Novi integrisani zdravstveni informacioni program (IZIS) za koji smo kompaniji “MMS Code” iskeširali vrtoglavih 26 miliona maraka  uspio je za samo osam dana testnog korišćenja u Banjaluci do ludila dovesti i ljekare i pacijente koji uopšte ne mogu da zakažu specijalističke preglede, izdaju recepte ili doznake.

Ovo tvrde medicinski radnici, koji za portal CAPITAL kažu da je od prvog dana korišćenja novog sistema nastupio pakao za sve, jer više ne mogu da obrade ni 30 odsto pacijenata koliko su primali ranije, pa su čekaonice dupke pune bolesnih ljudi koji uzalud čekaju.

Oni govore da je sada ljekaru opšte prakse potreban čak 81 klik da bi pacijentu izdao recept za lijek, uputnicu, zakazao “magnet” ili CT, i to ako sistem sve te klikove prihvati i obradi zadate informacije.

Sanda Bilić, predsjednica Sindikalne organizacije Doma zdravlja Banjaluka u kojem radi kao medicinska sestra, priča da je stanje katastrofalno i da je samo pitanje kada će neko glavom platiti zbog problema koji je IZIS izazvao.

Bilićka kao primjere navodi situacije u kojima pacijentima oboljelim od dijabetesa nisu mogli da izdaju recepte za insulin, drugom nisu mogli da zakažu magnet pa su izdali bolničku uputnicu, a o redovima i čekanjima bi tek imala šta da kaže.

“Ovo je užasno! Katastrofalno! Desiće se neka glupost i da će neko platiti glavom zbog ovoga. Ne može biti da nijedan ljekar ne zna da koristi sistem. To je nemoguće. Doktorka je imala, bez obzira na postojećih 25 termina, svaki dan oko 60 pacijenata. Danas je to maksimalno 20, ali ništa nije do kraja urađeno, a šta da radimo sa ostalima. Termin za magnet i CT ne može niko poslati. Mi smo se borili sa zakazivanjem magneta i onda je doktorka odustala i pacijentu dala bolničku uputnicu. Voljela bih da dođe neko ko je to naredio i da vidi kakve probleme je napravio”, kaže Bilićka.

Zovu podršku ali niko se ne javlja

Medicinske sestre, priča, imaju dodatni problem, jer sve što ljekar klikne, prihvatio to sistem ili ne, štampa kao račun za participaciju.

“Sestre će sada biti u minusima zbog participacije. Ljekari ukucavaju jedan po jedan nalog i svaki put kada kliknu i nešto ažuriraju, nama ovamo otkucava participacija pacijentu. Sistem je napravljen tako da za svaki lijek pojedinačno ili uputnicu morate primati poseban termin. Šta da radimo sa pacijentima kojima treba deset lijekova? Ili više uputnica? Pacijenti često naručuju terapiju telefonom, a dešava se da ona uopšte nije prebačena iz stare aplikacije, pa se mora ručno unositi, a pacijenti, navikli su idu pravac u apoteku, sada nešto mogu dobiti, a nešto ne”, kaže Bilićka.

Priča da stalno zovu na brojeve gdje bi trebalo da prijave nefunkcionalnosti sistema, ali da ne mogu da dobiju vezu. Na pitanje zšto je sistem, koji relativno dobro funkcioniše u manjim opštinama, potpuno kolabirao u Banjaluci, Bilićka kaže, da je to vjerovatno jer su veliko opterećenje i slab internet zajedno.

“Oni su počeli prvo da rade sa malim opštinama i timovima ljekara, gdje nije toliki broj pacijenata. Kada su došli do nas i našeg velikog sistema od 12 timova, sve se raspalo. Danas je jedna naša doktorka kucala doznaku. Sistem vrti i vrti i vrati je na početak kao da je radnja neuspjela i treba da ponovi. Za to vrijeme kod sestre je izašao račun bez obzira da li je uspjela. Kažem vam, ovo je katastrofa”, kaže ona.

