Pravila ponašanja u izbornom periodu strogo su definisana Poglavljem 7 Izbornog zakona BiH, koje zabranjuje preuranjenu kampanju odnosno organizovanje javnih skupova, dijeljenje promotivnih materijala i plaćeno oglašavanje od dana raspisivanja do potvrđivanja rezultata izbora.

Međutim, član 1.1a istog zakona definiše da se ove zabrane odnose isključivo na političke partije, nezavisne kandidate i koalicije koje su zvanično ovjerene za učešće. S obzirom na to da su rokovi za ovjeru stranaka i nezavisnih kandidata tek 6. juna 2026. godine, a za koalicije 23. juna, stvoren je zakonski vakuum u kojem se izborni propisi de facto ne primjenjuju, a prekršaji ne mogu sankcionisati.

Ovu prazninu u zakonu i neažurnost institucija već uveliko koriste brojni političari, pa su tako širom zemlje vidljivi su bilbordi koji promovišu novonastale stranke i političke pokrete, poput onih dr Vlade Đajića i Draška Stanivukovića, koje je TI BiH prijavio Centralnoj izbornoj komisiji (CIK) zbog preuranjene kampanje.

CIK je, međutim, donio odluku po kojoj ovi politički subjekti koji ne podliježu sankcijama, jer nisu zvanično ovjereni, čime su odredbe zabrane preuranjene kampanje faktički obesmišljene.

Podsjećamo, TI BiH je i ranije u više navrata prijavljivao Vladu Đajića zbog različitih oblika vođenja preuranjene kampanje ali i zloupotrebe javnih resursa sa ciljem lične promocije. Ovim potezima on je praktično samo nastavio praksu iz perioda kada je djelovao unutar SNSD-a, koristeći nedorečenosti izbornog zakona kako bi nesmetano vodio promociju.

Paralelno s tim, bilježe se klasični primjeri zloupotrebe javnih događaja i institucija u svrhe lične promocije funkcionera u periodu kad to nije dozvoljeno. Tako je opštinski odbor SNSD-a u Foči na svojoj zvaničnoj Facebook stranici istakla da je “Opština Foča pokrovitelj maturske večeri”, uz fotografije i tekst u kojem načelnik Milan Vukadinović i predsjednik Skupštine Nikola Vasiljević, obojica iz te stranke, dočekuju maturante, prisvajajući javni događaj za vlastitu promociju.

Slična praksa nesmetano se odvija i u online prostoru, gdje se pravila otvoreno krše plaćenim oglašavanjem što najbolje demonstrira Mirnes Ajanović, vijećnik u Gradskom vijeću Tuzle i predsjednik stranke BOSS koji, bez obzira na zakonske zabrane preuranjene kampanje, kontinuirano objavljuje i promoviše plaćene oglase na platformi Facebook od kojih su mnogi obilježeni kao političko oglašavanje čak i od strane ove kompanije.

Iako ovakvi potezi predstavljaju drastično kršenje pravila ponašanja u predizbornom periodu za koje je previđena kazna od 3 do 30 hiljada KM za stranke i koalicije odnosno 3 do 15 hiljada KM za kandidate, oni ostaju nesankcionisani  jer politički subjekti zvanično još nisu ovjereni kod CIK-a.

U cilju suzbijanja sličnih pojava te jačanja integriteta izbornog procesa, Transparency International u BiH počinje proces sveobuhvatnog monitoringa predizbornih aktivnosti političkih subjekata, kandidata ali i institucija vlasti, javnih funkcionera te javnih ustanova, preduzeća te njihovih rukovodioca. Praćenje uključuje terensko posmatranje događaja, monitoring medija i online prostora ali i javne potrošnje u periodu od raspisivanja izbora a sve uočene nepravilnosti će biti dokumentovane i prijavljene nadležnim institucijama na postupanje, u nastojanju da se svaki prekršaj adekvatno adresira i sankcioniše.

Zbog toga TI BiH poziva sve učesnike izbornog procesa, uključujući političke stranke, kandidate, javne institucije kao i funkcionere da se pridržavaju pravila i zakonskih odredbi kako bi se izbori sproveli u fer i poštenoj atmosferi sa što manje zloupotreba i primjera koji umanjuju povjerenje građana u sam izborni proces.

(transparentno.ba)

The post Nema kazne do ovjere: Stranke nesmetano vode preuranjenu kampanju first appeared on Gerila.info.

Transparency International u Bosni i Hercegovini je CIK-u dostavio audio snimak sa događaja na kom su prisutnima upućivane poruke podrške za Vladu Đajića i Nikolu Šobota koji su bili kandidati SNSD-a na predstojećim izborima uz pozive da se za njih glasa.

Sporni događaj se desio 9. jula a okupljene, koji su nosili majice sa natpisom „Za naše doktore“ voditelj je pozdravio pozivom na glasanje prije zvaničnog početka izborne kampanje, što Izborni zakon ne dozvoljava zbog čega je SNSD kažnjen sa 9,500 KM.

Osim što se na nju čekalo skoro devet mjeseci, ova odluka otvara dodatna pitanja kao što su ko je zapravo organizovao i snosio troškove ovog događaja koji, sudeći po broju od čak 50 izvođača i velikog broja posjetilaca, nisu mali.

„Krajiške večeri“ predstavljaju čitav niz manifestacija u banjalučkim mjesnim zajednicama, u sklopu kojih se organizuju koncerti i nudi različit kulturno-umjetnički sadržaj, hrana i piće bez jasne naznake ko je organizator, dok se na tim događajima redom pojavljuju kandidati i funkcioneri SNSD-a koji se promovišu.

Odluka CIK je samo potvrdila prethodne nalaze monitoringa izbora koje je vršio TI BiH po kojima su stranke prikazale 2,6 miliona KM manje troškove predizborne kampanje u čemu prednjači upravo SNSD koja je prijavila CIK-u troškove koji su za čak milion konvertibilnih maraka manji od procijenjenih. Pomenuti nalazi su takođe pokazali da su funkcioneri ove stranke bili najzastupljeniji na javnim servisima tokom izborne kampanje, pri čemu se posebno izdvaja RTRS – od ukupno 1437 političkih objava, čak 1211 bilo je posvećeno promociji funkcionera SNSD-a.

