Novoizgrađena bolnica u Doboju predviđena je da dugoročno opslužuje 330.000 stanovnika ove regije, ali okoline i, prema riječima zvaničnika na otvaranju, a prvenstveno resornog ministra u Vladi RS Alena Šeranića, opremljena je najsavremenijom medicinskom tehnologijom. Pružaće kapacitet od 450 bolesničkih kreveta, uključujući specijalizivanje jedinice intenzivne i poluintenzivne njege. Bolnica trenutno zapošljava 170 ljekara, dok je 65 na specijalizaciji.

Izgradnja bolnice koštala je oko 104 miliona maraka, a sredstva su obezbijeđena iz budžeta RS-a. Ugovor sa “Sinopharmom” i “Shanxi Construction Investment Group” potpisan je u martu 2019. godine. Rok za izgradnju i opremanje bolnice bio je 36 mjeseci po modelu “ključ u ruke”.

Pojas i put

Predsjednik RS Milorad Dodik je rekao da je ponosan što je imao priliku da rukovodi snažnim timom i da izgrade velike objekte, a iskoristio je priliku i da pohvali kineskog predsjednika Si Đipinga, ali i najavi dalju saradnju s kineskim kompanijama, od kojih očekuje da u ovom entitetu dugo ostanu sa svojim projektima, posebno u oblasti zdravstva.

“Mi smo iskoristili nekoliko veoma važnih trenutaka, a jedan od tih je svakako početak politike koju je promovisao predsjednik Narodne Republike Kine Si Điping, odnosno politika “Pojas i put”. Kada smo razumjeli o čemu se radi, nismo oklijevali da pokušamo da animiramo kineske kompanije da sa nama sarađuju. Sjećam se svog dalekog i davnog odlaska u ovu kompaniju i prvog dogovora da krenemo”, rekao je Dodik na svečanom otvaranju bolnice “Sveti apostol Luka”.

On se posebno osvrnuo na saradnju sa “Sinofarmom”, uz napomenu da očekuje da dugo ostanu u RS sa svojim projektima.

“Imamo odličnu saradnju sa kompanijama iz Narodne Republike Kine, i nastavićemo da radimo, i već smo dogovarali da finalizujemo naš dogovor kako bi “Sinofarm” gradio kampus u Banjaluci koji je potreban kako bi se čitava funkcija Univerzitetskog kliničkog centra dovela do kraja. I ja vjerujem da će “Sinofarm” ovdje ostati dugo godina, decenija, radeći da poboljšamo naš savremeni medicinski sektor”, kazao je Dodik.

Zanimljivo je da je 14. marta 2019. godine potpisivanju ugovora o izgradnji i opremanju nove zgrade bolnice prisustvovao lično Li Kan, generalni direktor “China Sinopharm International Corporation” iz Pekinga, koji je i potpisao ugovor, kao i kineski ambasador u BiH Xi Ping, uz prisustvo ministra Šeranića, Dodika, premijera Radovana Viškovića i gradonačelnika Doboja Borisa Jerinića.

Kineski ambasador Xi Ping tada je izrazio zadovoljstvo što dolaskom u BiH prisustvuje potpisivanju prvog ugovora sa učešćem kineskih kompanija u investicijama u BiH, rekavši da je to i prvi posao “Sinofarma” u ovoj zemlji i ulazak na tržište ovog regiona.

Milorad Dodik je na otvaranju bolnice u Doboju rekao da su Kina, odnosno kineske kompanije, alternativa za nove kapitalne projekte u Republici Srpskoj, posebno u odnosu na zapadne zemlje.

“Ova investicija govori da mi imamo alternativu. I mi ćemo tu alternativu zgrabiti i gurati. Onda kad oni budu željeli da s nama rade ovdje i kada nam ponude uslove koje su nam ponudili Kinezi za izgradnju bilo koje bolnice, bilo kojeg objekta, javnog objekta, kada dođe to iz Amerike, ja ću im dati prednost u odnosu na Kinu, ali sam uvjeren da to neću dočekati”, rekao je Dodik.

Inicijativa “Pojas i put” je globalni razvojni i investicioni plan koji je pokrenula kineska vlada 2013. godine. Cilj ove inicijative je da se povežu zemlje Evrope, Azije i Afrike kroz infrastrukturalne projekte poput izgradnje puteva, željeznica, luka i energetske infrastrukture, kako bi se unaprijedila trgovina i ekonomski razvoj. Ova inicijativa ima i političke i strateške aspekte, jer pomaže Kini da proširi svoj uticaj na globalnom nivou.

Svetlana Cenić, ekonomski i politički ekspert, u razgovoru za naš portal ističe da kineske vlasti uvijek razmišljaju dugoročno, čak i više decenija unaprijed.

“Lansiran 2013, Pojas i put, odnosno Belt and Road Initiative (BRI), baziran je na temelju pet prioriteta: koordinacija politike, povezanost objekata, nesmetana trgovina, finansijska integracija i veza između ljudi. Godine 2017. Komunistička partija Kine službeno je uključila napredak BRI-ja u svoj ustav. BRI projekti i investicije implementirani su u brojnim zemljama diljem Azije, Afrike, Evrope pa čak i Južne Amerike. Do kraja 2023. potpisano je preko 200 BRI sporazuma o saradnji s više od 150 zemalja i 30 međunarodnih organizacija”, objašnjava Cenić u razgovoru za Gerilu.

Dodaje da se BRI godinama suočavao s kritikama, poput toga da mnogim BRI projektima nedostaje transparentnosti i da kineska ulaganja mogu biti “dužnička zamka”, posebno za zemlje u razvoju.

“Kina, međutim, tvrdi da njezino kreditiranje nije predatorsko. Tokom prošle dekade, BRI se takođe suočavao s kritikama zbog zabrinutosti za okoliš i održivost. Ipak, poslednjih su godina pokrenute razne inicijative i napori da se stvori zeleniji BRI. Na primer, 2018. Odbor za zeleno finansiranje Kineskog društva za financije i bankarstvo i Inicijativa za zeleno financiranje Grada Londona objavili su Načela zelenog ulaganja (GIP) za BRI. Svetski ekonomski forum i nekoliko drugih međunarodnih organizacija doprineli su izradi načela. GIP, koji su potpisali deseci učesnika u nekoliko zemalja, pozvao je zajmodavce, investitore i planere da osiguraju da BRI projekti budu u skladu sa zahtevima održivosti. Načela su pozivala na procenu i objavljivanje strategija za ublažavanje klimatskih rizika, stvaranje ciljeva zelenih ulaganja i obaveze postepenog ukidanja ulaganja koja su intenzivna ugljikom”, kaže Cenić i dodaje da je ukupna potrošnja BRI-a već premašila trilion dolara.

“Danas je BRI kreditiranje učinilo Kinu najvećim uterivačem dugova na svetu. I dok su nivoi ulaganja varirali tokom godina i neke su zemlje prekinule svoje sudelovanje u BRI-ju, u prvoj polovini 2023. potpisano je više od 100 BRI sporazuma u ukupnoj vrednosti od 43 milijarde dolara — što je povećanje od otprilike 20% u odnosu na prvu polovinu 2022. Kina je izabrala delovanje geoekonomijom, za razliku od SAD gde je dominantna bila geopolitika. Dakle, do nas je – na kakve uslove pristajemo i ko tu pokušava za sitne pare da podredi opšti interes privatnom”, zaključuje u razgovoru za Gerilu Svetlana Cenić.

Muamer Hirkić, naučni istraživač na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu, za naš portal ističe da je izgradnja bolnice u Doboju “prvi takav projekat jedne kineske kompanije u Evropi, što znači da služi i kao „flagship“ projekat za promociju kineskih mogućnosti u sferi izgradnje medicinskih ustanova”.

“Benefiti su jasni, u smislu modernizacije kompletne medicinske usluge. Također, važna je i saradnja sa Sinofarmom, koji će igrati značajnu ulogu u medicinskom sektoru u RS. Tu je i saradnja sa UKC RS.  Kada je riječ o rizicima, već je bilo riječi o nekoliko kontroverznih detalja. Prvi se tiče samog dobijanja posla i činjenice da je kineska kompanija dobila posao iako nije dala najbolju ponudu. Drugo se tiče lokacije gdje je bolnica izgrađena, s obzirom da je plavno područje. Treće, naravno, se tiče mogućnosti ili nemogućnosti vraćanja novca”, dodaje Hirkić.

On dodaje da je potrebno sačekati da se vidi funkcionalnost objekta i opreme u bolnici „Sveti apostol Luka“, kao i da će biti potrebno da prođe određeni period da bi se mogla napraviti evaluacija.

„Ono što je sigurno je da ova izgradnja donosi saradnju sa velikom kompanijom Sinofarmom, što bi moglo dovesti do unapređenja infrastrukture. Kina je poznata po efikasnosti i praktičnosti usluga u svojim bolnicama (s obzirom na veliki broj pacijenata koje moraju primiti u toku dana) u svom medicinskom sektoru. Npr. u sektoru samog organizovanja i „puta pacijenta“, moglo bi se raditi na unapređenju i digitalizaciji procesa, te razvoju platformi koje poboljšavaju pristup, smanjuju troškove i poboljšavaju kvalitet zdravstvenih usluga”, naglašava Hirkić moguće benefite nove bolnice u Doboju.

