Kompanija NIS sankcionisana je zbog takozvanog “sekundarnog rizika” odnosno zbog povezanosti sa ruskim Gasprom njeftom. NIS je, inače, jedina kompanija u Srbiji koja se bavi istraživanjem, proizvodnjom i preradom nafte i proizvodnjom prirodnog gasa.

Uticaj sankcija na tržište

NIS posluje u BiH putem svojih podružnica, uključujući NIS Petrol Banjaluka, G-Petrol Sarajevo i Jadran-Naftagas Banjaluka. Među njima, G-Petrol se ističe kao ključni igrač, ostvarivši prihod od 645,4 miliona konvertibilnih maraka u 2023. godini, iako je zabilježio gubitak od 765.965 KM. S druge strane, NIS Petrol ostvario je dobit od skoro tri miliona KM u istom periodu.

Ipak, uvođenje sankcija moglo bi poremetiti ove operacije. Stručnjaci upozoravaju da će efekte najviše osjetiti finansijski sektor.

„Efekti sankcija zavisiće od njihove prirode i reakcije domaćih aktera, posebno banaka,“ istakao je ekonomista Igor Gavran za Bloomberg Adria. „Dosadašnja iskustva pokazuju da banke u stranom vlasništvu često slijede strane mjere, što dodatno otežava poslovanje sankcionisanih kompanija.“

Politički kontekst i reakcije

Predsjednik Srbije, Aleksandar Vučić, već je u decembru upozorio na mogućnost uvođenja sankcija NIS-u. Njegova prognoza sada se obistinila, a izazovi za kompaniju mogli bi imati dalekosežne posljedice.

“Kompanija će moći da redovno posluje, ali sa planom vlasničke transformacije mora da se krene odmah i on mora da bude odobren od strane OFAC-a i američke vlade”, rekao je Vučić.

“Za sve operacije imaćemo samo 45 dana, dakle, zaključno sa 25. februarom. Do tada moramo ne samo da završimo ‘signing’, to jest potpisivanje bilo kakvog ugovora sa ruskom stranom, već da završimo i ono što se zove ‘closing’, sve mora da bude gotovo. Istekom ovog perioda za kontrolisani izlazak svih ruskih povezanih lica iz NIS-a od 45 dana, nastupaju sankcije u potpunosti. Jedino će biti moguće da se izvrši preostalo plaćanje eventualne kupoprodajne cijene bilo kog udjela, finansijska transkacija može da bude produžena još 15 dana, do 12. marta, ali i tu finansijsku transakciju mora da odobri OFAC”, rekao je predsjednik Srbije.

„Ovo je ozbiljan udarac za NIS, ali i za energetsko tržište BiH,“ komentarisao je Gavran, dodajući da će biti ključno pratiti poteze banaka i regulatornih tijela u narednim mjesecima.

Reagovao je i zvanični Zagreb. Hrvatski premijer Andrej Plenković izjavio je da je Vlada Hrvatske upoznata da sa američkim sankcijama NIS-u, kao i da žele ekonomsku i energetsku stabilnost Srbije.

“Nama je važno da ovaj paket sankcija, prije svega u aspektu koji se odnosi na Hrvatsku, a to je NIS, koji je u suvlasništvu Gaspromnjefta, ostavlja 45 dana vremena vlastima Srbije da riješe pitanje vlasništva”, rekao je Plenković.

Plenković je naglasio da 95 posto transporta nafte prema Srbiji ide kroz hrvatski Janaf te da je itekako važan za srpsku energetsku, ali i ekonomsku sigurnost same Hrvatske.

“Interes je Hrvatske da se ovih 45 dana iskoristi kako bi se riješilo pitanje vlasništva. Mi želimo da Janaf i dalje opskrbljuje Srbiju naftom putem Omišlja našim cijevima, jer želimo i ekonomsku i energetsku stabilnost hrvatskog susjeda, i to srpske vlasti znaju. Istodobno, mi itekako vodimo o računa o poslovanju Janafa, iskomunicirali smo eventualne sekundarne posljedice ovog režima sankcija i na Janaf, i s te strane ćemo osigurati da poslovanje Janafa ne bude nimalo ugroženo”, zaključio je Plenković.

