„Ljudi iz Srbije se izvinjavaju što su došli, geolog kaže da bi se on isto ponašao i da bi spriječio mašine da mu uđu u selo. Ušli su nam u šume, u privatne posjede, niko nije bio upoznat. Sve rade kradom, dovode ljude sa strane“, rekao je za Gerilu ozrenski aktivista Zoran Poljašević.

Riječ je o važećoj dozvoli za geološka istraživanja iz oktobra 2023. godine, koja se odnosi na površinsko uzorkovanje na području Ozrena kod Doboja. Zanimljivo je da su ova istraživanja bila u nekoj vrsti hibernacije, donedavno.

Tačnije, sve se promijenilo sa novim rješenjem Ministarstva energetike i rudarstva Republike Srpske, kojim je istoj firmi, Lykos Balkan Metals iz Bijeljine, u martu ove godine odobreno izvođenje detaljnih geoloških istraživanja takođe na planini Ozren, ali području opštine Petrovo. Prema tom rješenju, istraživanja obuhvataju olovo, cink, bakar, srebro i zlato, na prostoru od 10,73 kvadratna kilometra.

Tako su se, nakon nedavno održanog javnog skupa u Sočkovcu, mještanima Ozrena, današnjom blokadom prodružili i Ozrenci sa dobojske strane i poručili šta misle o geološkim istraživanjima, a samim tim i potencijalnom rudarenju na njihovoj planini.

Za lokalno stanovništvo ovo nije nova priča. Ozrenci su već jednom uspjeli da zaustave identičan projekat, kada je Ministarstvo na čijem je čelu Petar Đokić 31. maja 2022. godine poništilo ranije odobrenje i koncesiju za geološka istraživanja na Ozrenu, dodijeljene firmi „Medeni Brijeg“ iz Bijeljine, povezanoj sa Lykosom. Današnji razvoj događaja, kako tvrde, pokazuje da je riječ bila samo o privremenom povlačenju.

Dodatno nepovjerenje izaziva način na koji su građani i lokalne vlasti Petrova saznali za nove planove. Stanovnici Petrova nisu dobili nikakvu zvaničnu informaciju od institucija Republike Srpske. Umjesto toga, vijest o odobrenju geoloških istraživanja objavljena je 23. marta 2026. godine na stranici Australijske berze, gdje je kompanija Yugo Metals LTD iz Perta, a koja je vlasnik Lykosa, saopštila da je dobila prava na projekat istraživanja na području Sočkovca.

Ni Opština Petrovo nije zaprimila zvaničan dopis o ovoj odluci.

Ministar energetike i rudarstva Republike Srpske Petar Đokić nije odgovorio na upite mještana i lokalnih vlasti, ali je nedavno na samitu energetike u Trebinju poručio da Vlada Republike Srpske podržava ovakve projekte.

„Geološka istraživanja su važna i treba ih podržati na bilo kom lokalitetu jer ne predstavljaju nikakve probleme. A da li će se poslije toga ići u eksploataciju, drugo je pitanje“, rekao je Đokić.

Na tu izjavu reagovao je i Zoran Poljašević:

„Đokić se tobože ogradio, ali to je licemjerno. Prije četiri godine sam bio na sastanku kada je lično rekao da se ova firma neće vratiti u Petrovo dok je on ministar. Danas imamo istog investitora – samo pod drugim imenom. U Australiji su ga promijenili, a ovdje i dalje rade pod starim.“

Prema nezvaničnim informacijama, na predstavnike opštinskih vlasti u Petrovu vrše se pritisci, uključujući i prijetnje tužbama od strane kompanije.

Lykos: Sve radimo po zakonu i dozvolama, poštovaćemo volju lokalnog stanovništva

Iz Lykosa, međutim, tvrde da posluju u skladu sa zakonom i da posjeduju sve potrebne dozvole.

„Imamo sve dozvole i radovi se izvode u skladu sa Zakonom o geološkim istraživanjima. Sprječavanje radnika da rade svoj posao nije dozvoljeno. Ostavićemo nadležnim organima da se time bave“, rekao je direktor kompanije Mladen Lujić, dodajući da je za blokadu saznao tek od novinara Gerile.

On ističe da kompanija ima saglasnost Skupštine grada Doboja i da njihovi radovi nisu u suprotnosti sa zakonom.