Najava za nove projekte “Sinofarma” i kineskih kompanija u oblasti zdravstva u RS

Zanimljivo, Dodik je, dan prije otvaranja dobojske bolnice 4. septembra, u posjetu u svojoj rezidenciji u Palati Republike ugostio Fu Qianga, zamjenika generalnog direktora kompanije “China Sinopharm International Corporation”, koji je ujedno i direktor i odgovorno lice u bosanskoj ekspozituri ove kompanije “China Sinopharm International Corporation Central and Eastern Europe Branch”. Nekoliko sati poslije Dodik je, na pres konferenciji nakon sjednica Izvršnog komiteta i Predsjedništva SNSD-a u Banjaluci, potvrdio da Sinofarm nastavlja svoje projekte u Republici Srpskoj.

“Ovih dana, svjedoci ste da otvaramo neke nove završene investicije. Juče smo bili u Stanarima, sutra smo u Doboju gdje otvaramo bolnicu sa 450 ležaja i preko 25.000 kvadratnih metara. Danas smo razgovarali sa Sinofarmom koji je izveo izgradnju ove bolnice i da nastavimo sa izgradnjom i saradnjom sa njima na izgradnji kampusa i završetka sadržaja u okviru kliničkog centra ovdje u Banjaluci”, rekao je Dodik.

Široj javnosti to i nije poznat projekat, ali Dodik je govorio o medicinskom kompleksu koji bi trebao da obuhvata novu zgradu Medicinskog fakulteta, Srednje medicinske škole i Centra za obrazovanje i usavršavanje.

To je u razgovoru za naš portal potvrdio i dr. Vlado Đajić, direktor Univerzitetsko-kliničkog centra.

“Tako je, tu na potezu između zgrade ginekologije i onkologije koja se gradi će se nalaziti fakultet, srednja medicinska škola i institut za naučno-istraživačke radove”, rekao nam je Đajić koji je dodao da realizaciju ovog projekta “koči vlast u Sarajevu”.

Dokumentacija je, prema riječima Đajića, spremna, a riješeno je i pitanje vlasništva zemljišta. Savjet ministara BiH je utvrdio Prijedlog ugovora o finansiranju vrijedan 75 miliona evra, dok je ukupna vrijednost projekta procijenjena na 105 miliona evra, od čega je kredit Evropske investicione banke 75 miliona evra. Rok otplate kredita je 25 godina, uključujući šest godina grejs perioda. Planirano je da projekat bude realizovan do kraja januara 2029. godine.

“Sredstva su bila obezbijeđena od Evropske banke, a oni gore to nisu htjeli da odobre, pa smo čekali Predsjedništvo, ali mislim da bi se te peripetije trebale uskoro riješiti. Uglavnom, projekat je napravljen, završen je i regulacioni plan tako da se samo čeka da se puste ta sredstva sa nivoa BiH i zajedničkih organa i da krenemo raditi”, izjavio je Đajić za naš portal.

Đajić je dodao i da će izbor kompanije koja će to graditi ići preko javnog tendera, tako da ostaje “enigma” kako je Dodik već proglasio “Sinofarm” za izvođača radova ovog kompleksa kada tender nije ni raspisan?!

Da su u nastavak poslovanja u RS sigurni i predstavnici kineske kompanije, potvrdio je i Fu Qiang iz “Sinofarma” koji je na svečanom otvaranju bolnice rekao da “se ova kineska firma raduje nastavku saradnje sa Republikom Srpskom na novim projektima”.

Ministar zdravlja i socijalne zaštite RS Alen Šeranić je, na poziv Organizacionog odbora Globalnog zdravstvenog foruma i uz podršku Ambasade BiH u NR Kini, prisustvovao nedavno, 17.jula ove godine, u još jednoj u nizu posjeta zdravstvenih radnika NR Kini. Šeranić je prisustvovao otvaranju Treće konferencije Globalnog zdravstvenog foruma u okviru Boao foruma za Aziju koja se održavala u Pekingu.

Sa predstavnicima institucija grada Pekinga Šeranić je razgovarao o mogućnostima za uspostavljanje saradnje između Pekinga i Republike Srpske u oblasti zdravstva, sa fokusom na tradicionalnu kinesku medicinu.

„Razgovarali smo o mogućnostima da se tradicionalna kineska medicina uvede kao izborni predmet na medicinske fakultete u Republici Srpskoj, a s obzirom na to da se u delegaciji Republike Srpske na ovom forumu nalaze i dekani ovih fakulteta“, rekao je Šeranić za kineske medije.

Globalni zdravstveni forum je, inače, platforma visokog nivoa za međunarodnu razmjenu u oblasti zdravstva koju je pokrenuo Boao forum za Aziju, poznati i kao „Azijski Davos“, a kako bi se u dijalogu i saradnji povezali vlade, biznisi, akademska zajednica, istraživači i mediji sa posebnim fokusom na oblast zdravstva.

Domaćini Treće konferencije Globalnog zdravstvenog foruma su Boao forum za Aziju, te Opštinska vlada Pekinga, a ministar Šeranić je u Pekingu boravio na poziv Organizacionog odbora Foruma, uz podršku Ambasade BiH u NR Kini.

“Sinofarm” je u aprilu 2023. godine pregovarao sa premijerom RS Radovanom Viškovićem oko projekta u kojem bi “kineski partneri zajedno sa RS gradili fabriku za proizvodnju lijekova ili medicinskog materijala u Republici Srpskoj”. Pregovori navodno traju već par godina, iako su posljednih mjeseci te priče, makar u javnosti, utihnule.

A upravo je u susjednoj Srbiji prošlo više od dvije godine od kako je “Sinofarm” najavio datum otvaranja fabrike vakcina, koja do današnjeg dana nije otvorena, a na koju je do sada potrošeno više od 50 miliona evra.

Kamen temeljac za njenu izgradnju položio je predsednik Srbije Aleksandar Vučić u septembru 2021, a prema podacima iz republičkog budžeta Srbije, na izgradnju fabrike i prateću infrastrukturu utrošeno je više od 36 miliona evra, dok je Grad Beograd izdvojio oko 9,5 miliona evra za izgradnju i uređenje saobraćajnica koje su povezane sa fabrikom.

Učestale posjete medicinskog (i ne samo medicinskog) kadra iz RS Narodnoj republici Kini

Kada smo kod posjeta Kini, predstavnici Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite RS, kao i zaposleni u bolnici “Sveti apostol Luka”, u više navrata su boravili u posjetama Kini.

Upravo je ministar Šeranić i u novembru 2023. godine bio na čelu delegacije zvaničnika iz RS na 6. Kineskom međunarodnom uvoznom sajmu u Šangaju, i sa predstavnicima kompanije “Sinofarm” posjetio zdravstveno-tehnološki, farmaceutski i inovacijski dio ovog prestižnog sajma.

“Srpska je kao strateški partner inicijative “Јedan pojas – jedan put” do sada kroz realizaciju infrastrukturnih projekata poput autoputeva, izgradnje ključnih elektroenergetskih projekata, kao i Bolnice u Doboju, u značajnoj mjeri ostvarila saradnju sa Kinom, što nam daje optimizam da takvu saradnju nastavimo i ubuduće”, rekao je tada Šeranić.

I premijer RS Radovan Višković je u aprilu prošle godine bio u Kini u službenoj višednevnoj posjeti.

„U ovom momentu mi imamo u fazi pregovaranja i realizacije projekata sa vašim kompanijama preko dvije milijarde KM. To su projekti u fazi energetike i putne infrastrukture”, rekao je premijer Srpske tada.

Višković se sastao u Pekingu sa predstavnicima Kineske državne građevinske inženjerske grupe i Kineske željezničke inženjerske grupe. On se, pored sastanaka sa predstavnicima Kineske državne građevinske inženjerske grupe i Kineske željezničke inženjerske grupe, takođe sastao sa delegacijom grupacije Sinofarm.

Predsjednik Vlade RS je izjavio nakon razgovora u Pekingu sa potpredsjednikom Kineske nacionalne farmaceutske grupe “Sinofarm” Janom Bingom da je pregovarano da kineski partneri zajedno sa Srpskom grade fabriku za proizvodnju lijekova ili medicinskog materijala u Republici Srpskoj.

U posjetu Kini u junu ove godine išli su i predstavnici dobojske bolnice na čelu sa direktorom Mladenom Gajićem, a sa njim u delegaciji je bio i Velibor Jerinić, sekretar Skupštine grada koji je ujedno i sekretar GO SNSD Doboj, ali i član UO ove bolnice. U delegaciji je bila i Sanja Vulić, prva perjanica dobojskog SNSD-a i poslanik u Predstavničkom domu BiH.

Da samo Dobojlije ne idu u Kinu potvrdio je i Vlado Đajić, direktor UKC RS, potvrdivši da i medicinski kadar iz Banjaluke ide na usavršavanje u ovu azijsku zemlju.

Naime, 7. maja 2024. godine u posjeti Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske su boravile delegacije Kine i Francuske s ciljem unapređenja saradnje u edukaciji ljekara i nabavci opreme za kardiohirurgiju UKC-a Republike Srpske.

