Na današnjoj sjednici Savjeta ministara naći će se informacija o isteku mandata direktoru i zamjeniku direktora Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH. Predlagač informacije je Ministarstvo civilnih poslova BIH, a kako mediji saznaju za novog v.d. direktora državne Agencije za lijekove i medicinska sredstva biće predložena Nataša Grubiša, koja je trenutno na funkciji zamjenika direktora Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske.

Grubiša će biti imenovana iz kvote SNSD-a. Istog onog SNSD-a koji “vrišti” o prenosu nadležnosti sa nivoa BiH na nivo RS i koji se zalaže za osnivanje agencije za lijekove RS, što su predvidjeli Zakonom o lijekovima i medicinskim sredstvima, koji je, inače, Ustavni sud BiH u decembru prošle godine ukinuo.

Борићемо се у наредном периоду за враћање отетих надлежности и то неће бити нимало лак процес – предсједник #Srpska @MiloradDodik у емисији “Имате ријеч са Милијаном Kос” на @AtvBanjaluka.

— СНСД (@SNSDDodik) February 8, 2023

SNSD je po ko zna koji put pokazao “principijelnost” u svojoj politici. Dok se, s jedne strane, zalaže za vraćanje nadležnosti na nivo RS, što u suštini znači razgradnju BiH, s druge strane, “grabi” se za funkcije na državnom nivou. Izgleda da je u pitanju vraćanje nadležnosti u SNSD ruke.

Gerila.info

The post Vraćanje nadležnosti na SNSD način: Nataša Grubiša će biti imenovana za v.d. direktora Agencije za lijekove BiH first appeared on Gerila.info.

Na današnjoj sjednici Savjeta ministara naći će se informacija o isteku mandata direktoru i zamjeniku direktora Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH. Predlagač informacije je Ministarstvo civilnih poslova BIH, a kako mediji saznaju za novog v.d. direktora državne Agencije za lijekove i medicinska sredstva biće predložena Nataša Grubiša, koja je trenutno na funkciji zamjenika direktora Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske.

Grubiša će biti imenovana iz kvote SNSD-a. Istog onog SNSD-a koji “vrišti” o prenosu nadležnosti sa nivoa BiH na nivo RS i koji se zalaže za osnivanje agencije za lijekove RS, što su predvidjeli Zakonom o lijekovima i medicinskim sredstvima, koji je, inače, Ustavni sud BiH u decembru prošle godine ukinuo.

Борићемо се у наредном периоду за враћање отетих надлежности и то неће бити нимало лак процес – предсједник #Srpska @MiloradDodik у емисији “Имате ријеч са Милијаном Kос” на @AtvBanjaluka.

— СНСД (@SNSDDodik) February 8, 2023

SNSD je po ko zna koji put pokazao “principijelnost” u svojoj politici. Dok se, s jedne strane, zalaže za vraćanje nadležnosti na nivo RS, što u suštini znači razgradnju BiH, s druge strane, “grabi” se za funkcije na državnom nivou. Izgleda da je u pitanju vraćanje nadležnosti u SNSD ruke.

Gerila.info

The post Vraćanje nadležnosti na SNSD način: Nataša Grubiša će biti imenovana za v.d. direktora Agencije za lijekove BiH first appeared on Gerila.info.

Dodik je prvo kategorično izjavio da će Višković ostati predsjednik Vlade, i to na dvije godine, da bi se juče “vratio” u okvire nadležnosti predsjednika Republike Srpske izjavivši da će ipak “samo” predložiti Viškovića za mandatara.

Nadležnosti predsjednika Republike Srpske, inače, daju ovlaštenje Dodiku da Narodnoj skupštini RS predloži kandidata za predsjednika Vlade, što je on i najavio drugom izjavom. Ipak, ostaje zabilježeno da je prvom izjavom u suštini preskočio instancu Narodne skupštine Republike Srpske navodeći da će Višković ostati premijer, i to bez potvrde najvišeg zakonodavnog tijela.

https://www.gerila.info/novosti/dodik-radovan-viskovic-ce-ostati-predsjednik-vlade-u-naredne-dvije-godine-viskovic-ja-se-u-te-stvari-ne-mijesam/

Dok je prvom izjavom Dodik “oročio” Viškovićev mandat na dvije godine, i to preskačući parlament kao instancu koja treba da potvrdi izbor Viškovića za premijera, drugom izjavom se u izvjesnom smislu “vratio” u okvire svojih nadležnosti. Ipak, dok je govorio da će Višković biti premijer još dvije godine, još uvijek nije bio predsjednik Republike Srpske, bar ne zvanično, nego “samo” član Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz Republike Srpske. Kada je inaugurisan kao da je počeo više da obraća pažnju na svoje nadležnosti. Bar za sada.

Gerila.info

The post Vraćanje Milorada Dodika u okvire nadležnosti predsjednika RS? Od “Radovan Višković će biti premijer” do “predložiću Radovana Viškovića za mandatara” first appeared on Gerila.info.

ATP turnir “Srbija open” se, inače, privremeno seli u Banjaluku, na period od godinu dana, sa ciljem da teniski centar “Novak” u Beogradu tokom tog perioda izvrši unapređenja, nakon čega se turnir vraća u Beograd.

Divno, rekli bi zaljubljenici u tenis. Još bi ljepše bilo da se turnir tog ranga zadrži u Banjaluci. Međutim, u fokusu nije ni tenis ni turnir, nego miješanje Milorada Dodika u nadležnosti. Po ko zna koji put.

