičkog zavoda za statistiku i lokalnih matičnih službi.

Prema zvaničnim podacima, 2023. godine u Republici Srpskoj rođeno je 9.309 djece, što predstavlja blagi porast u odnosu na prethodnu godinu kada ih je bilo 9.118. Međutim, iako se broj novorođenih neznatno povećao, ukupna demografska slika ostaje sumorna jer je broj umrlih i dalje daleko veći. Tokom 2023. godine preminulo je 13.508 osoba, dok je 2022. taj broj bio još viši – 16.263.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Републички завод за статистику, Република Српска (@rsstatistika)

Ove brojke potvrđuju dugoročnu demografsku krizu u Republici Srpskoj. Još 1996. godine zabilježen je pozitivan prirodni priraštaj s 11.939 rođenih i 10.676 umrlih. Međutim, već 2002. godine trend se preokrenuo – broj umrlih (12.980) nadmašio je broj rođenih (12.336). Od tada, negativni prirodni priraštaj postaje konstanta.

Taj trend je nastavljen i u godinama koje su uslijedile. Tako je 2006. godine rođeno 10.524 djece, a umrlo 13.232 ljudi, dok su podaci za 2016. godinu još nepovoljniji – rođeno je 9.452, a preminulo 13.970 osoba.

Prijedor: Lokalni odraz šire demografske krize

Posebno alarmantni podaci dolaze iz Prijedora, gdje je pad nataliteta i rast mortaliteta izraženiji nego ikad. Tokom 2024. godine u matične knjige upisano je 564 novorođene djece, što je 77 manje nego prethodne godine. Istovremeno, broj preminulih je povećan – 1.239 osoba je umrlo, što je 25 više nego 2023. godine.

Još je drastičniji pad kada se posmatra broj rođenih beba čiji roditelji imaju prebivalište u Prijedoru. U 2024. godini rođene su 384 bebe, što je čak 84 manje nego prethodne godine. Istovremeno, broj preminulih Prijedorčana s prebivalištem u ovom gradu porastao je na 916, što je 178 više nego 2023. godine.

Za poređenje, 1991. godine u ovom gradu rođeno je skoro 1.800 beba, što ukazuje na ozbiljan pad rađanja u posljednje tri decenije.

Prosječna starost stanovništva u Republici Srpskoj iznosi 44 godine, dok je čak 22% populacije starije od 65 godina. Ova statistika ukazuje na kontinuirano starenje populacije, što će u narednim godinama dodatno povećati stopu mortaliteta i dodatno pogoršati prirodni priraštaj.

Demoghrafi upozoravaju da će se demografski gubici u budućnosti teško nadoknaditi bez konkretnih mjera podrške mladim porodicama i migracione politike koja bi privukla mlade da ostanu u Republici Srpskoj.

Negativni prirodni priraštaj, koji je 2023. godine iznosio -3,7‰ (poboljšanje u odnosu na 2022. kada je bio -6,4‰), ozbiljan je signal za vlasti da se hitno moraju preduzeti koraci ka rješavanju ovog problema.

Moguća rješenja?

Demografi i ekonomski stručnjaci smatraju da bi Republika Srpska mogla poboljšati demografsku sliku kroz niz mjera, uključujući finansijsku podršku porodicama, poreske olakšice za roditelje, ulaganje u predškolske ustanove i subvencije za stambeno zbrinjavanje mladih.

Međutim, mnogi naglašavaju da su ekonomski faktori ključni – dok god mladi nemaju stabilna primanja i sigurnost zaposlenja, teško će se odlučivati na osnivanje porodica. Takođe, iseljavanje mladih u inostranstvo zbog boljih uslova rada dodatno pogoršava demografsku situaciju.

Republika Srpska se suočava s jednom od najvećih demografskih kriza u regionu, a bez hitnih i sistemskih mjera, negativni trendovi će se nastaviti, ostavljajući dugoročne posljedice po ekonomski i društveni razvoj.

Gerila.info

The post Demografski izazovi Republike Srpske: Natalitet u padu, stanovništvo sve starije first appeared on Gerila.info.

Dok su u prvom planu protesti vlasti u Republici Srpskoj i odbrana Dodikova, nadležnosti, strane sudije i Ustavni sud BiH iza kulisa, sakrivena, prolazi informacija da je i ove godine nastavljen trend da je svake godine manje prvačića nego prethodne. Ove godine je u osnovne škole u Republici Srpskoj upisano 8899 prvačića. Prošle godine u prve razrede u Srpskoj je upisano 9152 prvačića. Tako je nastavljen trend smanjenja broja prvačića u školama u Republici Srpskoj što znači samo jedno. Da je iz godine u godinu sve manje djece u Republici Srpskoj.