“Presretan sam što imamo u posjeti delegaciju iz Kine i Francuske, čime dokazujemo da držimo primat kao internacionalna ustanova u BiH i šire. Današnji sastanci i predavanja su išli u dva smjera, a to su nabavka najsavremenije opreme iz Kine i Francuske, te edukacija naših ljekara u kliničkim centrima ovih zemalja i dolazak njihovih stručnjaka u našu ustanovu, a sve s ciljem unapređenja zdravlja pacijenata iz RS”, kazao je direktor UKC-a Vlado Đajić.

Favoriti na tenderima za vlasti u RS?

Da su Kinezi favoriti u tenderskim takmičenjima za vlasti u RS, pokazuje upravo primjer novoizgrađane bolnice u Doboju.

Naime, prema odluci Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite RS iz 2018. godine kineske firme “Sinofarm” i “Shanxi” su izabrane da, nekon njihove žalbe, grade bolnicu “Sveti apostol Luka” iako je njihova ponuda bila za 700.000 KM skuplja u odnosu na prvobitno izabrani njemačko-crnogorski konzorcijum „Lindner“.

Kancelarija za razmatranje žalbi BiH je tada prihvatila žalbu grupe ponuđača iz Kine “China Sinopharm International Corporation” i “Shan Xi Construction Investment Group Co.Ltd“ i poništila odluku o dodjeli ugovora „Lindneru“, a resorno ministarstvo u Vladi RS je u ponovnom postupku za najpovoljnijeg ponuđača izabralo kineske kompanije.

“Sinofarm” i “Shan Xi” su u žalbi naveli da im Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite nije dalo da kopiraju i fotografišu ponudu „Lindnera“, već da samo izvrše uvid u istu, pa je KRŽ ocijenio da je na taj način otežan pristup dokazima od značaja za pripremu žalbe.

Odluku je potpisao tadašnji ministar zdravlja RS Dragan Bogdanić, a u njoj je navedeno da je za najpovoljnijeg ponuđača za projektovanje, izgradnje i opremanje nove JZU bolnica „Sveti apostol Luka“ Doboj izabrana grupa ponuđača “China Sinopharm International Corporation” i “Shan Xi Construction Investment Group Co.Ltd“, koja je ponudila da ovaj posao uradi za 88,5 miliona KM bez PDV-a.

U obrazloženju odluke je navedeno da je komisija nakon odluke KRŽ i ponovnog pregleda ponuda utvrdila da je kineska ponuda najpovoljina, uzimajući u obzir činjenicu da je Vlada polovinom avgusta povećala procijenjenu vrijednost nabavke na 88 miliona KM bez PDV-a.

Na sami tender su stigle tri ponude, a zanimljivo da je i treća, ujedno i najskuplja (133 miliona KM bez PDV-a), bila od strane još jedne kineske kompanije, „Sinohydro Corporation Limited“.

U feburaru ove godine Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite je donijelo odluku o izboru najpovoljnijeg ponuđača za izgradnju Službe intenzivne medicine za nehirurške grane i centralnog sistema snabdijevanja CO2 u novoj dobojskoj bolnici, a posao su dobili „China Sinopharm International Corporation” i „Shanxi Construction Investment Group Co. LTD” koji su jedini dostavili ponudu. U pitanju je dodatni posao na istom projektu u vrijednosti od 878.798,37 KM sa PDV.

Odluka o izboru najpovoljnije ponude donesena je a da resorno ministarstvo nije na internet stranici portala javnih nabavki (www.ejn.ba) objavilo Informaciju o pregovaračkom postupku bez objave obavještenja o nabavci, što je zakonska obaveza, o čemu je prvi pisao portal Capital.

Izbori diktirali datum svečanog otvaranja bolnice?

Potrebe stanovnika Doboja ali i kompletne regije za novom bolnicom su neupitne, ali ni ovo pitanje nije prošlo bez političkog kalkulisanja.

Po sopstvenom priznanju Milorada Dodika, zgrada bolnice bila je gotova već u martu ove godine, a pomjeranje datuma svečanog otvaranja bolnice “Sveti apostol Luka” objasnio je riječima da “naš narod brzo zaboravlja i treba ga primaketi nekim stvarima”.

Zanimljivo, upravo se početak predizborne kampanje za lokalne izbore u BiH maltene poklopio sa datumom otvaranja dobojske bolnice.

Olivera Nedić, odbornica u Skupštini grada Doboja i jedna od rijetkih opozicionih političara u Doboju, za naš portal kaže da je nesumnjiva činjenica da se čekala predizborna kampanja pa da se dva dana prije svečano otvori bolnica. Dodaje i da izgradnju same bolnice prate mnoge kontraverze.

“Dakle, probijani su rokovi i čekao se ovaj početak predizborne kampanje, odnosno dva dana prije početka zvanične kampanje, da se bolnica otvori. Međutim, tu je niz nekih dilema oko te bolnice od samog starta. Bolnica koja se gradi na području, u dijelu grada, koje je bilo poplavljeno, a vlasti nisu dale ni jedan jedini odgovor na to da li su preduprijeđeni rizici oko toga. Dakle, prije svega neko ko je radio tu studiju trebao je da razmišlja o tom segmentu. Rekli su da je u pitanju klizište na lokaciji stare bolnice, a ja se uvijek plašim da se motivi tiču krupnog kapitala, individualnog interesa, jer se već uveliko priča da je ta lokacija, ne samo da je na prodaju, nego su je već prodali. Dakle, sve u vezi sa tim postupkom je krajnje diskutabilno, netransparentno i javnost je ostala uskraćena za brojne odgovore na pitanja koja su imali“, kaže za naš portal Olivera Nedić.

Rokovi za završetak bolnice probijani su nekoliko puta. Prvobitno je trebalo da bude završena krajem 2022, da bi zatim rok bio produžen do septembra 2023, a potom je odlukom Vlade Republike Srpske rok produžen do kraja marta 2024. godine, da bi se bolnica na kraju otvorila 4. septembra ove godine.

Ljubinko Đurić, istraživački novinar, koji je prije više od 15 godina bio i portparol bolnice u Doboju, kaže da priču oko izgradnje bolnice prati od 2006. godine. Prisjeća se da je ugovor za izgradnju bolnice bio potpisan u martu 2019. godine i da je rok za završetak radova na bolnici trebao da bude 36 mjeseci.

„Da, tada je bilo, kad su bili predstavnici kineske kompanije Sinofarm a bio je prisutan i Milorad Dodik koji je položio kamen temeljac, zapravo vremensku kapsulu za gradnju bolnice. Tada je rečeno da će 31. marta, nakon tri godine, nakon 36 mjeseci, biti otvorenje, što se, kao što vidimo, nije desilo. Koliko ja znam, zvanično se kao razlozi koji se pominju za prolongiranje tog roka navode da je nakon tog nastupila korona i to je dosta toga usporilo i doturanje materijala i rad na tom području. Navedeni su i razlozi da se treba raditi neki dodatni hiruški blok, pa je to još pomjereno nekih godinu dana“, kaže Đurić u razgovoru za naš portal.

On dodaje da kineske kompanije jesu bile glavne za izgradnju bolnice, ali su posebno grube građevinske radove radili podizvođači, odnosno domaće firme, a u najvećoj mjeri firma „Građ promet“.

„Ipak, za svaku od faza izgradnje bolnice, pa čak, kako se to kaže, i za eksere, bili su zaduženi Kinezi. Što se tiče same izgradnje bolnice, tada je na polaganju te kapsule rečeno da oni imaju iskustva u izgradnji bolnica ali da je to otvaranje puta gradnje investicija u Evropi kada je u pitanju bolnički sektor, odnosno zdravstvo“, kaže Đurić.

On dodaje da kineske kompanije nisu bile susretljive za medije da snimaju izgradnju objekta, odnosno da se prati kvalitet izgradnje same bolnice i da su čak i osporavali takvu mogućnost.

Zanimljivo, i na sam dan otvaranja bolnice snimateljima i fotoreporterima, osim kameri RTRS-a, nije bio dozvoljen obilazak unutrašnjosti same bolnice, izuzev centralnog hola gdje su zvanice predvođene entitetskim i gradskim vlastima, zajedno sa predstavnicima „Sinofarma“, održale kratku pres konferenciju.

Koliko je „zdravo“ zdravstvo RS?

Iako su se ministar Šeranić, kao i Dodik, ali i direktor Bolnice “Sveti apostol Luka” Mladen Gajić, hvalili dovoljnim brojem stručnog kadra koji će raditi u novoizgrađenoj bolnici, naša sagovornica Olivera Nedić izražava sumnju u takve tvrdnje.

“Postavlja se pitanje ko će raditi u toj bolnici. Ja kao dugogodišnji dobrovoljni davalac krvi nedavno nisam mogla da dam krv jer su mi rekli da su im radnici na terenu i to je ono što me brine – deficit kadra u zdravstvu. Naravno da Doboj treba imati veliku bolnicu jer je u pitanju regionalni centar, ali mi imamo realne probleme sa kojima se zdravstveni radnici u Republici Srpskoj suočavaju a to su bruto primanja, zatim oni nemaju uplaćeno zdravstveno osiguranje. Da li treba dalje govoriti od toga? Ali je važno bilo izabrati 4. septembar za otvaranje, za veliku najavu, spektakularnu najavu otvaranja bolnice dok imamo sva ova neodgovorena pitanja“, kaže za naš portal Olivera Nedić.