Zbog ovakvih primjera, TI BiH smatra da političke stranke značajan dio svojih kampanja finansiraju iz nedozvoljenih izvora, najčešće kroz zloupotrebu javnih resursa i privilegovane privatne firme povezane s javnim sektorom. To je posljedica upravo slabe kontrole čime je omogućeno da stranke u izborne cikluse ulaze s unaprijed osmišljenim modelima prikrivene promocije i netransparentnog finansiranja što obesmišljava zakonska ograničenja ali i urušava povjerenje u izborni proces.

Iako je uloga civilnog društva u značajna za nezavisan nadzor, ključnu ulogu u tom procesu imaju nadležne institucije zbog čega stvarne promjene neće biti moguće bez jačanja njihovih kapaciteta za otkrivanje i sankcionisanje zloupotreba uz donošenje adekvatnih zakonskih rješenja za sankcionisanje daljeg zaobilaženja propisa i zaštitu integriteta izbora.

(transparentno.ba)

The post SNSD kažnjen zbog „Krajiških večeri“, i dalje nepoznato ko plaća kampanju first appeared on Gerila.info.

Ovim je Opštinska izborna komisija u Višegradu (OIK) izmijenila svoju prvobitnu odluku da na osnovu prijave TI BiH, koja je sadržavala snimak u kojem Nešić obećava zapošljavanje u sigurnosnim agencijama, obustavi postupak, zbog, kako su tada tvrdili, manjka dokaza. Naime, Centralna izborna komisija je uvažila žalbu TI BiH, te naredila ponovno odlučivanje, nakon čega je OIK utvrdila da je ministar, odnosno njegova stranka, ipak kršila zakon.

Podsjetimo, Transparency International u BiH (TI BiH) je u anonimnoj prijavi dobio snimak sa predizbornog skupa u Višegradu, na kom se Nenad Nešić obratio okupljenim građanima pozivajući ih da donesu „dobar rezultat“ odnosno pobjedu na izborima, a da sa „kolegama iz Savjeta ministara“ ima svojevrsni dogovor oko broja ljudi koje on može „pogurati“ na nekom od konkursa za posao koji su se u tom periodu objavljivali u različitim institucijama i agencijama na nivou BiH.

„Ne znam da li ste vidjeli, prije nekoliko dana je raspisan konkurs za Graničnu policiju, vičite ako imate nekoga da se prijavi, da konkuriše, ja ću pomoći. Ja ću dogovoriti sa svojim kolegama u Savjetu ministara da Višegrad dobije određeni broj ljudi koji će raditi u Graničnoj policiji. Takođe, ima konkurs u SIPA-i, ima konkurs u DKPT. Pričamo o bezbjednosnim agencijama gdje ja mogu da uskočim na neki način“ naveo je Nešić, ističući kako ne pravi razliku između članova i aktivista SNSD-a i DNS-a.

TI BIH je ovaj slučaj, zajedno sa audio snimkom, prijavio Centralnoj izbornoj komisiji BiH kao evidentan primjer kršenja Izbornog zakona kroz obećavanje novčane ili druge materijalne koristi, što je proslijeđeno OIK Višegrad na postupanje, koja je prvobitno odlučila da ne postoje dokazi da je snimak nastao upravo u toku predizborne kampanje.

Na ovu odluku je TI BiH uložio žalbu što je CIK BiH uvažio nakon čega je OIK Višegrad, u ponovnom razmatranju promijenio svoju odluku te zaključio da je Nenad Nešić prekršio odredbe Izbornog zakona BiH koji određuje da je zabranjeno obećavati novčane nagrade ili druge materijalne koristi s ciljem dobijanja podrške birača ili prijetnje pristalicama drugih političkih stranaka, koalicija, listi nezavisnih kandidata i nezavisnih kandidata. Zbog indicija na elemente nekoliko krivičnih djela, upućene su prijave nadležnim tužilaštvima, od kojih se Tužilaštvo Bosne i Hercegovine oglasilo nenadležnim i proslijedilo informacije Okružnom javnom tužilaštvu u Istočnom Sarajevu.

Transparency International u BiH je tokom kampanje za Lokalne izbore uputio više od 147 prijava nadležnim organima zbog različitih izbornih nepravilnosti ali su izrečene kazne najčešće bile povezane s preuranjenom kampanjom, dok su ozbiljniji slučajevi zloupotrebe javnih resursa u svrhu političke promocije i pridobijanja glasača često su ostajali nekažnjeni.

Institucije, čak i kada se odluče da kazne slučajeve poput ovog u kom predsjednik stranke i državni ministar nudi poslove u zamjenu za glas, izriču sankcije koje su minimalne, simbolične i nesrazmjerne težini i ozbiljnosti učinjenog prekršaja, čime se ne postiže potrebni odvraćajući efekat kako bi se obeshrabrila buduća zloupotreba javnih resursa, kao što je zapošljavanje u javnim institucijama u zamjenu za glasove i političku podršku.

(transparentno.ba)

The post Ministar Nešić obećavao poslove u državnim institucijama u zamjenu za podršku na izborima, stranka kažnjena sa 3000 KM first appeared on Gerila.info.

CIK je do sada po prijavama TI BiH izrekao 14 sankcija u ukupnom iznosu od 59.500 KM koje se u najvećoj mjeri odnose na preuranjenu kampanju, dok i dalje izostaju sankcije za zloupotrebu javnih resursa. Za dva mjeseca predizbornog perioda kroz jednokratna davanja penzionerima i drugim kategorijama najčešće od 50, 100 ili 200 KM, svi nivoi vlasti podijelili su oko 53 miliona KM po podacima TI BiH.

