Najnoviji “biser” zdravstva Srpske je primjetio Banjalučanin, inače web programer, koji je situaciju u kojoj se našao opisao u grupi Developers Banja Luka, a kojeg je kontaktirala naša redakcija.

“Ministar zdravlja se sramoti svakog dana, kao i cijelo zdravstvo RS! Odem da vakcinišemo bebu i doktorica kaže da se možemo prijaviti online. Kada sam potražio na google termin Vakcinalni centar, nisam ga našao. Doktorica je onda odlučila da mi pomogne i pronađemo ga nakon 10 minuta googlanja”, kaže za Gerilu ogorčeni programer.

Vođeni pričom našeg sugrađanina otišli smo na sajt Doma zdravlja Banjaluka na dio koji se odnosi na online naručivanje termina kod porodičnog ljekara.

http://domzdravljabanjaluka.com/dz/2020/10/14/kako-putem-e-cekaonice-naruciti-dijete-koje-je-registrovano-u-privatnoj-pedijatrijskoj-ambulanti/

Primjetno je da na datom linku apsolutno nigdje nema dalje smjernice kako doći do aplikacione forme.

Nakon što smo pretražili termin “E-čekaonica” na pretraživaču google.com dobili smo sljedeći rezultat:

Aplikaciona forma za zakazivanje termina za vakcinaciju nalazi se direktno na sajtu izvođača radova, u ovom slučaju  na sajtu firme www.racunari-bl.com?!

“Oni su napravili sistem za online narudžbu, a da pri tome nisu imali 7 evra da plate domen?! I to sve je pravila firma koja svoj sajt nije updateovala od 2015.godine, kao ni copyright…”, pita se naš sagovornik.

Poseban problem, kako ističe, je i to što i kad dođete do ove aplikacione forme, morate obavezno unijeti ID svog porodičnog ljekara, kojeg pacijenti u najvećem broju ne znaju.

I kao posljednji, i možda najveći problem, ističe naš sagovornik, jeste upravo to što je aplikaciona forma postavljena na sajtu privatne firme, na kojoj se unose povjerljivi podaci, odnosno jedinstveni matični broj pacijanata, a da pri tome koriste jeftin i nesiguran SSL.

Projekat “Pametni grad” realizovan je za vrijeme administracije Igora Radojičića u saradnji sa Domom zdravlja Banjaluka i u okviru njega je pokrenuta aplikacija “E-čekaonica”. Prezentovan je u februaru 2020.godine a “profunkcionisao” nakon nekoliko mjeseci.

“Pacijenti će se moći putem “E-čekaonice”, odnosno aplikacije, naručiti na pregled kod svog porodičnog doktora, da li putem mobilnog telefona ili internet stranice Doma zdravlja BL. Na taj način bi građani lakše mogli stupiti u kontakt sa svojim porodičnim doktorom, odnosno timom porodične medicine, ne bi morali često zvati na telefon ili dolaziti u ambulantu, a sestre bi mogle da se rasterete ovog dijela posla oko telefonskog naručivanja pacijenata”, rekla je Nevena Todorović, direktor Doma zdravlja.

“Ova usluga je vezana za porodičnog ljekara, vezana je za primarnu zdravstvenu zaštitu, treba da približi porodičnog ljekara i primarnu zdravstvenu zaštitu samom pacijentu, da ima direktan kontakt ko može”, istakao je Igor Radojičić, tadašnji gradonačelnik Banjaluke.

GERILA.info

The post “E-čekaonica”: Projekat za lakše naručivanje termina kod doktora koji to, zapravo, nije!? first appeared on Gerila.info.

Investiciono-razvojna banka Republike Srpske (IRB RS), nabavlja novo službeno vozilo u vrijednosti od 68.376 KM bez PDV-a, u tenderu čiji sadržaj, prema stručnjacima, upućuje na određenu vrstu odnosno marku automobila.