Pažnju privlači činjenica da je Dodik, kao još uvijek aktuelni član Predsjedništva BiH, ali i novoizabrani predsjednik Republike Srpske, napisao da će Vlada Republike Srpske dati podršku održavanju turnira.

U jednoj objavi na Tviteru su objedinjene tri funkcije, i člana Predsjedništva BiH, i predsjednika RS, i Vlade RS. Tri u jedan, reklo bi se. Ipak, nije to bilo ko, to je Milorad Dodik. Čovjek zvani “nadležnost”.

Gerila.info

The post Milorad Dodik: “ATP turnir “Srbija open” imaće punu podršku Vlade Republike Srpske” first appeared on Gerila.info.

“Zakonom je predviđeno uspostavljanje Agencije za lijekove i medicinska sredstva Republike Srpske, a propisano je da Vlada Srpske u određenom roku imenuje direktora i druga tijela agencije, što će biti poštovano”, navode u resornom ministarstvu.

Iz Ministarstva su podsjetili da je proces osnivanja Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH trajao godinu dana od trenutka stupanja na snagu Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima BiH, iako se osnivanje te agencije oslanjalo na do tada postojeću Agenciju za lijekove Republike Srpske i na njen rad.

“Kako je i ranije rečeno iz Vlade, donošenje Zakona o uspostavljanju Agencije za lijekove Republike Srpske motivisano je prvenstveno brigom za adekvatnu zaštitu zdravlja stanovništva u izazovnoj situaciji i vremenu pandemije virusa korona”, navode u resornom ministarstvu.

S druge strane, ističe se da je Zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima RS prvi u nizu kojim RS planira preuzeti državne ingerencije. Zakonom je predviđeno osnivanje Agencije za lijekove RS, čime se uzurpira nadležnost Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH. Suprotno je i Ustavu BiH jer se državni Zakon o lijekovima može mijenjati isključivo u Parlamentu BiH.

Iz OHR-a ističu da se Zakonom o lijekovima i medicinskim sredstvima Republike Srpske krši Ustav BiH i Zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima BiH, te bi on predstavljao korak unazad u pogledu napora koje BiH poduzima da bi uskladila svoje zakonodavstvo s pravnom stečevinom EU (EU acquis), u dijelu kojim se regulira zaštita potrošača i zdravstvena zaštita, kao i djelovanje protivno obavezama koje BiH ima prema Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju.

“To je jasno rečeno u nekoliko navrata. Vlasti Republike Srpske mogle su ukinuti ili suspendirati ovaj zakon, ali su odlučile ništa ne poduzeti i krenuti s njegovom primjenom. Primjena Zakona RS imat će ozbiljne implikacije i ugrozit će zdravlje stanovnika BiH, u oba entiteta i Brčkom. Ozbiljno će ugroziti postojeće mjere zaštite javnog zdravstva i rad firmi koje se bave veleprodajom lijekova i medicinskih sredstava u RS-u, čime će se uticati na maloprodaju lijekova i medicinskih sredstava, te u konačnici ugroziti jedinstven ekonomski prostor BiH”, ističe se u saopštenju OHR-a.

Ustavni sud BiH je, inače, u maju ukinuo pojedine odredbe o vraćanju prenesenih nadležnosti sa BiH na RS. Državno Tužilaštvo zatražilo je da se dostave informacije o slučaju Zakona o lijekovima RS kako bi se utvrdilo postoji li osnov za pokretanje krivičnog postupka u slučaku kršenja Ustava BiH.

Pored toga, početkom juna Ministarstvo finansija Sjedinjenih Američkih Država stavilo je na listu sankcija te zemlje ministra zdravlja Republike Srpske Alena Šeranića zbog, kako je tada navedeno, destabilizirajućeg ponašanja. Sankcije su objašnjenje tvrdnjama da je Šeranić posticao secesionističke napore u Republici Srpskoj za vođenje implementacije Zakona o lijekovima Republike Srpske koji je njegovo ministarstvo dostavilo Narodnoj skupštini Republike Srpske na razmatranje.

Visoki predstavnik u BiH Kristrijan Šmit ocijenio je Zakon o lijekovima Republike Srpske “totalno protivpravnim”.

“Mislim da svako ko trezveno malo razmisli o tome pitaće se šta ćemo sad uraditi sa tim”, rekao je Šmit koji je prilikom svoje posljednje posjete Banjaluci, posjetio i Agenciju za lijekove Bosne i Hercegovine, a na svom nalogu na Tviteru naveo da “Agencija mora nastaviti da obavlja svoj posao kako je propisano zakonom”.

Zakon o lijekovima je ranije bio i predmet obiljnog upozorenja iz Brisela zbog mogućih poremećaja na tržištu i kolapsa.

“Za farmaceutske proizvođače zakon Republike Srpske bi značio da moraju dobiti dvije različite dozvole za stavljanje u promet lijekova, a koje nisu međusobno priznate. To može izazvati kolaps lanca snabdijevanja lijekovima iz inostranstva. Pravo građana na jednak pristup zdravstvenoj zaštiti i lijekovima u cijeloj BiH bilo bi ozbiljno narušeno”, saopštio je tom prilikom direktor Direkcije za susjedstvo i pregovore o proširenju u Evropskoj komisiji Maciej Popovski.

RTRS/Klix/N1/Slobodna Evropa/OHR

The post Zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima Republike Srpske – briga za adekvatnu zaštitu zdravlja stanovništva ili razgradnja države first appeared on Gerila.info.