Uprkos tome što je zakonom prvi put zabranjena indirektna kupovina glasova kroz pružanje ove vrste jednokratne pomoći građanima, po ovoj odredbi još niko nije sankcionisan. Iz ove zabrane izuzete su samo redovne budžetske subvencije ali je CIK zauzeo stav da su sve subvencije redovne ako se “isplaćuju iz stavki planiranih budžetom” tako da je teško očekivati da će bilo ko biti sankcionisan ako se ova praksa nastavi.

Od raspisivanja izbora CIK je od TI BiH i drugih subjekata zaprimio ukupno 70 prijava za zloupotrebu javnih resursa od kojih dobar dio još nije riješen a izrečene su samo dvije sankcije i to za zloupotrebu sredstava komunikacije. Zbog svega je TI BiH još u julu zatražio autentično tumačenje od OHR-a koji  je u odgovoru istakao da je tumačenje zakona spada u nadležnost CIK.

“Iako ne smatramo da institut autentičnog tumačenja treba koristiti u demokratskim sistemima, podsjećamo i da su izmjene Izbornog zakona nametnute, te nisu usvojene kroz demokratske procese i javne diskusije, zbog čega bi OHR trebalo da pokaže minimum odgovornosti da se osigura njihovo adekvatno tumačenje i primjena. U suprotnom se otvara prostor za neprimjerene uticaje na proces primjene zakona i na proizvoljno tumačenje ovih odredbi, zbog čega su u velikoj mjeri obesmišljene i nisu postigle svrhu”, istakla je Ivana Korajlić izvršna direktorica TI BiH.

TI BIH je već ukazivao na brojne primjere jednokratnih davanja pred izbore, a najnoviji primjeri odnose se na jednokratnu pomoć penzionerima u Tuzlanskom kantonu i Bratuncu od 100 KM, učenicima u Foči, Ljubuškom, Ugljeviku kao i na podjelu “kartica prijateljstva” za penzionere i besplatnih placeva za mlade od strane gradonačelnika Banjaluke. Treba istaći i da je Vlada FBiH najavila rebalans budžeta u jeku izborne kampanje i jednokratnu pomoć svim penzionerima od 100 i 200 KM,  što je već viđeno pred Opšte izbore 2022. godine.

TI BiH je objavio i interaktivnu mapu gdje je locirao 593 primjera predizbornih radova koji su počeli ili otvoreni u protekla dva mjeseca, čija vrijednost iznosi 569 miliona KM.  CIK je do sada izricao sankcije partijama koje su se hvalile predizbornim radovima u kontekstu preuranjene kampanje a TI BiH još čeka odluke  po prijavi protiv  državnog ministra Sevlida Hurtića koji je vodio izbornu kampanju i fotografisao se pored javnih radova finansiranih sa lokalnog nivoa u Doboju.  Takođe CIK-u je prijavljen i slučaj asfaltiranja lokalnih puteva iz sredstava ŠG Romanija Sokolac, jer putem ovih javnih radova direktnu izbornu kampanju vodi direktor tog preduzeća Strahinja Bašević koji je kandidat za načelnika.

Nastavljena je i praksa funkcionerske kampanje, a posmatrači TI BIH ispratili su u protekla dva mjeseca  350 događaja u organizaciji javnih institucija. Na preko 75% takvih događaja prisutni su bili izborni kandidati, na 14% događaja iznošene su političke poruke, iako se po zakonu i ovo smatra zloupotrebom javnih resursa.  Još se čekaju odluke po prijavama protiv poslanika u NSRS i nosioca liste SNSD-a u Banjaluci Vlade Đajića koji je slao predizborne poruke na nekoliko javnih događaja, a isti kandidat je kao i u prethodnim izbornim ciklusima započeo preuranjenu kampanju preko bilborda gdje nudi besplatne preglede penzionerima.

Zabilježeni su i slučajevi predizborne promocije načelnika Vukosavlja na „Gastro festu“ u ovoj opštini, načelnika Ustikoline na koncertu povodom dana opštine kao i načelnika Gornjeg Vakufa i ministra iz Vlade SBK kroz postavljanje plakata na fudbalskom turniru.

Evidentiran je i 41 primjer zloupotrebe djece u političke svrhe, a samo prvog dana škole 21 slučaj gdje su funkcioneri zloupotrijebili učenike osnovnih škola za vlastitu promociju i vođenje izborne kampanje. Takođe, zabilježen je i 72 slučaj povećanog zapošljavanja pred izbore, 101 primjera preuranjene kampanje, 67 slučajeva omogućavanja posebnih pogodnosti u vidu besplatnih pregleda ili drugih javnih usluga u predizbornom periodu.

Tu je i 14 primjera plaćenog oglašavanja institucija koje promovišu kandidate, te korišćenja sredstava komunikacije za izbornu kampanju što je zakonom zabranjeno. Izdvajamo primjere gradonačelnika Gradiške i Konjica koji video spotovima i drugim oblicima kampanje promovišu uspjehe dosadašnje gradske administracije.

TI BIH već dugo ukazuje na problem izbornih uslova u BiH, jer nekažnjena zloupotreba javnih resursa daje značajnu prednost kandidatima na vlasti. Posljednjim izmjenama koje je nametnuo visoki predstavnik ove zloupotrebe su samo djelimično sankcionisanje, ali zbog nepostojanja tumačenja i uske primjene,  ove odredbe za sada nisu dale očekivane rezultate. Ono što je pozitivno pomenuti jeste povećano interesovanja građana za izborni proces, a TI BIH je samo putem aplikacije Reflektor primio 878 prijava građana vezanih za pokušaje uspostave političke kontrole nad biračkim odborima, preuranjenu kampanje i zloupotrebu javnih sredstava.

(transparentno.ba)

The post CIK i dalje ne kažnjava zloupotrebu javnih resursa, OHR odbija dati autentično tumačenje Izbornog zakona first appeared on Gerila.info.

Centralna izborna komisija BiH (CIK BiH) utvrdila je i objavila spisak kandidata za predsjednike i zamjenike predsjednika biračkih odbora za Lokalne izbore 2024, nakon čega je TI BiH pozvao građane da prijave saznanja o političkoj povezanosti lica sa spiska kandidata.

