Kantonalni sud u Sarajevu poništio je Rješenje ovog Ministarstva na čijem je čelu godinama Edita Đapo, a kojim je Eko Vat oslobođen obaveze ishodovanja nove okolinske dozvole, odnosno izrade nove studije i novog uključivanja zainteresovane javnosti. U presudi se navodi da je ministarstvo nezakonito primjenjivalo novi Zakon o zaštiti okoliša, iako je bio upoznat sa presudom Kantonalnog suda u Sarajevu iz 2021. godine i obavezom završavanja svih postupaka vezanih za mHe “Zlate” prema Zakonu koji je prije bio na snazi.

Udruženje na čijem je čelu godinama Dženan Šašić godinama ukazuje na kriminalne radnje svih insittucija u FBiH koje su pogodovale Eko Vatu u kojem su proslavljeni košarkaš Mirza Teletović i njegov ocu Šaban vlasnici i odgovorna lica. Dženan i njegovi saborci koji neprestano ukazuju na čitav lanac kriminala i nezakonitosti i u cijeloj BiH, ali i šire, odavno su postali simbol borbe za slobodu rijeka.

Ekskluzivno za GERILU pričali smo sa Dženanom Šašićem o problemima sa kojima se susretao svih ovih godina, da li se nada konačnoj pobjedi kao i da li očekuje da će Edita Đapo napokon krivično odgovarati, ali i o njegovim stavovima po pitanju novih odnosa unutar Koalicije za rijeku  i odnosu lidera eko aktivista u BiH prema lokalnim eko aktivistima i pokretu “Za Doljanku”.

GERILA: Rijeka Doljanka i aktivisti na čelu sa Vama postali su simbol borbe za očuvanje ove rijeke i van granica BiH. Kakva je danas situacija sa Doljankom i mHE koja se gradi na njoj?DŽENAN: Mhe Zlate radi punom parom. U početku je bila predviđena izgradnja 2 mHE na rijeci Doljanki, jedna je napravljena, a od druge neće biti ništa. Ona koja je novoizgrađena zapravo je u ovom trenutku divlja gradnja jer ne posjeduje okolinsku dozvolu kao ni valjanu građevinsku dozvolu.

GERILA: Kako je moguće da ni pet sudskih presuda nije dovoljno da se zaustavi nelegalan rad mHE Zlate na rijeci Doljanki?

DŽENAN: Odgovor je sadržan u imena Bosna i Hercegovina. To je direktni dokaz kriminala i korumpiranosti protiv koje se i borimo na neki način. Potkupljeni pojedinci u institucijama države rade protiv interesa običnih građana dok su u službi kriminalaca i tajkuna. Međutim, vjerujemo da će se naći osoba koja će imati dovoljno snage da zabrani rad mHE.

GERILA: Kompanija Eko-Vat Jablanica, vlasništvo oca i sina Šabana i Mirze Teletovića, na Doljanki je napravila malu hidroelektranu Zlate. Svi znamo ko je Mirza Teletović, jedan od najpoznatijih sportista ove zemlje ikada. Da li ste imali probleme sa Teletovićima, prijetnje ili neku vrstu pritisaka?

DŽENAN: Borba za Doljanku razlikuje se od drugih zbog toga što se mi borimo oči u oči sa investitorom, tako da su prijetnje i neugodne situacije svakako bile prisutne tokom borbe. Sve je prijavljeno policiji i sudu i neke stvari su se riješile po tom pitanju.

GERILA: Ministrica Edita Đapo dozvolu za MHE Zlate na DOljanci je potpisala na osnovu dokumentacije resornih javnih institucija, ali i Studije uticaja na okoliš, koju je u decembru 2016. izradila kompanija Enova. U najnovijoj sudskoj presudi iz iz jula ove godine Kantonalni sud u Sarajevu poništava ranije rješenje Federalnog ministarstva turizma da za rad Doljanke ne treba nova studija uticaja na okoliš. Ministarstvo na čijem je čelu Đapo, čini se, na sve načine pokušava da omogući rad ove MHE?

DŽENAN: Nova presuda je najbolji pokazatelj koliko Edita Đapo i njeni pravnici pogoduju investitoru, gdje zloupotrebljavaju i novi zakon o zaštiti okoliša koji provode, sve kako bi Teletovića oslobodila pribavljanja nove okolinske dozvole i kako bi omogućila neometan rad mHE.

GERILA: Da li se Regulatorna komisija za energiju u Federaciji BiH (FERK) oglasila o radu MHE Zlate, uzevši u obzir najnovije sudske odluke?

DŽENAN: U ovom trenutku svi instrumenti moći su u rukama FERKA i od njih očekujemo da donesu odluke u skladu sa zakonom, a to je da zabrane rad mHE Zlate do okončanja ponovnog postupka. Na taj način bi sačuvali obraz same institucije, postupili u skladu sa zakonom, te poslali poruku malim običnim ljudima ove zemlje u kojoj zakon vrijedi za sve.