„Geološka istraživanja ne mogu ugroziti prirodu. U pitanju je površinsko uzorkovanje koje ne može imati negativan uticaj na životnu sredinu“, tvrdi Lujić u razgovoru za Gerilu.

Dodaje i da kompanija ne želi sukob sa lokalnim stanovništvom.

„Radove ćemo pokušati uskladiti kroz razgovor sa mještanima. Ne želimo raditi ništa na silu, ali imamo zakonsko pravo da obavljamo svoju djelatnost. Mislim da je cilj tih ekoaktivista da se mi izguramo kako bi nakon nas došla neka druga firma“, kaže Lujić.

Grad Doboj – Šta je urađeno na Skupštini grada Doboja po pitanju Ozrena?

Posebno pitanje u cijeloj priči jeste uloga Grada Doboja. Skupština grada je u maju 2025. godine jednoglasno donijela odluku o proglašenju planine Ozren za zaštićeno područje sa održivim korišćenjem prirodnih resursa.

Stanovnici i aktivisti tada su tu odluku dočekali kao zaokret i pokušaj zaštite prirodnog bogatstva Ozrena, posebno jer je gradonačelnik Boris Jerinić tvrdio da se time „staje u kraj dezinformacijama o narušavanju biodiverziteta“.

Međutim, ispostavilo se da ta odluka nikada nije upućena Republičkom zavodu za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa RS, zbog čega nije ni mogla proizvesti pravne posljedice. U praksi, ostala je samo politička poruka bez stvarnog efekta.

Odluka Skupštine grada Doboja iz aprila 2025. godine o proglašenju Ozrena za zaštićeno područje nije donesena u skladu sa zakonom. Izostao je čitav niz ključnih koraka – od izrade studije zaštite, koja treba da obrazloži vrijednost i značaj područja, do definisanja režima zaštite, odnosno jasnog utvrđivanja šta je na tom prostoru dozvoljeno, a šta nije.

Nisu utvrđene ni konkretne mjere zaštite, niti smjernice za upravljanje područjem, dok kartografski prilozi i precizno utvrđene granice zaštićenog područja uopšte nisu izrađeni. Takođe, nije sproveden ni zakonom obavezan javni uvid, a cijeli postupak nije okončan upisom u zvanični registar zaštićenih područja koji vodi Republički zavod za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa.

U praksi, to znači da odluka o zaštiti Ozrena nikada nije zaživjela izvan skupštinske sale.

Gradonačelnik Doboja Boris Jerinić danas nije odgovarao na pozive portala Gerila.

Budućnost Ozrena ostaje neizvjesna, ali je sadašnjost prilično jasna – i, za sada, ne obećava. Slika je gotovo ista kao i prije poništenja prve dozvole za geološka istraživanja na Ozrenu koji se odnosi na Petrovo: mještani ponovo stoje ispred mašina, institucije uglavnom ćute, a investitor najavljuje nastavak istraživanja.

Dejan Rakita / GERILA

The post Ozrenci zaustavili geologe: Sukob na terenu zbog novih istraživanja Lykosa! (VIDEO) first appeared on Gerila.info.

Australijska kompanija Yugo Metals LTD, registrovana u Pertu, objavila je 23. marta 2026. godine da joj je Ministarstvo energetike i rudarstva Republike Srpske dodijelilo prava na projekat geoloških istraživanja metala na području Sočkovca, u opštini Petrovo. Ta informacija među stanovnicima Ozrena je popalila sve moguće alarme, pošto se već nekoliko godina o Ozrenu govorilo kao (najvjerovatnije) odbranjenoj planini od rudarskih prijekata.

Kako tvrde i aktivisti i lokalni predstavnici, o novom rješenju resornog ministarstva na čelu sa ministrom Petrom Đokićem ih niko prethodno nije obavijestio.

Istog dana kada je objava postala javna, predstavnici ekoloških udruženja o svemu su obavijestili rukovodstvo opštine Petrovo, nakon čega je već sutradan održan sastanak sa načelnikom, predsjednikom Skupštine opštine i odbornicima iz Sočkovca. Zaključak je bio jasan: od Ministarstva treba hitno tražiti zvanično objašnjenje i potvrdu da li je sporno rješenje zaista izdato.