“Sankcije Sjedinjenih Američkih Država prema NIS-u su usmjerene prema Rusiji, a ne prema Srbiji”, izjavio je danas Ričard Verma, zamjenik američkog državnog sekretara za upravljanje i resurse u Beogradu nakon sastanka sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem.

Verna je dodao da neće biti nikakvih ekonomskih posledica po Srbiju ako bude uklonjeno rusko vlasništvo iz kompanije NIS.

“Rusija ne ulaže u budućnost Srbije, jer profite koje vadi iz NIS ne ulaže u Srbiju. Promjena vlasničke strukture doprinjeće da u regionu bude više mira”, naglasio je zamjenik američkog državnog sekretara i dodao da je NIS jedna od 2.000 kompanija u ruskom vlasništvu kojima su SAD uvele sankcije.

Skok cijena goriva u najavi a posljedice sankcija NIS-u tek možemo očekivati

Pored direktnih finansijskih pritisaka, sankcije bi mogle ugroziti snabdijevanje naftnih derivata i dovesti do većih cijena na pumpama. Situacija dodatno komplikuje geopolitički kontekst jer su Gazprom i NIS već pod pritiskom zbog ruskog vlasništva.

Ruske državne kompanije Gasprom njeft i njena krovna kompanija Gasprom od 2008. godine imaju većinsko vlasništvo u NIS-u od 56,15 odsto, dok je 29,87 odsto u vlasništvu Srbije.

Povećanje cijene goriva već se očekuje, nezavisno od dešavanja oko NIS-a.

Đorđe Savić, predsjedavajući Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima Privredne komore RS, u razgovoru za Nezavisne novine je rekao da su “cijene goriva na svjetskim berzama porastu”.

“Taj trend rasta odraziće se i na naše prostore, pa se tako u narednim danima očekuju veće cijene naftnih derivata za preko 10 feninga po litri”, istakao je za Savić.

Dok analitičari procjenjuju dugoročne posljedice, jedno je jasno – sankcije SAD-a na NIS mogle bi značajno uticati na stabilnost energetskog sektora u BiH. Sve oči sada su uprte u reakcije domaćih i međunarodnih aktera.

Dejan Rakita / GERILA

The post Sankcije SAD-a na NIS: Kakve posljedice mogu očekivati građani i povezane firme u BiH? first appeared on Gerila.info.

Tako se cijene dizela u Republici Srpskoj, prema aplikaciji Ministarstva trgovine i turizma Republike Srpske kreće od 3,07 KM po litru do 3,35 KM po litru.

Cijena benzina super 95 u Banjaluci kreće se od 2,76 KM po litru do 3,35 KM po litru.

Slične cijene su na području Federacije BiH, a distributeri nafte navode da je na povećanje cijena uticalo i poskupljenje sirove nafte na svjetskim berzama.

Dragan Trišić, predsjedavajući Grupacije za promet  nafte i naftnih derivata pri Privrednoj komori Republike Srpske izjavio je danas u Banjaluci da se očekuje i novi blagi rast cijene dizela, dok će benzin ostati na nekom sadašnjom nivou.

Kaže da iz dana u dan imamo promjene cijena na svjetskom tržištu i da su poremećaju u ovom sektoru neminovni zbog situacije u Ukrajini.

“A znamo da je odluka EU da uvede sankcije prema Rusiji zbog Ukrajine, sasvim sigurno će doći do poremećaja na nivou EU po pitanju distribucije. Iako BiH nije dio EU, moguće je da poremećaji neće zaobići i naše distributere, jer se mi snabdijevamo sa Mediterana“, naveo je Trišić.

Dodaje da zbog odluka o marži koje su donijele entitetske vlasti nema nekontrolisanih promjena cijena.

Trišić je potvrdio da je kompanija Nestro petrol u kojoj je on zaposlen, takođe, u posljednjih pet dana već tri puta korigovala cijene, te da je ključni razlog poskupljenje barela na nafte na svjetskom tržištu koje se takođe svakodnevno mijenja.

