Republička urbanističko-građevinska inspekcija pokrenula je postupak provjere zakonitosti donošenja regulacionih planova na području Banjaluke i uputila dopis Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS tražeći zvanično tumačenje pojedinih odredaba Zakona o uređenju prostora i građenju, potvrđeno je u odgovoru dostavljenom Građanskoj inicijativi „Za plan“.

U aktima koje je Inicijativa objavila, inspekcija navodi da je i ranije sprovodila kontrole u vezi sa sadržajem, postupkom i osnovom za donošenje regulacionih planova. Кako se u praksi javljaju različita tumačenja i žalbe, inspekcija je od Ministarstva zatražila stručno mišljenje i zvanično tumačenje zakona, „kako bi se ujednačeno postupalo“. Do trenutka slanja odgovora Inicijativi „Za plan“, navedeno je da odgovor Ministarstva još nije primljen.

Кljučni predmet inspekcijskog upita odnosi se na pravni osnov za usvajanje regulacionih planova u situaciji kada je važenje Urbanističkog plana Banjaluke iz 1975. godine isteklo, a novi plan još nije usvojen. U dopisu Ministarstvu postavljena su i konkretna pitanja: na osnovu kojih planskih dokumenata višeg reda se uopšte mogu donositi regulacioni planovi, da li se planovi mogu usvajati u „pravnom vakuumu“ bez važećeg urbanističkog plana grada, te koje su obaveze i rokovi lokalne samouprave u ovakvoj situaciji.

Inicijativa „Za plan“ ističe da građani s pravom očekuju jasan odgovor:

• da li se regulacioni planovi usvajaju bez validnog pravnog osnova,
• i ko snosi odgovornost za odluke koje trajno mijenjaju izgled i funkcionalnu strukturu grada.

„Za plan“ podsjeća da regulacioni planovi zadaju konkretne uslove gradnje po kvartovima i da njihovo usvajanje bez jasne hijerarhije planskih dokumenata može proizvesti pravnu nesigurnost, sporove i trajnu štetu po javni interes.

Zvanično tumačenje zakona koje je zatražila inspekcija trebalo bi da razriješi dileme o tome može li se, i pod kojim uslovima, pristupati izmjenama i donošenju regulacionih planova dok grad nema važeći urbanistički plan. Od odgovora Ministarstva zavisi i dalje djelovanje inspekcije – da li će pojedine odluke biti preispitane, obustavljene ili potvrđene.

Iz inspekcije poručuju da će o svim daljim mjerama obavijestiti i Inicijativu i javnost nakon što stigne mišljenje resornog ministarstva. „Za plan“ najavljuje da će nastaviti da prati postupak i insistira na zakonitosti, transparentnosti i odgovornosti svih uključenih institucija.

„Prostor našeg grada nije ničije privatno vlasništvo – on pripada svima nama“, poručuju iz Inicijative, pozivajući građane da se uključe u javne rasprave i prate rad skupštinskih tijela koja odlučuju o planiranju prostora.

Gerila.info

The post Republička urbanističko-građevinska inspekcija traži stav Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju: Ko krši zakon u Banjaluci? first appeared on Gerila.info.

Centar za životnu sredinu podnosi novu tužbu protiv Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS jer, uprkos pravosnažnoj presudi, u predmetu mini hidroelektrane „Jovići“ nije naložen niti urađen Plan remedijacije i rekultivacije. Umjesto izvršenja sudskog naloga, Ministarstvo je u novoj ekološkoj dozvoli prihvatilo ocjenu obrađivača da „nema zakonskog ni stručnog osnova“ za taj plan u ovoj fazi – što iz Centra smatraju direktnim zaobilaženjem suda i pravila struke.

Prethodna ekološka dozvola za „Joviće“ poništena je u julu ove godine na osnovu tužbi Centra i drugih organizacija, ali je Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske dalo preduzeću “Prirodna energija” iz Šipova. Ministar Bojan Vipotnik potpisao je novo rješenje o izdavanju ekološke dozvole iako u Šipovu mjesecima traju protesti protiv namjere da na rijeci Plivi bude izgrađena ova mala hidroelektrana.

Inače ekološka dozvola za ovu MHE poništena je u julu ove godine nakon tužbe Centra za životnu sredinu i Fondacije ACT protiv rješenja Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske. Ukupno je podneseno šest tužbi i sve su do sada uvažene.

Ekološka dozvola za MHE „Jovići“ izdata je kompaniji “Prirodna energija” d.o.o. Šipovo, koja planira izgradnju objekta snage 0,6 MW, s pregradnim pragom, dovodnim kanalom, ribljom stazom i mašinskom zgradom s dvije turbine.

Projekat izgradnje mini hidroelektrane “Jovići” planiran je u zoni zaštite prirodnog pejzaža, a za potrebe investitora oko 120 metara obale je izuzeto iz zaštitnog pojasa. Za takvu intervenciju zakonski je obavezna izrada Studije uticaja na životnu sredinu, ali je Ministarstvo dalo prednost realizaciji privatnog energetskog projekta nad očuvanjem prirode. Investitor, kako tvrde organizatori protesta koji je u aprilu ove godine održan u Šipovu, nije ishodovao sve neophodne dozvole i saglasnosti, iako je koncesija potpisana još davne 2006. godine, odnosno prije skoro dvije decenije.

Ipak, otpor na terenu ne jenjava, poruka je mještana Šipova.

„Ovo je poruka svima koji misle da će ljudi ovdje spavati dok im uzimaju rijeku. Pliva nije naša privatna prćija, ona je naslijeđe i obaveza prema budućim generacijama“, kaže Jovan Todorović iz neformalne inicijative Čuvari Plive.

Podsjeća da je nedavna protestna šetnja „Pliva teče – ne damo je“ okupila građane iz Šipova, Jajca, Mrkonjić Grada i šire: „Čim se ne zna ni ko je tačno investitor ni koje su stvarne dozvole na stolu – nešto nije u redu. Nećemo pristati da sutra kupujemo flaširanu vodu zato što neko gradi elektranu za džep jednog ili dva čovjeka.“

„Kad sud obaveže na Plan remedijacije i rekultivacije, ta obaveza se ne može preskočiti novim papirima. To je pitanje pravne sigurnosti, a ne dobre volje“, kaže Vladimir Topić iz Centra za životnu sredinu.

Dodaje i da je problem širi od jednog projekta: „Stare koncesije se recikliraju uprkos probijenim rokovima i neispunjenim uslovima. Ministarstva i Vlada imaju i osnov i mehanizme da takve ugovore raskinu bez naknade – izostaje samo volja.“

Kontekst u Šipovu dodatno je složen: mještani i ekološke organizacije godinama upozoravaju da je Pliva jedan od najznačajnijih vodnih resursa u BiH i ključ lokalnog identiteta i turizma. Iako je načelnik opštine Milan Kovač javno podržao zahtjeve građana na protestu u aprilu, njegova ranija izjava iz 2022. da „pet rijeka ovog kraja teku bezveze“ ostaje podsjetnik na političku ambivalenciju prema prirodnim dobrima.

Ishod nove tužbe određivaće više od sudbine jedne dozvole. Odlučivaće ima li presuda snagu u praksi i hoće li Pliva, jedan od najvećih izvora pitke vode u Evropi, ostati javno dobro budućnosti ili još jedno gradilište.

Gerila

The post Nova tužba zbog mHE „Jovići“: Centar za životnu sredinu tvrdi da je Ministarstvo ignorisalo presudu, Pliva ponovo na udaru! first appeared on Gerila.info.