GERILA: Udruženje građana “Za Dljanku” je predalo Kantonalnom tužilaštvu u Sarajevu krivičnu prijavu protiv ministrice Edite Đapo zbog sumnje na počinjenje krivičnog djela zloupotrebe,a uputili se žpismo predsjedniku Saveza za bolju budućnost, Fahrudinu Radončiću, čiji je kadar Đapo, i zatražili da pred organima stranke predstavi zahtjev Udruženja i smijeni ministiricu Đapo sa funkcije. Imate li povratnu informaciju o krivičnim prijavama, šta se tu dešava, i da li vam je Radončić ikada odgovorio?

DŽENAN: Udruženje za Doljanku je zahvaljujući Centru civilnih incijativa oživjelo svoj pravni put, a od tuda i 5 dobijenih presuda. SBB i Radončić se do sada nisu oglasili, a svakako očekujemo da će to uraditi u narednom periodu. Otpočelo je davanje izjava protiv Edite Đapo i da budem iskren odatle i moje neslaganje i razočarenje Koalicijom u ovakvom formatu. Sve ranjene rijeke, divlje deponije, deponija Uborak, sječa šuma i ostale afere federalne ministrice pretvorile su se problem Udruženja za Doljanku i Dženana Šašića. Preko 2 i po sata sam davao iskaz sam u policiji. Krivična prijava bila je odgođena u novembru prošle godine za potrebe svih drugih rijeka i problema, jer su bili u toku pregovori oko novog zakona. Išlo se i na pregovore s Novalićem, iako je naša rijeka ranjena, radile se presice ispred federalnog parlamenta, prisustovalo i na radionicama da na kraju taj zakon ne bi predvidio ništa ozbiljno za Doljanku, a na kraju su iskulirali krivičnu prijavu protiv Đapo, koja umjesto da odgovara za svoja nedjela, od oktobra može preuzeti neko novo ministarstvo i nastaviti nanositi neku novu štetu. Time su pokazali kako gledaju na Doljanku.

GERILA: U jednoj od svojih skorašnjih objava ste poprilično emotivno naveli da ne želite da pripadnici Koalicije za rijeke kao i Fondacija Atelje za društvene promjene – ACT više spominju slučaj rijeke Doljanke u svojim medijskim nastupima. Takođe ste naveli i da najveći dio eko aktivista koristi vaš ali i druge slučajeve borbe za slobodu rijeka kako bi ostvarili ličnu korist, dobili međunarodne grantove, ali da od njih izostaje bio kakva podrška, osim deklarativne, lokalnim aktivistima koji se svakodnevno izlažu riziku i pritiscima od strane tajkuna, moćnika i političara. Možete li pojasniti svoje tvrdnje?

DŽENAN: Već 15 godina postoji borba protiv mHE, a dva pokreta Kruščica i Doljanka u potpunosti su promjenila javno mjenje kada je u pitanju ova problematika i to vršeći ogroman pritisak. Naravno EkoAkcija i Gotuša su pioniri priče, Centar za životnu sredinu također. Neki drugi pokreti, organizacije i fondacije nisu svjesni tih činjenica. Iskustva drugih, priče drugih, zasluge drugih u njihovom postupcima nemaju nikakav value. 2020. je sve već bila dobro uhodana priča i svi su bili solidarni sa drugim pokretima. Sa njihove strane sada to ne postoji, a rekao sam u odgovoru iznad kako i na koji način. Dženan nije ušao u lične sukobe ni s kim, niti rastura Koaliciju, samo u svoje ime smatra da se Udruženje treba okrenuti nekim drugim putevima i saradnicima. Smatram da je Udruženje dalo dosta Koaliciji, a Koalicija je zapostavila Doljanku. Nijedan drugi pokret ne traži odgovornost nadležnih, krivičnu odgovornost, samo Doljanka. Nismo isti. 2018. godine, u 21. godini života bez posla i ičega, Teletoviću sam rekao ‚,Ti ćeš živjeti u Finiksu, ja ostajem sa svojim narodom‘‘, a sad to nema nikakvu vrijednost u očima drugih. Pitanje je šta bi neko drugi uradio da je bio na mom mjestu. Sav mogući pritisak, prijetnje, prešli su preko mojih leđa, a  koliko vidim sad je bitniji ugled u Koaliciji od stava nekoga ko je započeo kad Koalicije ni udruženja nije ni bilo. Ostajem pri tome da Udruženje treba bit samostalnije i naći nove partnere, makar me to koštalo smjene upravnog i nadzornog odbora. Uopšte se ne sekiram hoću li i dalje biti pri Udruženju, jer moja ljubav prema Doljanci i borba za bolju Doljanku nikad neće prestati.

GERILA.info

The post Dženan Šašić za GERILU: Koalicija za rijeke zapostavila Doljanku. Samo mi tražimo odgovornost Edite Đapo! first appeared on Gerila.info.

Nakon što je prvobitno ukinuta ekološka dozvola, poništena je i građevinska dozvola za mini hidroelektranu “Zlate” na rijeci Doljanci, koja je u vlasništvu bivšeg košarkaša Mirze Teletovića i njegovog oca Šabana.

Kantonalni/Županijski sud u Mostaru poništio je građevinsku dozvolu za MHE “Zlate” na rijeci Doljanci i predmet vratio prvostepenom organu na ponovni postupak.