Prema informacijama sa tog sastanka, predstavnici opštine tvrdili su da nisu dobili nijedan zvaničan dopis u vezi sa odobrenjem za geološka istraživanja. Dogovoreno je i da, ukoliko se informacija potvrdi, a sve su prilike da će biti tako, bude zakazana posebna sjednica Skupštine opštine Petrovo na kojoj bi odbornici zauzeli zvaničan stav.

To što lokalna zajednica o tako ozbiljnom pitanju saznaje iz objave jedne strane kompanije, a ne od institucija Republike Srpske, za mnoge na Ozrenu, pa i u cijeloj Republici Srpskoj i BiH, nije samo administrativni propust, već odavno poruka da se o njihovoj zemlji ponovo odlučuje bez njih.

Ekološki aktivisti podsjećaju da su se Ozrenci još prije četiri godine jasno usprotivili rudarskim projektima i da su tada, nakon snažnog pritiska javnosti, pojedina rješenja bila povučena. Sada, tvrde, gledaju povratak iste priče, samo pod novim imenom i u izmijenjenim pravnim okolnostima.

Posebnu sumnju među aktivistima izaziva razlika između ranije pominjanog obima istraživanja i onoga što se sada pojavljuje u javnosti. Kako navode, raniji projekti obuhvatali su znatno veće površine, dok se sada govori o području od svega deset kvadratnih kilometara. Upravo zbog toga dio njih vjeruje da je riječ o svojevrsnom „testiranju terena“.

„Sumnjivo je što se sada pominje znatno manja površina nego ranije. To liči na probni balon – da se vidi kakva će biti reakcija lokalne zajednice, pa da se kasnije ide sa širenjem projekta“, navode lokalni aktivisti.

Aktivisti tvrde da za kompaniju Yugo Metals nisu pronašli podatke u registru privrednih društava u BiH, te da je raniji projekat „Sočkovac“ sada predstavljen kao projekat „Petrovo“. Za njih je to još jedan razlog da sumnjaju da se iza svega krije pažljivo upakovan povratak rudarskih planova koji su već jednom izazvali snažan otpor stanovništva.

Na zvaničnoj stranici kompanije, uz objavu o odobrenju, prenesena je i izjava izvršnog i privremenog direktora Petra Tomaševića, koji je naveo da to predstavlja „odlučujući trenutak“ za Yugo Metals i da time dobijaju puni pristup unapređenju, kako je rekao, jednog od „najuvjerljivijih visokokvalitetnih polimetalnih sistema u Evropi“.

„Na tržištu gdje sigurna evropska opskrba kritičnim mineralima postaje sve više strateška, Sočkovac nudi rijetku priliku s visokim sadržajem, višestrukim robama i značajnim potencijalom za širenje“, ističe se u saopšenju kompanije.

Ali ono što se u jeziku berze predstavlja kao „prilika“, na Ozrenu se čita sasvim drugačije.

Ekološki aktivista Zoran Poljašević za Gerilu upozorava da se na Ozrenu ponavlja scenario od kojeg su mještani strahovali još prije nekoliko godina, ali sada u izmijenjenoj formi.

Kako kaže, iako se formalno činilo da se dio ljudi povukao iz projekata, u suštini je riječ o reorganizaciji istih struktura.

„Dešava se upravo ono od čega smo strahovali. Miloš Bošnjaković, koji je bukvalno protjeran sa Ozrena, a potom i izgubio rješenje za detaljna geološka istraživanja, zvanično se povukao iz projekta, ali samo kada je riječ o kompanijama koje su listirane na Australijskoj berzi“, navodi Poljašević u razgovoru za naš portal.

Prema njegovim riječima, nova kompanija Yugo Metals LTD nastavlja aktivnosti kroz već postojeće lokalne firme.

„Međutim, nova kompanija ‘Yugo Metals LTD’ nastavlja da radi sa preduzećima ‘Lykos Balkan Metals’ i ‘SNK Metali’, čiji je osnivač Bošnjaković. Riječ je o pregrupisavanju istih ljudi zbog potencijalnih akcionara na berzi i ponovnog pokušaja da dođu na Ozren“, ističe on.

Poljašević upozorava da su izmjene Zakona o geološkim istraživanjima Republike Srpske dodatno promijenile odnos snaga i suštinski smanjile uticaj lokalne zajednice.

Kako kaže, na Ozrenu se sada dešava presedan u odnosu na raniju praksu.