Doktor Rade Dujaković, koji radi u Ambulanti porodične medicine na Starčevici kaže da mu je čekaonica puna pacijenata, dnevno i preko stotinu, a da sistem dopušta obradu njih 20-ak, i to ako uspiju da obave sve što je za njih potrebno.

Pritisak do pucanja, ispaštaju i pacijenti i medicinski radnici

Dr Dujaković kaže da su ljekari i sestre, ali i pacijenti izloženi nevjerovatnom pritisku zbog uvođenja tehnologije koja ne radi i koja nije prilagođena stvarnim potrebama.

“U situaciji kada ručno pišem recepte i uputnice, dok moja koleginica to unese u sistem njih 20, ja sam obradio njih 100. Toliko je efikasan taj sistem. Međutim, problem je što se traži da se sve unese u računar, pisane recepte laboratorija i druge službe ne prihvataju, pa se pacijenti vraćaju. Za to vrijeme FZO nas pretvara u svoje statističare i daktilografe. U ovom programu ne postoji stavka “pregled pacijenta”, postoji “pacijent u čekaonici” i ukucavanje podataka. Na ljekara i sestru u ambulanti porodične medicine pao je ogroman teret unošenja informacija, pa mi umjesto u pacijenta, mi gledamo u ekran. Dnevno dobijem po stotinu poruka od pacijenata kojima treba dopuna terapije i koje smo elektronskim putem slali na apoteke. Sada moraju zakazati termin i doći fizički, što je besmisleno i nepotrebno, posebno za starije pacijente, kao i one koji redovno uzimaju i dopunjavaju terapiju”, objašnjava dr Dujaković.

On priča da se ovdje sasvim jasno radi opstrukciji ili sabotaži, bila ona smišljena ili ne, pacijenti i medicinsko osoblje ispaštaju zajedno. Uz sve to, kaže on, slab je i protok interneta i da nije tačno da je za ove potrebe pojačan.

“Imam 2.500 registrovanih pacijenata. Na starom programu mogao sam dnevno da obradim od 60, ali dešavalo se da bude i preko 100 pacijenata. Međutim, sa ovim novim programom ne možemo ni 20 dnevno. Radimo mnogo toga za šta nema opcija u tom sistemu. Ne možemo stornirati nalog, niti izdati uputnicu za magnet, formirati nalog za pelene za penzionere u domu i tako dalje. Ogorčenje pacijenta se prelilo na nas, a mi nismo ništa krivi, ovo je odgovornost Fonda zdravstvenog osiguranja”, kaže Dujaković.

Developeri krive internet i doktore za nestručnost

U kompaniji “MMS Code” kažu da je ovaj sistem zamišljen kao jedinstveno softversko rješenje koje obuhvata sve nivoe zdravstvene zaštite, odnosno prati kompletno kretanje pacijenta kroz zdravstveni sistem, ali da su problemi na koje se žale ljekari i pacijenti često izazvani nestručnim rukovanjem i lošom internet konekcijom.

“Žalbe medicinskih radnika proizilaze iz lošeg rukovanja aplikacijama pojedinaca. To je normalno kada se prelazi sa jedne na drugu. Što se tiče usporavanja sistema, problemi se javljaju kod interneta, konekcije eksternih sistema kao što su LIS (laboratorijski informacioni sistem), kao i kod nekih drugih podsistema IZIS-a. To je standardno kada imate implementaciju koja je tek pokrenuta, kao što je u DZ Banjaluka. Administratori su nas obavijestili da ovaj DZ ima problem sa internetom godinama. DZ Bijeljina sistem koristi više od dvije godine, implementiran je za sedam dana, a zaposleni su ga sa oduševljenjem prihvatili”, rekli su u menadžmentu ove kompanije.

IZIS je, kažu, zamišljen tako da uveže sve pacijente koji imaju elektronske zdravstvene kartice, kojima više ne treba ovjeravanje i koji će koristiti elektronske recepte, što je trebalo da donese uštedu i kontrolu troškova.