Ranije je Kantonalni sud u Sarajevu poništio ekološku dozvolu za ovu MHE. Međutim, ovaj objekat i dalje radi, bez važećih dozvola, dok nadležne institucije šute.

Za izgradnju hidroelektrane bila je zadužena firma “Eko-Vat” koja je u vlasništvu Mirze Teletovića, a odmah nakon započetih radova građani su iskazali svoje negodovanje. Prema propisima, “Eko-Vat” je za izgradnju morao imati saglasnost mještana putem zbora građana, za koji tvrde da nikad nije održan.

klix.ba/facebook.com/koalicijazazastiturijekabih

The post Nakon ekološke poništena i građevinska dozvola za MHE “Zlate” na rijeci Doljanci first appeared on Gerila.info.

Kantonalni sud u Sarajevu uvažio je tužbu protiv Federalnog ministarstva okoliša i turizma za izdavanje okolinske dozvole za mini hidroelektranu bivšeg košarkaša Mirze Teletovića.

Kantonalni sud u Sarajevu poništio je okolinsku dozvolu za izgradnju mini hidroelektrane (MHE) „Zlate“ na rijeci Doljanki kod Jablanice koju je izdalo Federalno ministarstvo okoliša i turizma 2017. godine. Sud u obrazloženju navodi da Ministarstvo nije poštovalo federalne zakonske procedure o osiguravanju učešća javnosti u postupcima pri izdavanju okolinske dozvole za izgradnju ove MHE.

Ministarstvo je moralo mještanima i javnosti dostaviti Studiju uticaja na okoliš kako bi bili upoznati sa potencijalnim opasnostima koje izgradnja ovakvog objekta može izazvati. Iako su članovi Udruženja „Za Doljanku“ od nadležnih tražili da budu uključeni u taj proces, to se nije desilo.

Član Udruženja, mještanin Dženan Šašić je potom podnio tužbu protiv Ministarstva, a presudom je sada odlučeno da se okolinska dozvola stavlja van snage te kompletan postupak ponavlja. To znači da se moraju održati zbor građana okolnih mjesnih zajednica i javna rasprava koju će organizovati Ministarstvo.

„Drago mi je da je pravda konačno ugledala svjetlo dana nakon ove tri godine i da je ovo poruka svim ljudima da, bez obzira kolika je moć i interes na drugoj strani, da je moguće napraviti neke stvari“, kaže Šašić za Centar za istraživačko novinarstvo (CIN).

U obrazloženju presude navodi se da je nerazumljivo što Ministarstvo odbija osigurati javnosti pristup informacijama i učešće u postupku, čime su prekršeni članovi Zakona o zaštiti okoliša FBiH.

Sutkinja Aida Šabanović osporava i primjenu Studije utjecaja na okoliš jer se nisu do kraja ispoštovale preporuke Komisije za ocjenu Studije koje su se odnosile na: potrebu za dodatnim pojašnjenjem mjera zaštite nakon eventualnog prestanka rada postrojenja, znatne razlike između Idejnog i Glavnog projekta te poštovanje zakonskih propisa za zaštićeno područje Parka prirode Blidinje. 

Građani faulirani na rijeci Doljanki

CIN je o ovome pisao krajem 2019. godine. Novinari su pronašli da su institucije izdale dozvole za izgradnju MHE „Zlate“, a da mještani okolnih naselja nisu učestvovali u tom procesu, što im je zagarantovano propisima i konvencijama.

Investitor „Eko-Vat“ i njegov vlasnik Mirza Teletović morali su imati saglasnost mještana putem zbora građana. Taj skup se nikada nije održao dok su vlasti propustile osigurati i javnu raspravu – skup na kojem bi mještani izrazili svoj stav o izgradnji MHE.

Iako je nakon toga više od 200 mještana potpisalo peticiju protiv gradnje, Općina Jablanica je izdala potrebne dozvole „Eko-Vatu“, ne prihvativši peticiju.

Emina Veljović, direktorica “Aarhus centra u BiH” koji se bavi zaštitom okoliša, tada je rekla da su takvim propustima prekršeni članovi Aarhusove Konvencije o pristupu informacijama, učešću javnosti u odlučivanju i pristupu pravdi u okolišnim pitanjima koju Bosna i Hercegovina kao potpisnica mora poštovati.

Mirza Teletović je za CIN rekao da nije investirao u izgradnju MHE zbog profita već da bi pravio druge projekte, ali da mještani to ne razumiju.

„Uvijek nekome nešto smeta, to je sasvim normalno. Meni je samo krivo što ljudi ne razumiju projekat. Meni je krivo što ljudi ne razumiju mene kao nekoga ko je iz Jablanice“, rekao je tada Teletović.

The post Sud poništio okolinsku dozvolu za Teletovićevu MHE first appeared on Gerila.info.

Piše: Centar za istraživačko novinarstvo (CIN)

Jablaničanin Samir Šišić se neugodno iznenadio kada je na obali rijeke Doljanke uz imanje svog oca zatekao mašine koje su raskopavale korito, praveći otvore za cjevovode na novoj mini hidroelektrani (MHE).

