Inženjer i akvitista Zoran Poljašević u podkastu GERILE kaže kako je njihova namjera bila da se mirno okupe i iskažu svoje nezadovoljstvo zbog mogućeg rudarenja toksičnih ruda na Ozrenu.

„Na Ozrenu imamo pet godina problem sa jednom stranom kompanijom koja radi geološka istraživanja teških metala, nikla i kobalta. Takođe imamo problem i sa Ministarstvom energetike i rudarstva koje im uporno izdaje rješenja za ta geološka istraživanja. Pored toga mijenja se i zakon i to u korist investitora. Lokalna zajednica je izgubila mogućnost učešća u odlučivanju prilikom dodjele rješenja za detaljna geološka istraživanja“, kazao je Poljašević.

On podsjeća da je na teritoriji mjesne zajednice Sočkovac proveden referendum i da se 98 odsto stanovništva izjasnilo protiv tog projekta. Međutim, kompanija je najavila početak radova za 22. maj.

„Zbog toga smo najavili miran skup ispred Narodne skupštine Republike Srpske kako bi nas naši politički predstavnici bolje čuli i bolje vidjeli. Međutim, taj skup nam je zabranjen zato što nismo u skladu sa zakonom podnijeli prijavu za održavanje skupa i zato što „prema dobijenim operativnim informacijama među članovima udruženja ima lica koja bi u blizini štićenih objekata mogla biti okarakterisana kao interesantna sa aspekta ugrožavanja bezbjednosti“. Ko su ta lica? To su lica za koja prvi put čujem iz ovog rješenja“, rekao je Poljašević.

On dodaje da Ozrenci brinu o svom kraju, jer žele da žive u tim prelijepim selima u kojima postoji tradicija stara 300 godina. Ozrenski narod, kaže Poljašević, ima karakterističnu nošnju, karakteristične igre i pjesme, kao i običaje.

„Na relativno malom prostoru imamo i tri srednjovjekovna pravoslavna manastira koji su oblikovali tu kulturu. Mi smo od poštovalaca i Republike Srpske i Otadžbinskog rata postali neka vrsta terorista. Opština Petrovo je pokrenula i upravni spor na rješenje Ministarstva, jer postoje proceduralne greške i propusti. U Republici Srpskoj je razdvojeno istraživanje i eksploatacija rude“, istakao je Poljašević.

Na Ozrenu, naglašava Poljašević, živi jedna karakteristična zajednica sa svojim narodnim običajima i karakteristikama koje ih izdvajaju od ostalih grupa. To je, kako bi rekao lider SNSD-a Milorad Dodik, nacionalno blago.

„Ozrenci su nacionalno blago, a ne Milorad Dodik. Bojim se da nama probleme prave naši korumpirani predstavnici iz vlasti, odnosno ljudi iz kriminalnih grupa koji imaju uticaj na te vlasti“, smatra Poljašević.

Goran Dakić

The post GERILA Podkast Zoran Poljašević: Ozrenci su blago Republike Srpske, a ne Milorad Dodik! (VIDEO) first appeared on Gerila.info.

Presuda je, nakon što je banjalučki Okružni sud odbio žalbu Pravobranilaštva Republike Srpske, postala pravosnažna u martu 2024. godine. Međutim, do danas nije izvršena, potvrdio je za Detektor Dragan Tolimir, advokat Davora Dragičevića.

“Postupak je završen, nije bilo zahtjeva za revizijom presude i pokrenut je zahtjev za izvršenje iz budžeta Republike Srpske”, rekao je Tolimir za Detektor.

Davor Dragičević je Republiku Srpsku tužio zbog višestruke, kontinuirane i neposredne diskriminacije koja je učinjena putem MUP-a RS-a. On je odštetnim zahtjevom tražio nadoknadu u iznosu od 3.000 maraka, ali i sudsku odluku kojom će policiji biti zabranjena daljnja diskriminacija. Osnovni sud u Banjaluci je presudom, o čemu je Detektor ranije pisao, obavezao tuženu Republiku Srpsku da Dragičeviću po osnovu naknade nematerijalne štete isplati 5.000 maraka.