“Dakle akcenat je stavljen na pacijenta, a sa ciljem lakšeg i jednostavnijeg pristupa svim zdravstvenim i medicinskim podacima, kao i kontroli pruženih usluga, smanjenje lista čekanja, upravljanja troškovima, a što bi rezultiralo boljom zdravstvenom zaštitom. Napominjemo da je više od 7.000 medicinskih radnika prošlu obuku korištenja, da smo razvili sopstvenu platformu za video i online edukaciju, snimili stotine video časova i napisali uputstva na 12.000 strana”, kažu u menadžmentu ove kompanije.

Na pitanje da li se u IZIS-u nalaze svi medicinski podaci odgovaraju da su “dali veoma mnogo novca da se podaci koji su se nalazili na nekom drugom mjestu vrate tamo gdje im je mjesto, u nadležnost zdravstvenog sitema RS”.

U Fondu zdravstvenog osiguranja RS kažu da je IZIS omogućio da svi medicinski podaci budu integrisani na jednom mjestu, za razliku od ranije.

“IZIS je znatno napredniji, složeniji i sigurniji program za koji očekujemo da će doprinijeti efikasnosti, a budući da se radi o novom programu, kao i sve što je novo, zahtijeva izvjesno vrijeme dok se u potpunosti zdravstveni radnici ne prilagode novom načinu rada. Fond je sa implementatorima projekta, i prije same implementacije IZIS-a, u kontinuitetu držao obuke zdravstvenim radnicima i administratorima zdravstvenih ustanova za ovaj sistem, a i sada je implementator projekta u stalnoj komunikaciji sa predstavnicima zdravstvenih ustanova, upravo u cilju da se sve prednosti sistema usvoje na što brži i lakši način, ali i da im pomognu da eventualne probleme i nedoumice sa kojima se susreću u radu prevaziđu“, rekli su u FZO.

Кada je riječ o DZ Banjaluka, kažu, predstavnici Fonda kao i implementatori projekta su u stalnoj komunikaciji, ali i na licu mjesta u samoj zdravstvenoj ustanovi kako bi  zdravstvenim radnicima maksimalno olakšali da na što lakši način usvoje novine koje donosi IZIS.

“Budući da je riječ o najvećoj zdravstvenoj ustanovi primarnog nivoa, Fond je prije implementacije IZIS-a u DZ Banjaluci, održao broje obuke i predavanja kako bi IZIS u praksi bio što funkcionalniji i sprovodiv onako kako je i zamišljen. Svjesni smo da svaka promjena u radu izaziva strah od novog i vrijeme da se zdravstveni radnici uhodaju, ali digitalizacija je način života u svim sferama društva, pa samim tim i neminovnost zdravstvenog sistema Srpske“, rekli su u FZO.

Podsjećamo, ”MMSCODE” i ”Lanaco” iz Banjaluke, sa firmom ”Ericsson Nikola Tesla” iz Zagreba izabrani su za najpovoljnijeg ponuđača za implementaciju Integrisanog zdravstvenog informacionog sistema (IZIS) vrijednog čak 22,9 miliona KM bez PDV-a, odnosno više od 25 miliona KM s uračunatim porezom.

Pored e-kartona i e-kartica, IZIS podrazumijeva i elektronske uputnice i recepte. Elektronska uputnica omogućava razmjenu informacija između različitih nivoa zdravstvene zaštite i pruža podatke za liječenje pacijenata. E-recept omogućava elektronsko propisivanje recepata, te pruža podatke o alergijama na lijekove, kao i obnavljanje terapije.

The post Kolabirao IZIS plaćen 26 miliona maraka: Do recepta “samo” 81 klik first appeared on Gerila.info.

Od početka pandemije koronavirusa brojne firme koje prethodno nisu imale iskustvo u nabavci medicinske opreme i koje se ne nalaze u javnom registru prodavača medicinskih sredstava Agencije za lijekove BIH, počele su dobijati milionske poslove nabavke medicinskih sredstava. Zbog vanredne situacije institucije su nabavke provodile po ubrzanim procedurama, bez aktivne konkurencije, ali su u tom procesu primijećene brojne zloupotrebe, na šta je upozoravala i Agencija za javne nabavke BiH, prenosi portal Transparentno.ba.