Šišić je prethodno uspio zaustaviti početak gradnje preko svoje parcele pa je Opština Jablanica, promjenom urbanističke saglasnosti, radove spustila u korito rijeke. Uprkos tome, sistem za navodnjavanje malina na Šišićevom imanju je tokom radova uništen.

Mini hidroelektranu „Zlate“ gradi „Eko-Vat“, firma bivšeg bh. košarkaša Mirze Teletovića. U jesen 2018. godine počeli su radovi, iako ih lokalno stanovništvo nije podržalo.

Prema propisima, „Eko-Vat“ je za izgradnju morao imati saglasnost mještana putem zbora građana. Iako mještani tvrde da zbor nikada nije održan, izgradnju je podržalo pet predstavnika Savjeta Mjesne zajednice Jablanica II.

Vlasti su propustile obezbijediti masovno prisustvo građana na još jednom skupu − javnoj raspravi o štetnosti MHE na okolinu. Mještani kažu da nisu bili obaviješteni o ovom skupu koji je održan u zgradi Opštine Jablanica. Osim uposlenika „Eko-Vata“ i nadležnih institucija, prisustvovalo je samo četvoro stanovnika naselja uz Doljanku.

Više od 200 mještana lokalnih naselja Zlate i Jelačići potpisalo je potom peticiju protiv gradnje. Opština je nije prihvatila i radovi su počeli nekoliko mjeseci kasnije.

„Uvijek nekome nešto smeta, to je sasvim normalno. Meni je samo krivo što ljudi ne razumiju projekat. Meni je krivo što ljudi ne razumiju mene kao nekoga ko je iz Jablanice“, kaže Mirza Teletović.

Zbor bez građana

Novinari Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) su sa Teletovićem obišli trasu gradnje MHE „Zlate“, dugu tri kilometra.

„Ova mini hidroelektrana, ona nije napravljena da bih ja na njoj zarađivao. Ona je napravljena da bi pravila druge projekte“, kaže on.

Tvrdi da se nakon sportske karijere vratio u Jablanicu da stvori ljepši životni ambijent. Otvaranje desetak radnih mjesta u MHE bi bio samo početak. Teletović smatra da nezadovoljni mještani to ne razumiju, a oni tvrde da im investitor nije nikada ništa objasnio u vezi sa ovim projektom.

Početkom 2014. godine „Eko-Vat“ je od predstavnika MZ Jablanica II dobio podršku za izgradnju mini hidroelektrane na Doljanki. U zapisniku sa sjednice Savjeta Mjesne zajednice je pisalo da podržavaju projekat. Zapisnik su potpisali predsjednik Samir Sarajlić i četiri člana Savjeta Mjesne zajednice. Članovi Savjeta danas tvrde da im je projekat predstavljen nabrzinu pa su kasnije tražili od Sarajlića novi sastanak kako bi saznali detalje.

„Eko-Vat“ je za četiri godine dobio sve potrebne dozvole za početak radova na MHE „Zlate“. Vrijednost radova je 12,3 miliona maraka. Sve je isplanirano i dogovoreno: cijevi promjera 1,80 metara će vodu sa vodozahvata duž tri kilometra provoditi do mašinskog postrojenja gdje će turbine uz pomoć snage vode proizvoditi električnu energiju. Međutim, radove, koji su na završetku, i dalje prati neizvjesnost.

Sredinom 2017. godine mještanin Zlata Dženan Šašić je na Kantonalnom sudu u Sarajevu pokrenuo spor za poništavanje ekološke dozvole koju je Federalno ministarstvo za okolinu i turizam izdalo „Eko-Vatu“. Njegov advokat je u tužbi obrazložio da Šašiću kao zainteresovanoj stranci nije bio omogućen pravovremen uvid u ekološku dozvolu. Na taj način je bio spriječen dati svoje mišljenje o njoj. Sud još nije odlučivao o ovome.

„Sastanak se nije održavao ni ovdje u Jelačićima, koliko znam ni na Zlate se nije održavao u vezi te mini centrale. (…) Mi smo samo pozvani tada da se potpiše to“, kaže Ibrahim Spahić iz naselja Jelačići, jedan od članova Savjeta MZ Jablanica II.

Predstavnik naselja Gornja Kolonija 1 Adis Teletović kaže da ni danas nije siguran da li je dao saglasnost jer im je tada rečeno da potpisuju pismo podrške, a Mustafa Tašić iz naselja Zlate kaže da se ne sjeća šta je potpisao. “Ma, nemam ti pojma, bogami, da sam išta potpisivao niti znam za to“, kaže Tašić.

Predsjednik Savjeta Sarajlić misli drugačije. On kaže za CIN da je cijela Jablanica znala da će se graditi mini hidroelektrane.

„Ništa nije bilo da se nije znalo i sve je bilo onako kako nalažu procedure i propisi“, kaže on, dodavši da bi opet podržao projekat. Sarajlić negira optužbe mještana da nije htio održati zbor i da je podršku mini hidroelektrani dao svojevoljno.

Prema Statutu Opštine Jablanica, lokalno stanovništvo putem zbora i savjeta odlučuje o poslovima značajnim za život i rad na području mjesne zajednice. Savjet mjesne zajednice je prije donošenja neke odluke dužan konsultovati zbor građana.

