Naučno-istraživački kamp održava se u bazi GSS Zavidovići u Dištici do 21. septembra, sa ciljem prikupljanja „relevantnih i pouzdanih informacija o biološkoj raznolikosti rijeke Krivaje“, te da važeći prostorni plan predviđa zaštitu područja u rangu nacionalnog parka. Naglašeno je i da je Krivaja „jedna od rijetkih preostalih rijeka slobodnog toka, bez brana“, a da je potencijalno ugrožavaju planirani rudarski zahvati na pritokama Tribija i Duboštica. 

S druge strane, uprkos inspekcijskim mjerama i odlukama Ustavnog suda BiH i visokog predstavnika kojima je zabranjeno raspolaganje državnom imovinom, Seven Plus je 13. septembra podnio Agenciji za vodno područje rijeke Save (AVP) zahtjev za prethodnu vodnu saglasnost za detaljna geološka istraživanja rude hroma i pratećih minerala na istražnom prostoru Duboštica–Tribija. U javnoj obavijesti AVP navedeno je da zainteresovani mogu u roku od sedam dana podnijeti primjedbe i sugestije, uz taksativno pobrojane katastarske parcele obuhvaćene zahtjevom. Organizacije iz Mreže, koje su ranije alarmirale javnost zbog probijanja pristupnih puteva na državnoj šumi te sječe, ističu da o ovoj proceduri nisu bile službeno obaviještene.

„Ekološka vrijednost rijeke Krivaje višestruko nadmašuje vrijednost planiranog rudarskog projekta u njenom slivu“, poručuju iz Mreže za zaštitu prirode u BiH, naglašavajući da je za zajednice nizvodno Krivaja „više od resursa – dio identiteta i zdravlja, pitanje javnog interesa koje traži hitnu i odgovornu reakciju institucija“.

Sličan stav iznosi i Udruženje Fojničani: „Krivaja je život, identitet i zdravlje lokalne zajednice. Njena zaštita važnija je od bilo kojeg rudnika. Zato smo za Krivaju – bez kompromisa!“

Hronologija pritisaka govori sama za sebe: federalni i kantonalni inspektori su pri ranijim izlascima na teren u GJ Duboštica–Tribija utvrdili nepravilnosti pri „pripremnim radovima“, među kojima i zahvate na šumskom državnom zemljištu bez valjane pravne osnove, pa su radovi zaustavljeni. Ipak, nakon zabrane uslijedilo je administrativno „guranje“ kroz druge procedure – sada preko vodoprivrednih akata – što kod lokalne zajednice i struke podiže sumnju da se pravila selektivno primjenjuju, a javnost, pogotovo lokalnu u Varešu i Zavidovićima, drži izvan ključnih odluka koje trajno mijenjaju lice sliva Krivaje.

U narednim danima fokus će biti dvostruk: u Dištici i duž toka Krivaje naučni timovi prikupljaće podatke o endemskim i zaštićenim vrstama, staništima i ekološkim funkcijama rijeke, dok će se Seven Plus pokušati prikupiti dozvole koje je, zapravo, trebao prikupiti prije početka radova.

Ishod te dvije „procedura“ – naučne i upravne – uticaće na isto pitanje: hoće li Krivaja ostati ono što jeste, rijeka slobodnog toka i kandidat za nacionalni park, ili će njene pritoke postati ulazna tačka za industrijski projekat s neizvjesnim posljedicama.

GERILA

The post Krivaja pod pritiskom: Uprkos zabranama, investitor traži vodnu saglasnost, a naučnici izlaze na teren first appeared on Gerila.info.

Pored Ozrenskog pauka, na konferenciji, koja će se održati 8. i 9. novembra u Doboju, biće prezentovani i drugi značajni nalazi istraživanja šišmiša, ptica, vodozemaca, gmizavaca, insekata kao i biljaka, gljiva, mahovina i algi.

Prikupljeni podaci o biološkoj raznolikosti Ozrena podstiču napore za proglašenje ove planine nacionalnim parkom prema Prostornom planu Republike Srpske. Paralelno, u Federaciji BiH pećinski kompleks Mokra Megara već je u proceduri proglašenja zaštićenim područjem. Trenutno je samo vrh Gostilj zaštićen kao stanište trave ive, nakon što je tradicionalno branje ovog ljekovitog bilja 2018. godine dobilo UNESCO-vu zaštitu kao nematerijalno kulturno nasleđe.

Međutim, dok naučna zajednica apeluje na zaštitu, lokalno stanovništvo je zabrinuto zbog sve prisutnijih geoloških istraživanja usmerenih na eksploataciju nikla i kobalta. Stanovnici strahuju da bi rudarske aktivnosti mogle imati katastrofalne posledice po životnu sredinu i kvalitet vode na Ozrenu. Zbog toga će konferencija obuhvatiti dva panela koja će istražiti naučne i građanske perspektive očuvanja prirodnih resursa. Među naučnicima učesnicima su i renomirani stručnjaci: prof. dr. Ljiljana Tomović sa Biološkog fakulteta Univerziteta u Beogradu, prof. dr. Ivan Dragičević sa Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, i prof. dr. Dalibor Ballian sa Šumarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.

Na konferenciji će se obratiti i građani, predstavnici lokalnih udruženja, koji su suočeni s pritiscima zbog ekološkog aktivizma. Brojne priče o represiji, medijskom linču i pokušajima podmićivanja ukazuju na složenost problema sa kojim se suočavaju. Dodatnu zabrinutost izaziva i izveštaj visokog predstavnika u BiH Kristijana Šmita, koji je u izvještaju Savjetu sigurnosti UN-a naglasio da bi odluke Ustavnog suda o državnoj imovini mogle negativno uticati na strane investicije, čime je jasno stavio ekonomske interese rudarskih kompanija ispred prava građana.

Ova konferencija, koju zajednički organizuju Udruženje građana Fojničani i Mreža za zaštitu prirode u BiH, predstavlja značajan korak ka očuvanju prirodne i kulturne baštine Ozrena, kao i ka očuvanju prava lokalnih zajednica koje žive u skladu s prirodom ovog jedinstvenog regiona.

Dejan Rakita / GERILA

The post Nova otkrića prirodnih fenomena na Ozrenu u sjeni rastuće represije i mogućeg rudarenja first appeared on Gerila.info.