Koliko su vlasti u RS transparentne po ovom pitanju pokazao je upravo Milorad Dodik kada na pres konferenciji prilikom otvaranja dobojske bolnice nije dozvolio direktoru bolnice Mladenu Gajiću da odgovori na pitanje novinara kako misli da sanira dug od 38 miliona KM za poreze i doprinose koliko ova bolnica duguje. Dodik nije odgovorio na pitanje nego je odlučio da prekine pres konferenciju.

Podsjećamo, Gajić je prije dvije godine osuđen na 10 mjeseci zatvora jer je nabavio neodgovarajuću zaštitnu opremu za medicinsko osoblje kupivši im naočale za zaštitu pri zavarivanju umjesto naočala namijenjenih za kontakt sa zaraženim pacijentima. Radilo se o pregovaračkom postupku bolnice i “Doma za starija lica Doboj“ ukupne vrijednosti 136.918 KM sa PDV-om.

Umjesto ugovorene medicinske, isporučena je nemedicinska roba, a utvrđeno je da je Gajić oštetio budžet grada Doboja za 82.320 KM.

Upravo je predsjednik RS Milorad Dodik iskoristio svoje zakonsko pravo i u julu ove godine pomilovao Gajića, iako je banjalučki sud o tome dao negativno mišljenje.

Šta je i gdje je “Sinofarm”?

Zanimljiva je povezanost kineskih firmi, odnosno adresa na kojima se nalaze, posebno u Banjaluci. Do prije samo godinu dana na istoj adresi nalazile su se firme „China Sinopharm International Corporation Central and Eastern Europe Branch“ i kompanija „SDHS”, i to u Banjaluci na adresi Mladena Stojanovića 117a. U međuvremenu je SDHS promijenio adresu i sada se nalazi na adresi Ulica Janka Veselinovića broj 9-11, takođe u Banjaluci, na kojoj su i još dvije kineske firme “CHINA SHANDONG INTERNATIONAL” i “Everit”.

Shandong je javnosti poznat po već čuvenom skrivanju ugovora o izgradnji autoputa Banjaluka – Prijedor a koji je vrijedan 600 miliona maraka.

Podaci do kojih je došao portal CAPITAL potvrđuju da su sve kineske kompanije koje su registrovane u RS povezane i da posluju pod kontrolom kineske države.

Vratimo se na „Sinofarm“, tačnije „China Sinopharm International Corporation Central and Eastern Europe Branch“, koja na adresu na kojoj je registrovana u Banjaluci, prema saznanjima našeg portala, nema ni poštansko sanduče niti obilježeno dugme na interfonu. Za jednu firmu koja je napravila bolnicu od 100 miliona KM u našoj državi to je, u najmanju ruku, neobično!?

Inače, „China Sinopharm International Corporation Beijing“, kako to i samo ime kaže, nalazi se sa centralom u Pekingu, a njen bh. ogranak „China Sinopharm International Corporation Central and Eastern Europe Branch”, prema podacima dostupnim na specijalizovanom sajtu Akta.ba, u 2020. godini je imao zaposlenih svega pet radnika.

„Sinofarm“ kao brend je, posebno javnosti u BiH, postao poznat u periodu pandemije korona kada je pored „Pfizera“, „Astra Zenece“ i „Sputnjika“ opskrbljivao BiH sa vakcinama protiv ovog virusa.

“China Sinopharm International Corporation Beijing” je specijalizovana za međunarodne zdravstvene usluge, medicinsku trgovinu i farmaceutske proizvode i ima široko međunarodno prisustvo, sa partnerstvima u preko 60 zemalja.

„Sinofarm”, koja je jedna od najvećih farmaceutskih i biotehnoloških kompanija u Kini, i inicijativa “Pojas i put” (Belt and Road Initiative, BRI), povezani su kroz širi kontekst kineske strategije globalne ekonomske i političke integracije.

Kineski projekti u BiH sve češći i brojniji

Učestalost postojećih kineskih projekata u BiH kao i najava novih projekata sve je brojnija, od hidroelektrana Bistrica, Dabar i Buk Bijela, preko autoputeva Banjaluka-Prijedor i Bijeljina-Brčko, zatim dionica na Koridoru Vc kao i izgradnje autoputa Tuzla-Žepče, obnova šina u Sarajevu, izgradnje solarnih elektrana kao i vjetroelektrana sa ERS, eksploatacije drveta i izvoza drvne građe, itd.

“Energetski sektor i infrastruktura su ključni sektori u koje Kina ulaže u BiH, ako ne računamo eksploataciju šuma i otkup drveta. U oblasti komunikacija se ne može smatrati investicijom, već čistom prodajom. Sve zavisi kakav se ugovor potpiše, a svedoci smo da se ti ugovori kriju, odnosno nisu transparentni. Nešto više se zna u ugovoru za izgradnju autoputa od Banjaluke do Prijedora, koji je štetan po Republiku Srpsku”, kaže za naš portal Svetlana Cenić, ekonomski i politički ekspert.

Neki od ovih projekata, poput HE Buk Bijela, suočavaju se sa raznim preprekama, pravnim i ekološkim sporovima, pa čak i procesima pred Ustavnim sudom BiH i UNESCO-om.

Mnogi od tih ugovora, poput rekonstrukcije tramvajskih šina u Sarajevu vrijedne više od 40 miliona KM, praćeni su brojnim kontraverzama, poput tajnih ugovora, netransparentnosti i nepravilnosti u postupku izbora izvođača radova.

Konkretno u slučaju rekonstrukcije šina u Sarajevu Ministarstvo saobraćaja Kantona Sarajevo tretiralo je tajnim podatke koji se odnose na sadržaj ponude kineskog konzorcija, ugovorene rokove i cijene te druge važne informacije o jednom od najvećih infrastrukturnih projekata koji su se izveli u poslijeratnom Sarajevu.

U javnosti su se pojavile i informacije o navodnim namjerama kineskih investitora da, pod netransparentnim uslovima, preuzmu vlasništvo nad Željeznicama Republike Srpske.

Resorni ministar Nedeljko Čubrilović i generalni direktor ŽRS Slađan Jović krajem maja ove godine sastali su se s predstavnicima kompanije China Railway International Co. LTD, dok su se u septembru prošle godine sastali sa drugom kineskom kompanijom, Qiqihar Rolling Stock Co. LTD sa kojom su potpisali memorandum o „saradnji na jačanju i unapređenju radioničkih kapaciteta“ Željeznica RS.

Jedan od rijetkih propalih poslova kineskih firmi u BiH je raskinut ugovor za izgradnju Bloka 7 Termoelektrane u Tuzli, iako Elektroprivreda BiH do danas nije zvanično saopštila odluku o raskidu ugovora sa kineskim pertnerima.

Projekat izgradnje Bloka 7 je privukao kritike javnosti upravo zbog netransparentnosti i nejasnih uslova kredita koje je China Gezhouba Group obezbijedila preko China Exim Bank. Ovaj projekat, koji je trebao biti vrijedan 722 miliona evra, podržan je kreditom kineske banke, ali su uslovi finansiranja ostali nepoznati javnosti.

Finansiranje kineskih projekata u BiH, kao uostalom i u drugim zemljama u razvoju, najčešće se odvija kroz kombinaciju različitih finansijskih mehanizama, uključujući kredite, investicije i direktne ugovore sa kineskim kompanijama, koje često prate državnu podršku Kine. Ključni izvori finansiranja dolaze iz kineskih državnih banaka, poput China Exim Bank i China Development Bank.

Svetlana Cenić za naš portal kaže da je uvijek do vlasti u određenoj zemlji na kakve uslove kreditiranja pristaju.

“EBRD i Svetska banka takođe imaju različit model – jedan je čisto kreditni, a drugi može biti i za unapređenje rada institucija, za unapređenje pružanja nekih usluga države i slično. MMF je čista podrška budžetu, uz određene uslove i tako redom. Sve se razlikuje. Kineski je na kreditnoj osnovi, ali molim da se uvek ima u vidu da je do vlasti na šta će pristati. Može kineski partner da traži bilo šta, ali do nas je da li pristajemo i zašto”, ističe Cenić.

Kineske kompanije često dobijaju ovakve ugovore putem direktnih pregovora, bez javnih tendera, što često izaziva kritike zbog manjka transparentnosti.

Muamer Hirkić, naučni istraživač na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu, kaže da se zapravo “osnovni problem kineskog poslovanja najviše odnosi na ugovore i nivo tajnosti koju prakticiraju vlade i pojedinci, što može povećati rizik od „domaće“ korupcije, posebno u kontekstu gdje korupcija već predstavlja izazov”.