Pošto u ovom slučaju zbor nije održan, mještani nisu imali šansu reći šta misle o izgradnji mini hidroelektrane. Oni zbog toga tvrde da su prevareni.

Emina Veljović, izvršna direktorica Udruženja “Aarhus centar u BiH”, pravne organizacije koja se bavi zaštitom okoline, kaže da su na ovaj način prekršeni članovi Aarhusove Konvencije o pristupu informacijama, učešću javnosti u odlučivanju i pristupu pravdi u ekološkim pitanjima koju Bosna i Hercegovina kao potpisnica mora poštovati.

„Građani nisu imali priliku da detaljno prouče studiju, nisu imali priliku da iskažu svoje nezadovoljstvo na vrijeme kako bi se to moglo uvažiti na vrijeme, kako bi se onda moglo uticati na sprečavanje izdavanja okolinske dozvole“, kaže Veljović.

Tokom 2015. godine Teletovići su planirali izgradnju još jedne MHE, nekoliko kilometara uzvodno od Zlata. Međutim, mještani naselja Doljani su na zboru građana odbili planove „Eko-Vata“. Nisu bili saglasni sa predloženom trasom cjevovoda koja je trebala prolaziti kroz naselja. Opština je izdala urbanističku saglasnost, a ona je uključivala i privatne zemljišne parcele. Zbog toga su vlasnici nekih od tih parcela pokrenuli spor pred Kantonalnim sudom u Mostaru pa gradnja još nije počela.

„Niko nas nije ni uključivao u postupak niti nas je iko išta pitao. Ne samo nas nego i mnoge druge vlasnike parcela“, kaže Alija Tipura iz naselja Doljani.

Husein Rizvić, predsjednik Savjeta MZ Doljani koja okuplja nekoliko lokalnih naselja, kaže da je održao zbor građana jer je htio da se mještani izjasne o izgradnji MHE. Ranije je sa Samirom Sarajlićem dogovorio da bez pristanka mještana nikakvu saglasnost neće potpisati: „On mi je čvrsto obećao da neće ni on. Međutim, on je objeručke prihvatio, (…) potpisao je da oni pristaju na taj projekat. Sve je to uradio bez saglasnosti i bez zbora građana što je, mislim, po meni, van svake pameti“.

Javna rasprava za odabrane

Projekat izgradnje MHE „Zlate“ je nastavljen iako mu mještani, kako tvrde, nisu dali svoju podršku. Firma „Eko-Vat“ je dobila koncesiju, zatim je sačinjena i Studija o procjeni utjecaja na okolinu na osnovu koje Federalno ministarstvo za okolinu i turizam izdaje ekološku dozvolu.

Početkom 2017. godine na red je došla javna rasprava na kojoj su mještani trebali dati mišljenje u vezi sa Studijom o procjeni utjecaja na okolinu.

Prema zapisniku, bilo je prisutno samo 13 ljudi među kojima su bili predstavnici „Eko-Vata“, nadležnih institucija te četvoro stanovnika naselja uz Doljanku, među kojima i predsjednici mjesnih zajednica Jablanica II i Doljani – Sarajlić i Rizvić.

Mještani naselja Jablanica II, sa kojima su novinari razgovarali, i predsjednici podružnica Zlate i Jelačići kažu da za raspravu nisu znali pa nisu ni imali šansu da kažu šta misle.

Suprotno njima, Sarajlić i Teletović kažu da su svi pozvani i preko lokalne televizije te da je cijeli grad znao da će se graditi mini hidroelektrane.

Zbog nastavka projekta više od 200 mještana naselja Zlate i Jelačići potpisalo je 2018. godine peticiju protiv gradnje MHE. Oni kažu da se izgradnjom uništava prirodna ljepota koju žele „sačuvati za buduće generacije“.

I sedamdesetdevetogodišnji (79) Salko Šašić ne želi MHE u komšiluku. Dok se sa novinarima spušta do obale Doljanke, govori kako tu nema života bez vode. Usput pokazuje sadnice voća i povrća koje bi zbog manjka vode za navodnjavanje mogle biti uništene:

„Nije ljudski, nije humano, bolan. Ovo je uništavanje prirodne ljepote. Ovo je, stvarno, van svake pameti. Uništiti jednu rijeku koja je vijekovima tekla tu − čisti bezobrazluk i to je za mene neznanje, nepismenost“.

Mještani su peticiju predali Opštini, ali ona ništa nije promijenila pa su krajem prošle godine pokušali još jednom. Preko advokata Brune Božića uputili su žalbu Opštini Jablanica zbog izdavanja građevinske dozvole za MHE.

„Kad sam se uključio, to je sve bilo kasno. Ljudi su proveli te procedure, dobijanje dozvole. Sve su bile pravomoćne, konačne, baš zato što nije bila javnost uključena adekvatno“, rekao je Božić za CIN.

Uprkos velikom javnom interesu za izgradnju ove mini hidroelektrane i problemima koje je prate, Opština Jablanica nije željela novinarima objasniti svoje odluke.