„Nakon dvije izmjene Zakona o geološkim istraživanjima, danas na Ozrenu imamo po prvi put slučaj da Ministarstvo energetike i rudarstva Republike Srpske izdaje jednoj stranoj kompaniji prava na istraživanja metala, iako su i mjesna zajednica i opština na čijoj se teritoriji nalazi istražno polje izričito protiv projekta“, navodi Poljašević.

Posebno problematičnim smatra način na koji se projekti razvijaju kroz berzanske mehanizme.

„Najveći problem je što kompanija već u fazi istraživanja rezultate objavljuje na australijskoj berzi i, ukoliko procijeni projekat kao finansijski opravdan, automatski stiče osnov za eksploataciju. U tom slučaju bi projekat najvjerovatnije bio prodat nekoj od velikih međunarodnih rudarskih kompanija poput Dandija ili Rio Tinta, a tada ga je gotovo nemoguće zaustaviti“, upozorava Poljašević.

On se osvrnuo i na izostanak reakcije lokalnih vlasti, podsjećajući da je načelnik Opštine Petrovo najavio da će zatražiti informacije od Ministarstva, ali da odgovora i dalje nema.

„Načelnik je obećao još u utorak da će tražiti informaciju o famoznom rješenju, ali se do danas nije oglasio, iako je već petak“, kaže Poljašević.

Za njega je posebno zabrinjavajuće to što građani ključne informacije o svojoj budućnosti dobijaju iz inostranstva, a ne od institucija.

„Ova situacija, gdje Ozrenci informacije o prostoru na kojem žive saznaju sa stranice Australijske berze, a ne od Opštine i Vlade Republike Srpske, dovoljno govori“, poručuje on.

„Nama u ovoj situaciji ne preostaje ništa drugo nego da se organizujemo i tijelima branimo svoju imovinu i svoj kraj”, zaključuje Poljašević u razgovoru za Gerilu.

Predsjednik mjesne zajednice Sočkovac Slobodan Sarić saopštio je građanima da su svi prisutni na sastanku bili protiv eventualnog izdavanja dozvole za geološka istraživanja i da će poštovati volju ljudi koji su ih izabrali da brane njihove interese.

Upravo zato među najvažnijim pitanjima koja danas lebde nad Ozrenom nisu samo ona da li je rješenje zaista izdato i ko ga je potpisao, nego i zašto lokalna zajednica o tome nije obaviještena, zašto eventualno odobreno istražno polje nije odmah vidljivo u zvaničnom katastru odobrenih istražnih područja i koliko još vremena institucijama treba da građanima saopšte ono što kompanija već predstavlja investitorima i berzi kao gotovu stvar.

Ako se potvrdi da je Ministarstvo izdalo rješenje, onda se s pravom postavlja pitanje zbog čega su opština Petrovo i lokalno stanovništvo zaobiđeni. Ako rješenje nije izdato, onda je pitanje još ozbiljnije – kako je moguće da kompanija takvu informaciju objavi na berzi i da za to ne snosi posljedice.

Vanredna sjednica Skupštine opštine Petrovo, koju lokalni predstavnici najavljuju ukoliko se informacije potvrde, mogla bi biti prvi odgovor na novi talas zabrinutosti Ozrenaca.

Nataša Mazalica iz Centra za životnu sredinu upozorava da se iza aktuelnih dešavanja ne krije izolovan slučaj, već dugotrajan obrazac u kojem se lokalne zajednice sistematski isključuju iz odlučivanja o sopstvenim resursima.

Kako kaže, iskustva iz posljednjih nekoliko godina, koliko traju geološka istraživanja i intenzivira se priča o kritičnim mineralima, jasno pokazuju smjer u kojem se kreću odluke vlasti.

„Donosioci odluka sistematski rade na tome da se lokalne zajednice u potpunosti isključe iz svih nivoa učešća u donošenju odluka, posebno kada je riječ o eksploataciji prirodnih resursa“, navodi Mazalica, dodajući da su izmjene Zakona o geološkim istraživanjima, ali i pokušaji kriminalizovanja klevete, „postavili temelje za brutalno odvajanje zajednica od prirode u kojoj i od koje žive“.

U takvom okviru, tvrdi, priča o rudnicima kao razvojnoj šansi nema uporište u stvarnosti.