“Ako ste pratili barel, on već zadnjih 15 dana raste sa 92 na 101 dolar. Distributeri u ovom momentu rade sa minimalnim maržama. Kod kalkulacije maloprodajnih cijena, mi bukvalno klkulišemo ulaznu cijenu i operativne troškov. 15 dana raste cijena barela, ali nismo imali to na tržištu jer postoje zalihe i to je već  poznat odgovor.Ako on nastavi da raste naravno da ćemo i očekivati da svi distributeri podignu cijenu. Maloprodajne cijene će sigurno biti uvećane za taj ulazni parametar.  Sigurno će doći do minimalnih korekcija u narednih 10-15 dana“, naveo je Trišić.

On je napomenuo i da je Srbija prije mjesec i po dana privremeno zaustavila izvoz dizela, da se domaće pumpe snabdijevaju preko Hrvatske, što povećava operativne troškove distribucije nafte.

Grmuša: Na djelu je stvaranje ratnih profitera

Zbog novih poskupljenja goriva na domaćim tržištima, opozicija u Republici Srpskoj traži reakciju inspekcijskih organa.

Milko Grmuša iz PDP-a kaže da kada država ćuti i ne reaguje, onda oni koji love u mutnom, dobijaju poruku da mogu da rade šta hoće i da oni to upravo rade.

„Oni imaju ekstra profit na koji ne plaćaju ekstra porez i ovo je ratno stanje i mi očigledno imamo na djelu stvaranje novih ratnih profitera. Dakle, oni taj ekstra profit stiču na muci ovog naroda“, izjavio je Grmuša.

Traži da Vlada Republike Srpske donese Uredbu o propisivanju mjere neposredne kontrole cijena na području Republike Srpske kada je riječ o cijenama goriva i cijenama osnovnih životnih namirnica.

On je podsjetio da skoro sve vlade u regiji i Evropi vode bitku kako da zaštite stanovništvo od divljanja cijena, te da su u skoro svim ozbiljnim zemljama stabilizovane cijene.

„Kod nas apsolutno ne da nema zaustavljanja ili stagnacije rasta cijena, nego se ne nazire kraj povećanju na dnevnom nivou. Podsjetiću, 15 odsto imamo inflaciju u BiH, ubjedljivo najveću kada je riječ o cijeloj regiji“, dodaje Grmuša.

The post Nova poskupljenja na benzinskim pumpama – nekontrolisano divljanje ili realni poremećaji na tržištu? first appeared on Gerila.info.

piše: Dejan Rakita

Nakon duže vremena u pojedinim gradovima BiH gorivo, tačnije benzin, se može kupiti ispod 3 KM po litri. Prema podacima sa aplikacije Federalnog ministarstva trgovine cijene dizela i benzina i dalje padaju, a konkretno u Fojnici je najniža cijena benzina, kao najniža u BiH, iznosila 2.96 KM, dok dizel košta od 3.31 do 3.66 KM.

U Srpskoj je taj pad cijena goriva nešto slabiji, ali ipak u padu. Predsjednik Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima RS Dragan Trišić rekao je da je nastavljena tendencija pada cijena na svim benzinskim stanicama u Srpskoj.

– Cijene benzina svakako će na nekim pumpama biti blizu tri marke, što je čak 40 feninga niže u odnosu na početak mjeseca, a to je svakako značajno pojeftinjenje. Već danas imamo na nekim benzinskim pumpama cijene od 3,06 maraka na benzinima – rekao je Trišić za “Glas Srpske“ i dodao da su cijena dizela takođe u padu.

Istovremeno, Ustavnopravna i Komisija za finansije i budžet razmatrale danas su razmatrale izmjene Zakona o akcizama kojima bi akcize na gorivo privremeno bile suspendovano, što bo automatski značilo još niže cijene goriva, uz već primjetan pad cijena uzrokovanog padom cijena nafte na svjetskom tržištu.

Denis Bećirović, Amir Fazlić i Dušanka Majkić su glasali ZA, dok su suzdržane bile Marina Pandeš i Lidija Bradara iz redova HDZ-a BiH.

Ovim izmjenama zakona se predviđa da akcize na naftne derivate iznose 0 KM narednih šest mjeseci.

Sada već davnog 18.marta ove godine, premijer Radovan Višković izjavio da od NSRS očekuje da na posebnoj sjednici prihvati inicijativu Vlade za ukidanjem akciza na naftu na mjesec dana, pa da delegati na Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, mogu da usvoje prijedlog NSRS. Višković je izjavio da bi ta inicijativa trebala biti provedena u djelo od 1.aprila i da nije u pitanju “prvoaprilska šala”.