Krajem prošle sedmice u Narodnoj skupštini Republike Srpske usvojen je Nacrt zakona o VSTS-u Republike Srpske. Ovaj tekst predviđa formiranje entitetskog Savjeta sa nadležnostima koje već ima državni Visoki sudski i tužilački savjet (VSTS).

Takva odluka Skupštine izazvala je niz reakcija i raspravu o samoj mogućnosti formiranja Savjeta, ali i posljedicama odluke.

Nacrtom zakona o entitetskom VSTS-u predviđeno je da entitetski Savjet, kada bude formiran, imenuje sudije, predsjednike sudova, tužioce, glavne tužioce i njihove zamjenike na teritoriji Republike Srpske osim one Ustavnog suda Republike Srpske. Predviđeno je da VSTS RS-a, ukoliko bude formiran, ima 11 članova, da četiri budu iz reda sudija, četiri iz reda tužilaca, a da po jednog imenuju Narodna skupština, Vlada Republike Srpske i Advokatska komora Republike Srpske.

Sredstva za funkcionisanje VSTS-a RS-a biće, piše u usvojenom Nacrtu, obezbijeđena iz budžeta Republike Srpske.

Ovo su tri najvažnije stvari koje trebate znati o Nacrtu zakona o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu Republike Srpske.

Kakva je dalja zakonska procedura?

Nakon usvajanja Nacrta predviđena je javna rasprava u trajanju od 60 dana, a nakon toga zakon bi se u entitetskom parlamentu trebao naći u formi prijedloga. Stručnjaci upozoravaju da eventualno postojanje paralelnih visokih sudskih i tužilačkih savjeta u BiH, državnog i entitetskih, može proizvesti pravni haos i nesigurnost.

Član Predsjedništva BiH Milorad Dodik je prije nekoliko mjeseci najavio osnivanje VSTS-a Republike Srpske, ali je od tada iznova pomjerao datume za njegovo formiranje i početak rada. Ranije je u izjavama za medije najavljivao skoro usvajanje zakona, ali i početak rada. Prema posljednjim njegovim izjavama, vlasti u Republici Srpskoj žele do marta završiti formiranje novog pravosudnog tijela. Ali usvojeni Nacrt predviđa 60 dana rasprave i ne navodi tačan datum početka primjene zakona.

Šukrija Bakšić, profesor ustavnog prava iz Sarajeva, objašnjava da nakon usvajanja Nacrta postoji nekoliko “manje ili više izvjesnih scenarija” do usvajanja prijedloga zakona o entitetskom VSTS-u. Prvi je, smatra Bakšić, da procedura oko usvajanja novog zakona traje do narednih izbora a da nakon toga “ta priča bude gurnuta pod tepih”. Drugi scenario je da prijedlog zakona ipak dođe pred poslanike ali da na skupštini zakon ne bude usvojen.

“Treći scenario je taj da zakon bude usvojen a da ga Ustavni sud Bosne i Hercegovine, nakon što neko podnese inicijativu za ocjenu ustavnosti, proglasi neustavnim i obori”, kaže on.

Branko Perić, bivši prvi čovjek državnog Visokog sudskog i tužilačkog savjeta BiH i sadašnji državni sudija, kaže da će se pravosuđe u BiH, ukoliko bude formiran entitetski VSTS, vratiti na osnove koje su postojale prije prenosa nadležnosti. Ukoliko se to desi, smatra Perić, biće nužno redefinisanje nadležnosti VSTS-a BiH jer on više neće imati nadležnosti da imenuje sudije i tužioce na teritoriji RS-a. To, smatra Perić, “samo izgleda kao paralelizam, a suštinski nije iako to niko ne želi da javno kaže”.

“Sve će zavisiti od rezultata izbora i postizbornih koalicija. Mnoge stvari se mogu izdešavati u vezi donošenja zakona, od poništenja u postupku ocjene ustavnosti do intervencije visokog predstavnika. Ja još uvijek vjerujem da će uslijediti neka vrsta političkog dogovora. Ovo bi mogla biti faza odmjeravanja političkih snaga i zauzimanja pregovaračkih pozicija”, smatra Branko Perić.

Zašto je sporno usvajanje Nacrta?

Predstavnici međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini osudili su najavu usvajanja entitetskog zakona o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu. Iz Ambasade Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u Sarajevu upozorili su da bi donošenje takvog zakona “značilo podrivanje ustavnog poretka BiH, ali i dozvolu za cvjetanje korupcije”.

“Prijetnje povlačenjem iz državnih institucija i uspostavljanjem paralelnih institucija u entitetu Republika Srpska ometaju stabilnost i napredak Bosne i Hercegovine, na štetu svih njenih građana”, poručili su iz Ambasade SAD-a u BiH.

Upravni odbor Savjeta za provođenje mira u BiH u zajedničkoj izjavi, koju nije podržala Rusija, ocijenio je da bi usvajanje zakona o VSTS-u RS-a bilo nespojivo sa procesom evropskih integracija BiH i da bi predstavljalo neprihvatljivo miješanje u nezavisnost pravosuđa, a da bi provođenje takvog stvorilo “neustavno tijelo, čime bi se ugrozila zakonska prava svih građana BiH, posebno onih koji žive u RS-u”.

U Savjetu za provođenje mira podsjećaju da je uspostava VSTS-a BiH 2004. godine bila ključna reforma u modernizaciji pravosuđa BiH u skladu sa evropskim i međunarodnim standardima.