Banka traži novo, metalik crno putničko vozilo, dok od ostale opreme, između ostalog, vozilo treba da posjeduje kožni upravljač podesive visine, LED svjetla, automatsko zaključavanje vrata, pomoć pri zadržavanju traka i sistem upozorenja za odlazak iz trake, kao i prepoznavanje saobraćajnih znakova, te monitor za prikaz od 360.

Za Slobodana Golubovića, urednika portala Pratimotendere.ba, izbor Banke da kriterij bude ekonomski najpovoljnija ponuda – pri čemu su potkriteriji raspoređeni tako da se na cijenu odnosi 70 posto, a na rok isporuke čak 30 posto – upućuje da je već unaprijed poznata firma od koje se automobil kupuje i da ona taj automobil već ima na lageru.

“Bit će zanimljivo ispratiti koliko će se ponuđača prijaviti za učešće u ovom postupku nabavke. Iz dosadašnje prakse, kad su u pitanju ovakve nabavke, gotovo u pravilu javljao se samo jedan ponuđač”, ističe Golubović.

On smatra da je tehnička specifikacija suviše detaljna i stvara utisak da je iskopirana iz kataloga nekog ponuđača odnosno proizvođača, što predstavlja diskriminaciju drugih potencijalnih ponuđača.

“Iako ne možemo sa 100 posto sigurnosti garantovati, prema većini zahtijevanih karakteristika, kao što su dimenzije, zapremina prtljažnika i zapremina rezervoara i slično, IRB RS vjerovatno želi kupiti Mazdu CX 5”, objašnjava Golubović.

Kupovina automobila koji bi u konačnici mogao koštati više od 70.000 konvertibilnih maraka (KM) s plaćenim porezom nije novost za urednika portala Capital.ba Sinišu Vukelića. On podsjeća da je IRB od samog svog osnivanja promijenila nekoliko direktora, a neki od njih su bili povezani s kriminalnim radnjama, čak su odslužili kazne zatvora.

On podsjeća da je banka odobravala kredite pojedincima povezanim s vladajućom koalicijom u Republici Srpskoj, koja je došla na vlast u periodu kada je i sama banka osnovana, te iako je morala davati kredite preko finansijskog posrednika, odnosno drugih banaka koje su garantovale povrat kredita, banka je odustala od toga i sama počela davati svoje kredite.

“Mnoštvo drugih stvari koje su se dešavale u toj banci pokazuje da je njen kredibilitet i ugled u javnosti značajno narušen”, ističe Vukelić.

IRB je, ustvari, društvo za upravljanje fondovima, kaže Vukelić i dodaje kako je samim tim njena odgovornost ogromna, jer upravo je ona institucija koja upravlja najvećim resursima Republike Srpske. U nadležnosti banke je nekoliko fondova koji upravljaju vrijednim nekretninama RS-a.

“I zapravo ona ima ogroman kapital i imovinu kojom treba da upravlja i da se ponaša kao jedno od društava za upravljanje fondovima koje može značajno da poboljša finansijsku situaciju”, kaže on.

Iz Investiciono-razvojne banke Republike Srpske nisu odgovorili na upit Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) o ovoj nabavci.

Rok za prijavu na tender je 24. april.

Prema podacima Baze službenih automobila, institucije i javne kompanije su tokom 2020. godine potrošile gotovo pet miliona maraka na kupovinu 150 službenih putničkih vozila, najveći dio nakon početka pandemije, o čemu je BIRN BiH ranije pisao.

Institucije i javne ustanove ili kompanije u BiH, prema podacima Baze, godišnje potroše oko 50 miliona maraka za nabavku novih službenih automobila, uključujući i vozila hitne pomoći, vatrogasna vozila, ali i limuzine, na koje se troši petina godišnjih izdvajanja. U Bazi se trenutno nalaze podaci o više od 11.000 službenih vozila u voznim parkovima institucija i javnih kompanija.

The post Investiciono-razvojna banka RS-a nabavlja službeno vozilo od 68.000 KM first appeared on Gerila.info.