“Time bi BiH bi od 1. aprila imala ukinute akciza na naftu i naftne derivate. To bi značilo da će tada cijene nafte i benzina biti oko dvije KM”, izjavio je tada Višković.

Narodna skupština je, ruku na srce, prihvatila inicijativu Vlade Republike Srpske i na tome je stalo, odnosno Dom naroda BiH je 24. marta odbio da hitno razmatra izmjene Zakona o akcizama BiH kojim bi se one ukinule na period od šest mjeseci, dok je Predstavnički dom ranije usvojio te izmjene.

Upravo su delegati iz redova SNSD-a u Domu naroda BiH bili ti koji su odbacili izmjenu zakona po skraćenom postupku. Time je ovaj prijedlog otišao na Kolegijum doma naroda na usaglašavanje i od tada ga niko nije spomenuo.

Protiv izmjena zakona o akcizama i o PDV je i Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje BiH u kojem sjede tri ministra finansija. Milorad Dodik, član Predsjedništva BiH, je, čak i prije Viškovića, 6.februara najavio sastanak povodom kontrole regularnosti rasta cijena goriva na najvišem nivou za polovinu februara. Kasnije je ipak promijenio priču i nakon toga je protiv izmjene zakona koji se tiče akciza. Svoj stav pravdao je tvrdnjom da se prvo treba obezbjediti dovoljno goriva na BH tržištu jer ukoliko gorivo pojeftini u odnosu na susjedne Hrvatsku i Srbiju, moglo bi doći do nestašice goriva.

Bitno je napomenuti da je upravo Dušanka Majkić u martu ove godine rekla da “postoji konsenzus da treba sniziti akcize na gorivo, ali da ima nekoliko suštinskih pitanja i dodala da bi usvajanjem izmjena Zakona o akcizama bilo ugroženo isplaćivanje penzija”.

Šta se to promijenilo od marta do kraja jula pa ni penzije više nisu ugrožene ukidanjem akciza na gorivo nije jasno. Osim možda, gle čuda, činjenice da su Opšti izbori u ovom trenutku na malo više od dva mjeseca.

Ukoliko delegati Doma naroda Parlamenta BiH na sjednici zakazanoj za sutra usvoje po hitnom postupku prijedlog izmjena Zakona o akcizima jasno je, ako do sada nekome nije bilo jasno, kakav odnos političari imaju prema građanima ove zemlje.

Možda ćemo od sutra dobiti gorivo jeftinije za 40 feninga, ali zato će nas krasiti divne, velike, magareće uši.

The post IZNENADNI NAPAD BRIGE VLASTI ZA NAROD U BIH: Ukidaju li se, napokon, akcize na gorivo? first appeared on Gerila.info.

U isto vrijeme prošle godine za jednu litru benzina se izdvajalo između 1,90 i 2,00 KM, a slično je bilo i sa dizelom. Najveća cijena dizela danas u BiH je čak 2,70 KM po litri, a do sada je rekordna cijena dizela bila iz 2008. godine kada su građani BiH za litar dizela izdvajali do 2,56 KM po litri.

Što se tiče cijena u regionu, prema podacima sajta Global petrol Price od 10. februara, cijene dizela se kreću od 1,42 dolara (2,43 KM) po litri u Sjevernoj Makedoniji, do 1,69 dolara (2,90 KM) u Hrvatskoj i Albaniji.

Ono što čudi jesu mlake ili nikakve reakcije javnosti na najnovije poskupljenje goriva. Do prije samo koju godinu unazad, reakcije javnosti na dizanje cijena goriva su bile daleko eksplozivnije. Podsjećamo, u ljeto 2018. godine zbog visokih cijena goriva građani, ali i politički aktivisti uglavnom iz opozicionih stranaka, izašli su na ulice i blokirali saobraćaj u nekoliko gradova. Tako je Banjaluka bila blokirana nekoliko dana u mjesecu junu 2018. godine.

Na društvenim mrežama pokrenuta je akcija „Stop poskupljenju goriva“ u kojoj su se vozači pozivali da svaki dan na sat vremena zaustave svoje automobile.