Transparency International (TI) u BiH je upozorio da bi se usvajanjem zakona o VSTS-u RS-a stvorio opasan presedan koji bi doveo do pravne nesigurnosti. Oni podsjećaju da se pred Parlamentom BiH u zakonodavnoj proceduri već nalaze izmjene i dopune Zakona o VSTS-u kako bi se uskladio sa preporukama Venecijanske komisije i prioritetnim uslovima Evropske unije kojima se zahtijevaju jače garancije i nezavisnost pravosuđa.

“Umjesto da se donosioci odluka bave Zakonom o VSTS-u BiH koji je u zakonodavnoj proceduri pred Parlamentom BiH, bave se donošenjem zakona koji je prijetnja po pravnu sigurnost i koji će još više udaljiti BiH u procesu evrointegracija”, piše u saopštenju Transparency Internationala.

Jovana Kisin, advokatica iz Banjaluke, podsjeća da u Nacrtu zakona o VSTS-u piše da će njegov rad, ukoliko VSTS RS-a bude formiran, biti finansiran iz budžeta.

“Ključno pitanje koje je trebalo postaviti u Skupštini bilo je: koliko će to sve konkretno da košta svakog građanina Republike Srpske?”, kaže Kisin.

Ona dodaje i da niko nije pomenuo tehnička pitanja. Podsjeća da kompletno pravosuđe u BiH funkcioniše preko sistema automatskog upravljanja predmetima, odnosno CMS-a koji je u vlasništvu VSTS-a BiH, da VSTS RS-a eventualno može napraviti novi CMS, ali da ne mogu biti povučeni podaci sa CMS-a VSTS-a BiH, na kojem se nalaze svi započeti, nezavršeni postupci.

Milan Blagojević, profesor Ustavnog suda iz Banjaluke koji je, zbog odluke bivšeg visokog predstavnika Valentina Inzka da nametne izmjene Krivičnog zakona BiH kojim se zabranjuje negiranje ratnih zločina, podnio ostavku na mjesto sudije Okružnog suda u Banjaluci, smatra da zakonom o VSTS-u RS-a neće nastati duple nadležnosti jer će VSTS, ukoliko zakon bude usvojen, biti nadležan za imenovanje i razrješenje sudija i tužilaca na teritoriji Republike Srpske.

On smatra da u zakonu o VSTS-u RS-a nema ništa negativno ni protivno Ustavu BiH.

“Ustav nijednom odredbom ne zabranjuje entitetu da se povuče iz bilo kog sporazuma o prenosu nadležnosti i da ponovo uspostavi tu nadležnost kao svoju nadležnost koja prema tom Ustavu i pripada entitetima”, smatra on.

Bakšić smatra da bi dva paralelna VSTS-a dovela u pitanje priznavanje sudskih odluka van Republike Srpske.

“Presude tih sudija koje bi imenovao entitetski VSTS ne bi bile priznate u inostranstvu i bili bi direktno pogođeni građani. Ključno je i koliko će međunarodna zajednica istrajati da ne prizna nelegalne institucije. Ovo je potpuno nelegalno jer je svugdje u svijetu to na državnom nivou. Uloga VSTS-a je da obezbijedi jedinstven pravosudni sistem”, objašnjava Bakšić.

Može li zakon izdržati test ustavnosti?

Bakšić smatra da tekst kakav je predložen u Nacrtu ne bi potvrdio Ustavni sud.

“Ustavni sud bi takav zakon oborio jer je u suprotnosti sa Ustavom BiH i u suprotnosti je sa pravnom logikom jer bi imali sukob nadležnosti između dva VSTS-a. Nastupio bi takozvani pozitivni sukob nadležnosti, kada dva organa pretenduju na iste nadležnosti”, objašnjava on.

Blagojević također predviđa da će Ustavni sud osporiti zakon, ali on smatra da Ustav BiH ne sadrži nijednu normu kojom bi zabranjivao entitetu da se povuče iz sporazuma o prenosu nadležnosti i vrati svoju nadležnost.

“Nijedan ustavni sud nema pravo da stvara svoje norme kada sudi, već samo da tumači ono što piše u Ustavu, pa ako u Ustavu BiH nema zabrane entitetu da se povuče iz sporazuma o prenosu nadležnosti, a nema takve zabrane, onda ne može Ustavni sud stvoriti svoju normu da je to ipak zabranjeno i onda suditi po toj svojoj normi”, smatra Blagojević.

Kisin napominje da se u Nacrtu zakona o VSTS-u Republike Srpske nigdje ne spominje odnos između VSTS-a RS-a sa VSTS-om Bosne i Hercegovine jer je Nacrt “pisan isključivo u svjetlu postojanja entitetskog VSTS-a kao da nivo BiH ne postoji, pa se pitanje paralelne nadležnosti treba postaviti zakonodavcu koji je i zamislio postojanje entitetskog VSTS-a”. Ona smatra i da eventualno formiranje VSTS-a Republike Srpske ne bi stvorilo probleme na nivou RS-a, ali bi na nivou BiH.

Podsjeća da se Ustavni sud BiH po pitanju pravosuđa u Bosni i Hercegovini već oglašavao nekoliko puta, a da je u jednoj odluci utvrdio usklađenost VSTS-a BiH sa Ustavom Bosne i Hercegovine. U toj odluci navedeno je, podsjeća Kisin, da je prenos nadležnosti sa entiteta na nivo BiH u skladu sa Ustavom BiH jer se radi o sporazumu između entiteta koji predviđa i sam Ustav BiH.