Davor Dragičević za Detektor kaže da očekuje skoro izvršenje presude i da mu presuđeni iznos nije nikakva satisfakcija, niti je to bio cilj tužbe. On je, navodi, prevashodno tražio da Sud potvrdi da je MUP vršio kontinuiranu diskriminaciju njega kao oca ubijenog mladića, kao i da ta diskriminacija prestane.

“Ono što je najvažnije, a što nikako građani da shvate je da je jedna mala grupa ljudi koja se bori za pravdu, i za njih ali i za njihovu djecu, pobijedila ovaj sistem, pobijedila institucije oslobađajućim pravosudnim presudama, a sada vidimo i presudama za diskriminaciju”, kaže Dragičević.

On navodi i važnost konačnih pravosudnih presuda, ne samo u njegovom, već i u procesima koje su pred pravosuđem Republike Srpske vodile Sofija Grmuša i Aleksandra Vranješ, aktivistkinje grupe “Pravda za Davida”.

“Najbitnije od svega ovoga je što su te presude pravosnažne i što režim, i pored šape koju drži na policijsko-pravosudnim institucijama Republike Srpske, nije uspio u svojoj namjeri”, rekao je Davor Dragičević.

Ono što je zanimljivo jeste da su Grmuša i Vranješ na isplatu materijalne i nematerijalne štete po presudi, prvo Osnovnog a zatim i Okružnog suda u Banjaluci, čekale godinama. Presuda je, nakon što je Vrhovni sud odbio reviziju presude Okružnog suda, definitivno postala pravosnažna u decembru 2022. godine. Presuda je, isplatom presuđenog iznosa, izvršena prije mjesec dana, potvrdila je Grmuša za Detektor.

Advokat Aleksandar Jokić kaže da su plaćanja iz budžeta Republike Srpske uvijek u praksi sporija nego što zakoni propisuju.

“Tako je i u slučajevima kada je presudom naloženo da se iz budžeta isplati određeni iznos fizičkim licima. Nemam uvid u tačnu praksu, pa da mogu da uporedim da li su konkretna kašnjenja duža od drugih, ali kroz praksu, a i na ličnom primjeru, znam da takva plaćanja znaju čekati i po nekoliko godina, što je jako zabrinjavajuća praksa”, rekao je advokat Aleksandar Jokić za Detektor.

Pored presuda u korist Grmuše, Vranješ i Davora Dragičevića pred Osnovnim sudom u Banjaluci, u toku je postupak po tužbi Ozrena Perduva. On je MUP RS-a tužio takođe zbog diskriminacije. Isto je učinila i majka Davida Dragičevića, Suzana Radanović.

Vladimir Kovačević, detektor.ba

The post Davor Dragičević čeka izvršenje presude po tužbi protiv MUP-a RS-a first appeared on Gerila.info.

U noći sa prvog na drugi dan decembra ove godine policijski službenici su u Banjaluci  zaustavili automobil u kojem su se nalazili A.O. kao vozač i M.P. kao suvozač. Automobil je u vlasništvu N.T. koji je vozilo pozajmio licu A.O. U prijavi MUP-u, OJT Banjaluka, Republičkom javnom tužilaštvu Republike Srpske, SIPI, Instituciji Ombudsmena za ljudska prava i unutrašnjoj kontroli MUP Republike Srpske navodi se da su policijski službenici nakon zaustavljanja vozila bez naloga pretresli lice M.P. i kod njega pronašli oko jedan gram kokaina za ličnu upotrebu. Kod lica A.O. nije pronađeno ništa. Nakon toga policajci su pretresli automobil u kojem nije pronađeno ništa nedozvoljeno.