„Javni organ (…) nije dužan da analizira, upoređuje, brani ili obrazlaže razloge zašto su pojedini akti ili dokumenti doneseni“, napisala je u odgovoru na zahtjev CIN-a pomoćnica načelnika Amela Muratović.

The post Građani faulirani na rijeci Doljanki first appeared on Gerila.info.

The post Doljanka – još jedno prirodno bogatstvo u kandžama profita first appeared on Gerila.info.

U BiH je trenutno u pogonu 81 hidroelektrana. Od tog broja je 65 malih hidroelektrana (< 10 MW), a 16 velikih (> 10 MW). Pored toga, potpisane su koncesije i započet proces traženja dozvole za izgradnju još 186 hidroelektrana.

Prema ostalim podacima Centra za životnu sredinu Banja Luka, 10 malih hidroelektrana (MHE) je trenutno u izgradnji širom BiH. Jedna od njih je i MHE Zlate na rijeci Doljanki kod Jablanice (3,2 MW), čija je izgradnja započeta prošle godine u oktobru. Izvođač radova je firma EKO – VAT sa sjedištem u Jablanici, a glavni investitor Mirza Teletović, poznati bh. košarkaš koji je danas šef Košarkaškog saveza BiH, čiji otac je vlasnik pomenute firme. Građani su prošle godine u nekoliko navrata protestovali protiv izgradnje ove male hidroelektrane nakon čega je osnovano i Udruženje građana za Doljanku.

Iako do danas njihova borba nije urodila plodom, te se, kako tvrde, izgradnja ove hidroelektrane i ubrzala, oni neće odustati.

“Ljudima se prijeti da će ostati bez posla”

„Okolinska dozvola za MHE Zlate je puna grešaka i nije u skladu sa studijom uticaja na okoliš. Osim toga, i građevinska i urbanistička dozvola su pune grešaka. Na sve tri dozvole smo uložili žalbe na Kantonalnom sudu u Sarajevu i to će ići po hitnom postupku. Upotrijebićemo pravni lijek na sve što budemo mogli da zaustavimo izgradnju ove hidroelektrane”, navode iz udruženja koje broji oko 50 članova. Glavni razlog za negodovanje građana je, kako tvrde, da će se izgradnjom ove male hidroelektrane uništiti okoliš, turistički potencijal, biljne vrste, kao i najveće mrijestilište ribe u tom dijelu BiH, a samo da bi pojedinci profitirali.

„Mi nismo samo udruženje koje se bori protiv izgradnje ove hidroelektrane, mi smo udruženje koje se bori protiv kriminala”, objašnjava Dženan Šašić, predsjednik Udruženja građana za Doljanku.

Građani navode da se, iako su napredovali kada je u pitanju pravna borba, nalaze pod stalnim pritiskom – kako od strane investitora, tako i od opštine Jablanica.

„Članstvo u našem udruženju bi bilo mnogo veće da se ljudima ne prijeti da će ostati bez posla. Poslodavci prijete jer ne žele loš odnos sa opštinom, a opština i političke stranke, s druge strane, blokiraju na druge načine – odbijaju dati podsticaje poljoprivrednicima koji su protiv MHE, a Opštinsko vijeće odbija tačke dnevnog reda našeg udruženja”, između ostalog navodi Šašić.

izvor: dw.com

 

The post Borba za rijeke BiH i dalje traje first appeared on Gerila.info.

“Gradnjom MHE trajno bi se uništile istinske prilike za razvoj lokalne zajednice, a to su flyfishing (pecanje na mušicu), sportski ribolov, kampiranje u prirodi odnosno razvoj održivog turizma. Ovo područje je veoma privlačno kako za mnogobrojne naučnike (botaničare, geologe, zoologe, šumarske inžinjere), tako i za planinare, bicikliste i ostale ljubitelje prirode. Imamo prekrasne i netaknute prirodne krajolike koje će trajno narušiti i uništiti gradnja MHE “, objasnio je Dženan Šašić u ime grupe građana Jablanice koji protestuju.

Predstavnica grupe građana Jablanice Naza Spahić istakla je da je u toku formiranje „Udruženja za Doljanku“.

“Ovo udruženje će nastaviti zajedno s vama i ostalim udruženjima da se bori za očuvanje ovog prirodnog bisera, kako javnim tako i pravnim akcijama te nastojati probuditi svijest građana da je pravo na vodu pravo svih nas i da ćemo se boriti za očuvanje rijeke Doljanke i svih rijeka na području Općine Jablanica. Građani i građanke Općine Jablanica ne dozvolite da ovo bude okidač za rijeke Draganjku, Bijelu, Šanicu i ostale”, poručila je Naza Spahić.

“Uzevši u obzir da Samir Sarajlić, predsjednik MZ Doljanka, ne odgovara na naše zahtjeve uskoro ćemo pokrenuti proces podnošenja kirivčnih prijava. Ukoliko nadležne institucije ne reaguju u naskorije vrijeme pokrenućemo proces protiv svih odgovornih u ovom slučaju” poručuju iz ovog, za sada, neformalnog pokreta građana koje se bori za očuvanje rijeke Doljanke, a o čemu je portal Gerila.info već pisao.