“Neminovno će se i novi Zakon o VSTS-u Republike Srpske naći pred Ustavnim sudom BiH, u kojem će, sudeći po prethodnim tumačenjima Ustava od strane Ustavnog suda BiH, isti biti proglašen neustavnim”, smatra Kisin.

(Vladimir Kovačević/BIRN BiH)

The post Šta trebate znati o Nacrtu zakona o VSTV-u Republike Srpske first appeared on Gerila.info.

Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik najavio je danas da će Laktaši u naredna tri mjeseca dobiti status grada i istakao da će sa republičkog, odnosno entitetskog nivoa biti izdvojeno šest miliona КM za izgradnju srednjoškolskog centra u ovoj opštini.

Dodik je rekao da su Laktaši po uplati PDV-a treća opština u Republici Srpskoj, tako da ispunjavaju uslove da postanu grad.

Srpski član Predsjedništva BiH je razgovarao sa načelnikom opštine Miroslavom Bojićem, između ostalog, i o razvojnim planovima za Laktaše u oblasti saobraćaja, prosvjete, turizma, ali i rješavanju problema eksploatacije šljunka. Rekao je da je, osim za izgradnju srednjoškolskog centra, predviđeno i 27 miliona КM za put Кlašnice-Gradiška, te dodatnih 17 miliona КM za put od Кlašnica prema Prnjavoru. Dodik je naveo i da je dogovoreno da sa entitetskog nivoa bude izdvojeno 500.000 КM za izgradnju vrtića u mjestu Veliko Blaško, za šta je potrebno ukupno 800.000 КM.

Dakle, član predsjedništva BiH Milorad Dodik je najavio da će Laktaši postati grad, kao i da će Republika Srpska izdvojiti novčana sredstva, između ostalog, za infrastrukturne projekte kao i za izgradnju vrtića i srednjoškolskog centra.

Podsjećamo, Predsjedništvo BiH je nadležno za: vođenje spoljne politike Bosne i Hercegovine; imenovanje ambasadora i drugih međunarodnih predstavnika Bosne i Hercegovine; predstavljanje Bosne i Hercegovine u međunarodnim i evropskim organizacijama i institucijama i traženje članstva u onim međunarodnim organizacijama i institucijama u kojima Bosna i Hercegovina nije član; vođenje pregovora za zaključenje međunarodnih ugovora Bosne i Hercegovine; otkazivanje i, uz saglasnost Parlamentarne skupštine, ratifikovanje takvih ugovora; izvršavanje odluka Parlamentarne skupštine; predlaganje godišnjeg budžeta Parlamentarnoj skupštini, uz preporuku Savjeta ministara; podnošenje izvještaja o rashodima Predsjedništva Parlamentarnoj skupštini na njen zahtjev; koordinaciju, prema potrebi, sa međunarodnim i nevladinim organizacijama u Bosni i Hercegovini; vršenje drugih djelatnosti koje mogu biti potrebne za obavljanje dužnosti koje mu prenese Parlamentarna skupština, ili na koje pristanu entiteti.

Iz priloženog se može vidjeti da članovi Predsjedništva BiH nisu nadležni za dodjeljivanje statusa gradova lokalnim zajednicama u Republici Srpskoj, kao ni za izdvajanja sredstava iz entitetskog budžeta. Naravno, to Dodika ne sprečava da se ponaša kao da je Republika Srpska njegovo vlasništvo pa odlučuje o svemu a funkcija na kojoj se nalazi predstavlja samo formu. Tako je bilo i dok je bio premijer RS i dok je bio predsjednik RS.

Inače, što se broja stanovnika tiče, Laktaši prema popisu iz 2013. godine imaju nešto više od 5.400 stanovnika, dok opština Laktaši broji nešto manje od 35.000 stanovnika.

Prema članu 10 Zakona o lokalnoj samoupravi grad se može uspostaviti zakonom na urbanom području koje čini jedinstvenu geografsku, socijalnu, ekonomsku, istorijsku i teritorijalnu cjelinu sa odgovarajućim nivoom razvoja i ako: 1) ima više od 50.000 stanovnika i 2) u posljednje tri godine na osnovu odluke o utvrđivanju stepena razvijenosti jedinica lokalne samouprave ima status razvijene jedinice lokalne samouprave.

Izuzetno, opština može steći status grada bez obzira na broj stanovnika, ako je stopa zaposlenosti na području opštine iznad republičkog prosjeka. Teritorija za koju se formira grad predstavlja prirodnu geografsku cjelinu, ekonomski povezan prostor koji posjeduje izgrađenu komunikaciju među naseljenim mjestima sa sjedištem grada kao gravitacionim centrom.

Gerila.info

The post Država, to sam ja: Milorad Dodik ponovo izlazi izvan okvira svojih nadležnosti first appeared on Gerila.info.

Vršilac dužnosti direktora Javnog preduzeća ”Putevi Republike Srpske” d.o.o. Banja Luka Davor Кostrešević, zajedno sa srpskim članom Predsjedništva BiH Miloradom Dodikom i direktorom UКC RS Vladom Đajićem, obišao je danas lokalitet na kojem je planirana izgradnja novog mosta preko rijeke Vrbas u naselju Česma u Banjaluci.