U prijavi se dalje navodi da su policajci nakon toga natjerali M.P. da se na ulici skine do gole kože. U prijavi se navodi i sumnja oštećenog da je policija sve snimala telefonom.

M.P. i A.O. su potom odvezeni u policijsku stanicu Centar u Banjaluci.

M.P. u svjedočenju za Gerila info navodi da je on svjestan da “nije cvjećka” a priznaje i da je za svoja loša djela odgovarao pred zakonom ali ne prihvata da zbog toga odnos policije prema njemu bude nehuman i protivzakonit.

On tvrdi da je za vrijeme dok je bio u pritvorskoj ćeliji neko od inspektora iz njegovog prsluka izvadio ključeve njegovog stana.

“Ja sam čuo specifičan zvuk otvaranja džepa na mom prsluku a zatim i zveckanje ključeva. Jasno mi je bilo da su to moji ključevi. Nakon nekog vremena ponovo sam čuo zveckanje ključeva i zatvaranje džepa kada su ključevi vraćeni. Policajka koja je bila prisutna tu potvrdila mi je da su ključevi iz mog prsluka uzimani a u to sam se uvjerio kada sam tražio da obučem prsluk uz opravdanje da mi je hladno. Ključeva nije bilo.”, kaže M.P.

M.P. dalje navodi, a to piše i u prijavama nadležnim institucijama u koje je Gerila info imala uvid, da su ga inspektori kasnije odveli u njegov stan i da je uočio dokaze da je neko bio u stanu bez njegovog prisustva, naloga i prisustva svjedoka.

M.P. navodi i da su inspektori na njega vršili pritisak prilikom ispitivanja navodeći ga da prizna da se bavi preprodajom narkotika uz tvrdnje da je drugi privedeni, N.T. (vlasnik automobila koji je naknadno priveden) već dao iskaz koji optužuje M.P. a što, navodi se u prijavi, nije bilo tačno.

Prijavu Službi za zaštitu integriteta i zakonitosti u radu policije podnio je i N.T. Njegov advokat u prijavi navodi da su policajci vršili psihičko i fizičko zlostavljanje privedenog tjerajući ga da sat vremena bude u čučećem položaju.

“Imenovani je tako bio u čučećem položaju oko sat vremena a tokom tog vremena inspektori su ga ispitivali stalno vršeći protivzakonit pritisak sugestijama da mora priznati da mu je M.P. dobavljao drogu za konzumaciju. N. je govorio kako to nije tačno a inspektori su mu govorili kako je M. već priznao da mu je nabavljao drogu“, navodi se u prijavi protiv banjalučkih inspektora.

U prijavi se navodi da je nezakonito postupanje prema N.T. prekinuo jedan od inspektora insistiranjem da se u zapisnik zapisuje ono što svjedok zaista govori a ne ono što mu se sugeriše.

“Navedenim postupanjem inspektori Sektora kriminalističke policije su počinili niz protivpravnih i protivzakonitih i nehumanih radnji koje predstavljaju prekršaje pa i krivična djela, kojima su N.T. povređena prava zagarantovana Ustavom Republike Srpske, relevantnim zakonima, Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i drugim međunarodnim konvencijama o ljudskim pravima i drugim međunarodnim konvencijama. N.T. će o svemu ovome obavijestiti relevantne pravosudne i druge državne organe“, piše u prijavi protiv policajaca a koju je podnio njegov advokat.

Gerila info tražila je od banjalučke Policijske uprave i Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske odgovore na pitanja u vezi sa tvrdnjama dva privedena lica. Odgovore nismo dobili a objavićemo ih kada i ukoliko ih dobijemo.

GERILA info

The post Optužbe na račun banjalučke policije, policija bez odgovora first appeared on Gerila.info.

Pripadnicima Policijske uprave Mostar obratio se pripadnik Ministarstva unutrašnjih poslova RS koji je bio u pratnji predsjednice Republike Srpske Željke Cvijanović te je prijavio napad.