Prema podacima Zavoda za statistiku Republike Srpske, a koje prenosi DW, 2008. godine je osnovnu školu u Republici Srpskoj pohađalo 114 563 učenika dok je taj broj petnaest godina kasnije, 2023. godine, 84 643. Nesumnjiva demografska katastrofa. O tome niko ne priča kao da to nije najveća prijetnja opstanku Republike Srpske. Zar bilbordi sa natpisom “Sve nas je manje nešto moramo učiniti” ne bi kao poruka vlastima trebali da “vise” iznad saobraćajnica umjesto slika Milorada Dodika koji traži podršku naroda?

Demografi u Republici Srpskoj godinama upozoravaju da je demografska politika u Republici Srpskoj katastrofalna a da “politika” u Srpskoj za posljedicu ima odliv stanovništva iz Republike SRpske i sve manji broj rođene djece.

Demografi su prije nekoliko godina upozoravali da Srpsku prava demografska katastrofa očekuje kada prođe talas “baby boom-a” iz sedamdesetih godina prošlog vijeka. Demografi su upozoravali i da danas, za razliku od sedamdesetih godina, ljudi sa područja Republike Srpske odlaze na zapad da se ne vrate kao i da za razliku od nekadašnjih odlazaka danas odlaze kompletne porodice.

Ekonomski analitičar iz Banjaluke Zoran Pavlović je u nekoliko navrata tvrdio da je jedan od razloga za odlazak mladih porodica iz zemlje i nemogućnost kupovine sopstvenog stambenog prostora jer plata koja se dijelom dobija na račun a dijelom u koverti nije dovoljna za podizanje kredita. On kaže da bi drugačije bilo kada bi poslodavci radnicima kompletan iznos plate isplaćivali po zakonu. To se, međutim, iako se o tome govori desetak godina, ne dešava.

Politička situacija u BiH i naročito “forsiranje” antivrijednosti u kojima najgori dobijaju najbolje pozicije u društvu svakako neće pomoći smanjenju odlazaka iz Republike Srpske.

Jer iako granica postoji ona odavno nije neprelazna.

GERILA info

The post Alarmantno: Za 15 godina broj đaka u Srpskoj smanjen za 30 000! first appeared on Gerila.info.

Poziv školama potpisala je ministarka Natalija Trivić. U dopisu se navodi da učešće škole odnosno učenika treba da bude na dobrovoljnoj bazi. Šta je loše u organizovanju humanitarne akcije u organizaciji fondacije “Djeca nam se rađala”?

U principu ništa jer nema ništa loše u tome da se govori o problemu negativnog prirodnog priraštaja u Republici Srpskoj.

Nema ništa loše ni u pokušajima pronalaska riješenja da se katastrofalna situacija sa prirodnim priraštajem promijeni na bolje. To je trebalo uraditi prije mnogo godina.

Loš je pristup koji ni kod ove organizacije nije ništa drugačiji od pristupa vodećih ljudi države odnosno entiteta.

“Obavještavamo vas da je započela sa radom Fondacija “Djeca nam se rađala” iz Banjaluke čiji je osnovni cilj unaprijeđenje svijesti stanovništva o neophodnosti podizanja nataliteta…”– piše, između ostalog, u dopisu koji je osnovnim i srednjim školama u Republici Srpskoj poslala ministarka prosvjete Natalija Trivić.

Dakle, iz napisanog se da zaključiti da da stanovništvo posjeduje nizak nivo svjesti o neophodnosti podizanja nataliteta i da će problem biti riješen podizanjem svijesti o tome.

Promocija humanitarne akcije (koja sama po sebi ne bi trebalo da bude sporna) traje danima u Republici Srpskoj ali se niko nije dotakao srži problema i razloga loše stope nataliteta u Republici Srpskoj.

O tim razlozima Gerila je u nekoliko navrata pisala:

Smisao rađanja po Vladi Đajiću

Vi se množite a mi ćemo da vladamo

Niko ne govori o krivcima za propast privrede, za uspostavljanje obrnutog sistema vrijednosti zbog kojeg ljudi odlaze češće nego zbog malih plata, niko ne govori o nepostojanju adekvatnih kontrola i kazni za poslodavce koji otpuštaju trudnice i porodilje.

Niko ne govori o tome da je sa 1000, 1500 ili 2000 maraka zajedničkih primanja roditelja gotovo nemoguće adekvatno othraniti, školovati dvoje ili troje djece.