Dodik je tom prilikom izjavio da je za izgradnju novog mosta u punom profilu Republika Srpska obezbjedila pet miliona КM, dodavši da je potrebno što prije riješiti imovinsko-pravne odnose, te napraviti revidirani projekat izgradnje mosta, da bi se mogao raspisati tender.

Takođe, pozvao je Gradsku upravu Banja Luka da riješi imovinsko-pravne odnose i izda građevinsku dozvolu kako bi što prije počeli radovi, budući da je novac spreman.

Nedugo nakon Dodikove posjete Česmi gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković je rekao da je sve spremno da “Putevi RS” raspišu tender, te da nakon toga počne izgradnja mosta u Česmi, dok je grad izdvojio sredstva za imovinsko-pravne odnose.

Ukoliko zanemarimo političke igrice između vlasti i opozicije, odnosno zalet za predizbornu kampanju, teško je oteti se utisku da se, što se nadležnosti tiče, ponovo miješaju babe i žabe.

Ako vam je slučajno promaklo, član Predsjedništva BiH je obišao lokalitet na kojem je planirana izgradnja novog mosta u Banjaluci. Pri tome je izjavio da je Republika Srpska obezbjedila pet miliona КM za izgradnju mosta i pozvao lokalnu zajednicu da riješi imovinsko-pravne odnose. Član Predsjedništva BiH. Izgradnja mosta u lokalnoj zajednici. Sredstva iz entitetskog budžeta. Prozivanje lokalnih vlasti za izdavanje građevinske dozvole. Apsurd?

Možda u nekoj “normalnoj” zemlji, ali kod nas je sasvim logično da predstavnik izvršne vlasti na državnom nivou obilazi izgradnju mosta u lokalnoj zajednici, pri tome navodeći da je entitet, odnosno niži administrativni nivo u odnosu na onaj koji taj zvaničnik predstavlja, obezbijedio sredstva za izgradnju mosta u lokalnoj zajednici, naposlijetku prozivajući lokalnu vlast za rješavanje imovinsko-pravnih odnosa. I to sve u društvu direktora bolnice!

Naravno, nije se moglo navesti da “zvaničnici” obilaze lokaciju izgradnje mosta, obećavajući “kule i vile”, u stranačkoj funkciji, što se u suštini desilo, nego se moralo navesti da su lokaciju prosjetili u svojim izvršnim funkcijama – člana Predsjedništva i direktora bolnice, što cijelu situaciju čini dodatno komičnom. Doduše tragičnom, ali u našoj “nadrealnoj realnosti” ako je ne posmatramo kao komičnu, možemo samo (dodatno) izbudaliti.

Gerila.info/rtrs.tv/nezavisne.com/putevirs.com

The post Premošćavanje nadležnosti u Republici Srpskoj: Nadležnošću ću te, nedležnošću ćeš me first appeared on Gerila.info.

Jučerašnjim saslušanjem predsjednika Socijalističke partije Srpske Gorana Selaka u svojstvu svjedoka, počela su saslušanja u istrazi protiv zvaničnika iz Republike Srpske zbog “napada na ustavno-pravni poredak Bosne i Hercegovine”.

“Meni je predočeno da su osumnjičeni predsjednici svih političkih partija, kao i predlagači informacija i zaključaka, kao i deklaracije. Pored predsjednika političkih partija tu je i predsjednica Republike Srpske kao osumnjičena, predsjednik Vlade i šefovi poslaničkih klubova”, izjavio je Selak nakon saslušanja.

Naveo je da ne vidi svrhu pozivanja u Tužilaštvo, jer sve što su ga juče pitali su opšte stvari koje su poznate u javnosti.

“Јa sam prenio, one opštepoznate stavove, stavove institucija Republike Srpske i svakako dao sam izjavu da sam za jačanje institucija Republike Srpske, za jaku i stabilnu Srpsku u okviru Dejtonske BiH”, rekao je Selak.

Saslušavanje svjedoka nastavlja se danas kada će biti saslušani predsjednici Demokratskog narodnog saveza Nenad Nešić i Srpske demokratske stranke Mirko Šarović, dok će predsjednik Partije demokratskog progresa Branislav Borenović biti saslušan sutra.

Jutros je prvi u Tužilaštvu BiH bio predsjednik SDS-a Mirko Šarović. On je novinarima rekao da su razgovarali o posljednjoj sjednici NSRS na kojem se odlučivalo o prijenosu nadležnosti iz oblasti pravosuđa, poreza i sigurnosti i odbrane.

“Nejasno mi je zašto smo kao šefovi opozicionih stranaka pozvani na ovo saslušanje, ne vidim nekog posebnog smisla. Nisam imao ništa posebno im ni reći jer mi nismo ni prisustvovali glasanju u sjednici NSRS. Mi smo odustali od glasanja s obzirom na to da sama ta priprema prema našem mišljenju nije tekla kako treba”, rekao je Šarović.

Ističe da ne zna u kojem će pravcu ovaj proces ići, niti šta je plan pravosuđa, ali je iznio svoj stav o samoj ideji prenosa nadležnosti BiH na RS.

“Lično sam objasnio poziciju SDS-a u ovom procesu. Kao šef stranke sam im rekao stav, a što je poznato već sa sjednice NSRS. Uloga SDS-a kao opozicione stranke i mene kao lidera je poznat. Ja sam rekao da za mene nije sporan prenos nadležnosti, ali smo u političkom smislu smatrali da smo trebali prvo postići unutrašnji konsenzus”, navodi Šarović.