Kako je potvrđeno iz Ministarstva unutrašnjih poslova Hercegovačko-neretvanskog kantona, slučaj je policiji prijavljen juče u 17.30 sati, objavila je agencija Patria.

Prema navodima iz prijave, sve se odigralo na magistralnom putu M-17 na Bišću polju.

Tom prilikom nepoznata osoba je sa vozilom Hyndai prepriječila put i sa službenog vozila otrgnula rotaciono svijetlo koje je bačeno van puta.

“O svemu je upoznat tužilac i Direkcija za koordinaciju policijskih tijela BiH”, naveli su iz MUP-a HNK.

U trenutku napada Željka Cvijanović nije bila u automobilu, već u Novom Sadu, gdje se obilježavalo 27 godina od progona Srba iz Hrvatske u akciji “Oluja”.

Fizički napad na gradonačelnika Bijeljine

D.M. iz Bijeljine uhapšen je zbog sumnje da je napao gradonačelnika Bijeljine Ljubišu Petrovića.

Iz Policijske uprave Bijeljina su saopštili da je Policijska stanica Bijeljina prijavu o ovom slučaju dobila oko 22 sata, a u njoj je navedeno da je nepoznati muškarac sinoć, ispred zgrade Gradske uprave, fizički i verbalno napao gradonačelnika.

“Operativnim radom, policajci su došli do saznanja da se radi o D.M. iz Bijeljine, koji je potvrdio navode prijave, a kako ne bi nastavio sa prekršajem, on je uhapšen”, rekli su iz PU Bijeljina.

Dežurni tužilac, koji je o svemu obaviješten, iznasnio se da u ovom slučaju nema elemenata krivičnog djela, te da D.M. bude kažnjen prekršajno.

Policija nastavlja sa utvrđivanjem ostalih okolnosti.

The post I političari postaju mete napada first appeared on Gerila.info.

Piše: Vladimir Kovačević / Detektor.ba

Aleksandra Ninić Vranješ, jedna od dvije građanke koje su tužile Republiku Srpsku i Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske (MUP RS), kaže za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) da su to uradile jer smatraju da ih policijska praksa diskriminiše.

Ona tvrdi da se njihova Ustavom zagarantovana ljudska prava krše već dvije godine, zbog čega se odlučila da “presavije tabak” i tuži institucije koje su za to odgovorne. Objašnjava da je njoj i drugim članovima bilo onemogućeno da sjede na klupama odnosno javnoj površini na glavnom banjalučkom trgu – Trgu Krajine.

“Mi smo tužili RS i MUP, koji je sproveo čin diskriminacije protiv građana. Podnijeli smo i Tužilaštvu krivične prijave protiv policajaca. Konkretno, Sofija i ja smo sjedile na klupi kod sata na trgu i čim smo sjele na klupu, policajac nam je istog momenta prišao govoreći da se raziđemo jer nemamo prijavljen javni skup. Sve se čuje na snimku kada nam govori da nam nije dozvoljeno da sjedimo na klupi”, kaže Ninić Vranješ za BIRN BiH.

Ona pojašnjava da je jasno da se ne radi o bilo kakvom javnom okupljanju, već da policija konstantno dvije godine ne dozvoljava pojedincima da sjede ili da stoje na javnim površinama.

Ninić Vranješ je jedna od najprepoznatljivijih aktivista neformalne grupe “Pravda za Davida”. Ona kaže da je isključivo to razlog onoga što naziva diskriminatornim ponašanjem banjalučke policije prema njoj, ali i prema drugim aktivistima.

Stalna praksa prekršajnih prijava

Sofija Grmuša također je tužila Republiku Srpsku i MUP RS-a po istom osnovu. Njena i tužba Aleksande Ninić Vranješ su objedinjene u jednu jer se radi o istom slučaju.

