Cilj istraživanja je prikupljanje naučnih podataka koji bi mogli poslužiti kao dodatni argument za zaštitu cijelog riječnog sistema Une. Riječ je o inicijativi koju predvodi međunarodna organizacija Riverwatch, sa vizijom da Una, zajedno sa svojim najvažnijim pritokama, bude zaštićena od izvora do ušća.

Takav model već je primijenjen na rijeci Vjosi u Albaniji, prvom evropskom nacionalnom parku koji štiti kompletan tok jedne divlje rijeke. Organizatori vjeruju da bi rezultati istraživanja mogli predstavljati važan korak ka proglašenju Nacionalnog parka „Divlje rijeke Una“ i dugoročnijoj zaštiti ovog jedinstvenog prirodnog bogatstva.

Una, koja izvire kod Donje Suvaje u Hrvatskoj, kroz Bosnu i Hercegovinu protiče više od 200 kilometara prije nego što se ponovo vrati u Hrvatsku i ulije u Savu. Njene sedrene barijere, vodopadi, brojne pritoke i bogat biljni i životinjski svijet već decenijama privlače pažnju biologa, ekologa i istraživača iz cijelog svijeta.

„Rijeka Una sa svim svojim pritokama je i dalje očuvana rijeka. I dalje je tu većinski slobodna konekcija, bez bilo kakvih vještačkih pregrada i to je toliko rijetko u Evropi, da nema brana na rijeci. I mi ovdje, i sa ovom Sedmicom nauke, sačuvamo taj status ove rijeke. Ljudi takođe vole Unu, ali njoj prijete mnoge prijetnje i rizici, poput masovnog turizma i betonizacije obala, zagađenje, i uobičajene stvari koje se dešavaju sa svim rijekama odnosno sa prirodom uopšte. Mi ćemo izgubiti Unu, takvu kakvu je znamo, ukoliko ne reagujemo. Zato mi ovdje želimo da napravimo istraživanja koja će otvoriti oči da zaštitimo Unu, ali i njene pritoke – Klokot, Krušnica, Japra i ostale rijeke“, rekao je Ulrich Eichelmann iz međunarodne organizacije Riverwatch za Gerilu.

Vladimir Topić iz Centra za životnu sredinu za Gerilu kaže da je Una ugrožena prvenstveno što se neplanski upravlja sa ovom rijekom.

“Imamo nekoliko dionica koje su zaštićene ali dobar dio Une nije zaštićen. Međutim, čak i taj zaštićeni dio trpi od posljedica ilegalne gradnje, od posljedica neplanske gradnje, problem je tu i sa otpadnim vodama, a važno je i napomenuti problem sa planiranim odlaganjem nuklearnog otpada na Trgovskoj gori u granici sa BiH i u neposrednoj blizini same rijeke Une. Niz problema se veže za Unu, ali prvenstveno je tu problem nepostojanje vizije upravljanja i zaštite rijeke Une”, ističe Topić.

On ipak dodaje da postoji jedinstvo zaštite rijeke Une, ali ne postiji jedinstvo da se problemi sistematski riješe.

“Una je jedna od naših najznačajnijih rijeka i to i jeste razlog zašto se baš na njoj javlja veliki broj što privatnih, što ugostiteljskih objekata, ali ono što je problematično jeste nepostojanje definisane sankcije tj. reperkusije za ilegalno sagrađene objekte na Unu”, ističe Topić.

Već prvog dana istraživanja naučni timovi zabilježili su nekoliko značajnih nalaza. Nekoliko kilometara nizvodno od istraživačkog kampa pronađeni su tragovi aktivnosti dabrova, uključujući tragove ishrane i kretanja, dok su istraživanja kopnenih ekosistema potvrdila prisustvo aktivnih populacija trčaka, grupe tvrdokrilaca čije prisustvo ukazuje na očuvanost prirodnih staništa.

Posebnu pažnju istraživači posvećuju mladici, jednoj od najznačajnijih ribljih vrsta u slivu Une. Ihtiološki timovi tragaju za mladim jedinkama kako bi identifikovali ključna mrijestilišta i prikupili podatke koji bi mogli pomoći u zaštiti ove vrste i njenog staništa.

Paralelno s tim, timovi za riječnu ekologiju mapiraju riječna ostrva i ade, analiziraju vegetaciju i procjenjuju kako promjene vodostaja utiču na njihovo funkcionisanje. Istraživanja će obuhvatiti približno 200 kilometara riječnog toka, od Martin Broda do ušća Une u Savu.

Za profesora Gabriela Singera sa Univerziteta u Innsbrucku, koji predvodi naučni dio ekspedicije, Una predstavlja jedan od najvrjednijih riječnih sistema na evropskom kontinentu.

„Una je izuzetan riječni sistem na evropskom nivou. Ako dođete ovdje kao naučnik, možete raditi decenijama zbog raznolikosti biodiverziteta ovog područja. U razgovoru sa svojim studentima rekao sam im da bih, kada bih bio riba, volio da živim u Uni. Potencijal koji Una ima je izuzetan ne samo za istraživače i naučnike, već i za snimatelje i novinare, jer se ovdje zaista može vidjeti kako izgleda zdrava rijeka“, rekao je Singer.

Naučnici će tokom sedmice istraživati i grupe organizama koje predstavljaju važne pokazatelje kvaliteta vode, poput jednodnevki, tulara i kamenjarki, dok će posebni timovi analizirati stanje pećinskih i kopnenih ekosistema.

Slična istraživanja već su sprovedena na Neretvi, gdje su naučnici pronašli vrste koje do tada nisu bile poznate nauci.

„Na Neretvi smo našli nove vrste za znanost koje nikad prije nisu bile nađene i sada su u opisu. To su vrste koje su nađene samo tamo i nigdje drugdje na svijetu“, rekla je Maja Zagmeister, profesorica na Biotehničkom fakultetu Univerziteta u Ljubljani.

Iako se Una smatra jednom od najočuvanijih rijeka u Evropi, stručnjaci upozoravaju da nije pošteđena pritisaka.

„Neobično je vidjeti ovakve rijeke da postoje u Evropi, ovako zdrave i očuvane. Sama rijeka, iako je ovakva kakva jeste, pod velikom je prijetnjom i udarom, prije svega zbog nelegalne gradnje na obali, ribljih farmi, a tu je prijetnja i od nuklearnog otpada, to je priča oko Trgovske gore“, upozorio je Eichelmann.

Za Azru Berbić iz Fondacije ACT, Sedmica nauke predstavlja početak novog poglavlja u borbi za očuvanje Une.

„Kako bismo Unu sačuvali za nas i buduće generacije, moramo zajedno raditi na koracima koji će eliminisati prijetnje s kojima se suočava i osigurati da Una i njene pritoke slobodno i zdravo teku. Kada kažem svi, mislim na naučnike, medije i aktiviste koji su ovdje, ali isto tako i lokalno stanovništvo, vlasti na svim nivoima, neovisno o političkim podjelama te administrativnim i državnim granicama, jer Una je tu da nas spaja“, poručila je Berbić.

Organizatori očekuju da će rezultati istraživanja poslužiti kao dodatna stručna osnova za inicijativu proglašenja Nacionalnog parka „Divlje rijeke Una“. Ukoliko bude realizovana, riječ je o projektu koji bi mogao predstavljati jedan od najvećih poduhvata zaštite prirode u Bosni i Hercegovini i regionu.

GERILA

The post Više od 75 naučnika u Bosanskoj Krupi: Može li Una, jedna od posljednjih divljih rijeka Evrope, dobiti najveću zaštitu? first appeared on Gerila.info.