Odgovor javnosti bio je brz i konkretan – pristigle su prijave za 54 osobe koje su u vezi s političkim partijama ili obavljaju funkcije u stranačkim organima, a koje su se kandidovale za predsjedavanje biračkim odborima.

Ovakva imenovanja imaju potencijal da ozbiljno naruše integritet izbornog procesa i povjerenja građana u same izbore, te je u suprotnosti sa Izbornim zakonom BiH, naročito izmjenama koje je nametnuo visoki predstavnik, a koje navode da predsjednik biračkog odbora i njegov zamjenik ne smiju biti članovi niti obavljati dužnost u organima političke partije niti smiju biti uključeni u bilo kakve aktivnosti koje ih sprječavaju da obavljaju svoje dužnosti na nepristrasan način.

Osim toga, TI BiH je identifikovao još 24 osobe koje su bile kandidati na prethodnim izborima, a sada se prijavljuju za mjesto na kom direktno upravljaju izbornim procesom na dan održavanja izbora, što Izborni zakon BiH takođe izričito zabranjuje.

TI BiH je sve informacije proslijedio CIK BiH te još jednom poziva sve građane da nastave prijavljivati ovakve slučajeve, kako bi se osiguralo da su osobe koje nadziru proces glasanja imenovane u skladu sa zakonom, odnosno da nisu politički opredijeljene niti uključene u stranačke aktivnosti.

Građani mogu prijaviti sve vrste nepravilnosti putem email adrese izbori@ti-bih.org ili koristeći aplikaciju Reflektor: Izbori 24 koja je dostupna za Android i iOS pametne uređaje. Reflektor omogućava građanima da jednostavno, anonimno i sigurno prijave nepravilnosti i zloupotrebe u toku i neposredno pred početak izborne kampanje kako bi se rasvijetlile izborne nepravilnosti i osigurao transparentan i pošten izborni proces.

Spisak kandidata za predsjednike i zamjenike predsjednika biračkih odbora možete pronaći na stranici CIK-a a pretraživi izvod iz spiska možete naći na Transparentno.ba.

(transparentno.ba)

The post Uprkos zakonskoj zabrani: Stranačka lica na čelu biračkih odbora first appeared on Gerila.info.

Zbog toga je Transparency International uputio 10 novih prijava Centralnoj izbornoj komisiji a interesantno je da su firme koje su uručile donacije partijama u prošloj godini od države dobile preko 55 miliona maraka ugovora. Takođe od 2000 donacija fizičkih lica 40% priloga dale su osobe koje obavljaju neku od javnih funkcija.

Donacije kao poslovna strategija: Funkcioneri i firme investiraju u politiku

Finansijski izvještaji političkih stranaka za 2022. godinu potvrdili su da stranke i dalje prikrivaju stvarne iznose sa kojima raspolažu, ali i da su firme koje su uručile donacije partijama u prošloj godini od države dobile preko 55 miliona maraka ugovora, kao i da je 40% priloga fizičkih lica došlo od osoba koje obavljaju neku od javnih funkcija.

Analiza godišnjih izvještaja koje je objavila Centralna izborna komisija BiH pokazuju da stranke, pored budžeta iz kojih su dobile 19,4 miliona KM, finansiranje u izbornoj godini uglavnom temelje na prilozima fizičkih lica od kojih su dobili preko 2.000 donacija vrijednosti 5.843.000 KM, što je za 3 miliona maraka više nego 2020. godine i ubjedljivo je najveći iznos donacija koji su stranke do sada prikazale u jednoj godini.

Funkcioneri glavni donatori

Osim vrtoglavog rasta priloga pojedinaca, TI BiH je, zahvaljujući podacima iz registara javnih funkcionera, preduzeća i ustanova identifikovao preko 800 osoba koje obavljaju neku javnu funkciju u organima izvršne ili zakonodavne vlasti, ili su članovi uprava javnih preduzeća i ustanova, a koji su donirali sredstva strankama i ti prilozi čine 40% od ukupnog broja donacija koje su stranke dobile od fizičkih lica.

Tako je Nenad Nešić, predsjednik DNS-a i trenutni ministar u Savjetu ministara BiH, prema izvještaju DNS, svojoj stranci donirao preko 32.000 KM, što je iznad 15.000 KM koliko dozvoljava Zakon o finansiranju političkih partija. Osim njega, nedozvoljen iznos donirali su i Adna Bešić koja je stranci Za nove generacije donirala ukupno 15.225 KM zatim Aleksandar Stevanović, koji je stranci Pokret uspješna Srpska donirao 17.900 KM kao i Milan Šuvak, koji je Narodnoj partiji Srpske, čiji je predsjednik narodni poslanik Darko Banjac, donirao 19.990 KM.

Inače, Milan Šuvak je vlasnik firme „Šumil“ d.o.o. koja je za različite radove na Bolnici „Mlječanica“, čiji je direktor upravo Darko Banjac, dobila preko 18 miliona KM vrijednosti ugovora o javnim nabavkama, dok je njegova stranka, NPS, propustila da podnese finansijski izvještaj nakon izbora i ovo je prvi put da se javnost upoznaje sa načinom kako se ova partija finansira.

Posebno se ističe činjenica da se među donatorima nalaze direktori i članovi uprava javnih preduzeća i ustanova, a veliki je broj i direktora i članova Školskih odbora osnovnih i srednjih škola. Ovo potvrđuje rasprostranjenost problema političkog uticaja na cjelokupan javni sektor, naročito na obrazovni sistem, na šta TI BiH odavno ukazuje i zbog čega je i pokrenuta inicijativa Političari izađite sa časa koja za cilj ima depolitizaciju škola i obrazovnih ustanova.