“Upravo na te aspekte najviše ukazuju EU i ostali međunarodni akteri. Važno je naglasiti da ima prostora za sve aktere, kao i da politike Kine i EU prema BiH i regiji mogu biti komplementarne, ali da moraju biti bolje koordinirane i sistematičnije postavljene – pogotovo u pravnom okviru. Prije svega, to se odnosi na strateško djelovanje u sektoru razvoja”, kaže za naš portal Hirkić.

Uprkos privlačnim uslovima kredita i finansiranja, koje političari poput Milorada Dodika naglašavaju (posebno u odnosu na kreditiranja kod Svjetske banke ili EBRD-a), postoje i određeni rizici ovakvog načina finansiranja i realizacije projekata.

Stručnjaci upozoravaju da se BiH, kao i mnoge druge zemlje koje sarađuju sa Kinom, može suočiti sa dugoročnim zaduživanjem, jer ovi krediti često dolaze sa obavezama vezanim za izvođače radova ili materijale koji moraju biti kineski. Ovakvi aranžmani vrlo često mogu povećati zavisnost od Kine i ograničiti domaće privredne koristi.

Muamer Hirkić za naš portal kaže da Kina nije zemlja koja uglavnom investira, već daje zajmove za velike infrastrukturne projekte i, uz turske firme, trenutno drži primat i uglavnom one pobjeđuju na tenderima u oba entiteta u BiH.

“Najveći problem predstavlja manjak transparentnosti prilikom potpisivanja ugovora, što onda znači i da vlasti ne objavljuju tačne i kompletne informacije o utrošku novca građana. Upravo tu vidim i veliki problem, u smislu kako lokalne vlasti, prvenstveno u RS, troše budžetski novac, kojeg nema „u izobilju“. Upravo tu bi mogao i nastati problem, ukoliko ne budu u mogućnosti da vraćaju kredite za infrastrukturne projekte”, kaže Hirkić.

Ovi projekti se često realizuju kroz direktne pregovore između vlada i kineskih kompanija, zaobilazeći standardne procedure međunarodnih tendera i javnih konkursa, a najbolji primjer u BiH je izgradnja autoputa Banjaluka-Prijedor.

Kreditne linije od kineskih banaka, poput China Exim Bank ili China Development Bank, često su vezane za projekte koje izvode kineske kompanije, a ti poslovi se dodeljuju bez javnih tendera. U tim slučajevima, nema jasnoće o stvarnim troškovima projekata, kamatnim stopama, rokovima otplate, ili eventualnim finansijskim i pravnim obavezama ukoliko dođe do kašnjenja u realizaciji ili povratku duga.

U mnogim slučajevima, detalji ugovora između kineskih kompanija, kineskih banaka i lokalnih vlasti ostaju nedostupni javnosti. Za javnost nepoznanica mogu ostati visine kamatnih stopa na dugoročne kredite, sakrivene obaveze ili garancije koje vlada mora da preuzme u slučaju neispunjavanja obaveza, ali i mogućnostima ili rizicima preuzimanja kontrole nad ključnom infrastrukturom u slučaju nemogućnosti otplate dugova.

Političarima u BiH projekti sa kineskim kompanijama jesu primamljivi upravo zbog složenog administrativnog i političkog uređenja naše zemlje i stoga političari pribjegavaju saradnji sa Kinom kao dio unutrašnjih političkih strategija. Lokalni politički interesi i lobiranje u vezi s infrastrukturnim projektima mogu dodatno narušiti transparentnost i dovesti do sukoba interesa.

Kada govorimo o dugoročnim rizicima, zaduženja koja prate kineske investicije postavljaju pitanje dugoročne održivosti a pojedine zemlje, čak i iz okruženja (poput Crne Gore), mogu upasti u zamku da ovi dugovi mogu da pređu u fazu koja prijeti suverenitetu i opstanku države. BiH nije trenutno u takvoj situaciji, ali kod određenih stručnjaka postoji bojazan da bi ovakav tempo saradnje sa kineskim firmama mogao dovesti do pruzimanja ključnih infrastrukturnih projekata od strane kineskih kompanija ili banaka.

Još jedna od “zamki” saradnje sa kineskim firmama je, vrlo često, nedostatak jasnog mehanizma nadzora i evaluacije od strane nezavisnih tijela ili organizacija civilnog društva. Samim tim javnost nije upućena u stvarni kvalitet radova, poštovanje ugovora, kao i održivost i efekte na životnu sredinu.

Siniša Berjan, ambasador BiH u Kini, tvrdi da kineski investitori iskazuju značajan interes za nekoliko ključnih sektora u BiH, prepoznajući izuzetne mogućnosti za razvoj i saradnju.

U razgovoru za portal Capital, Berjan ističe da saradnja za Kinom nije usmjerena protiv bilo koje treće strane, već je motivisana našim potrebama za ekonomskim razvojem i prosperitetom.

Na pitanje zašto su ugovori sa kineskim kompanijama najčešće “tajni”, Berjan odgovara da je razlog za to što “ti ugovori često sadrže komercijalno osjetljive informacije koje nisu javno dostupne radi zaštite interesa svih strana”.

“Tajnost ugovora i poslovna povjerljivost nisu specifični samo za kineske investitore, već je uobičajena praksa u poslovnim odnosima širom svijeta kako bi se zaštitili konkurentski podaci i osigurala povjerljivost poslovnih planova. Transparentnost se osigurava kroz zakonske procedure, mehanizme nadzora nad realizacijom projekata i periodično izvještavanje relevantnih institucija, koji osiguravaju da su ovi ugovori u skladu sa interesima javnosti”, rekao je Berjan.

Znamo li namjere i, još bitnije, posljedice projekata kineskih kompanija u BiH?

Sigurno da iza interesa kineskih kompanija za infrastrukturne projekte u BiH stoji prvenstveno finansijski interes. Međutim, Kina kao i svaka supersila, ima određene političke interese.

Valbona Zeneli, viša stručna saradnica u Atlantskom savjetu, ističe da je “geostrateški položaj zapadnog Balkana savršen kao mostobran prema tržištima EU i ključni tranzitni koridor za kinesku inicijativu “Pojas i put”.

“Kineski interesi u regionu su snažno povezani sa infrastrukturnim projektima i mogućnostima privatizacije, gdje je potražnja za povlaštenim kreditima velika a cijene nabavke su niske”, kaže Zeneli.

Srđan Traljić iz Transparency Internationala u Bosni i Hercegovini ističe da je poslove koje vlasti RS dogovore sa kineskim kompanijama, vrlo često, od početka pratio nedostatak transparentnosti. Gdje su nailazili na dobar sistem, kineski investitori su se prilagođavali i poslovali pod tim uslovima, ističe Traljić.

“Ono što je specifično za zemlje kao što je naša i kao što su druge zemlje u tranziciji koje imaju vlast koja je poprilično autoritarna jeste da u takvim sistemima oni nisu postavljali neke posebne uslove niti su brinuli da li mogu vraćati te kredite”, kaže Traljić.

“Građani to podržavaju jer žele da se ti projekti realizuju, ali kad podvučemo crtu, plašim se da ćemo doći u situaciju da će nas ti projekti izaći preskupo jer se nije vodilo računa o javnom interesu”, dodaje Traljić.

Vuk Vuksanović, viši istraživač Beogradskog centra za bezbjednosnu politiku, ističe da je model ulaska na tržište kineskih kompanija korištenje spoljnje politike ovih zemalja, kao i da su ove firme primijetile da zapadne kompanije ne rade dovoljno u infrastrukturnoj industriji na Balkanu.

“Najčešće se ti ugovori proglašavaju da su ili poslovna, ponekad i državna tajna zato što se saradnja u oblasti infrastrukture odigrava na osnovu međunarodnog sporazuma”, kaže Vuksanović.

Time, smatra Vuksanović, NR Kina i njene državne kompanije dobijaju priliku da dobiju nove projekte, oslobode se viška građevinskog materijala, a prvenstveno da šire svoj politički uticaj.

Zašto su kineske kompanije omiljene za domaće političare možda je ponajbolje objasnio Mirko Šarović, bivši ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, ali i nacionalni koordinator za saradnju s Kinom.

“Postoji razlika u poslovanju sa zapadnoevropskim i kineskim kompanijama jer kada EU, kao glavni trgovinski partner BiH, nama da novac onda je BiH pozvana da uskladi svoje zakonodavstvo sa zakonodavstvom Evropske unije, dok Kinezi investiraju bez da postavljaju takve uslove”, kaže Šarović.

Ekonomska analitičarka Svetlana Cenić kaže da vlast Republike Srpske već izvjesno vrijeme pregovara sa različitim kineskim kompanijama o njihovim investiranjima u Republiku Srpsku.

“Kinezi su tražili državne garancije jer je Republika Srpska u deficitu. Kinezi nikada ne daju grantove. Treba dobro provjeriti te firme kineske jer među kineskim firmama ima onih koje su na crnim listama, neke i na kineskim crnim listama jer se bave mešetarenjem i prave štetu i kineskim interesima”, ističe Cenić.