„Rudnici neće donijeti nikakvu dobrobit ljudima, niti mogu biti zeleni ili ekološki. Ovakvim projektima puniće se džepovi prvo podobnih, a potom stranih kompanija kojima odlazi gotovo sav profit“, upozorava Mazalica.

Kao potvrdu navodi i aktuelne projekte u regionu, gdje se posljedice, kako kaže, već jasno vide.

„Na primjeru rudnika u Varešu možemo to posmatrati u realnom vremenu“, ističe ona.

Na kraju upozorava da problem nije samo u pojedinačnim projektima, već i u kapacitetima sistema koji bi trebalo da ih kontroliše.

„Sistem pod kojim funkcionišemo i država u kojoj živimo nemaju kapaciteta da na adekvatan način obezbijede očuvanje prirode i zaštitu ljudi“, zaključuje Mazalica.

Upite sa konkretnim pitanjima uputili smo Ministarstvu energetike i rudarstva Republike Srpske, Opštini Petrovo, kao i kompaniji Yugo Metals, ali do trenutka objavljivanja ovog teksta odgovori nisu dostavljeni.

Ko je Yugo Metals: Od Jezera do Sinjakova i Čajniča – mnogo projekata, ali i otvorenih pitanja

Australijska kompanija Yugo Metals Limited, registrovana u Pertu, djeluje u Bosni i Hercegovini kroz više povezanih pravnih subjekata, među kojima su sada najpoznatiji „SNK Metali“ d.o.o. Bijeljina i raniji projekti povezani sa kompanijom „Lykos Balkan Metals“. Yugo Metals je faktički nekadašnji Lykos, preuzeo je sve njegove projekte, a sa ovim projektom na Ozrenu, ako se potvrdi, i projekat firme Medeni brijeg na Sočkovcu.

U ranijem periodu ključna figura u projektima bio je Miloš Bošnjaković, često percipiran kao centralni operativni čovjek na terenu za mnogobrojne kontraverzne rudarske projekte u BiH , dok firmom sada upravlja Mladen Lujić, uz širi međunarodni menadžment koji vodi kompaniju prema investitorima i berzi.

Model poslovanja ostaje isti – kapital se prikuplja na berzi, a istraživanja se realizuju kroz lokalne firme koje formalno nose projekte. Upravo kroz takav model razvijaju se i dva najaktuelnija istražna polja u zapadnom dijelu Republike Srpske – „Jezero“ i „Sinjakovo“, koja se često u javnosti pogrešno poistovjećuju, iako je riječ o dva odvojena projekta koja graniče na planini Otomalj iznad samog Jezera, ali sa različitim pravnim statusom.

Istražno polje „Jezero“ nalazi se isključivo na teritoriji opštine Jezero i obuhvata istraživanja olova, cinka, bakra, barita i pratećih metala.

Ministarstvo energetike i rudarstva RS je 2022. godine odobrilo istraživanja, a zatim u dva navrata produžavalo rok – početkom i sredinom 2025. godine. Međutim, oba ta produženja su osporena na sudu. Okružni sud u Banjaluci je krajem 2025. godine poništio rješenja Ministarstva, prihvatajući tužbe Centra za životnu sredinu i građana. To praktično znači da, prema dostupnim informacijama, kompanija trenutno nema važeće rješenje za istraživanja na tom polju, a pokrenut je i postupak pred Vrhovnim sudom RS radi preispitivanja presude.

Za razliku od toga, istražno polje „Sinjakovo“ predstavlja zaseban projekat, teritorijalno mnogo širi, jer obuhvata opštine Jezero, Šipovo i Mrkonjić Grad. Fokus istraživanja ovdje je drugačiji – bakar, željezo i prateći metali – a i pravni status je drugačiji. Prvo rješenje izdato je 2021. godine i važilo je do sredine 2023, dok je novo rješenje izdato krajem 2024. godine i važi do kraja 2026. godine, za površinu od oko 49,5 kvadratnih kilometara.

Važno je napomenuti da na planini Otomalj, iznad Jezera, graniče ova dva istražna polja, a da aktivisti sumnjaju da se to zloupotrebljava pa istraživanja za Sinjakovo “pokrivaju” i granični dio i zalaze u istražno polje “Jezero” na Otomalju, u nepsorednoj blizini rijeke Plive, jezera Veliki i Mali Đol, ali i samog centra Jezera.