Firma “Eko Vat” još uvijek nije odgovorila na naša pitanja koja smo poslali 24.oktobra ove godine na oficijelnu e-mail adresu, a na kontakt telefone su ili odbili da odgovore ili su nakon predstavljanja prekidali pozive.

Vlasnik i osnivač firme “Eko Vat” je proslavljeni BH košarkaš Mirza Teletović, koji je nedavno izabran za novog predsjednika Košarkaškog saveza Bosne i Hercegovine.

Doljanka je desna pritoka rijeke Neretve i duga je 18 kilometara sa padom od oko 400 m. Pravi je prirodni biser smješten na području planina  Čvrsnica i Prenj koje su bile predviđene prostornim planom kao zaštićeno područje u kategoriji Nacionalnog parka. Teče kroz krečnjački kanjon koji je
stanište i mrijestilište kritično ugrožene endemske vrste pastrmke „glavatica“ i mnogih drugih vrijednih i endemskih biljnih i životinjskih vrsta.

GERILA.info

The post Treći protest građana u Jablanici: Bitka za Doljanku se nastavlja! first appeared on Gerila.info.

Organizator okupljanja Dženan Šašić pojašnjava da je odbijen zahtjev za ranije najavljen protest na mjestu gdje je u izgradnji hidrocentrala. Protive se izgradnji koja bi, kako kažu, uništila riblji fond i uveliko naštetila očuvanju prirode.

Mještani zamjeraju sportisti Mirzi Teletoviću na ovom projektu u koji je, kako tvrde, ušao bez njihove saglasnosti.

Prvi dan gradnje još prošlog vikenda na rijeci Doljanci uspjeli su zaustaviti na sat vremena, a predali su i dvije tužbe. Planiraju i dalje aktivnosti kojima bi ukazali na problem, ali ukoliko sud donese odluku da je u pitanju projekat koji neće naštetiti ovom mjestu, spremni su odustati.

Šašić naglašava da lično nemaju problem s pojedincima, već ne žele dozvoliti narušavanje prirodnih ljepota koje krase ovaj kraj. U BiH planirana je izgradnja više od 300 mini centrala na 244 rijeke. S obzirom na to da je ukupna riječna mreža oko 4.000 km, to bi značilo da svakih 15 kilometara rijeke bude izgrađena jedna. Portal GERILA.info je već pisao o ovom slučaju, a ranije i o dešavanjima na rijekama Pliva i Vrbas.

GERILA.info/federalna.ba

The post Novi protesti građana zbog izgradnje MHE kod Jablanice (VIDEO) first appeared on Gerila.info.

Novoizabrani predsjednik Košarkaškog saveza BiH Mirza Teletović na konferenciji za medije povodom postavljanja na ovu funkciju osvrnuo se i na teme koje nemaju previše veze sa sportom. Konkretnije, odgovorio je na prozivke u vezi sa izgradnjom mini hidrocentrala na rijeci Doljanci u blizini Jablanice o čemu je pisala i Gerila.

Pokušali smo da stupimo u kontakt sa rukovodstvom firme Eko-Vat, ali nam je vlasnik firme Šaban Teletović kada je čuo ko smo i kojim ga povodom zovemo odmah prekinuo poziv i kasnije se nije ni javljao na naše pozive. Druga osoba iz menadžmenta Eko-Vata Zlatko Maslo nam se nije ni javljao na pozive.

Ali je zato Mirza Teletović na konferenciji za medije komentarisao negodovanja mještana Jelačića i Zlata u blizini Jablanice koji se protive izgradnji mini hidrocentrala na rijeci Doljanci, kao i medijske napise o izgradnji mini hidrocentrala i protestima mještana.

Teletović je rekao da su mini hidrocentrale strategija Opštine Jablanica, Hercegovačko-neretvanskog kantona i države, te da peticije i tužbe trebaju biti upućene na te adrese.

Jablanica godinama nije imala nikakav projekat, a od 2005. godine se zna da će na rijeci Doljanci biti pravljene mini hidrocentrale i niko se nije bunio dok Mirza nije počeo da pravi. Pet godina je potrebno da se prikupi sva dokumetacija i sve je od početka bilo transparentno. Kancelarije firme koja izvodi radove su širom otvorene svima koji žele vidjeti dokumentaciju. Zar vi mislite da bih nešto dirao da nemam dokumentaciju, da nemam sve dozvole? Pet godina sam radio na tome i sada je na protestima bilo tačno 12 ljudi kojima nešto smeta. Način koji su protestovali nije legalan jer nemaju dozvolu da zaustavljaju radove, a oni su stali ispred mašina. Zato će svima ići krivične prijave.

Naglasio je da je pravilnik o mini hidrocentralama prenesen iz EU i da postoji ekološki minimum koji je regulisao kanton. Inače, smatra da su protesti ispolitizovani.

Opštinski izbori su za dvije godine, samo ću toliko reći. Sve je otišlo van konteksta normalne priče, ali ja se nisam pokajao. U BiH postoji manje od 30 mini hidrocentrala. Kako da zemlja napreduje ako ne damo velikim projektima da idu naprijed? Ja sam mogao da živim gdje god hoću, a došao sam u rodni grad u kojem 22 godine nije napravljeno ništa veliko i sad je ispalo da sam došao da uništim rijeku na kojoj sam se kupao kao i drugi ljudi.