Daju priloge pa dobijanju tendere

Osim privatnih, uočen je i porast priloga pravnih lica, te su stranke u svojim izvještajima prikazale donacije od 170 firmi, a analiza podataka Agencije za javne nabavke BiH pokazuje da je preko 70 tih preduzeća u toku prošle godine sklapalo ugovore o javnim nabavkama čija ukupna vrijednosti prelazi 55 miliona KM.

Navedeni iznos donacija je vjerovatno i veći jer su stranke, kao i prethodnih godina uglavnom umanjivale ili prikrivale donacije od pravnih lica, pa su u svojim izvještajima zbirno prikazale 620 hiljada KM što je tek 2,1 % ukupnih prihoda političkih stranaka u 2022. godini, i taj iznos je manji od prihoda koje su stranke ostvarile od svoje imovine i koji iznose 639 hiljada KM.

Tako, na primjer, stranke SNSD i A-SDA i dalje tvrde da nisu dobile niti jednu marku od privatnih firmi dok je većina velikih partija, za razliku od prethodnih godina, prijavila donacije pravnih lica, a zbog uočenih kršenja Zakona o finansiranju političkih stranaka TI BiH je podnio prijave Centralnoj izbornoj komisiji BiH.

Prijava je, između ostalih, upućena protiv SDP-a čiji je sponzor „S.E-SARAJKA“ doo iz Živinica, po podacima Agencije za javne nabavke, u toku 2022. godine dobila 38 ugovora čija ukupna vrijednosti prelazi 4,5  miliona KM, pri čemu je samo od uprave Grada Živinice dobila nekoliko desetina ugovora vrijednih preko 2 miliona KM. Sličan primjer je sa jednim od sponzora SDA, firmom „GREEN OIL“ D.O.O. koja je u prošloj godini potpisala ugovore vrijednosti preko 9 miliona KM dok je samo na jednom tenderu nabavke dizel goriva za dobila 4 miliona KM.

Firma „KOP I KO“ d.o.o. koja se pojavljuje kao donator već pomenute SDP ali i Pokreta demokratske akcije takođe je dobitnik nekoliko tendera vrijednih preko 700 hiljada KM a nedozvoljene donacije prikazala je i DNS koja je dobila prilog od preduzeća „DBS“ d.o.o. čiji poslovi sa državom prelaze 220 hiljada KM u 2022. godini, što je nekoliko puta iznad dozvoljenog.

TI BiH je prijavio ukupno 10 partija koje su prikazale donacije od firmi koje su sklapale poslove sa organima izvršne vlasti vrjednije od 10.000 KM u jednoj godini, što Zakon o finansiranju političkih stranaka izričito zabranjuje. Ono što je bitno naglasiti da se ova zabrana ne odnosi na poslove sa javnim preduzeća i ustanovama a TI BiH se već dugo zalaže za unapređenje regulative iz ove oblasti kako bi se u potpunosti onemogućilo da stranke dobijaju donacije od firmi koje dobijaju ugovore o javnim nabavkama.

Interesantno je da se među donatorima političkih partija u izvještajima navode i druge partije pa je tako stranka Dragana Čavića, Narodni demokratski pokret donirala 45.000 KM Socijalističkoj partiji, na čijoj listi se Čavić nalazio kao kandidat. Na sličan način je i Narodna partija srpske prikazala donaciju opštinskog odbora SNSD Brčko u iznosu od 5.700 KM što po sebi nije nedozvoljeno ali nameće niz pitanja o prirodi i motivima ovakvih transakcija.

Pokloni, dugovanja i neplaćene obaveze

Stranke su ovaj put prikazale relativno velike iznose poklona i nenovčanih donacija i to u vrijednosti od skoro 290 hiljada maraka a posebno je zanimljiv izvještaj SNSD-a u kom su nastupi Svetlane Ražnatović i Ace Lukasa na završnoj tribini ove stranke prikazani kao poklon u vrijednosti od 18,5 hiljada maraka koje je stranka dobila od ovih estradnih umjetnika.

Osim prihoda koji su u prošloj godini iznosili 29,5 miliona KM stranke su u 2022. godini u finansijskim izvještajima prikazale 9,9 miliona KM duga što je najviše od 2018. godine i taj iznos raste u kontinuitetu budući da se obaveze prenose iz ranijih perioda.

Tako Demokratska Fronta firmi Ascanius Media duguje još 129 hiljada KM od ukupno 694.458 KM neizmirenih obaveza koje se vuku od iz 2018. godine. Ista firma ima nenaplaćenih potraživanja od stranke Za nove generacije za usluge koje su nastale prošle godine a zanimljivo je da je ovo preduzeće od 2018. godine naplatilo preko 265 hiljada maraka za usluge medijske promocije od raznih organa vlasti i javnih preduzeća putem sistema javnih nabavki.

Sličan primjer je i sa preduzećem „SAMAS“ doo iz Sarajeva kom stranke NiP i DF duguju po 31 hiljadu KM dok od SDA potražuje još 17 hiljada maraka. Ova firma, kojoj stranke duguju ukupno 80 hiljada KM je kao ponuđač pobijedila na tenderima vrijednim 1,6 miliona KM i to od ugovornih organa čije sjedište se nalazi u Sarajevskom kantonu.

Stranke su prikazale zbirni dug od 1,9 miliona KM prema pružaocima medijskih, marketinških usluga i agencijama za promociju i oglašavanje što je oblast od posebnog značaja budući da je, po rezultatima praćenja izborne kampanje prošle godine TI BiH ukazao da su stranke značajno umanjile stvarne iznose potrošene na oglašavanje i izbornu promociju.

Osim privatnim dobavljačima stranke imaju dugove i prema javnim preduzećima, ustanovama, jedinicama lokalne samouprave i drugim javnim organima u iznosu od skoro 517 hiljada konvertibilnih maraka a posebni je zanimljiv podatak da stranke duguju 533 hiljada KM na ime neizmirenih poreza i doprinosa za lična primanja, iako su iz budžeta dobile preko 19 miliona KM u prošloj godini.