Grmuša za BIRN BiH kaže da se na tužbu odlučila jer smatra da pritisak i loš odnos “nad dijelom građana koji podržavaju roditelje ubijenog Davida Dragičevića” traje predugo, a da želi i da pokaže da se ne boji.

“Iskreno, ja ništa ne očekujem jer najviše što mene boli jeste to što su ubice na slobodi. Možemo mi tužiti, ali ja od toga ništa ne očekujem niti vjerujem institucijama ove zemlje. Ubice su na slobodi, niko ih ne ganja, slobodno hodaju, šta ja da očekujem zbog jednog policijskog službenika”, kaže Grmuša.

Tužba protiv RS-a i MUP-a RS-a predata je početkom marta 2020. godine. Novinari i aktivisti zabilježili su i tokom aprila izdavanje građanima prekršajnih prijava, koje su policajci objasnili nedozvoljenim javnim okupljanjem.

Načelnik banjalučke Policijske uprave (PU) Miloš Brkić insistira na tome da se radi o nedozvoljenim skupovima iako Zakon o javnom okupljanju RS-a mirno druženje građana bez isticanja stavova ili zahtjeva bilo koje vrste ne prepoznaje kao javno okupljanje, objasnili su ranije pravni stručnjaci za BIRN BiH.

“Mi postupamo u skladu sa pozitivnim zakonskim propisima i preuzimamo mjere i radnje u skladu sa Zakonom o policiji i unutrašnjim poslovima i drugim zakonima koji regulišu oblast i za koje smo mi nadležni da ih primjenjujemo. Prema tome, ne bih tu ništa više dodavao”, nedavno je izjavio prvi čovjek banjalučke policije.

Prema podacima članova grupe “Pravda za Davida”, dosadašnji prekršajni nalozi nisu dobijali potvrdu na banjalučkom Osnovnom sudu kada su građani tražili sudsko odlučivanje. Ova pravosudna institucija je do sada, kako kažu iz grupe “Pravda za Davida”, kao neosnovane odbacivala prekršajne naloge koje je izdala banjalučka policija a zbog kojih su građani tražili sudsko odlučivanje.

Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske nije odgovorilo na pitanja o tužbi.

Jovana Kisin, advokat i pravni zastupnik Aleksandre Ninić Vranješ i Sofije Grmuše u procesu protiv RS-a i MUP-a, za BIRN BiH kaže da je pravni osnov za tužbu Zakon o zabrani diskriminacije BiH koji definiše oblike diskriminacije i propisuje vrste postupaka koji se mogu voditi.

“Mi smo pokrenuli parnični postupak kojim tražimo da se prestane sa diskriminacijom, kao i nadoknadu nematerijalne štete za već učinjenu diskriminaciju a koja se odslikava na način da se određenim građanima ne dozvoljava da prolaze ili da se zadržavaju na trgu samo zato što su dio grupe ‘Pravda za Davida’ a da nisu u sklopu nikakve grupe, ne narušavaju javni red i mir, ne štete imovinu, ne narušavaju javni red i mir, ne povređuju druge ljude. Prolaze ili zastanu na Trgu Krajine, i njima se ne dozvoljava da budu tu, bez ikakvog pravnog i zakonskog osnova”, kaže Kisin za BIRN BiH.

Protiv neformalne grupe građana “Pravda za Davida” od septembra 2018. pokrenuto je više prekršajnih postupaka. Prvi su pokrenuti nakon okupljanja građana ispred Policijske uprave Banjaluka u septembru 2018. godine. Tada je, prema podacima grupe građana, pokrenuto 27 postupaka, a u decembru 2019. održano je jedno ročište, nakon čega druga ročišta nisu održavana.

Ukupno je od tada, prema podacima “Pravde za Davida”, zbog različitih okupljanja i dešavanja u Banjaluci pokrenuto 60 prekršajnih postupaka koji nisu dobili epilog pred sudom nakon što su održana samo uvodna ročišta.