The post Odgovor Mirze Teletovića na prozivke u vezi sa izgradnjom hidrocentrala: “Dok Mirza nije počeo da ih pravi – niko se nije bunio” first appeared on Gerila.info.

Nakon razgovora sa policajcima koji su obezbjeđivali mjesto protesta, građanima koji protestuju je poručeno da se radovi nastavljaju dok nadležna sudska instanca ne odluči drugačije.

Koalicija za zaštitu rijeka BiH prethodno je uputila javnosti oštro saopštenje u kojem optužuje poznatog bh. košarkaša Mirzu Teletovića da je bez saglasnosti mještana započeo izgradnju hidroelektrane.

“Košarkaš, uzor mladih Bosne i Hercegovine, sportista godine, a ujedno i kapitalista koji pokušava da ostvari „američki san“ preko džepova svojih sugrađana uništava rijeke koje su njegovi preci vjekovima čuvali od uništenja”, navodi se u saopštenju.

“Privatni investitor, Ekovat, čije projekte javno promoviše naš poznati košarkaš Mirza Teletović je pribavio dozvole za gradnju mHE Pačići i mHE Zlate na nevalidan način. Podsjećamo, da od malih hidroelektrana korist ima samo investitor jer na osnovu proizvodnje energije iz „obnovljivog“ izvora dobija subvencije koje idu iz džepa građana BiH. Lokalna zajednica nema koristi, a niti stanovništvo jer je za održavanje čak 3 mHE dovoljan samo jedan čovjek”, naglašavaju iz Koalicije za zaštitu rijeka BiH.

Mašine za gradnju mini hidrocentala su ipak počele sa radovima uprkos protivljenju mještana, a savjesni građani su već pokrenuli proces tužbe radi poništenja rješenja Federalnog ministarstva okoliša i turizma, ali i proces prijave nezakonitih radnji na izgradnji MHE prema Opštini Jablanica.

Važno je napomenuti da o ovom projektu niko od mještana nije obavješten. Čak 95% mještana sela kroz koje protiče rijeka Doljanka potpisalo je peticiju i reklo ne za izgradnju mHE. Gradnjom mHE, kako se ističe u saopštenju Koalicije za zaštitu rijeka, trajno bi uništili istinsku priliku za razvoj lokalne zajednice, a to su flyfishing (pecanje na mušicu), sportski ribolov i razvoj prirodnog turizma.

“Bosna i Hercegovina je zemlja bogata prirodnim resursima, a posebno vodom. Većina rijeka na kojima je planirana gradnja hidroelektrana bogata je pitkom vodom. Jedno od načela upravljanja vodama u BiH je načelo nekomercijalnosti, prema kojem voda u osnovi nije komercijalni proizvod, već naslijeđe koje se mora čuvati, štititi i u skladu s time postupati. Pravo na vodu uključuje i pravo pristupa postojećim zalihama vode koje su potrebne za uživanje ovog prava, kao i pravo na slobodu od zagađenja vodenih resursa. Gradnjom hidroelektrana eksploatiše se prirodno i zajedničko dobro te uništava biljni i životinjski svijet za profit pojedinca. Izgradnja malih hidroelektrana na bosanskohercegovačkim rijekama odavno je prestala biti ekološki i postala veoma ozbiljan politički, ekonomski i socijalni problem”, navodi se u saopštenju koalicije.

 Pokušali smo da stupimo u kontakt sa rukovodstvom firme EKO VAT, ali nam je vlasnik firme Šaban Teletović kada je čuo ko smo i kojim ga povodom zovemo odmah prekinuo poziv i kasnije se nije ni javljao na naše pozive. Druga osoba iz menadžmenta EKO VAT-a Zlatko Maslo nam se, do sada, nije ni javljao na pozive. Iz centrale firme, sa broja koji je naveden kao kontakt na njihovoj veb prezentaciji nam je rečeno da su obojica otišli da obiđu gradilište. Ukoliko dobijemo komentar firme EKO VAT objavićemo ga naknadno.

Na veb sajtu firme EKO VAT je opisana kao firma “koja se bavi proizvodnjom električne energije iz obnovljivih izvora energije te inžinjeringom i uslugama. Osnovana je isključivo domaćim kapitalom sa osnovnim ciljem – ulaganje u razvoj projekata iz obnovljivih izvora energije unutar energetskog sektora Bosne i Hercegovine.”

Poral GERILA.info je već pisao o građanskom aktivizmu kada je riječ o odbrani prava na čistu životnu sredinu ali i mahinacijama po pitanju koncesija za izgradnju MHE na rijekama u BiH. Pozivamo sve građane da nam pišu na temu ugrožavanja životne sredine ali i konkretnih prijedloga njene zaštite kao i pozitivnih priča na ovu temu. Važno je da svi, kao građani ove zemlje, prepoznamo značaj očuvanja životne sredine.

Pišite nam na redakcija@gerila.info

GERILA.info

The post Bitka za očuvanje rijeka BiH se nastavlja: nakon Plive, brani se i Doljanka! (FOTO, VIDEO) first appeared on Gerila.info.