“Kineze interesuje energetski sektor, djelimično hrana i poljoprivreda. Oni su svjesni da smo mi poligon sukoba. Dodik, s druge strane, igra na kartu da ucjenjuje Zapad s Kinom i očekuje da Zapad da pare kako bi on odustao od Kine. Pitanje je da li će Kinezi tražiti da država bude garant obveznica Republike Srpske. Ako bude, onda će Dodik ucjenjivati svoje partnere na nivou BiH da država garantuje to“, kaže Cenić i dodaje da postoji realna opasnost da Kina postane “vlasnik Republike Srpske“.

Emily de La Bruyère, jedna od vodećih svjetskih analitičarki u polju ekonomsko-sigurnosnih implikacija geopolitičke strategije Kine, ističe da Kina razvojem tehnologije želi da utvrdi svoju poziciju i ako uspije u tome biće u mogućnosti da oblikuje daljnji razvoj svijeta.

“Za stanovništvo u Bosni i Hercegovini postoji rizik da će bilo koja strana završiti u ekonomskoj industrijskoj strategiji Kine. Naime, tu imamo temeljnu ideju da Kina koristi svoj pristup međunarodnim lancima snabdijevanja ekonomskog razvoja, a sve se to temelji na ideji da se oduzme autonomija zemljama u kojima je Kina na taj način prisutna. To ne znači da zemlje u razvoju ne trebaju imati šansu da se razvijaju, nego treba razumjeti, shvatiti kako odluke utiču na njen budući prosperitet i sigurnost. I da li se zemlja, kada prihvata takav kineski uticaj, odriče svoje autonomije, sljedećih faza ekonomskog razvoja i razvoja generalno”, dodaje Emily de La Bruyère.

Ipak, da se BiH, kao zemlja sa svojim specifičnostima, ne smije odreći saradnje i sa jednom zemljom, a pogotovo ekonomskom supersilom, kao što je Kina, kaže i naš sagovornik, Muamer Hirkić.

“I Kina i EU imaju svoje strategije, EU strategija se više fokusira na Plan razvoja za regiju, dok su kineski aranžmani uglavnom poslovne prirode, usmjereni prvenstveno na ostvarivanje koristi za Kinu. Također, narativ koji trenutno postoji uglavnom Kinu opisuje kao priliku ili prijetnju. Mislim da je stvarnost negdje između, kao i kod svih drugih aktera”, dodaje Hirkić.

Dejan Rakita / Gerila.info

The post Kineski uticaj na zdravstvo i politiku RS: Bolnica Doboj, Sinofarm i “Pojas i Put” first appeared on Gerila.info.

Djela za koja su prijavljeni predsjednik SNSD-a i ostali su organizovani kriminal iz člana 250. KZ BiH, a u vezi sa KD izborna prevara iz člana 154. KZ BiH; zatim, povreda pri glasanju (član 152); povreda tajnosti glasanja (član 153) i uništenje izbornih isprava (član 155).

Obavještenje je iz Tužilaštva dobio lider PDP-a Branislav Borenović u kojem stoji da je donesena naredba o nepokretanju istrage, jer ne postoji sumnja da su prijavljene osobe počinile krivična djela koja im se stavljaju na teret. Borenović je odluku Tužilaštva okarakterisao kao “sramnu”.

“Još sramnije je obrazloženje da Tužilaštvo BiH smatra da, i pored stotina predočenih dokaza, ne postoji osnov sumnje da su Dodik i SNSD počinili bilo koje od krivičnih djela izborne prevare, povrede slobode opredjeljenja birača, prevare pri glasanju, povrede tajnosti glasanja i uništenja krivičnih isprava”, rekao je Borenović koji je rekao da je ovo samo još jedan od dokaza “sprege pravosuđa i vladajuće SNSD političke strukture“.

Nebojša Vukanović, predsjednik Liste za pravdu i red, za Gerilu kaže da ga odluka Tužilaštva uopšte ne iznenađuje.

“Dodik i čelnici režima nisu nikada odgovarali, uprkos brojnim dokazima, za pljačku, korupciju, organizovani kriminal, nerasvijetljena ubistava, veze sa Mafijom, brojne afere u kojima je nestalo desetine miliona maraka narodnog novca, pa što bi odgovarali za krađu izbora, uprkos jasnim dokazima. Pravosuđe, sudstvo a posebno tužilaštva, su pod potpunom kontrolom vlasti i mafijaških struktura i ovakve sramne odluke će se ponavljati sve dok se ne izvrši lustracija i reforma pravosuđa, iz vrha ne uklone korumpirane i ucijenjene sudije, koji su odgovorni za ovakvu situaciju”, kaže za naš portal Vukanović.

Podsjećamo, u oktobru 2022. godine su Branislav Borenović, Mirko Šarović i Nebojša Vukanović, kao zastupnici PDP, SDS i Liste za pravdu i red podnijeli krivičnu prijavu protiv Milorada Dodika i drugih 175 lica zbog osnova sumnje da su izvršili krivično djelo organizovanog kriminala koji je u vezi sa više krivičnih djela koji se tiču izbornog procesa.

Dejan Rakita/GERILA info

The post OPOZICIJA OGORČENA Tužilaštvo BiH odbilo prijavu opozicije protiv Dodika zbog izborne krađe first appeared on Gerila.info.

SDS je u Banjaluci u problemu deset godina, ako ne i više. Posljednji odlazak koji je pogodio ovu stranku u Banjaluci bio je odlazak tada poslanika Davora Šešića koji je prije odlaska tvrdio da stanje u stranci nije dobro, da se ne vodi o interesima stranke a da rukovodstvo SDS zanemaruje Banjaluku. On nije bio zadovoljan ni dovođenjem u banjalučki SDS pojedinaca koji su do juče bili članovi vladajućih stranaka. Prije svega, imao je sukob sa Milanom Radovićem koji je preko noći postao prvi čovjek gradskog odbora te stranke.

Petković je, takođe, u toj stranci duže od dvadeset godina. Nakon što je Gerila info objavila informaciju da on postaje nezavisni odbornik i nakon što je on to potvrdio u četvrtak, javnost je počela da pretpostavlja njegovu političku budućnost. Pominju se prelasci u PDP, SNSD…Šta je istina Petković je govorio u intervjuu za Gerila info.

Zašto više niste odbornik SDS-a?

Moja odluka nije donešena preko noći, ona je plod dešavanja daleko u prošlost i odnosom vrha stranke prema Banjaluci. Vratili su se kreatori koji su počeli i konstanto su urušavali stranku ne samo u Banjaluci nego na globalnom nivou. Kuluminacija moje odluke je bila ponižavanje Banjaluke dajući joj samo 17. delegata za republičku skupštinu Srpske demokratske stranke, dok npr. Kotor Varoš ima 12., još manje opštine od Kotor Varoša sa istoka imaju približno delegata. Kreator ovakve raspodjele je gospodin Dragan Ćuzulan, bivši generalni sekretar Srrpske demokratske stranke, desna ruka bivšeg predsjednika gospodina Mladena Bosića koji je suštinski kadrovski kreator najviših funkcionera koji su napustili Srpsku demokratsku stranku i prešli u vlast. Prosto sa takvim ljudima nemam namjeru da prolazim ono kroz šta sam prošao i smatram ih za najveće krivce zbog čega je aktuelna vlast na čelu Republike Srpske skoro dvije decenije. Dobili su priliku opet samo što ja više neću učestvovati. Neka prave GO Banjaluka po svojoj volji, a kako prošlost pokazuje oni će do kraja uništiti Srpsku demokratsku stranku u Banjaluci i ja u
tome neću da učestvujem.

Da li to znači da izlazite iz stranke?

Samim tim što sam odlučio da budem nezavisni odbornik bilo bi logično da nisam više član Srpske demokratske stranke, ali u Srpskoj demokratskoj stranci odavno ima nelogičnosti pa je odbornik Srpske demokratske stranke iz Bijeljine gospođa Mirjana Orašanin istupila iz kluba odbornika Srpske demokratske stranke u Skupštini grada Bijeljina te postala nezavisni odbornik, da bi potom bila kandidovana za poslanika Srpske demokratske stranke na zadnjim izborima te postala poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srpske. Ja prosto neću sa takvim stvarima da se igram.

Da li se išta promijenilo u sds od dolaska Miličevića na čelo stranke?

Ono što sam ja vidio promjenio se vozač koji vozi predsjednika stranke. Moguće je da se nešto radi, ali sve to ide mučno i teško.
Ranije je bilo zamjerki na odnos vrha stranke prema Banjaluci. Ne jednom nego mnogo puta slati su signali da tako više ne ide, da će to dovesti do potpunog kolapsa stranke u Banjaluci a samim tim i u cijeloj Krajini koja ima više 60% birača u Republici Srpskoj. Kako je vrh stranke ostao nijem na mnogobrojne signale i upozorenja danas stranka ima ovo što ima ili bolje reći da ide ka tome da nema ništa. Prosto moja misija tih upozorenja prestaje i ja više ne želim sa tim da se bavim.

Kakav je Vaš odnos sa Milanom Radovićem?

Gospodin Milan Radović je učestvovao na ovim izborima da pobijedi opozicija, samim tim naš odnos je ostao korektan i do današnjeg dana. Sam rezultat kandidata opozicije gospođe Jelene Trivić od 11300 glasova prednosti nad gospodinim Miloradom Dodikom je plod zajedničke borbe opozicije u Banjaluci.