Što se tiče teze da je sjednica NSRS predstavljala napad na ustavni poredak BiH, Šarović smatra da se ne radi o napadu.

“Ja sam se protivio prijenosu nadležnosti i 2005, 2006, i 2010. Zašto bih ja mijenjao sad stav, ali bih u političkom smislu birao neki drugi način”, naglašava Šarović.

Inače, prema toku saslušanja, postupajući tužilac Oleg Čavka tretira sve materijale i akte koji su bili pred poslanicima Narodne skupštine, ne samo na posebnoj sjednici Parlamenta, a odnose se na vraćanje Dejtonskih nadležnosti Republici Srpskoj.

U vezi sa saslušavanjem lidera opozicije u Tužilaštvu BiH, pojedini stručnjaci iz oblasti prava ističu da Tužilaštvo zloupotrebljava svoju poziciju jer je krivično djelo napada na ustavni poredak BiH moguće izvršiti samo upotrebom fizičke sile ili prijetnjom upotrebe fizičke sile.

“Papir parlamenta, na koji su preneseni odluka, zakon ili neki drugi akt, nije nikakva sila niti prijetnja silom, a kamoli fizička sila ili prijetnja fizičkom silom. Ta jedna riječ, fizička, toliko jasno dokazuje postojanje zloupotreba u Tužilaštvu BiH u ovom slučaju”, ističe profesor ustavnog prava Milan Blagojević.

Dodaje da u Tužilaštvu BiH rade tužioci koji, za razliku od pravnih laika, znaju važnost riječi fizička sila i da kad nema takve sile, nema ni navedenog krivičnog djela, iz čega u konačnom proizlazi da oni znaju da nemaju pravo ni da pokrenu istragu, a kamoli da je vode i da saslušavaju bilo koga, kada akt parlamenta nije nikakva sila, a kamoli fizička sila.

“Iako to oni sve znaju, ipak su otvorili istragu suprotno zakonu, čime sami dokazuju svoju zloupotrebu”, naglašava Blagojević.

Sudija Suda BiH Branko Perić ističe da, što se tiče ustavnog poretka, stvari nisu jednostavne.

“Dejtonski ustav se razlikuje od uspostavljene prakse u kreiranju državne vlasti. Problem su nametnuti zakoni. Ako se faktički poredak prihvati kao ustavni poredak, onda bi se moglo raditi o nekoj vrsti podrivanja ustavnog poretka. Međutim, Dodik javno izjavljuje da on ne ruši Dejtonski ustav, nego upravo čini suprotno – vraća se na Dejtonski ustav. Dakle, imamo realnost koju treba podvesti pod pravnu normu. Praksa do sada nije imala takav slučaj. U svakom slučaju, pravni problem će morati da riješi sudska praksa”, kaže Perić.

Što se tiče protivpravnog postupanja u cijelom slučaju, on smatra da se izašlo iz sfere politike i zakoračilo u kriminogenu zonu.

“Prije svega, bojkot rada u državnim institucijama ne može se smatrati zakonitim postupanjem. Bojkot ne poznaje radno zakonodavstvo i svako ko odbija rad u državnim institucijama postupa protivpravno. Odgovornost za takvo postupanje može biti radnopravna i krivičnopravna. Neko ko ne vrši svoja ovlaštenja, a to prouzrokuje nekome štetu, ili nekome donese korist, čini krivično djelo zloupotrebe dužnosti ili ovlaštenja. Problem su svijest i namjera kao subjektivni elementi krivičnog djela”, navodi Perić.

On ističe da, kad se razmatra ovo pitanje, treba imati u vidu da mora postojati granica do koje je politička aktivnost prihvatljiva, odnosno od koje politika prelazi u protivpravno djelovanje.

“Politika je legitimna sve dok uključuje dijalog i traganje za rješenjem političkih pitanja. Kad prijeđe u jednostrane akcije, to je revolucija, a zna se kako se revolucije završavaju”, rekao je Perić.

RTRS/Klix/Nezavisne novine/Buka

The post Saslušanja u Tužilaštvu BiH zbog “napada na ustavni poredak”: Djelovanje pravne države ili “sredstvo za obračun sa RS” first appeared on Gerila.info.

S dubokom zabrinutošću pratimo posljednju eskalaciju tenzija u Bosni i Hercegovini, a koja se konkretno odnosi na nedavne korake ka secesiji Republike Srpske, praćene militarizacijom policijskih snaga u ovom entitetu i organizovanju vježbi sa vojskom susjedne Srbije, navodi se u pismu kojeg potpisuje grupa od osam evroparlamentaraca.

Upozorili su kako je političku situaciju u BiH u posljednjim godinama, a posebno u proteklim mjesecima, obilježio porast tenzija zbog “neustavnog nelegitimnog pokušaja da se blokiraju sve institucije na državnom nivou,” a blokadu uglavnom vrši član Predsjedništva BiH Milorad Dodik.

Dodali su kako je Narodna skupština Republike Srpske najavila glasanje za narednu sedmicu, koje je “bez presedana, nelegalno i neustavno te krši Dejtonski sporazum,” a koje prijeti da ugrozi stabilnost i mir na cijelom Zapadnom Balkanu, te u konačnosti dovede do oružanog sukoba.

Članovi Evropskog parlamenta naglašavaju kako ovo glasanje “nedvosmisleno krši suštinsku zakonsku strukturu na kojoj počiva BiH, uključujući njen Ustav i Dejtonski mirovni sporazum.”