Treći važan projekat kompanije u Republici Srpskoj nalazi se u Čajniču, gdje Yugo Metals, prema vlastitim podacima, raspolaže istražnim područjem od oko 50 kvadratnih kilometara. Tu su, kako navode, identifikovane značajne koncentracije bakra, ali i zlata i srebra, što kompanija koristi kao osnov za dalja istraživanja. Ipak, i ovdje ključni podaci dolaze primarno iz izvještaja same kompanije, bez jasnijih javno dostupnih informacija.

Šta se desilo sa obećanjima o zaštiti Ozrena?

Prije samo deset mjeseci činilo se da Ozren ide ka zaštiti, a ne ka novom otvaranju prostora za rudarske projekte.

Skupština Grada Doboja je u maju prošle godine jednoglasno donijela odluku o proglašenju Ozrena za zaštićeno područje sa održivim korišćenjem prirodnih resursa, što je tada predstavljeno kao značajan zaokret lokalnih vlasti i važan korak ka očuvanju planine. Iako je riječ bila o najnižem, šestom nivou zaštite, i tada su i aktivisti i stručnjaci upozoravali da krajnji cilj mora ostati proglašenje nacionalnog parka, kako je i predviđeno Prostornim planom Republike Srpske.

Gradonačelnik Doboja Boris Jerinić tada je tvrdio da je zaštita Ozrena u interesu grada i Republike Srpske, dok su ekološka udruženja poručivala da njihova višegodišnja borba konačno daje rezultat. Upravo zato današnji povratak priče o geološkim istraživanjima u Sočkovcu, svega nekoliko mjeseci nakon takvih odluka i poruka, za stanovnike Ozrena djeluje kao nagli i duboko uznemirujući politički obrt.

Apsurdno – iako ta riječ u zemlji poput Bosne i Hercegovine odavno gubi na težini – Ozren je do juče predstavljan kao dragocjen prirodni rezervat koji treba sačuvati, a danas se ponovo pojavljuje u kontekstu istraživanja nikla, kobalta i drugih metala.

Dejan Rakita / GERILA

The post Ozren iz Australije saznao šta mu se sprema, mještani poručuju: „Izaći ćemo pred mašine“ first appeared on Gerila.info.

U kompaniji Yugo Metals Limited koja vrši geološka istraživanja na području Sinjakova u Jezeru najavili su sedmične sastanke sa zainteresovanim građanima. Sastanci se održavaju u prostorijama opštine Jezero. Juče je međutim došlo do incidenta kada većini zainteresovanih građana nije bio dozvoljen ulazak na sastanak. Od prisutnih građana obezbjeđenje kompanije je tražilo na uvid lične karte a prisustvo sastanku bilo je dozvoljeno samo onim građanima sa ličnom kartom iz Jezera. U međuvremenu traju istraživanja tla na Sinjakovu. Aktivisti upozoravaju da kompanija istraživanja tla vrši ne poštujući ekološke standarde a da se otpadne vode vraćaju u rijeku Jošavku koja se kasnije ulijeva u Plivu a kasnije u Vrbas.

Iz opštine Jezero rekli su nam da opština nije organizator sastanaka predstavnika kompanije i građana već da samo ustupa prostorije opštine.

“Juče su ekološki aktivisti i zabrinuti građani otišli na prethodno dogovoren sastanak sa Mladenom Lujićem, direktorom kompanije koja vrši geološka istraživanja na teritorijama opština Mrkonjić Grad, Šipovo i Jezero. Dočekalo nas je neprijatno iznenađenje. Vozač direktora Lujića nam je onemogućio ulazak na sastanak, sa obrazloženjem da je načelica Jezera donijela “Odluku” da na sastanku mogu prisustvovati samo ljudi koji imaju lične karte iz Jezera. Nije nam bilo jasno zašto građani Mrkonjić Grada, Jajca i Banja Luke ne mogu postaviti pitanja, ako se ovaj problem tiče svih nas. U Rješenju Ministarstva energetike i rudarstva stoji da se geološka istraživanja sprovode na teritorijama opština Mrkonjić Grad, Šipovo i Jezero. Jučerašnja dešavanja su pokazatelj diskriminacije koju načelnica konstantno sprovodi, jer svi znamo da mnogo Bošnjaka koji žive i imaju kuće u Jezeru, imaju lične karte Opštine Jajce. Osoba koja nas je legitimisala nema pravna ovlaštenja da to radi. Direktor nam je tokom prethodnog sastanka iznio niz dezinformacija. Počevši od toga, gdje odvoze otpadne vode. On nam je objasnio da se te otpadne vode odvoze na deponiju u Mrkonjić Grad. Dobila sam dokaz da te otpadne vode nisu odvezene na deponiju u Mrkonjić Gradu. Obzirom na boju kakvu je rijeka Jošavka imala danima, samo u svom donjem toku od dijela gdje se nalazi pumpa za vodu, pitam se da li su te otpadne vode možda završile u rijeci Jošavci koja se kroz 2-3 kilometra ulijeva u rijeku Plivu”, kaže za Gerila info Suzana Rajković iz udruženja građana “Dolina Plive”.