Kakav je Vaš odnos sa Draškom Stanivukovićem?

Sami rezultati izbora u Banjaluci su demantovali sumnje prije izbora što nije slučaj sa drugima. Sve govori analiza konačnih izbornih rezultata iz Centralne izborne komisije koji su legalizovani ulaskom poslanika u Narodnu skupštinu Republike Srpske, bez obzira na brojne nepravilnosti i opravdane sumnje prekrajanja rezultata. Sa gospodinom Stanivukovićem sam imao i imam i danas po nekim stvarima različite poglede, ali u najvećoj mjeri naši stavovi se ne mimoilaze. Gospodin Stanivuković, moram priznati da je jedan od najtalentovanijih političara u Republici Srpskoj od njenog nastanka. Politika nije struka, politika je vještina mogućeg u datom trenutku i poziciji na kojoj se nalazite. Politika ne može biti stalna galama, jer prosto dosadi narodu. Ako se nalazite na nekoj poziciji riječi će se zaboraviti, samo će djela biti vidljiva. Gospodin Stanivuković se u datom trenutku uspješno nosi pozicijom koju obavlja. Teško je uraditi mnoge stvari kada iza sebe nemate skupštinsku većinu koja zbog svojih političkih ciljeva opstruiše mnoge stvari koje nisu realne da se zaustavljaju. Da zaključim na kraju, gospodin Stanivuković u ovom trenutku ima moju punu podršku.

Mnogi pretpostavljaju da je na Vašu odluku uticao Stanivuković?

Ja se bavim činjenicama, a ne pretpostavkama i izlazim sa analizama. Ko me poznaje zna dobro da odluke donosim svojom glavom, a ne tuđom, naravno uvažavajući druga mišljenja. Pretpostavki je bilo i biće i ja na to ne mogu uticati.

Da li će te postati odbornik PDP ili odbornik većine budući da se o tome i govori?

Dovoljno mi je bila teška odluka ovih dana. Od prije nekoliko dana sam nezavisni odbornik. Ako odlučim da ostanem u političkom životu u ovom trenutku što je sigurno da se neću pridružiti strankama koje čine republičku vlast, a nemam potrebe da idem grlom u jagode, dosta je iza mene političkog i životnog iskustva. Narednih mjesec dana neću o tome uopšte da razmišljam, hoću da odmorim, jer odluku koju sam donio prije nekoliko dana bila je jedna od najtežih odluka u mome životu.

Kako komentarišete aktuelna dešavanja u gradu?

Ko želi da se bavi analizama i činjenicama može da vidi da je skupštinska većina uskratila gradski budžet za desetine miliona maraka smanjenjem poreza na nepokretnosti za 8 miliona maraka, nametnutim preuzimanjem grada obaveza za koje je nadležna republička vlast miliona maraka koji su izdvojeni iz budžeta grada, raznih stopiranja projekata koji su na kraju onemogućili građane da dobiju kilometre asfalta i drugih raznih infrastrukturnih projekata, zapošljavanja i otvaranja novih radnih mjesta. Grad je do sada vratio 32. miliona maraka kredita. Bez obzira na sve opstrukcije grad dobija strukture i dimenzije koji idu pozitivnim pravcima. Ko gleda površno vjerovatno će vidjeti neke druge stvari.

Kako ocjenjujete rad gradonačelnika?

U nemogućim uslovima dvopolne vlasti rad gradonačelnika ocjenjujem uspješnim i sigurno to može i bolje.

GERILA info

The post Petković: “Vrh stranke će uništiti SDS u Banjaluci, ne mogu više da tripm” first appeared on Gerila.info.

Mogućnost ostanka na čelu stranke, do izbora u stranci, Šaroviću je davao Statut SDS-a a on je želio da na čelu stranke ostane dok ne bude završen izbor delegata za Dom naroda Parlamenta BiH iz Republike Srpske.

Šarović je popustio pod pritiscima glavnog odbora SDS-a, navode izvori Gerila info. Gerila info je, prije nekoliko dana, objavila kako je kompletno rukovodstvo SDS-a podnijelo ostavku zbog lošeg izbornog rezultata. Šarović je ubjedljivo poražen u izborima za člana Predsjedništva BiH iz Republike Srpske a SDS će u novom sazivu NSRS imati samo 13 poslanika što je njihov najlošiji rezultat.

RTVBN je objavila da je član GO SDS-a Momčilo Mandić rekao da “nema vlasti bez podrške Beograda” a da Beograd neće podržati SDS dok je Šarović na njegovom čelu. Mandićev sin, inače, bio je zajedno sa Adamom Šukalom privođen u Banjaluci nekoliko dana prije održavanja opštih izbora u BiH. Obojica su članovi Vučićevog SNS-a.

Šarović se na sjednici glavnog odbora požalio da nije imao dovoljnu podršku PDP-a u trci za člana Predsjedništva iz Republike Srpske dok je SDS, kako je rekao, pružio punu podršku Jeleni Trivić.

GERILA info

The post Šarović potvrdio ostavku, Miličević v.d. predsjednika SDS-a first appeared on Gerila.info.

Članovi Predsjedništva su na sjednici koju su održali tokom protekle sedmice izrazili nezadovoljstvo vođenjem stranke i rezultatima izbora, te su nakon više od tri časa rasprave odlučili da svi podnesu ostavke i da se raspišu unutarstranači izbori.

“Stav svih nas ovdje u Predsjedništvu je da su izborni rezultati loši, da je neuspjeh na sva četiri nivoa i da su naša očekivanja bila mnogo veća. Kao predsjednik stranke imam najveću odgovornost, ali članovi Predsjedništva su imali identičan stav. Moja definitivna odluka je da se podnosi ostavka orgainma stranke, dakle Glavnom odboru, naravno i Skupštinu”, izjavio je tom prilikom Mirko Šarović.

Međutim, izvori Gerile iz Predsjedništva pomenute partije kažu da je Šarović bio protiv podnošenja ostavke, a kao razlog je navodio da ne vidi na koji način on snosi odgovornost.

Ipak, pod pritiskom ostalih članova Predsjedništva, kao i nakon istupa nekolicine njih u javnosti, gdje su iznijeli oštre stavove i najavili ostavke, isto to je uradio i Šarović.

Odmah nakon toga, u javnost su iscurile informacije da bi nakon smjene Šarovića strankom mogli da rukovode Milan Miličević ili Darko Babalj, u funkciji VD predsjednika, do završetka izbora u stranci.

Međutim, prema posljednjim informacijama do kojih je stigla Gerila od izvora bliskih vrhu stranke, Šarović namjerava da rukovodi strankom i u narednom periodu, to jeste dok god se ne završe unutarstranački izbori, dakle najranije do februara ili marta naredne godine.

Izvori Gerile kažu da Šaroviću takvu mogućnost daje i Statut stranke, dakle, da bude predsjednik u tehničkom mandatu, te da ne želi da vođstvo stranke da bilo kome, dok se ne završi i proces izbora delegate u Domu naroda.

Podsjećamo, prema informacijama koje smo objavili i prošle sedmice, pozivajući se na vrh stranke, Šarović je kao uslov za povlačenje tražio podršku stranke da upravo on dobije mjesto u Domu naroda.

Na prethodnim izborima Mirko Šarović ubjedljivo je izgubio izbornu trku za člana Predsjedništva BiH, od Željke Cvijanović, koja je imala više od 102.000 glasova razlike.

S druge strane, izbori i za druge nivoe vlasti za SDS su doveli na istorijski minimum jer će u NSRS imati samo 13 poslanika, što je najlošiji rezultat na izborima ikada, posebno kada se uzme u obzir da su 2006.kada su otišli u opoziciju imali 16 poslanika.

The post Nastavak sapunice u SDS- Šarović traži da ostane na čelu stranke do završetka unutrašnjih izbora? first appeared on Gerila.info.

Kompletno predsjedništvo SDS na čelu sa predsjednikom te stranke, Mirkom Šarovićem podnijeće ostavke zbog loših izbornih rezultata, potvrđeno je novinarima nakon sjednice Predsjedništva SDS, danas u Banjaluci.

“Stav svih nas ovdje u Predsjedništvu je da su izborni rezultati loši, da je neuspjeh na sva četiri nivoa i da su naša očekivanja bila mnogo veća. Kao predsjednik stranke imam najveću odgovornost, ali članovi Predsjedništva su imali identičan stav. Moja definitivna odluka je da se podnosi ostavka orgainma stranke, dakle Glavnom odboru, naravno i SKupštinu. Mi do izvjesnog vremena funkcionišemo u tehničkom mandatu. Sjednica Glavnog odbora, to mogu da kažem,a  to prenosim i u ime predsjednika Glavnog odbora je zakazana za sljedeću subotu ovdje u Banjaluci”, izjavio je Šarović, te najavio unutarstranačke izbore.

Gerila info nezvanično saznaje da će unutarstranački izbori u SDS biti tek za nekoliko mjeseci a da će do tada biti izabran V.D. predsjednika SDS-a. Gerila info saznaje i da Mirko Šarović nije bio voljan da podnese ostavku ali da je na njega izvršen pritisak ostalih članova Predsjedništva.