Niko ne govori o tome koliko danas iznosi potrošačka korpa u Republici Srpskoj. Niko ne govori o tome kolike su penzije i o tome kakvu budućnost ukoliko ostanu ovdje mogu da zamišljaju mladi ljudi…

Možda bi pomoglo kada bi u fondaciji i u Vladi i u novonastaloj eliti Srpske poradili na podizanju sopstvene svijesti o tome da u Republici Srpskoj ne žive samo pripadnici elite, članovi stranaka i oni koji odlično žive na račun Republike Srpske.

Možda onda shvate da postoji i ogroman broj onih kojima u Srpskoj nedostaje mnogo više toga od jednostavne svijesti za potrebom podizanja nataliteta.

Gerila info

The post Vlast ne odustaje- kriva je loša svijest građana first appeared on Gerila.info.

Povećanje nataliteta je jedna od najbitnijih tema u Republici Srpskoj, smatra direktor Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske Vlado Đajić.

On je u jutarnjem programu Radio Televizije Republike Srpske “Vikend jutro” pozvao sve stanovnike da se uključe u novonastalu fondaciju “Djeca nam se rađala” i daju svoj doprinos za povećanje nataliteta Republike Srpske. Doduše, nije baš jasno naznačio kakav bi ko doprinos trebao dati – novčani, moralni, biološki…

Đajić je upozorio da ako ovako nastavimo nećemo moći da održimo funkcionisanje Republike Srpske. Naglašava da se u ovom trenutku godišnje oko 9.000 djece rađa a umire negdje oko 14-15 hiljada ljudi. Kada se u obzir uzme koliko naroda odlazi iz Republike Srpske (što je inače rijetka prilika da iz usta nekog od vlastodržaca čujete negativne tendencije odseljavanja stanovništva), biće gotovo nemoguće održati funkcionisanje RS.

Nije propustio priliku da pohvali rukovodstvo RS koje je, po njemu, primijenilo dobre pronatalitetne mjere. Posebno je naglasio inicijativu Milorada Dodika da svaki novi bračni par dobije 30.000 KM. Za svako dijete koje se rodi otpisivaće se po 10.000 KM tako da ako se rodi troje djece par će imati 30.000 maraka za početak života. Naveo je i mjere Vlade RS o dječijem dodatku koji majke dobijaju. Takođe, najavio je i obnavljanje i renoviranje svih porodilišta.

Posebnu pažnju je privukla izjava da treba animirati svijest kod naroda o potomstvu. Naglasio je emotivni aspekt i da nema ništa ljepše od mirisa bebe, što je jedino lijepo što je rekao. Nakon toga je počeo da navodi tehnokratske i megalomanske aspiracije vlasti u Republici Srpskoj.

Prvo je naveo argument patriotizma. Naglasio je da ako majka ne može da rodi troje djece onda ne možemo da se održimo, implicitno namećući osjećaj krivice ženama zbog smanjenja populacije. Pored toga, ovaj argument se može tretirati i kao naredba ženama da rađaju kako bi nacija funkcionisala. Ovaj kvazi argument žene posmatra jedino kao mašine za rađanje i stvaranje nacije.

Sledeći argument koji je naveo je da je narod postao sebičan, naglašavajući da svako mora da shvati da ako nema djece kada uđe u starost neće imati ko o njemu da brine. Na osnovu ovoga možemo zaključiti da djecu rađamo samo da bi o nama brinula kada ostarimo. Naveo je i trend sa Zapada da stari idu u staračke domove a postoji opasnost da neće imati ko da za nas plaća starački dom i lijekove. Na stranu što bi za radnog vijeka svako od nas trebao i morao, da je normalne države, da omogući sam sebi kroz penziju da se održava pod stare dane, prema Đajiću tu su djeca da brinu o vama, ne zato što to žele iz ljubavi prema roditeljima nego, eto, zato što nema dovoljno novca. Rađanje bi, prema njemu, trebao da bude potez za svakog pojedinca da ima što više djece kako bi dočekao mirnu starost.

Dakle, smisao rađanja po Đajiću je patriotska dužnost svakoga od nas, a posebno žena, jer za drugo nisu ni stvorene nego da rađaju pripadnike nacije. Takođe, djecu treba da rađamo da bi brinula o nama kad ostarimo. Na stranu osjećaj stvaranja novog života. Na stranu ljubav prema malom biću. Ne, pronatalitetna politika nalaže očuvanje nacije. Zato i ne daje nikakve rezultate, kao ni svaki drugi pokušaj tehnokratskog stavljanja u kalupe i nametanja osjećaja služenja naciji.