“To je direktna prijetnja miru u Bosni i Hercegovini te Zapadnom Balkanu kao cjelini,” dodaje se u pismu.

Povukli su i paralelu sa događajima iz 1992. godine pred izbijanje rata u Bosni i Hercegovini, dodavši da uzimajući u obzir trenutne političke okolnosti, moguće je da dio populacije “reaguje na činjenicu kako ovakvo glasanje ne bi trebalo da se održi i da ne bude prihvaćeno kako u zakonskom tako i u političkom smislu.”

“Ovakvo glasanje bi moglo izazvati previranja.”

Ističu kako se u posljednjim mjesecima i sedmicama riječ “rat” prečesto upotrebljava širom Balkana, u kontekstu Bosne i Hercegovine i Kosova ali i šire, te da sve tenzije imaju “zajednički nazivnik” a to je “Srbija kao pokretač i zagovornik takozvanog ‘srpskog svijeta’.”

“Pozivamno OHR i EU da pošalju jaku i po mogućnosti zajedničku poruku i oštro osude glasanje, te da ga proglase nelegalnim. Dalje, vjerujemo i očekujemo da će EU i OHR u narednoj sedmici upotrijebiti sav mogući diplomatski uticaj, u konačnosti i OHR-ova bonska ovlaštenja, kako bi urazumili nacionalističke snage u političkom vodstvu RS.”

Istakli su kako se u slučaju glasanja moraju snositi “jasne i čvrste posljedice.”

“Prema tome pitamo i Visokog predstavnika EU i OHR, koje konkretno mjere, uključujući sankcije i smjene odgovornih, su uzete u obzir kako bi se očuvali teritorijalni integritet BiH i mir u regiji,” poručili su pralamentarci.

Oni su takođe podvukli značaj misije EUFOR Althea u zemlji čija je dužnost, prema Dejtonskom sporazumu, da očuva teritorijalni integritet BiH.

Pismo potpisuju Tineke Strik (EPP), Michael Gahler (EPP), Tonino Picula (S&D), Hilde Vautmans (Renew), Reinhard Bütikofer (Greens/EFA), Paolo Rangel (EPP), Dietmar Köster (S&D), i Klemen Grošelj (Renew).

Inače, posebna sjednica Narodne skupštine Republike Srpske na kojoj će poslanici raspravljati o vraćanju oduzetih nadležnosti Srpskoj trebalo bi da bude održana početkom novembra, izjavio je predsjednik Narodne skupštine Nedeljko Čubrilović.

Čubrilović je dodao da Srpska ne želi sukobe niti rat, ali da ne odustaje od svojih prava koja su joj zagarantovana Ustavom.

On je napomenuo da Srpska insistira na poštovanju Dejtonskog sporazuma i da zato traži vraćanje nadležnosti i poništavanje 140 donesenih zakona visokog predstavnika.

Prema njegovim riječima, posebna sjednica je prilika da Republika Srpska kroz konstruktivnu raspravu donese zaključke koji će omogućiti vraćanje svih oduzetih nadležnosti.

“To bi moglo biti početkom novembra. Sve ono što u Narodnu skupštinu dođe iz Vlade, mi smo dužni da razmatramo. Desetine odluka Ustavnog suda BiH ne poštuje Federacija u odnosu na Republiku Srpsku, ali to niko ne primjećuje, ali se primjećuje kada Republika Srpska reaguje na nešto. Govorimo samo o poštovanju zakona i o neumanjivanju nadležnosti Republike Srpske”, rekao je Čubrilović za Radio Republike Srpske.

On je istakao i da u Srpskoj ne postoji sagovornik koji kaže da želi sukobe.

“To dobijamo s druge strane, ali se nama imputira da mi nešto loše želimo da napravimo i zato to niko normalan ne može da prihvati”, rekao je Čubrilović.

Predsjednik parlamenta je dodao da je i zakon koji je nametnuo Valentin Incko važno pitanje koje treba riješiti, kao i pitanje nelegitimnog izbora Kristijana Šmita.

“Kao nametnut zakon on nije dobro došao, da ne govorim o njegovom sadržaju. Bilo bi rješenje da se na postojeći zakon stavi moratorijum kako bi svi pronašli rješenje. Što se tiče Kristijana Šmita, međunarodna zajednica treba da bude svjesna da Republika Srpska samo želi zakonitost unutar BiH”, naglasio je Čubrilović.

Govoreći o regionalnoj saradnji, Čubrilović je rekao da je saradnja sa zemljama regiona, posebno Srbijom, donijela mnoge bitne projekte, te ukazao na gradnju auto-puta, novog mosta na Rači, a dodao je i da slijedi otvaranje prelaza u Bratuncu.

Čubrilović je istakao da poboljšanje standarda ostaje prioritet, kao i da će podršku dobiti svaka mjera koja znači smanjenje troškova i građanima i privrednicima.

“Ima najava da bi moglo doći i do povećanje plata krajem ove ili početkom nove godine, ali konkretno ne mogu još to da potvrdim”, istakao je Čubrilović.

Kada je riječ o obilježavanju 30 godina postojanja parlamenta Srpske, Čubrilović je rekao da će Narodna skupština u narednom periodu prigodnom svečanošću obilježiti jubilej, naglasivši da je ova najviša zakonodavna institucija najuspješniji parlament u regionu.

The post Evropski parlamentarci pozvali na upotrebu bonskih ovlaštenja zbog prijetnji miru first appeared on Gerila.info.