Prije početka sjednice jedan od članova Predsjedništva Đorđe Milićević izjavio je  medijima da planira podnijeti ostavku na funkciju u stranci.

“Ja ću podnijeti ostavku na mjesto člana Predsjedništva SDS-a. Izborni rezultat SDS-a treba da podnese sa sobom Predsjedništvo SDS-a. Ja ću se tako odnositi na sjednici”, poručio je uoči sjednice Milićević, te dodao da ostavke ne bi značile “nikakvu borbu za prevlast ili za određene pozicije u stranci, već sređivanje svoga dvorišta.Taj posao mogu nositi samo pobjednici u Srpskoj demokratskoj stranci“, naveo je Milićević.

Mirko Šarović je bio kandidat SDS-a za člana Predsjedništva BiH iz Republike Srpske ubjedljivo je izgubio izbore od kandidata SNSD-a, Željke Cvijanović.

SDS je, ranije, kritikovan zbog insistiranja na tome da Šarović bude kandidat opozicije za člana Predsjedništva iako su sva istraživanja pokazivala da nije najbolji kandidat opozicije.

GERILA info

The post Mirko Šarović podnio ostavku, kao i svi članovi Predsjedništva SDS (VIDEO) first appeared on Gerila.info.

Prema informacijama Gerile,  pojedini članovi Predsjedništva najavili su da će danas podnijeti ostavke na te funkcije, a da isto očekuju i od Šarovića.

Kako saznajemo, Šarović već lobira da se održi na mjestu predsjednika do nove izborne skupštine SDS-a ili da se povuče uz garancije da će dobiti mandat u Domu naroda BiH.

Kako saznajemo, već je imao namjeru da se povuče s čelne pozicije, a da ovlaštenja prenese na zamjenika predsjednika Milana Radovića, što najveći dio rukovodstva stranke ne želi da prihvati.

Izvor Gerile iz Predsjedništva SDS-a kaže da Šarović na ovaj način pokušava da održi određeni uticaj, posebno kad se bude odlučivalo o potencijalnim mandatima u Domu naroda.

Isto tako, npominju da izmjena statuta Stranke koja dozvoljava ovu mogućnost nikada nije formalno završena, to jeste, nezakonita je.

Inače, vrh SDS-a smatra da je Šarović isključivi krivac za izborni debakl i istorijski minimum koji je pomenuta stranka imala na prethodnim izborima.

Naime, sam Šarović ubjedljivo je izgubio izbornu trku za člana Predsjedništva BiH, od Željke Cvijanović, koja je imala više od 102.000 glasova razlike.

S druge strane, izborni rezultat stranke je za njih takođe razočaravajući, jer će u NSRS imati samo 13 poslanika, što je najlošiji rezultat na izborima ikada, posebni kada se uzme u obzir da su 2006.kada su otišli u opoziciju imali 16 poslanika.

Sam Šarović je insistirao da bude kandidat na izborima za člana Predsjedništva BiH, iako je prema tada dostupnim istraživanjima imao najmanju šansu u odnosu na druge protivkandidate opozicije.

Članovi stranke smatraju da je Šarović svojim djelovanjem doveo i da stranku napusti veliki broj članova.

Prije sjednice Predsjedništva, u 12 sati je zakazan i sastanak Mirka Šarovića sa načelnicima opština koji su članovi pomenute stranke, kao i jednim brojem narodnih poslanika, koji žele da izraze svoje nezadovoljstvo rukovođenjem stranke.

The post Šarović traži mjesto u Domu naroda u zamjenu za povlačenja s čela SDS? first appeared on Gerila.info.

Prijavom su obuhvaćeni i predsjednici nekih od političkih subjekata, nezavisni kandidati za predsjednika Republike Srpske koji nisu poznati javnosti kao i preko stotinu predsjednika i članova biračkih odbora koji su ujedno i članovi Savjeta mjesnih zajednica u koje su izabrani kao članovi SNSD-a a bili su članovi biračkih odbora u ime drugih političkih subjekata.

Prijave su podnesene Tužilaštvu Bosne i Hercegovine.

“Jedan dio prijava je dostavljen i pravosuđu Republike Srpske koje se tiču povreda slobode, zloupotrebe položaja, povreda tajnosti i izbornih prevara. Nema odustajanja i nema stajanja. Svako ko je krao izbornu volju građana mora da odgovara bez obzira koliko se osjećao jakim. Postalo je besmisleno izlaziti na izbore ukoliko se krade izborna volja”, rekao je predsjednik PDP-a, Branislav Borenović.

Krivičnu prijavu potpisali su Nebojša Vukanović, Branislav Borenović i Mirko Šarović.

“Radi se o organizovanoj krađi do sada neviđenih razmjera i sada je na redu Tužilaštvo BiH da djeluje. Na ispitu je cijelo društvo. Ne samo CIK, pravosuđe već i cijelo društvo jer ovo je trenutak kada može da krene opšte ozdravljenje i zaustavljanje kompromitacije izbornog procesa“, rekao je predsjednik SDS-a, Mirko Šarović.

Nebojša Vukanović je rekao da je tražio sastanak sa glavnim tužiocem Tužilaštva BiH, Milankom Kajganićem optužujući ga da ne čini ništa.

“Nevjerovatno je da MUP i SIPA nisu uhapsili do sada ni jendog člana biračkog odbora uprkos brojnim dokazima da je ukradena biračka volja od preko 200 glasova za Jelenu Trivić na pojedinim biračkim mjestima”, rekao je Vukanović.

Predstavnici opozicije su u petak Okružnom javnom tužilaštvu u Banjaluci predali krivične prijave protiv SNSD-a i N.N. lica.

GERILA info

The post Nove prijave protiv Dodika i SNSD-a first appeared on Gerila.info.

Dodik je nakon sjednice Izvrsnog odbora SNSD rekao da je odluka CIK-a o ponavljanju brojanja glasačkih listića nezakonita i da narušava povjerenje u rad komisije.

On je najavio da će protiv svih članova CIK-a biti podnesene krivične prijave, zbog kršenja Izbornog zakona.

Kaže da su izbori u Republici Srpskoj provedeni legalno i legitimno, a sve drugo je manipulacija koja treba da proizvede drugačije stanje.

Kao manipulaciju je naveo i video o paljenju glasačkih listića koji je prije nekoliko časova objavljen, te da će biti sprovedena istraga o tome.

Prema njegovim riječima, očigledna je sprega između CIK-a sa predstavnicima opozicije.

Govoreći o činjenici da je na pojedinim biračkim mjestima za Jelenu Trivić nije bio nijedan glas, Dodik kaže da Trivićeva nijedan glas nije imala na 34 biračka mjesta, a on na 51 mjestu.

Dodaje i da će se ući u aktivnosti za nezavisnost Republike Srpske i da je na sceni brutalni napad na RS.

Dodik je i optužio članicu CIK-a Vanju Bjelicu Prutinu da se prije nekoliko dana susrela sa predsjednikom SDS Mirkom Šarovićem.

Potpredsjednik SNSD-a Željka Cvijanović izjavila je da je CIK donio odluku nakon pritiska i poziva iz OHR-a i tri strane ambasade, ali nije htjela precizirati koje.

Nakon sjednice Izvršnog odbora u Banjaluci, sazvana je i hitna sjednica vladajuće koalicije.

The post SNSD protiv ponavljanja izbora first appeared on Gerila.info.

Mirko Šarović (SDS) je na osnovu 49 odsto prebrojanih glasova za srpskog člana Predsjedništva BiH izjavio da kandidat SNSD-a Željka Cvijanović ima veliku i vjerovatno nedostižnu prednost koja iznosi oko 50.000 glasova.

Šarović je to obrazložio neočekivanim i nešto lošijim rezultatima u Doboju, Zvorniku, i Bijeljini.

“Imali smo ozbiljnu kampanju, ali očito je da to nije bilo dovoljno”, rekao je Šarović, dodajući kako će u narednom periodu biti analizirani uzroci ovog lošeg rezultata.

“Pretpostavljamo da će ovakav trend nastaviti i tokom sljedećih sati. Mislim da je ova činjenica takva i očekujemo da će Željka Cvijanović ostvariti pobjedu, ali ostavićemo vrijeme za čestitke”, naveo je Šarović.

Dok je “bitka za Predsjedništvo” okončana pobjedom kandidata SNSD-a, još uvijek nije izvjesno ko će biti novi predsjednik Republike Srpske.

Iz oba tabora dolaze informacije koje favorizuju njihove kandidate. PDP je proglasio pobjedu Jelene Trivić za predsjednika Republike Srpske na osnovu 72,3% prebrojanih glasova. Nakon toga su izjavili da se više neće oglašavati. S druge strane, iz SNSD-a ističu da Milorad Dodik ima više od 25.000 glasova prednosti u odnosu na kandidata PDP-a Јelenu Trivić.

Centralna izborna komisija, poslovično, značajno zaostaje za političkim strankama kada je riječ o brojanju glasova i objavljivanju preliminarnih rezultata, tako da se u skorije vrijeme neće znati ko je novi predsjednik RS.

The post Željka Cvijanović novi član Predsjedništva BiH iz RS, Mirko Šarović priznao poraz first appeared on Gerila.info.