SDA je prijavila 262 hiljade KM neizmirenih dugovanja za plate zaposlenima a ova stranka je među najvećim dužnicima te se sa 1,2 miliona nalazi iza SDP koji ima ubjedljivo najveći iznos dugovanja u iznosu od 1,8 miliona a slijede ih PDP (740 hiljada KM), NiP (702), HDZ 1990 (698), SNSD (558), SDS (422), DF (377), Socijalistička partija (290) i Naša stranka (282 hiljade KM) te ostale stranke.

Ovakvi nalazi potvrđuju opravdanost inicijative TI BIH za što hitnije promjene Zakona o finansiranju političkih partija, čija manjkavost omogućava strankama da prikrivaju svoje stvarne finansijere i iznose prihoda sa kojima raspolažu, i umanjuju iznose dobijene iz nedozvoljenih izvora finansiranja.

(transparentno.ba)

The post Kako stranke finansiraju kampanju: 19,4 miliona iz budžeta, velike donacije javnih funkcionera i privatnih firmi koje posluju sa državom first appeared on Gerila.info.

Informacije o ovom slučaju CIK-u je podnio Transparency International u BiH na osnovu podataka o letovima helikoptera koji su tada bili javno dostupni. Podaci su pokazali da su se termini polijetanja i slijetanja helikoptera podudarali sa vremenom održavanja skupova SNSD-a, a TI BIH je tada u javnost iznio podatak  da je za samo prvih deset dana izborne kampanje helikopter Vlade RS sedam puta letio na predizborne skupove SNSD-a.

U objavljenom revizorskom izvještaju SNSD-a navodi se da je stranka morala prijaviti nenovčanu donaciju od Helikopterskog servisa s obzirom na to da nije platila troškove prevoza funkcionera svoje partije na predizborne skupove. Iz Predsjedništva BiH CIK-u su dostavili naloge za letove i tvrdili su da su oni korišteni u svrhu obavljanja javne funkcije člana Predsjedništva BiH i poslova iz njegove nadležnosti.

———————————————————————

Izvještaj CIK BiH: Dan planiranog polijetanja i odredište planiranog leta helikoptera navedeno na svakom od naloga odgovara datumu i lokaciji održavanih predizbornih skupova koji su navedeni u prijavi protiv Saveza nezavisnih socijaldemokrata. S obzirom da politička stranka SNSD nije snosila dio troškova za korištenje prevoznog sredstva Helikopterskog servisa Republike Srpske radi javnog skupa, koji je član Predsjedništva BiH i predsjednik ove političke stranke iskoristio za promovisanje stranke za Lokalne izbore 2020. godine, SNSD je ostvario nenovčanu donaciju javnog servisa, koja je političkim strankama zabranjena u skladu sa odredbama iz člana 8. stav (1) Zakona o finansiranju političkih partija.

———————————————————————

U revizorskom izvještaju još se navodi da je SNSD pokušao osporiti revizorske nalaze da je ova partija ostvarila nenovčane donacije od Helikopterskog servisa RS, ali nisu dostavili nove dokaze ili informacije, pored onih koje je Služba za reviziju ranije pribavila, tako da primjedbe nisu uvažene.

Helikopter u vlasništvu Republike Srpske tada je letio u Bratunac, Bijeljinu, Sarajevo, Trebinje, Brčko, Modriču i Teslić a slična situacija bila je i ranijih godina.

TI BiH se u ranijim izbornim kampanjama obraćao Helikopterskom servisu RS sa zahtjevom za informacije u vezi sa svrhom korišćenja helikoptera, ali je u odgovoru dobio objašnjenje da se pri korišćenju helikoptera posmatra samo koja lica imaju pravo na korišćenje istog, dok Helikopterski servis ne kontroliše samu svrhu prevoza. TI BiH stoga već godinama upozorava na potrebu jasnijeg zakonskog regulisanja i uvođenja ograničenja na korišćenje javnih resursa u stranačke svrhe i u svrhu predizborne promocije.

The post CIK: Helikopterski servis RS o trošku građana vozio Dodika na predizborne skupove! first appeared on Gerila.info.

Najviše zabranjenih priloga primila je Socijaldemokratska partija BiH (SDP BiH) koja je prijavila oko 83.000 KM donacija privatnih preduzeća u postizbornom izvještaju za posljednje opšte izbore, a među donatorima našlo se i 14 privatnih kompanija koje su sklapale poslove sa državom. To je zabranjeno Zakonom o finansiranju političkih partija, a zanimljivo je da je većina zabranjenih donatora poslovala sa organima u kojima SDP čini dio vlasti.

Tako je “DINALSA” d.o.o. Sarajevo koja je finansirala SDP sklopila u prošloj godini dva ugovora o izvođenju javnih radova sa Gradskom upravom Grada Sarajeva vrijedna preko 113 hiljada KM, zatim dva ugovora sa Općinom Centar Sarajevo preko 400.000 KM, četiri ugovora sa Općinom Ilidža vrijedna preko 550.000 KM, a tu su i brojni drugi ugovori sa ostalim institucijama čija vrijednost daleko premašuje dozvoljeni zakonski prag od 10.000 KM zbog čega ovo preduzeće nikako nije smjelo biti donator političke partije. Donator SDP-a Dinamico d.o.o. iz Kalesije takođe je prošle godine dobio  ugovore od  grada Tuzla, Vlade Tuzlanskog kantona i drugih organa izvršne vlasti, što je zabranjeno zakonom. Među donatorima SDP-a je i JATA Group koja je samo od Grada Srebrenika dobila desetine ugovora vrijednih ukupno preko 3,1 milion KM. Preduzeće Behic Sanny boy d.o.o. Bihać dobijalo je, između ostalog, i poslove od Grada Bihaća, a osim SDP-a finansiralo je i Pokret za modernu i aktivnu Krajinu gradonačelnika Bihaća Šuhreta Fazlića. Isti slučaj je i sa firmama Babilon i Terakop koje su dobijale ugovore o javnim nabavkama od organa izvršne vlasti a donirale su i SDP i SDA. Takođe, firma Amitea dobijala je značajne ugovore od Grada Mostara i drugih javnih organa, a pojavljuje se među donatorima SDP-a i Stranke za Bosnu i Hercegovinu.