Direktor SNK Metali d.o.o. Bijeljina, kompanije koja vrši geološka istraživanja na području opština Jezero, Mrkonjić Grad i Šipovo, Mladen Lujić tvdi da nije bilo legitimisanja građana. Aktivisti tvrde da je njegov vozač i pripadnik ličnog obezbjeđenja branio ljudima da užu u kancelariju i legitimisao ih. Lujić, za Gerila info, tvrdi da je do svega došlo jer je bila zauzeta skupštinska sala pa je jučerašnji sastanak morao biti održan u manjoj kancelariji koja nije bila dovoljno velika da primi sve građane.

“Mi nemamo kancelariju u Jezeru, u fazi smo traženja adekvatnog prostora, pa smo od opštine dobili prostor u opštini. U dogovoru sa opštinom organizovali smo sastanke sa zainteresovanim građanima. Juče smo dobili manju kancelariju pa smo morali da puštamo po dvoje, troje ljudi. Iz tog razloga nije moglo kao prošli ponedeljak grupni sastanak. Vrlo smo radi da održimo sastanak u svakoj opštini dok ne otvorimo kancelariju. A onda je svako dobrodošao”, kaže Lujić.

On dodaje i da je insistirano da jučerašnjem sastanku prisustvuju samo stanovnici Jezera isključivo zbog nedovoljno velikog prostora.

Lujić, u razgovoru sa novinarom Gerila info, tvrdi da se istraživanja na Sinjakovu vrše u skladu sa svim pravilima. Tvrdi da se otpadne vode koje se koriste za hlađenje mašina prilikom bušenja odlažu u posebno napravljene bazene sa nepropusnim najlonom i da se kasnije odvoze na deponije.

Mladen Lujić ne želi, međutim, da kaže na koje deponije se odvoze otpadne vode.

Aktivisti tvrde da se otpadne vode nakon upotrebe vraćaju u rjeku Jošavku ili čak ispuštaju u zemlju. Navode da je Lujić, na jednom od prethodnih sastanaka, tvrdio kako se otpad odvozi na deponiju u Mrkonjiću. Iz komunalnog preduzeća Park MG potvrdili su da sa ovom kompanjom nemaju nikakav ugovor kao i da im nikakav otpad sa Sinjakova nije dovožen.

Aktivisti upozoravaju da se otpadne vode vraćaju u rijeku Jošavku koja se nalazi na oko osam stotina metara od istražne bušotine. Potvrđuju to fotografijama na kojima se vide dva crijeva koja vode od rijeke do bušotine i nazad ali i izuzetno zamućena voda nizvodno od bušotine.

Mladen Lujić direktor SNK Metala potvrđuje da se voda za hlađenje uzima iz rijeke Jošavke ali poriče da se istim crijevom nakon korištenja vraća u rijeku. Oba crijeva koja se vide na fotografijama vodu usmjeravaju samo u smijeru bušotine, tvrdi on.

“Ne vraća se voda u rijeku”, tvrdi Lujić.

Ne zna se, međutim, s obzirom da Lujić kaže da o tome ne može da govori gdje na kraju završava ta otpadna voda.

“Samo bog i načelnica Jezera znaju to”, kaže, kratko, Tihomir Dakić iz banjalučkog Centra za životnu sredinu.

U SNK Metalima tvrde i da su nedavno imali posjetu nadležne inspekcije koja je utvrdila da se istraživanja vrše u skladu sa propisma.

Vladimir Kovačević, Gerila info

The post BITKA ZA JEZERO: Ko i kako određuje ko smije da uđe u kancelarije opštine? Gdje završavaju otpadne vode sa bušotina? first appeared on Gerila.info.