Tako je Instutut za javno zdravstvo Republike Srpske zaključio dva ugovora vrijedna ukupno 2,3 miliona maraka za nabavku zaštitnih odijela i zaštitnih maski sa firmom PROCONTROL doo iz Banjaluke, koja se, prema podacima u registru akta.ba, bavi arhitektonskom i inženjerskom djelatnošću i tehničkim savjetovanjem. Firma se ne nalazi u javnom registru Agencije za lijekove i medicinska sredstva BIH, po zvaničnim podacima 2018. imala je prihode od 192.000 KM, a jedan od dva ugovora vrijedi 1,65 miliona bez PDV-a i višestruko je veći od prihoda koje je ova firma ostvarila. Ugovor je dodijeljen putem ubrzane procedure i pregovaračkog postupka bez objave obavještenja a za većinu nabavki u redovnoj proceduri od ponuđača se traži iskustvo u realizaciji bar jednog ugovora iste vrijednosti.

Ova firma ranije se pominjala u javnosti i to u kontekstu sporne nabavke 2014. godine kada je Kliničkom centru Banjaluka prodala info pult za nevjerovatnih 80.000 KM. Po novijim podacima sa portala javnih nabavki u prethodnom periodu se nije bavila snabdijevanjem zdravstvenih ustanova medicinskom opremom. Njen vlasnik jedan je od suvlasnik firme „MMSCODE“ koja dobija milionske poslove u Republici Srpskoj iz oblasti softverskih usluga, a posljednji veliki posao koji je dobila bila je nabavka radara za potrebe MUP-a RS vrijedna 10 miliona KM.

Zbog svega je TI BIH tražio od Instituta tendersku dokumentaciju za ovaj postupak koja nije javno objavljena, kao i očitovanje Agencije za lijekove i medicinska sredstva BIH. Nije jasno da li ova i brojne druge firme koje su posljednjih dana isporučivale medicinsku opremu zdravstvenim ustanovama imaju dozvolu za promet ovom opremom, jer se očigledno ne bave tom djelatnošću i ne nalaze se u javnom registru.

Institut za javno zdravstvo na isti način zaključio je i ugovor sa turističkom agencijom “Travel for fun” u vrijednosti od 2,7 milion za nabavku zaštitne medicinske opreme koja se koristi za sprečavanje i suzbijanje širenja koronavirusa. Sa istom agencijom ranije su ugovore sklopili Dobojska bolnica (u vrijednosti od oko 136.000 KM) i Dom za stara lica iz Doboja (vrijednost 11.700 KM), a radilo se o nabavkama maski i zaštitnih odijela.

Kako su mediji već objavljivali, Vlada FBiH kupila je 10.000 testova, a Klinički centar Sarajevo naručio 40 respiratora od firme CUBICUS koje se ne nalazi ni u jednom registru veleprometnika medicinskih sredstava, a po javno dostupnim podacima sa portala Akta.ba registrovana je za proizvodnju namještaja. Takođe, firma FH Srebrena malina osim u spornoj nabavci respiratora o kojoj su brojni mediji proteklih dana izvještavali, pojavljuje se i u nabavci zaštitnih odijela za potrebe Grada Bihaća, a u odluci koja je objavljena 6. aprila ne navodi se vrijednost ugovora.

Zbog brojnih kontroverzi u javnosti TI BIH zatražio je očitovanje Agencije za lijekove BIH o tome da li sve ove firme imaju dozvole za promet medicinskim sredstvima iz javnog registra Agencije, kao i kada su dozvole izdate.

The post Arhitekte, turističke agencije, poljoprivrednici i proizvođači namještaja snabdijevaju zdravstvo medicinskom opremom first appeared on Gerila.info.