Stranka demokratske akcije (SDA) prikazala je pojedinačno najviše donacija privatnih preduzeća – 137.800 KM, a među donatorima ove stranke nalazi se i šest kompanija koje su poslovale sa organima izvršne vlasti. Pored pomenuta dva, među zabranjenim donatorima SDA je i preduzeće AGI iz Konjica koje je samo od gradske uprave Grada Konjica u kojoj SDA ima gradonačelnika dobilo šest ugovora vrijednih preko 650.000 KM. Takođe, donator SDA je i Širbegović inžinjering iz Gračanice koji je poslovao sa lokalnim zajednicama u cijeloj BiH.

Stranke ne prijavljuju donacije

Ostale stranke prijavile su samo manje donacije, a brojne velike partije ni ove godine nisu prikazivale donacije privatnih preduzeća. Tako SNSD, koji je po procjeni TI BiH na kampanju potrošio preko 2 miliona KM, u izvještajima nije prikazao ni jednu marku donacija privatnih preduzeća.

HDZ BiH prikazao je svega 6.000 KM donacija privatnih kompanija, a među donatorima ove partije je i Vodoprivreda Posavina koja je od općine Odžak i Ministarstva poljoprivrede Posavskog kantona gdje HDZ BiH ima vlast, dobila ugovore vrijedne preko 84.000 KM. Narod i pravda (NIP) u izvještaju ima prijavljeno nekoliko manjih donacija, a sporna je firma Conram koja je tokom prošle godina sklopila više ugovora o javnim nabavkama sa lokalnim zajednicama.

Poseban problem je slučaj Tehničkog remonta Bratunac koji je sa 12.000 KM finansirao Republičku stranku Srpske, čiji je predsjednik Slaven Risitić ujedno i direktor ovog preduzeća. Ova donacija sporna je po dva osnova jer Republika Srpska i dalje ima značajan manjinski udio u vlasništva Tehničkog remonta Bratunac koji na svom sajtu navodi da RS “time pruža podršku prilikom sklapanja komercijalnih ugovora“. Pored toga sporno je i to što Tehnički remont godinama dobija vrijedne poslove od MUP-a RS, a samo prošle godine dobio je ugovor od 49.000 KM i nije se smio naći među donatorima stranaka.

Takođe, manje donacije od privatnih kompanija koje su poslovale sa organima izvršne vlasti primali su Hrvatska republikanska stranka i Socijaldemokrate BiH, a i u ovim slučajevima TI BiH je prijave proslijedio CIK-u. Nažalost, zakon zabranjuje strankama da primaju donacije samo od onih preduzeća koja su poslovala sa organima izvršne vlasti, dok su brojni stranački donatori poslovali i sa javnim ustanovama i javnim preduzećima gdje političke stranke imaju kontrolu nad svim procesima donošenja odluka, što zakon ne tretira.

Iako su ove godine stranke prijavile 552.510 KM donacija privatnih preduzeća, što je znatno više nego ranijih godina, brojne velike političke stranke koje dugo učestvuju u vlasti godinama ne prijavljuju donacije privatnih kompanija. Tako pored SNSD-a treba istaći da, na primjer, Ujedinjena Srpska i Socijalistička Partija nisu prijavile ni jednu marku ovih donacija. Sa druge strane, političke partije teško mogu opravdati ogromne troškove izborne kampanje, jer su po podacima TI BiH SNSD, Ujedinjena Srpska i još šest političkih partija prikrili najmanje 1,5 miliona KM troškova protekle izborne kampanje. TI BIH već dugo ukazuje da zbog lošeg Zakona o finansiranju političkih partija stranke uspijevaju sakriti svoje stvarne finansijere i iznose prihoda sa kojima raspolažu, a posebno rashoda koje ni sama CIK ne može utvrditi.

Transparentno.ba

The post TI BIH prijavio devet stranaka zbog primanja donacija od preduzeća koja su dobijala tendere od države first appeared on Gerila.info.

Prema tržišnoj vrijednosti oglašavanja, najviše su potrošile Savez nezavisnih socijaldemokrata – SNSD (preko 2 miliona KM), Stranka demokratske akcije – SDA (1,74 miliona KM), Partija demokratskog progresa – PDP (943 hiljade KM) i Socijaldemokratska partija – SDP (840 hiljada KM).

Više od 51% ukupnih troškova kampanje ili 5,9 miliona iznosi tržišna vrijednost vanjskog oglašavanja, a posmatrači TI BiH širom BiH evidentirali su oko 3550 reklama na bilbordima, koje su objavljeni na online mapi, dok je vrijednost drugih oblika vanjskog oglašavanja zbog nedostupnosti podataka teško procijeniti. Troškovi vanjskog oglašavanja izračunati su na osnovu javno dostupnih cijena komercijalnog oglašavanja na bilbordima, iako pojedini oglašivači ističu da se politički marketing plaća dodatnih 20%.

Pored ovoga, stranke su na oko 600 skupova koje su pratili posmatrači, potrošile prema okvirnoj procjeni TI BIH oko 2,59 miliona KM ili 22,4% ukupno praćenih troškova. Ovaj iznos izračunat je na osnovu tržišne vrijednosti zakupa prostora gdje su održavani skupovi, zatim zakupa opreme, hrane, pića a u poslednjoj sedmici kampanje angažovani su i brojni estradni izvođači na završnim skupovima partija.

Troškovi oglašavanja stranaka u medijima iznose oko 2,52 miliona ili 21,8%, a procjena je urađena na osnovu praćenja medijskih sadržaja na 19 najznačajnijih TV stanica i osam dnevnih i sedmičnih listova, koje je za potrebe TI BiH provela agencija za monitoring medija. Pored toga, vrijednost političkog oglašavanja stranaka i kandidata na Facebooku, po javno dostupnim podacima, iznosi oko 491 hiljadu KM ili 4,2 odsto ukupnih troškova kampanje koje je zabilježio TI BIH.