Umjesto ovakvog ograničenog pristupa bilo bi bolje da vlasti u RS stvore uslove da se svaka mlada osoba osjeća sigurno, dostojanstveno, korisno. Da umjesto implicitnog nabijanja osjećaja krivice što ne rađaju pripadnike nacije, žene iz ljubavi, što je i jedino moguće, rađaju djecu. Ali kako da se mladi osjećaju dostojanstveno, sigurno i korisno kada, šta god da pokušaju i urade, koliko god da ulože u sebe, u svoje znanje, u svoju budućnost, ako nisu u sistemu vlasti, to je uglavnom uzaludno. Uzaludna je svaka pronatalitetna politika koja zanemaruje činjenicu da samo oni koji su uz vlast mogu da računaju na život, ostali neka se snađu. I snalaze se, ali na istom tom Zapadu koga Đajić proziva. I njemu rađaju djecu, jer su otišli u sistem gdje se osjećaju sigurno, dostojanstveno i korisno, i to ne zbog pripadnosti stranci i sistemu vlasti, nego zbog svog truda.

Gerila.info

The post Smisao rađanja po Vladi Đajiću first appeared on Gerila.info.

Dojče vele u pregledu njemačke štampe navodi da se mnogo ljudi iz Jugoistočne Evrope iseljava na Zapad, ističući zabrinutost da ovaj dio Evrope krvari zbog iseljavanja.

„Mnogo ljudi iz Jugoistočne Evrope odlaze u zemlje kao što su Njemačka, Italija i Španija. Plate u njihovim zemljama se povećavaju, ali samo neznatno. Čitava Jugoistočna Evropa je pogođena. Preduzetnici, eksperti i političari od Budimpešte do Atine su zabrinuti. Mladi, dobro obrazovani, ljudi koji su atraktivni za tržište rada se iseljavaju. Stručnjaci nedostaju na svakom ćošku”, piše list Berliner cajtung.

“Više od dva miliona Rumuna, prema procjenama vlade u Bukureštu, živi u inostranstvu, većina u Španiji i Italiji. Egzodus u susjedstvu je bio sličan: više od 700.000 Bugara se prema zvaničnim navodima iselilo u inostranstvo u okviru EU. Iz Hrvatske se, prema podacima Studije Nacionalne banke iz Zagreba, samo od 2013. do 2016. godine ukupno 230.000 građana iselilo u druge zemlje EU. Riječ je o dva odsto stanovništva u godini dana. Srbiju je, prema navodima vlade, napustilo 640.000 ljudi. Grčku je, nakon teške finansijske krize 2010. godine, napustilo, kako se procjenjuje, najmanje 400.000 ljudi, najvećim dijelom mladih”, navodi dalje Berliner Cajtung.

Njemačka rješava svoje demografske probleme

List piše kako se čini da politika na Zapadu podstiče iseljavanje: “Na vrlo siromašnom Kosovu je ministar zdravlja Njemačke Jens Špan nedavno posjetio jednu školu za obrazovanje njegovatelja koji idu u Njemačku. Ova njemačka škola, koju smatraju pozitivnim primjerom, važi kao lokomotiva “odliva mozgova”. Završi je do 30 učenika godišnje, i svakom od njih se nudi ugovor za dalje školovanje u Njemačkoj”, piše Berliner cajtung.

List prenosi mišljenje Tade Jurića, politikologa sa Katoličkog univerziteta u Zagrebu. On kaže da Njemačka ne treba da rješava svoje demografske probleme useljavanjem iz Jugoistočne Evrope: “Smatram da nije fer da Njemačka spasava sebe na račun svih nas”.

Region krvari

„U zemljama jugoistoka Evrope otkucava tempirana demografska bomba: natalitet, uz rijetke izuzetke, nije viši, ili je čak niži, nego u Njemačkoj – a mladi ljudi masovno odlaze ka Zapadnoj Evropi”, piše Frankfurter Algemajne Cajtung u tekstu pod naslovom „Jugoistočna Evropa krvari”.

„Njemačka je sve krcatija. Prošle godine je u zemlju došlo oko 400.000 ljudi više nego što je napustilo. Većina doseljenika, skoro 290.000 njih, stigla je iz zemalja članica EU ili drugih evropskih zemalja. U statistikama vodi Jugoistočna Europa”, piše frankfurtski dnevnik.