Tada je  Vlada Republike Srpske prihvatila dogovor Ministarstva trgovine i distributera nafte i naftnih derivata na način da gorivo u Republici Srpskoj bude jeftinije za 5 feninga. Resorni ministar Predrag Gluhaković je izjavio da će cijene na pumpama širom Republike Srpske nakon tog dogovora biti od 2,11- 2,29 KM po litri u zavisnosti od regije.

Gerila je i tada pisala o tome kako Vlada RS kupuje socijalni mir tim dogovorom.

Tada smo podsjetili da je od 2006 do kraja 2017 godine na ime akciza prikupljeno 3,2 milijarde maraka. Gotovo pet miijardi zajedno sa novcem koji država, odnosno entiteti, uzimaju od vozača prilikom registracije na ime putarine. Izgradnja autoputeva u Srpskoj finansirala se iz inostranih kreditnih linija.

Ipak, danas kad je na sceni globalna inflacija, sve veće obezvređivanje novca, rast cijena, kao i sve učestalije političko-društvene krize reakcija skoro da i nema.

I kao da Republika Srpska, pa i BiH, nema svojih nadležnih ministarstava, agencija, stručnjaka, odbora, već se za sve se pita svega par ljudi. Među njima je naravno i Milorad Dodik.

Ova tema koja građane BiH mori više nego reforma izbornog zakona u BiH došla je, apsurdno, na tapet javnosti tek kad je o njoj prije koji dan, 6. februara u Drakuliću, progovorio srpski član Predsjedništva BiH i najavio sastanak povodom toga i kontrole regularnosti rasta cijena. Dodik je taj sastanak na najvišem nivou najavio za ovu sedmicu, ali već prošla je i srijeda a sve što smo vidjeli od rukovodstva Srpske jeste druženje sa Džonijem Depom na svečanoj proslavi povodom Dana državnosti Republike Srbije. Ostala su još dva radna dana pa ćemo vidjeti da li će se rukovodioci Srpske sjetiti i stanovništva prema kojem, valjda, imaju i neku odgovornost.

Poseban problem u cijeloj priči je činjenica da Republika Srpska nema robne rezerve koje bi amortizovale potrese na tržištu nakon skokova cijena.

Poslednja objavljena sindikalna korpa u Republici Srpskoj iznosi 2031KM. Najviše se troši na prehranu skoro 800KM, zatim na stanovanje i kominalne usluge, oko 600.

Za razliku od vlasti u Srpskoj, odnosno BiH, vlasti u regionu itekako reaguju na postojeću krizu i udar na kućni budžet svojih građana.

Tako je, na primjer, Vlada Hrvatske danas izdvojila čak skoro 640 miliona evra za ublažavanje rasta cijena.

Hrvatska Vlada je predstavila 4,8 milijardi kuna (637,6 milijuna evra) vrijedan paket mjera za ublažavanje rasta cijena energenata, čime će se limitirati rast cijena električne energije na 9,6 posto te plina na najviše do 20 posto, javlja Hina. Najavljeno je smanjenje stope PDV-a na hranu – sa 13 na pet posto na svježe meso i ribu, jaja, voće, povrće, jestiva ulja i masti, dječju hranu. Takođe se isto odnosi i na troškove u poljoprivredi (sadnice, gnojivo, pesticidi) s 25 na pet posto. Mjere su vođene čak i kad se govori o sportskim i kulturnim događajima, pa je i tu PDV smanjen sa 25 i 13 posto na pet posto. Sva smanjenja PDV-a su trajna, dok su smanjenja PDV-a na plin  sa 25 na 5% ograničena na godinu dana. Vodilo se računa i o socijalno ugroženim osobama pa se iznos vaučera za ovu kategoriju stanovništva povećala s 200 na 400 kuna, a penzioneri ćedobiti jednokratnu pomoć. Ranije je slične mjere uvela Crna Gora, a Srbija već mjesecima pomaže svoje građane jednokratnim uplatama za razne slojeve društva.

GERILA.info

The post Cijene goriva nikad više, reakcije nikakve, bližimo se cijeni od 3KM po litri first appeared on Gerila.info.