Kad se sve sabere evidentno je da se radi o jednoj od najskupljih izbornih kampanja, jer su stranke na tri oblika oglašavanja i predizborne skupove potrošile oko 11,59 milion KM, što je više nego što su po podacima CIK-a sve stranke u BiH bilo kada prijavile u svojim finansijskim izvještajima. TI BIH već dugo upozorava da stranke ne prijavljuju realno troškove kampanje kao ni prihode sa kojima raspolažu što predstavlja jedan od sistemskih nedostataka Zakona o finansiranju političkih partija.

Zloupotrebe javnih resursa u kampanji: TI BIH zabilježio preko 1.137 predizbornih radova, građanima pred izbore podijeljeno 313 miliona KM

Tokom praćenja predizbornih aktivnosti od 1. jula do 1. oktobra posmatrači TI BiH zabilježili su preko 2.215 slučajeva zloupotrebe javnih resursa u svrhu promocije stranaka i kandidata. Najčešći trend kao i prethodnih godina bilo je povećanje javne potrošnje pred izbore, a posmatrači TI BiH zabilježili su 1.137 slučajeva intenziviranja javnih radova pred izbore koji su objavljeni na online mapi.

Vrijednost radova koji su završeni i otvoreni pred izbore iznosi oko 284 miliona KM. Takođe, vrijednost radova koji su započeli pred izbore iznosi preko 1,2 milijarde i u najvećoj mjeri se odnosi na dvije dionice auto puta čiji je početak svečano obilježen u predizbornom periodu.

Pored javnih radova zabilježena su i 364 slučaja davanja jednokratne pomoći građanima pred izbore, a brojne stranke i kandidati upravo su na ovim davanjima gradili vlastitu promociju i time indirektno javnim sredstvima kupovali predizbornu podršku. Vrijednost ovih jednokratnih davanja od različitih nivoa vlasti iznosi čak 313 miliona KM, a TI BiH je na online mapi objavio i bazu svih zabilježenih davanja.

Nažalost u BiH nije zabranjeno povećanje javne potrošnje pred izbore, a na ovaj način već godinama se indirektno kupuje podrška birača.

Pored novčanih davanja TIBIH je u posmatranom periodu zabilježio i 84 slučaja omogućavanja posebnih pogodnosti građanima pred izbore, a najčešće se radilo o besplatnim pregledima u javnim zdravstvenim ustanovama, besplatnim izletima u organizaciji javnih institucija, a brojne javne usluge u ovom periodu davane su građanima besplatno, pri čemu se ovi primjeri koriste za promociju stranaka ili predstavljaju kao donacija stranke ili kandidata. Takođe nastavljen je i trend zloupotrebe događaja koje finansiraju i organizuju javne institucije, ustanove i preduzeća za promociju stranaka i kandidata, a posmatrači TI BiH ispratili su preko 543 javnih događaja, od kojih su na 76% odsto prisutni bili kandidati na Opštim izborima.

TI BiH uputio prijave za preko stotinu potencijalnih nepravilnosti i zloupotreba

Izmjenama Izbornog zakona koje je nametnuo visoki predstavnik uvedene su kazne samo za samo jedan dio zloupotreba javnih resursa, a ključni problem povećanja javne potrošnje pred izbore i dalje je neregulisan i sveprisutan.

Centralna izborna komisija najčešće je kažnjavala kandidate koji su zloupotrijebili javne događaje ili javnu funkciju za stranačku promociju, a TI BIH je po ovim odredbama CIK-u prijavio 19 slučajeva zloupotrebe javnih resursa. Za sada su izrečene dvije novčane sankcije: Gradonačelniku Zenice Fuadu Kasumoviću koji je zloupotrijebio javni događaj otvaranja autobuske linije za vođenje kampanje i kandidatu SNSD-a, Draženu Vrhovcu koji je koristio funkciju direktora IRB RS za vođenje kampanje. U oba slučaja izrečene su sankcije od po 3.000 KM za stranke i 5.000 za kandidate.

Pored 19 prijava za zloupotrebu javnih resursa, TI BIH je upućivao i prijave po drugim osnovama, od kojih se najveći broj odnosi na preuranjenu kampanju i kršenje izborne tišine, a pored toga prijavljivana je i trgovina mjestima u biračkim odborima, neregularnosti u biračkim spiskovima, zabranjeno plakatiranje, govor mržnje, povreda tajnosti glasanja, nepravilno brojanje glasova, itd..

Iako još uvijek nije odlučeno po svim prijavama koje su dostavljene nadležnim tijelima, CIK je do sada po prijavama TI BiH izrekao kazne u iznosu od 62.100 KM po raznim osnovama, uklonjeni su nedozvoljeni plakati na nekoliko lokacija, te su dvije prijave proslijeđene nadležnim tužilaštvima.

transparentno.ba

The post IMA SE, MOŽE SE: Stranke na izbornu kampanju potrošile 11,5 miliona KM first appeared on Gerila.info.

TI BIH se obratio opštinskoj administraciji sa upitom koliko je koštao pomenuti koncert kao i marketinška kampanja njegove promocije koja je uključivala i postavljanje bilborda na više lokacija kojima su građani pozivani na besplatan koncert .

Ipak, prije besplatnog koncerta muzičkih izvođača, na bini se pojavilo četvoro kandidata SNSD-a na predstojećim opštim izborima koji su držali govor, pjevali i okupljene građane indirektno pozivali na glasanje što dokazuju i snimci na društvenim mrežama.

TI BIH je upozorio da je ovaj slučaj očigledan primjer zloupotrebe javnog događaja i javnih sredstava za promociju stranaka i kandidata na predstojećim izborima.  Ipak opštinska administracija tvrdi da nije organizator tako da ostaje nepoznato iz kojih sredstava je koncert finansiran.

transparentno.ba

The post Opština Čelinac tvrdi da nije organizovala koncert povodom Dana opštine Čelinac first appeared on Gerila.info.