„Glavni razlog priliva iz Jugoistočne Evrope je – posao. Rumuni, Hrvati i Bugari mogu relativno lako da dođu jer su njihove zemlje članice EU; oni imaju pravo na boravak u bilo kojoj zemlji Unije. Doseljavanje iz preostalih zemalja regiona funkcioniše drugačije. Iz njih neki u Njemačku dolaze na svoju ruku ili preko neformalnih mreža. Drugi bivaju sistematski vrbovani.

Već šest godina postoji tzv. „Triple Win”, zajednički program Savezne agencije za rad i Njemačkog društva za međunarodnu saradnju. Program je nazvan „Triple Win”, dakle trostruka dobit – jer navodno svi učesnici od njega profitiraju. Njemačko društvo za međunarodnu saradnju njemačkim poslodavcima posreduje kvalifikovane njegovatelje, prije svega iz Srbije, BiH, Tunisa i Filipina: “Dok u Njemačkoj nema dovoljno njegovatelja, kvalifikovana radna snaga je u inostranstvu često bez posla. Pri tome od saradnje korist imaju i preduzeća u Njemačkoj, i sami njegovatelji i njihove zemlje porijekla”, navode u Njemačkom društvu za međunarodnu saradnju.

“Zvuči razumno”, piše Frankfurter algemajne cajtung, ali – “ipak nije sve tako jednostavno. Njemačko društvo za međunarodnu saradnju navodno sarađuje samo sa zemljama u kojima postoji “višak” dobro obrazovanih njegovatelja. Međutim, u Jugoistočnoj Evropi to odavno više nije slučaj; naprotiv – u brojnim mjestima nema dovoljno ljekara i njegovatelja. Situacija je iz godine u godinu sve teža”, navodi se na kraju pregleda njemačke štampe na portalu međunarodnog javnog servisa Dojče vele.

The post Dojče vele: Egzodus iz Jugoistočne Evrope first appeared on Gerila.info.

Bosna i Hercegovina bi do 2116. godine mogla da ostane bez cjelokupnog stanovništva ukoliko se nastavi sadašnji trend odseljavanja stanovništva i negativna stopa prirodnog priraštaja.

Predsjednica Unije za održivi povratak i integracije u BiH Merhunisa Zukić danas je u Doboju izjavila da je BiH u posljednjih šest godina napustilo više od 173.011 ljudi ili 48.932 porodice, a tokom posljednje 23 godine državljanstva BiH odreklo se 73.478 građana, prenosi novinska agencija Srna.

Ona je danas u Doboju na redovnoj godišnjoj sjednici Skupštine ove organizacije rekla da su 2018. godine BiH napustila 20.943 lica, 2017. godine 35.634, a 2016. godine 34.544. BiH je 2015. godine napustilo 29.805 lica, 2014. godine 28.042, a 2013. godine 24.043 lica.

Dakle, za šest godina, od 2013. do 2018. godine BiH je ukupno napustilo 173.011 ljudi, što u prosjeku iznosi oko 28.835 ljudi godišnje.

Kada ovom podatku dodamo prirodni priraštaj, odnosno razliku između broja živorođenih i broja umrlih, dolazimo do zabrinjavajućih podataka. Naime, prema podacima Agencije za statistiku BiH, u Bosni i Hercegovini je 2017. godine rođeno 29.158 živorođene djece, a umrlo 36.336 ljudi, tako da prirodni priraštaj iznosi -7.178 ljudi.

Koristićemo pojednostavljenu metodu. Ukoliko saberemo prosječan broj osoba koje su napustile BiH u proteklih šest godina (28.835) i negativni prirodni priraštaj (7.178) dolazimo do cifre od 36.013 ljudi manje svake godine u BiH. I to samo na osnovu ova dva parametra.

Na osnovu zvanične procjene broja stanovnika u BiH koji je u tematskom biltenu za 2017. godinu objavila Agencija za statistku BiH, u Bosni i Hercegovini je 2016. godine živjelo 3.511.372. ljudi.

Kada podijelimo procijenjeni broj stanovnika u BiH (3.511.372) sa ukupnim brojem ljudi kojih je prosječno manje svake godine (36.013) dolazimo do podatka da u BiH za 97 godina neće više biti stanovništva (3.511.372 : 36.013 = 97,50).

Drugim riječima, ukoliko se ne popravi prirodni priraštaj i ne zaustavi trend iseljavanja stanovništva, uz pretpostavku da postojeće stanje ostane isto, do 2116. godine u Bosni i Hercegovini će živjeti 0 stanovnika.

The post Bosna i Hercegovina za manje od 100 godina ostaje bez cjelokupnog stanovništva first appeared on Gerila.info.