Zbog okupljanja u dvorištu Hrama Hrista Spasitelja u centru Banjaluke, koja su od policije protumačena kao neprijavljena i kao kršenje javnog reda i mira, do sada je izdato više od stotinu prekršajnih naloga, prema izjavama članova grupe, kao i na desetine prekršajnih naloga zbog stajanja na trgu.

Banjalučki advokat Dragan Tolimir za BIRN BiH tvrdi kako prekršajne prijave koje policija piše građanima zbog stajanja ili sjedenja na javnim površinama nemaju zakonsko uporište. On dodaje da se policija ponaša kao da postoji zabrana djelovanja ili postojanja grupe “Pravda za Davida”, što nije slučaj, objašnjava on.

“Oni su napravili pretpostavku, odnosno fikciju, jer ne postoji nikakav akt da je grupa ‘Pravda za Davida’ zabranjena i da je izgovor riječi ‘pravda za Davida’ zabranjen, i onda na bazi toga oni pokreću i vode prekršajne postupke. Dakle, ne zbog kršenja javnog reda i mira, ne zbog kršenja Zakona o javnom okupljanju, nego zato što pokušavaju da fiktivnim hipotezama stvore pretpostavku kao da postoji nekakva odluka ili zakon koji zabranjuje takvo udruženje ili koji zabranjuje okupljanje ljudi koji su članovi tog udruženja”, kaže Tolimir.

On smatra da policajci na ovaj način krše ustavna prava pojedinaca.

Prema podacima članova grupe “Pravda za Davida”, oni su Tužilaštvu zbog protivpravnog lišavanja slobode podnijeli devet krivičnih prijava protiv policajaca. Odgovore iz Tužilaštva, kako kažu, još uvijek nisu dobili. Protiv pet policajaca je, prema podacima članova grupe, podnesena krivična prijava zbog narušavanja ravnopravnosti građana. I tu, za sada, kažu da nisu dobili odgovore.

U banjalučkom “Helsinškom parlamentu građana”, organizaciji koja se bavi ljudskim pravima i ravnopravnošću građana, smatraju da se u slučaju odnosa policije prema “Pravdi za Davida” radi o praksi zastrašivanja građana. Najveći problem je u tome, kaže za BIRN BiH Aleksandar Žolja iz ove organizacije, što državne institucije, koje treba da štite zakone, nerijetko ih krše i to ne samo u slučajevima prava na slobodu govora i izražavanja.

“Tako da je jedini pravi put da građani počnu sami štititi državu i njene institucije i to na način kao što su to uradila ova dva građanina – na dnevnoj bazi treba prijavljivati svaku vrstu kršenja zakona. Naravno da je sudska praksa jako spora i da neće ići prema institucijama, u ovom slučaju prema policiji, ali jedino na taj način možemo stvarati klimu da institucije počnu razmišljati da li im se isplati kršiti zakon”, kaže Žolja i dodaje kako ovakvi napori mogu izgledati kao da su u “domenu utopije” jer se nisu desili ranije.

“S obzirom na naš nedostatak demokratskog ‘iskustva’ i bez obzira što naše institucije sve više teže ka nedmokratskoj vladavini, u građanskoj svijesti možemo vidjeti napredak. Na primjer, razlika od protesta za ‘Picin park’ do inicijativa za Borik, ili od ubistva Vukelića [Milan Vukelić] do ubistva Dragičevića [David Dragičević], gdje možemo vidjeti veliku razliku u reakcijama građana, organizacija i medija”, kaže Žolja.

Suđenje po tužbi protiv Republike Srpske i Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske zbog diskriminacije zakazano je za 23. jul. Tada treba da bude održano pripremno ročište.

Pravobranilaštvo RS-a traži da se tužba odbaci kao neosnovana.

The post Policijski odnos prema banjalučkim aktivistima na testu nakon tužbe protiv entiteta i ministarstva first appeared on Gerila.info.